/
Text
SAVEZNI SEKRETARIJAT ZA NARODNU ODBRANU
TSl-I/1, M715
Interno
D E О I
KNJIGA I
(OPIS I RUKOVANJE)
ST AMP ANO U VO J NO J ST AMP ARI JI — SPLIT
SAVEZNI SEKR.ETAR1JAT ZA NARODNU ODBRANU
TEHNICKAUPRAVA
Im. br. 1431-1/14
02. 07. 1974. god.
Na os no v u tacke 102 «Uputstva za izradu i koriscenje vojnih pra-
vila, G-107-2«, propisujem tehnicko uputstvo:
M U N I С I J A
DEO PRVI
KNJIGA I
(Opis i rukovanje)
koje stupa na snagu odmah.
N A C E L N 1 К
getwrabpotpukovn ik
Miroslav Rlstic
SADRZAJ
GLAVA I
OPSTI DEO
Strana
1. — Opsti 'pojmovi i podela mumcije — — — — — — — — — 11
2. — Eksplozdvne materije -u municiji — — — — — — — — — — 15
1) Baruti — — — — — — — — — — — — — — — — 16
2) Brizantni eksplozivi — ~~ — — — — — — — — — — 17
3) I-mcrjahni eksplozivi — — — — — — — — — — — — 19
3. — Os-Tiovni principi odrza-vainja muni ci je — — — — — — — — 20
1) Obezbeclenje optknalmh uslova uskladistenja mumcije — — — 20
2) Period ion a kontrola tehnickog stanja municije i hermjska stabilnost
•barnita ------- — — — — — — — — — — — — — — 20
3) Odrzavanje i rejnont mumaije — — — — — — — — — 21
4) Mere opste i pirolehnacke bezbednosri — — — — — — — 22
5) Idcntifikacija mtmicijc — — — — — — — — — — — — 22
GLAVA II
PESADIJSKA MUNICIJA
I. — El emeriti pesadijskog metka — — — — — — — — — — — 27
1) Znro — — — — — — — — — — — — — — — — 27
(1) Podela zrna po obliku — — — — — — — — — — 27
(2) Podela zrna po namen-i — — — — — — — — — — 29
A — Zrna za unistavanje zivih ciljeva — — — — — — 29
В — Em za uni st a van je tehnickih sredstava — — — — 29
C — Zrna za korekturu vat re — — — — — — — — 31
2) Cahura — — — — — — — — — — — — — — — 33
3) Barutno puiijenje — — — — — — — — — — — — — 34
4) InicijaLna kapsla — — — — — — — — — — — — — 34
5) Pomoani elemen-ti pesadijskog metka — — — — — — — 35
2. — Podela pesadijske mumeije po namen-i — — — — — — — — 38
1) Bojcva rminicLja — — — — — — — — — — — — — 38
2) Manevarska munieija — — — — — — — — — — — — 38
3) Vezbovna mimieija — — — — — — — — — — — — 38
4) S-kolska munieija — — — — — — — — — — — — — 38
Strana
3. — Podela pesadijske municije prema vrsti oruzja za koje je namenjena 39
1) Municija za plstolje i automate — — — — — — — — — 39
2) Municija za puske, puskormtraljeze 1 mitraljeze — — — — — 39
3) Municija za mitraljeze — — — — — — — — — — — — 40
4. — Municija za pistolje i automate — — —- — — — — — — — 40
1) 7,62 mm mtmicija za pistolje i automate — — — — — — — 40
2) 7,65 mm mtmicija za pistolje — — — — — — — — — — 44
3) 7,9 mm municija za padobranski automat M43, (n) — — — — 45
4/ 9 ui'in rnwuieija za automate i pis Lolje lipa »PARAB ELUM« — — 47
5) 9mm mtmicija za pistolje Lipa ^BERETA« — — — — — — 49
6) 11,43 mm mtmicija za automat »T0MPS0N« — — — — — — 50
5. — Mtmicija za puske, puskornitraljeze i mitraljeze — — — — — 52
1) 7,62 mm municija za poluautomatsku pusku M59, M59/66 i M59/66A,
automat M70 i M70A ,i laki pusko mitraljez RPD — — — — — з2
2) 7,62 mm municija za mitraljez «Brownings (a) — — — — — 58
3) 7,62 mm municija za puske, puskomitraljeze i mitraljeze, (s) — — 67
4) 7,9 mm municija za puske, pus’komitraljeze i mitraljeze — — — 78
6. — Municija za mitraljeze — — — — — — — — — — — — 88
1) 8 mm municija za mitraljez »Breda« M37 i »FIAT« M26 i M35, (a) 88
2) 12,7 mm municija za mitraljez »Brow.nmg« (a) — — — — -“91
3) 12,7 mm municija za mitraljez DSK i DSKM, (s), — — — — 100
4) 14,5 mm municija za mitraljez KPVT na borbertim vozilima, (s) — 104
G LA V A III
TROMBLONSKE MINE
1. — Element! mine — — — — — — — — — — — — — — 108
2, — Podela tromb-lonsldh mina .po nacinu dejstva — — — — — — 110
3 — Mine za dejstvo po zivlm ciljevima (trenutne) — — — — — — 110
4. — Mine za unistavanje tehniokih sredsiava — — — — — — — 117
5. — Mine za st varan je posebnih efekata — — — — — — — — 120
6. — Mine za obuku u rukovanju i gadanju (vezbov-ne) — — — — — 127
7. — Tehnicki podaci za tromblonske mine — — — — — — — — 130
S. — Baiisticki podaci za tromblonske mine — — — — — — — — 131
9, — Pakovanje tromblonskih mina — — — — — — — — — — 131
10. — Obezbedenje tromblonskih mina — — — — — — — — — 132
G L A v A IV
RUCNE BOMBE
1. — Element] rucne bom be — — — — — — — — — — — — 134
2. — Podela rucnih bombi — — — — — — — — — — — — — 13o
3. — Rucne odbrambene bombe — — — — — — — — — — — 135
4. — Rucne protiivtenikovske bombe — — — — — — — — — — 146
5, — Pakovanje rucnih bombi — — — — — — — — — — — 153
o. — Obclczavanjc rucmh bombi — — — — — — ~~~ 154
6
GLAVA V
ARTIFICIJE
Strana
1. — Osvetlja-vajuca (signal-na) sredstva — — — — — — — — — 157
1) 26 mm signaim metak M58P1 — — — — — ™ — — — — 158
2. — Sredstva za .proizvodnju pucnja — — — — — — — — — — 160
1) Topovski udar M71 od crnog bam La — — — — — — — — 160
2) Topovski udar M71 od 200 gr TNT — — — — — — — — 161
3) Topovski udar M71 od 400 gr TNT — — — — — — — — 163
3. — Pakovanje — — — — — — — — — — — — — — — 165
4. — Obelezavanje — — — — — — ~ — — — — — — — 166
G LA V A VI
MINE ZA RUCNE BACACE
L — Elementi mine za rucne bacace — — — — — — — — — 168
2. — Podela mina po named — — — — — — — — — — — — 170
3, — Mine za unistavanje telinickih sredstava (kumulauvne) — — — — 170
4. — Mine za 'obuku u rukovanju i gadanju — — — — — — — — 175
5. — Tehnicki podaci za kumulativnu minu M57 — — — — — — — 180
6. — Balisticki podaci za kumulaunmu minu M57 — — — — — — — 180
7. — Pakovanje mina za rucni bacac — — — — — — — — — 181
8. — Obelezavanje mina za rucni bacac — — — — — — — — — 181
GLAVA VII
RAKETE ZA 90 mm RAKETNI BACAC »BAZUKA«
1. — El emen Li kumulatnvne rakete za raketni bacac >?Bazuka« — — — 184
2. — Kumulativna raketa HEAT,M28A2 (a) — — — — — — — — 186
GLAVA VIII
MINE ZA MINOBACACE
1. — Element! mine za minobacace — — — — — — — — — — 192
2, — Podela mina za minobacace po nameni — — — — — — — 195
3, — Podela mina za minobacace po kali'bru — — — — — — — — 195
4. — 60 mm mine za minobacace M57 — — — — — — — — — 196
5. — 82 mm mine za minobacace — — — — — — — — — — — 210
6. — 120 mm mine za minobacace — — — — — — — — — — — 238
GLAVA ix
MUNICIJA ZA BESTRZAJNA ORUDA
1. — Element metka za bestrzajna oruda — — — — — — — — 267
2, — Podela municija za best-rzajna oruda >po kalibru — — — — — 268
3. — 57 mm municija za bestrzajnd top MI8 (a) — — — — — — — 268
4. — 75 mm municija za bestrzajni top M20 (a) — — — — — — — 278
5. — 82 mm municija za bestrzajni top MoO i M60A — — — — — 292
7
и V О D
Najveci deo tehnickih uputstava (TS-V) о municiji, koja su danas
na snazi, izraden je gotovo pre jedne decenije, dok su izvesna (na
primer americka) izdata cak i pre 20 godinal. Sas vim razumljivo, ova
uputstva su u meduvremenu izgubila znatno od svoje aktuelnosti, s
obzirom na veoma brzi razvoj tehnike naoruzanja u svetu i kod nas.
Pored toga, celokupna materija iz ove oblasti, rasporedena je u sedam
posebnih knjiga, kojih danas ima sve manje, ili ih gotovo nema (naro-
cito u nizim jedinicama), jer u meduvremenu nisu stampana nova
izdanja. Stoga je s obzirom na ove okolnosti bilo nuzno izraditi jednu
ovakvu zbirku tehnickih uputstava о celokupnoj municiji kojom raspo-
laze JNA.
Tehnicko uputstvo »Municija«, izradeno je najvecim delom na
osnovu tehnicke dokumentacije za proizvodnju — remont municije.
Za sredstva gde ovakva dokumentacija nije postojala — na primer za
najveci deo americke municije — vrseni su preseci originalnih metaka
i na taj nacin uzimani najbitniji podaci.
. Najveca paznja u radu posvecena je opisu metaka (mina, bombi),
kao i medusobnom funkci onisanju pojedinih mehanizama i ski op ova.
Radi lakseg pracenja teksta, uz opis su prilozene odgovarajuce ilustra-
cije. Pored ovogt u sklopu obrade svakog kalibra municije posebno,
dati su i najnuzniji tehnicki i balisticki podaci, kao i nacin pakovanja
i obelezavanja municije.
Celokupno gradivo Uputstva podeljeno je u deset poglavlja. Svaka
glava cini celinu za sebe, tako da se moze koristiti nezavisno od ostalog
dela knjige. U opstem delu Uputstva (glava I), date su najpre neophodne
definicije, objasnjenja pojmova i sema podele municije po vrstama.
Zatim je ukratko iznet pregled eksplozivnih i drugih materija koje su
ugradene u pojedine vrste municije i izneti (u najopstijim crtama)
osnovni principi odiravanja municije. Ostala poglavlja obraduju pesa-
dijsku municiju, artiljerijsku municiju, mine za minobacace itd.
Usled obimnosti materije, Uputstvo nije moglo biti stampano u
jednoj knjizi, vec u dva dela. Tako na primer, artiljerijska municija
(glava X) je izdvojena u posebnu knjigu — deo II, dok je ostala muni-
cija (glava I—IX) grupi-sana sva u jednoj knjizi deo I.
о
Teh nick о Uputstvo »Municija« je prvenslveno namenjeno tehnickim
organima jedinica i ustanova JNA i odgovarajucim organima lerixorijalne
odbrane i civilne zastite. Medutim, Uputstvo moze korisno posluziti
nastavnim i skolskim centrima za elementarnu obuku ljudstva iz oblasti
municije, Na izvesan nacin, Uputstvo pretstavlja dopunu uputstava TS-I,
kao i rodovskih pravila za pojedina oruzja — oruda, te se kao takvo
moze upotrebitk
10
G 1 a v a I
OPSTI DEO
L — OPsTI POJMOVI I PODELA MUNICIJE
L — Sva tela napunjena eksplozivnom ili nekom drugom mate-
rijom, koja su sposobna da na cilju izazovu odredeni efekat, nazivamo
zajednickim imenom — municija.
Danas je u upotrebi znatan broj vrsta municije, koje se medusobno
razlikuju po nameni, obliku, konstruktivnim parame trima, nacinu 1 an-
si ranja, dejstvu na cilju i dr.
Po najopstijoj podeli, svu municiju mozemo podeliti na sledece
osnovne grupe, i to:
— pesadijska municija;
— artiljerijska municija;
— mine za minobacace;
— municija za bestrzajna oruda;
— mine za rucne bacace;
— tromblonske mine;
— artificije;
— rucne bombe, i
— rakete.
U sirem smislu, kao municija smatraju se i minskoeksplozivna
sredstva?
2. — Pesadijska municija je prvenstveno namenjena za gadanje
zivih ciljeva. Ako je kompletirana specijalnim vrstama zrna (pancirno,
obelezavajuce i dr.), moze se upotrebiti i za izazivanje posebnih efekata.
Pesadijska municija se ispaljuje iz oruzja za neposredno gadanje, koja
daju veliku pocetnu brzinu i polozenu putanju.
Prema vrsti oruzja za koje je namenjena, pesadijska municija deli
se na: pistoljsku, puscanu i mitraljesku.
I) Sustinska razLika izmedu municije i minsko-eltsplozivnih sredstava sastoji se
u tome sto municija aktivno ide na oilj, a minsko-eksplazivna sredstva pasivno
cekaju oilj. Iz ovoga i proizdlasi relativno jednostavnija konsrrukcija ov.ih drugih.
Minsko-eksplozivna sredstva su obradena u knjizi «Minsko-eks-nlozivna sredstva
MESu, TS-V, 153, izdanje TU-DSNO 1971. g.
II
Pistoljska municija namenjena je za gadanje iz pistolja i automata,
a obuhvata kalibre 7,62—11,43 mm. Puscan a municija obuhvata kalibre
7,62—8 mm i upotrebljava se iz pusaka, puskomitraljeza i mitraljeza.
Mitraljeska municija je namenjena za gadanje iz mitraljeza kali'bra
do 14,5 mm.
Pesadijska municija, u odnosu na vrstu zrna, kojom je kompleti-
rana, deli se na dve osnovne grupe, i to:
— municiju sa zmom za unistavanje zivih ciljeva (lako, tesko ill
univerzalno);
— municija sa zrnom za unistavanje tehnickih sredstava (pancirno,
pancirno-zapaljivo i pancirno-zapaljivo obelezavajuce).
Pored ovih grupa, postoji i miinicija sa zrnima ciji se let moze
pratiti na putanji (obelezavajuca).
Pesadijski metak se sastoji iz ovih osnovnih elemenata: zrna, cahure,
barutnog punjenja i inicijalne kapsle. U pomocne elemente pesadijske
municije spadaju okviri, redenici, municijske kutije i dr.
Opis pesadijske municije dat je u Glavi П.
3. — Artiljerijska municija je namenjena za unistavanje zive sile i
tehnickih sredstava, kao i za zadimljivanje i osvetljavanje odredenog
zemljisnog prostora. Za izvrsenje ovako raznovrsnih zadataka, artilje-
rijska municija se kompletira odgovarajucim vrstama granata-zrna.
Za tucenje zivih ciljeva, gde pre svega treba da do de do izrazaja
parcadno dejstvo, upotrebljavaju se meci sa trenutnom granatom. Za
gadanje gde je neophodno izvrsiti izvesno rusenje (udarnim talasom) —
— na primer lakih poljskih zaklona — koriste se meci sa fugasnom
granatom. Ako je karakter cilja takav da je potrebno kombinovati
jedno i drugo dejstvo (parcadno i rusece), upotrebljavaju se meci sa
trenutno-fugasnom Ш tempimom granatom.
Unistavanje ciljeva koji se nalaze pozadi oklopa vrsi se mecima
sa pancirnim, potkalibamim i kumulat-ivnim zrnom. Pancima i potka-
libama zrna dejstvuju na cilj iskljucivo svojom kinetickom energijom,
dok kumulativna zrna vrse probijanje prepreke kumulativnim mlazom.
Postoje i pancirna zrna koja razaranje cilja vrse udarnim talasom.
Kod nas se ova zrna nazivaju: protivoklopna-obelezavajuca-POZ. Dejstvo
ovih zrna zasnh'a se na principu Hopkinsonovog efekta (vidi tacku 1597).
Stvaranje neutrainih maskirnih zavesa radi prikrivanja vlastitih
trupa i objekata i zaslepljivanje protivnika, omoguceno je upotrebom
dimnih zrna. Dimna zrna mogu biti laborisana belim fosforom ili FS
smesom (udarna) i HC smesom (tempirna).
Osvetljavanje bojista pri nocnim dejstvima vrsi se pomocu osvet-
Ijavajucih zrna. Glavni eksploatacioni parametri osvetljavajucih zrna
su intenzitet emitovane svetlosti i vreme trajanja emisije. Savremena
osvetljavajuca zrna srednjeg kalibra daju svetlost jacine oko 500000
kandela, a vreme gorenja baklje je oko jedne minute. Svetlosnu energiju
kod ovih zrna daje baklja, koja je nacinjena od posebnih pirotehnickih
smesa. Spustanje baklje ka zemlji vrsi se padobranom. Aktiviranje
zrna obezbeduje se preko tempirnog upaljaca, te su i ova osvetljavajuca
zrna tempirnog tipa.
12
U odnosu na okolnost kako je kompletirana pojedinim elementima,
artiljerijska municija moze biti sa sjedinjenim, polusjedmjemm i dvo-
delnim metkom. Dvodelni meci su sa ili bez caure.
Prema kalibru, artiljerijska municija se deli na municiju malog
(20—57 mm), srednjeg (75—127 mm) i velikog kalibra (>150 mm).
Posebnu grupu metaka cine 12S mm rakete za VBR.
Postoji i podela artiljerijske municije po taktickoj nameni (po
taktickim nosiocima) — zemaljska, pav, oklopna, obalska i dr. —, ali
je iz cis to prakticnin razloga, u ovom Uputstvu usvojen princip podeie
navedene u prethodnom stavu, gde su kalibri municije poredani hro-
noloski po njihovoj rastucoj vrednosti.
Opis artiljerijske municije dat je u Glavi X.
4. — Mine za minobacace su namenjene za unistavanje ciljeva na
zadnjim nagibima zemljista, s obzirom da minobacac to omogucava
svojom ubacnom putanjom. Po svom obliku, mina je kapljastog oblika.
Ispaljuje se iz oruda (minobacaca) sa glatkom cevi, te je snabdevena
stabilizatorom. Vodenje mine u cevi ostvaruje se preko centrirajucih
prstenova na krilcima stabilizatora. Izbaciyanje mine u prostor, vrsi
se pomocu barutnog punjenja.
Mine za minobacace se u odnosu na kalibar dele po sledecem:
— 60 mm mine za minobacac M57;
— 82 mm mine za minobacace, i
— 120 mm mine za minobacace M38 i UB, M52.
Pojedinacni opis mina dat je u Glavi VIII.
5. — Municija za bestrzajna oruda je namenjena za unistavanje
zivih ciljeva i oklopljenih tehnickih sredstava, te prema tome u borbe-
nom kompletu ovih oruda postoje i odgovarajuce vrste metaka.
U odnosu na drugu artiljerijska municiju, meci za Bst topove se
donekle razlikuju. Nairne, kod vecine ovih metaka caura je perforirana
po plastu, a vodeci prsten nazubljen. Ovakva konstruktivna odlika
uslovljena je funkcijom met-ка, jer pri opaljenju, barutni gasovi slobodno
oticu kroz zatvarac natrag, te ne dolazi do trzanja cevi topa.
Municija za Bst topove se prema kalibru deli na:
— 57 mm municiju za Bst top M18;
— 75 mm municiju za Bst top M20;
— 82 mm municiju za Bst top M60 i 60A.
Opis prednjih metaka dat je u Glavi IX.
6. — Mine za rucne bacace, Za rucne bacace postoji samo jedna
vrsta bojevih mina i to kumulativna. Ovo je shvatljivo s obzirom na
takticku namenu rucnog bacaca, kao oruda za masovnu neposrednu
borbu sa neprijateljskim oklopnim sredstvima. Gadanje tenkova vrsi
se na daljini do 200 m. Probojnost mine je skoro 300 mm, sto znaci da
ne postoji savremeni tenk ciji oklop mina ne moze da probije.
Kumulativna mina za rucni bacac nema vlasriti pogon, vec kine-
ticku energiju dobija u cevi bacaca usled pritiska stvorenog sagore-
vanja pogonskog punjenja mine.
13
Mina ne rotira na putanji, vec se stabilizacija vrsi pomocu krilaca
koja su ugraaena na repu stabilizatora.1
Opis kumulativnih mina za rucni bacac dax je u Glavi VI.
7. — Tromblonske mine. Uvodenjem tromblonskih mina u nao-
ruzanju pesadijskih jedinica, znatno je uvecano njihovo vatreno dejstvo.
Tako na primer, pomocu trenutne mine gadanje zive site neprijatelja
moze se vrsiti na daljinama do 400 m (rucna bomba se moze najdaije
baciti 40 m), a tucenje oklopljenih sredstava (kumulativnom minom)
na daljini do 150 m. Pored ove dve vrste mina, postoji dimna i osve-
tljavajuca mina, tako da je asortiman gotovo kao kod artiljerijske
municije.
Kao sto je poznato, ispaljivanje mina vrsi se pomocu narocitog
uredaja nazvanog tromblon, a kojl se namesxa na cev puske. Lansiranje
mina je sa bojevom caurom pesadijskog metka.
Po nacinu dejstva, tromblonske mine se dele na:
— mine za dejstvo po zivoj sili (trenutno);
— mine za unistavanje tehnickih sredstava (kumulativne);
— mine za stvaranje posebnih efekata (dimne i osvetljavajuce);
— mine za obuku u rukovanju i gadanju (vezbovne),
Detaljan opis tromblonskih mina dat je u Glavi VII.
8. — Artificije. Za vestacko izazivanjc pojedinih efekata (svetlosni,
zapaljivi, dimni, zvucni i dr.), koriste se artificije. U nasem slucaju od
interesa su osvetljavajuca sredstva (signalna municija) i sredstva za
proizvodnju puenja (topovski udari). Prva su namenjena za osvetlja-
vanje terena i signalizaeiju, a druga za imitaeiju topovskog puenja i
detonaeiju granate pri izvodenju taktickih vezbi. Signalne zvezdice, kao
osnovni nosioci svetlosne energije, proizvode se od pirotehnickih smesa
po posebnoj recepturi. Izraduju se u vise boja — bela, ervena, zuta i
zelena. Topovski udari токи biti izradeni na bazi сток baruta ili
TNT-a.
Opis artifieija dat je и Glavi III.
9. — Rucne bombe. Rucne bombe nemaju vlastiti pogon, te se
na cilj bacaju iskljucivo rukom. Namenjene su za borbu sa zivom silom
neprijatelja и bliskoj borbi (napadne i odbrambene) i unistavanje oklo-
pljenih sredstava (protivtenkovske). Rucne odbrambene bombe imaju
upaljac, kosuljicu i eksplozivno punjenje. Upaljac je sa usporacem,
koji obezbeduje dejstvo bombe nakon 4—5 sekundi od trenutnog baca-
nja. Rucne protivtenkovske bombe imaju jos i stabilizator i konusno
udubljenje и eksplozivnom punjenju, koje pri dejstvu obezbeduje
formiranje kumulativnog mlaza, koji vrsi probijanje prepreke.
Kompletan opis bombi dat je и Glavi IV.
10. — Rakete za 90 mm bacac »Bazuka«. Po nameni, kumulativne
rakete za bacac »Bazuka« odgovara nasoj kumulativnoj mini za rucni
bacac za unistavanje neprijateljskih oklopljenih sredstava. U pogledu
1) U stvari mina ima neznatnu (blagu) rotaeiju, koja se st vara usled otpora
vazduha na zakosena krilca stabilizatora. Ova rotaeija je neophodna radi otkla-
njanja negativnog uticaja ekcentricnosti i drugih odstupanja od idealnih mera,
koja su neizbezna и toku proizvodnje municije.
konstrukcije, postoji znatna razlika, jer raketa i-ma raketni motor sa
cvrstim pogonskim gorivom. Raketu pokrece reaktivna sila produkta
sagorevanja barutnog punjenja koji isticu kroz mlaznice, te se ovakv-i
projektili najcesce nazivaju »sa reaktivnim pogonom^.
Za razliku od mina za RB, gde se aktiviranje inicijalne kapsle
vrsi mehanickim putem, ovde je primenjen elektricn-i sis tern, preko
elek troupalj аса koji je pomocu dva prov-odnika u vezii sa izvorom elek-
tricne struje.
Stabilizacija rakete na putanji vrsi se preko aerodinamickih povr-
sina za stabilizaciju — krilaca, koja su ugradena, na repu rakete.
Napomena u pogledu rotacije mine na putanji, data kod mine za RB,
odnosi se i na raketu za bacac »Bazuka«.
Lansiranje rakete u prostor vrsi se iz odgovarajuceg bacaca. To
je u stvari jedna suplja, lagana cev koja je otvorena s obe strane i
opremljena potrebnim prikljuccima.
Opis kumulativne rakete za bacac »Bazuka« dat je u Glavi VII.
2. — EKSPLOZIVNE MATERXJE U MUNICH!
11. — Eksplozivne materije su gasovite, Lecne ili cvrsLe inaterije,
koje pod uticajem pogodnog impulsa prelaze u stabilna jedinjenja i
to uglavnom gasove i vodenu pant, uz oslobadanje velike kolicine top-
ic te. Oslobodena topIota, preko siren j a gas ova i v о dene pare, p ret vara
se u mehanicki rad, koji je iskoriscen za izbacivanje zrna iz cevi i za
postizanje odredenog efekta na cilju — rasprskavanje kosuljice zrna.
Radi pravilnog i potpunog poznavanja dejstva municije kao celine,
neophodno je prouciti elemente iz koj-ih se ova sastoji. U prvom redu
treba poznavati osnovne osobine i up о t reb u eksploziva koji se prime-
njuje za laboraciju municije i njenih elemenata. Svaka vrsta eksploziva
ima svoju posebnu namenu u sastavu jednog metka. Ovo iz razloga
sto je jedan eksploziv pogodan za jednu svrhu a nep odes an za drugu.
Tako na primer, eksplozivi koji se upotrebljavaju za rasprskavanje
kosuljica zrna, ne samo da nisu pogodni vec su i opasni ako se upo-
trebe za pogon zrna iz cevi oruda. Isto tako, eksplozivi koji se upotreb-
ljavaju za punjenje inic-ijalnih i detonatorskih kapsli, vrlo su osetljivi
na udar, trenje i toplotu, pa se samo male kolicine ovih eksploziva
mogu upotrebiti bez opa-snosti.
Prema dejstvu od kojeg zavisi upotreba svake vrste eksplozivnih
materija ove se dele na: barute, brizantne eksplozive i inicijalne
eksplozive.
1) BARUTI
12, — Baruti ili pogonski (gurajuci) eksplozivi su izradeni od
lakozapaljivih materija, koje kada se zapale u barutnoj ko-mori, vrlo
brzo sagorevaju i daju veliku kolicinu gasova. Ovi gasovi prouzrokuju
post epen ali snazan pritisak, pa su zb о a toga posodni za izbacivanje
15
zrna dz cevi oruda. Kod baruta je najvaznija karakteristika brzina
gorenja i priliv gasova, koji zavisi od oblika barutnih zrnaca, hem-ij-
skog sastava baruta, gustine barutnog punjenja i dr.
Prema hemijskom sastavu, postoje dve osnovne vrste baruta, i to:
malodimni i dimm barut. U malodimne barute spadaju: nitrocelulozni,
nitroglicerinski i -nitrogvanidins'ki. U dimne barute spada: crni barut.
A — Malodimni baruti
13. — Malodimni baruti. Naziv j>malodimni« nastao je otud sto
prilikom opaljenja met'ka iz oruda dolazi do neznatne pojave dima
ispred cevi oruda. Ovaj dim ne potice od samog baruta, vec od mate-
rija koje se pri izradi dodaju barutu u malim kolicinama (1—3%) u
razlicite svrhe, bilo kao stabilizator!, zelatinizatori baruta ili sredstava
za smanjenje bljeska ispred usta cevi pri opaljenju metka.
Osnovni sastojaik svih vrsta malodimnih baruta je nitroceluloza.
Ukoliko je barut izraden samo od nitroceluloze, kao aktivne kompo-
nente, takav barut se zove jednobazni ili nitrocelulozni barut. Barut
koji pored nitroceluloze sadrzi jos neku aktivnu komponentu, na primer
nitroglicerin, zove se dvobazni ili nitroglicerinski barut. U ovu grupu
spada i diglikolni barut, jer on pored nitroceluloze sadrzi jos i dinitro-
digli-kol. Ako se dvobaznom barutu do da i treca aktivna komponenta,
kao sto je nitrogvanidin, takav se barut naziva trobazni ili nitrogva-
nidinski.
14. — Nitrocelulozni barut je izraden od nitroceluloze koja je
zelatinizirana u isparljivom rastvaracu. Ovaj barut moze da sadrzi i
do 97% nitroceluloze. On ima mikrozrnastu strukturu, sto uslovljava
brze pocetno sagorevanje, koje se usporava grafitiranjem. Nitrocelu-
lozni barut se moze prepoznati po upadljivom mirisu rastvaraca etra i
al'kohola. Barut je po izgledu krta, rozasia, slabo prozirna materija.
Ako nije gra-fitiran, on je svetlozute do tamnozelene boje sa hrapavom
povrsinom. Pali se na tempera turi od 180;C.
Jedan od ozbiljndh nedostataka nitroceluloznih baruta je njihova
higroskopnost. Da bi se ovo u izvesnoj meri sprecilo, barutu se u toku
proizvodnje dodaje dinitrotoluol ili dibutiltalat koji ih cine manje oset-
Ijivim na vlagu.
Zbog relativno niske temperature sagorevanje (2400—2700°C), sto
pozitivno utice na vek trajanja cevi, ovaj barut je nasao siroku primenu
u municiji.
15. — Nitroglicerinski barut sadrzi nitrocelulozu i nitroglicerin.
Nitroglicerin sluzi kao zelatinizator i kao aktivna komponenta baruta.
Ovaj barut je snazniji od nitroceluloznog, ali mu je negativna st ran a
sto ima visoku temperaturu gorenja (do 3800°C) sto uslovljava brze
habanje cevi. Nitroglicerinski barut je elastican, glatkih povrsina, slat-
kog ukusa i proziran je. Upotrebljava se za barutna punjenja minoba-
cackih mina, za pogonska punjenja kod raketa i omda velike moci
dejstva. U svom sastavu moze imati do 40% nitroglicerina.
16
16. — Nitrogvanidmski barut je trobazni barut, jer sadrzi tri
aktivne materije: nitrocelulozu, nitroglicerin i nitrogvanidin. Ovaj barut
je sivkaste ili bele boje i poznat je pod nazivom »beli barut*. Osobina
baruta je sto daje nizu temperaturu pri gorenju, a vecu kolicinu barut-
nih gasova od nitroceluloznog i nitroglicerinskog, pa zbog toga manje
baba cev oruda. Zbog nize temperature gorenja, barut se jos naziva i
»hladni« (NGH) barut. Nedostatak mu je sto se moze izradivati samo
u krupnim zrncima, a to usiovijava njegovu upotrebu samo kod barut-
nih punjenja municije za srednje i velike kalibre oruda.
17. — Osnovni nedostatak svili. malodimnih baruta je hemijska
nestabilnost, koja police od nestabilnost! nitroceluloze. Ova nestabilnost
moze izazvati paljenje i eksploziju baruta pri uskladistenju municije,
pa se zbog toga oni redovno ispituju. Da bi se hemijska stabilnost
malodimnih baruta poboljsala, dodaju im se pri izradi razne hemijske
materije koje se zajednickim imenom nazivaju stabilizator!. Najpozna-
tiji stabilizator! su difenilamin i central! t.
В — Crni barut
18. — Crni barut je mehanicka smesa kalijeve salitre (75%), drve-
nog uglja (15%) i sumpora (10%). Crni barut je tamno-sive do erne boje.
Sitan je a zrnca su mu nepravilnog geometrijskog oblika. Osetljiv je
na trenje, plamen i udar. Vrlo je higroskopan, a sa vise od 15% vlage
ne moze se uopste zapaliti. Dobra strana ernog baruta je ta sto je
neograniceno stabilan, ukoliko se cuva u hermetickom pakovanju.
Crni barut se upotrebljava za izradu pripala barutnih punjenja,
pojacnika topovskih kapsli i upaljaca, tempiranih kolutova, obeleza-
vajucih punjenja vezbovnih zma, izbacnog punjenja dimnih i osvetlja-
vajucih zrna itd.
2) BRIZANTN1 EKSPLOZIVI
19. — Brizantni eksplozivi imaju veliku razornu moc, koja se
naziva brizantnost. Ova razorna moc zavisi uglavnom od brzine raspa-
danja tj. od detonacione brzine. Zbog toga se ovi eksplozivi upotreblja-
vaju za punjenje kosuljica artiljerijskih zma, mina, bombi, i dr. Mogu
se upotrebljavati kao cisti ili medusobno pomesani, radi povecanja
brizantnosti, smanjenja osetljivosti, ili iz ekonomskih razloga. U bri-
zantne eksplozive koji se danas najvise koriste spadaju: trotil, tetril,
pentrit, heksogen i amonijum nitratni eksplozivi.
20. — Trotil (TNT) je kristalna materija, bledo zute boje sa tackom
topljenja od 80,5°C, zbog cega se u kosuljice moze laborisati livenjem
ili presovanjem. Vrlo je stabilan, a narocito ako je prilikom izrade
dobro preciscen. Ovakav se moze gotovo neograniceno cuvati bez pro-
mene. Nije higroskopan i prakticno se u vodi ne rastvara. Manje je
osetljiv na trenje i udar od drugih brizantnih eksploziva, sto mu je
vrlo dobra osobina. Pali se na temperaturi od око 30СГС. Sagoreva
mirno, zutim i cadavim plamenom, posto ima negativan bilans kiseo-
nika. Detonaciona brzina mu je 6700 m/sek. Trotil se upotrebljava kao
17
staino eksplozivno punjenje kod granata, -mina, bombi i dr. Pored toga
moze se upotrebiti u smesi sa amonijevom salitrom (amatol), pentritom
(pentolit), tetrilom (tetratol) ili heksogenom za punjenje kumulativnih
zrna (mina).
21. — Tetril je kristalna materija zute boje. Nije higroskopan i u
vodi se ne rastvara. Otrovan je, a kozu boji crveno. Hemijski je dovoljno
stabilan. Topi se na temperatnri 130cC, a pali па oko 200°C. Detona-
ciona brzina tetrila je 7700m/sek. Cist tetril se upotrebljava kao sekun-
darno punjenje detonatorskih kapsli. Pomesan sa 30—50% trotila
upotrebljava se kao punjenje artiljerijskih zrna (tetratol).
22. — Pentrit u cistom stanju je bela kristalna materija. Njegova
razorna moc je veca od trotila i tetrila (detonaciona brzina mu - je
8100 m/s.), ali je zato vise osetljiv na udar. Cist pentrit kao eksplozivno
razorno punjenje se ne upotrebljava zbog velike osetljivosti na udar.
Meautim, kao sekundarno punjenje detonatorskih kapsli za upaljace
je gotovo nezamenljiv. Flegmatizovana sa 10—20% parafina ili voska,
upotrebljava se za punjenje detonatora i laboraciju pancirnih zrna.
Pomesan sa 30—70% trotila, upotrebljava se za punjenje kumulaxivnih
zrna (pentolit).
23. — Heksogen je po izgledu sitno kristalna materija bele boje.
Nije higroskopan i u vodi se ne rastvara. Vrlo je stabilan i po ovoj
osobini se priblizava trotilu. Topi se na temperaturi od 200”C. Deto-
naciona brzina heksogena je 8300 m/sek. Zbog velike stabilnosti i naj-
vece brizantnosti, heksogen je danas najcenjeniji brizantni eksploziv.
Cist se upotrebljava za sekundarna punjenja detonatorskih kapsli za
upaljace. Flegmatizovan sa 5% voska upotrebljava se za detonatorska
punjenja upaljaca. Pomesan sa 40—80% trotila upotrebljava se za
punjenja kumulativnih zrna i granata protivavionske artiljerije. Ova
smesa se zove heksatol, ciklotol, Comp В i si.
24. — Amonijum — nitratini eksplozivi koji se upotrebljavaju za
laboraciju kosuljice zrna, mina, bombi i dr. predstavljaju smesu amo-
nijum — nitrat i trotil ili nekog drugog brizantnog eksploziva. Najpoz-
natiji su: amatol, amonal i amonijev pikrat.
Amatol je smesa amonijum — nitrata i trotila u odnosu 50/50;
60/40 i 80/20 (brojitelj predstavlja procenat amonijum — nitrata, a
imenitelj — procenat trotila).
Amonal, pored amonijum — nitrata i trotila ima u svom sastavu
5—20% aluminijuma u prahu radi dobijanja odgovarajuceg zapaljivog
dejstva eksplozivnog punjenja.
Amonijev pikrat je mesavina amonijum — nitrata sa pikrinskom
kiselinom. Zbog male osetljivosti na udar upotrebljava se kao eksplo-
zivno punjenje kod pancirnih zrna, koja moraju da izdrze jako napre-
zanje pri udaru u oklop. Ovaj eksploziv obelezava se oznakom »D«
ili »EXP-D«.
18
3) INICIJALNI EKSPLOZIVI
25. — Inicijalni eksplozivi se karakterisu velikom osetljivoscu na
udar, trenje i plamen. Pod dejstvom bilo kojeg od ovih impulsa, prelazc
u detonaciju. Najcesce se upotrebljavaju za iniciranje brizanlnih eksplo-
ziva, odnosno za paljenje baruta.
U inicijalne eksplozive koji se najcesce primenjuju pri izradi muni-
cije spadaju: zivin fulminat, olovni azid i teneres.
b-w. - X ujLUJULUai JC pu ItglCuu JV1LCLUia llldLCllja UCIC UUjC.
Nije higroskopan. U vodi se ne rastvara, ali mu vlaga smanjuje oset-
Ijivost. Zivin fulminat je prema udaru najosetljiviji od svih eksploziva
koji su nasli prakticnu primenu. Detonaciona brzina mu je 5400 m/sek.
Zivin fulminat se upotrebljava za izradu inicijalnih kapsli za pesa-
dijsku municiju, upaljace i topovske kapsle, kao i za primarno punjenje
detonatorskih kapsli. Cancici tih kapsli se izraduju od bakra ili
mesinga.
27. — Olovni azid je kristalna materija bledo zute boje. Nije higro-
skopna. Prisustvo vlage mu ne smanjuje osetljivost, te moze da detonira
i pod vodom. Na toploti i uopste, mnogo je postojanija od zivinog
fulminata. Olovni azid je dva do Tri puta manje osetljiv na udar od
zivinog fulminata, a moc iniciranja mu je 5—10 puta veca.
Olovni azid se upotrebljava za izradu detonatorskih kapsli i to
kao primarno punjenje, zbog relativno male osetljivosti. -Takode se
koristi i za izradu kapsli za upaljace. Cancici navedenih kapsli se izra-
duju od aluminijuma. Ukoliko su kapsle otvorene, iznad sloja azida se
stavlja i tanak sloj teneresa. Ovaj ga ztiti od prisustva vazduha, jer
olovni azid hemijski reaguje sa ugljen dioksidom, a teneres istovre-
meno obezbeduje sigurno iniciranje posto je na plamen osetljiviji
od azida.
28. — Teneres je manje osetljiv od olovnog azida, a moc iniciranja
mu je manja i od zivinog fulminata. Na plamen je vrlo osetljiv, a pri
detonaciji daje dugacak plamen. Sam treneres nema prakticnu pri-
menu, pa se upotrebljava kao obavezan dodatak (gornji sloj) u azidnim
detonatorskim kapslama.
29. — Inicijalne smese. Cisti inicijalni eksplozivi se nikada ne upo-
trebljavaju za laboraciju inicijalnih kapsli, vec se sastavljaju odgova-
rajuce smese. Ove smese mogu biti razlicitog sastava sto zavisi od
namene kapsle, tj. da li je u pitanju inicijalna kapsla za pesadijski
metak, upaljac, top о vs ku ili minobacacku кар si u i dr. Najcesce kom-
ponente od kojih se spravljaju inicijalne smese su: zivin fulminat, kali-
jum hlorat i antimontrisulfid. Bez obzira na vrstu upotrebljavanih
sastojaka, inicijalne smese moraju da zadovolje sledece uslove: da su
dovoljno osetljivi na udar igle, tj. da se lako pale, da daju dugacak
plamen vtsoke temperature i da su sigurne za rukovanje i cuvanje.
19
3. —• OSNOVNI PRINCIPI 0DR2AVANJA MUNICIJE
30. — U toku uskladistenja municije, preduzimaju se razlicite mere
za ocuvanje njenog kvaliteta i sto duzeg roka upotrebe. Nabrojacemo
nekoliko najbitnijih:
— obezbedenje optimalnih uslova uskladistenja municije;
— periodicna kontroia tehnickog stanja municije i liemijske sta*
bilnosti baruta;
— odrzavanje i remont municije;
— opste i pirotehnicke mere bezbednosti i dr.1
Osim prednjeg, znacajnu komponentu u sklopu odrzavanja, pred-
stavlja i pravilna indentifikacija municije.
1) OBEZBEDENJE OPTIMALNIH USLOVA USKLADISTENJA MUNICIJE
31. — Da bi se zastitila od atmosferskih i drugih uticaja, kao i
da bi se uopste sacuvala, municija se smesta u propisane magacine.
Objekti za smestaj municije su uglavnom nadzemnog tip a. Oko maga-
cina se izgraduju zastitni nasipi, kao preventivno obezbedenje od udar*
nog talasa pri eventualnoj eksploziji municije u susednom objektu.
Municija se u magacinima slaze u odgovarajuce stokove, koji pru-
zaju mogucnost lake manipulacije i neophodnog strujanja vazduha
(izmedu stokova), cime se izbegava stvaranje kondenzata i sprecava
ostecenje municije.
Razmestaj municije unutar skladista je u skladu sa osnovnim prin-
cipima pirotehnicke bezbednosti. Nairne, osetljivije vrste municije i
njenih elemenata izdvojeno se cuvaju od о stale i to: sredstva za paljenje
i iniciranje, artificije, specijalna municija, municija sa nestabilnim baru-
tom i nepoznatim serijama baruta, neispravna municija, municija koja
je pretrpela udes i si. Pored ovog, ogranicava se i kolicina eksploziva
koja se moze nalaziti u jednom objektu, kao i medusobno odstojanje
izmedu pojedinih objekata. Granicna kolicina eksploziva koja se moze
cuvati u magacinu je 8000 kg, odnosno 120000 kg baruta. Medusobno
odstojanje izmedu objekata u kojima se cuva municija odreduje se po
posebnoj formuli.
2) PERIODICNA KONTROLA TEHNICKOG STANJA MUNICIJE
I HEMIJSKA STABILNOST BARUTA
32. — Radi blagovremenog uocavanja odgovarajucih promena na
municiji i preduzimanja potrebnih mera, or.ganizuje se periodicna (siste-
matska) kontroia tehnickog stanja municije i njene ambalaze. Ova kon-
troia je poznata pod nazivom »Kontrolno-tehnicki pregled — KTP«.
Zavisno od nivoa na kojem se zeli utvrditi tehnicko stanje municije,
postoji redovni i vanredni kontrolno-tehnicki pregled. Redovni KTP (pre-
gled municije u propisanim vremenskim intervalima), vrse jedinice za
1) Ovde-nece bit! reci о prnizvodno-tehnidkim ciniocima koji su itekako znacajni
za duzinu roka upotrebe municije i njen kvalitet.
20
tehnicko odrzavanje municije, a pri ovom se obavlja samo vizuelna
kontrola. Vanredni KTP, medutim, podrazumeva delaboraciju municije
radi utvrdivanja tehnickog stanja pojedinih elemenata, kao i izvrsenje
poligonskih ispitivanja (KTG), radi provere bojevog dejstva municije.
Vanredni KTP, nacelno, vrse organi SSNO.
Na osnovu tehnickog stanja municije nadenog pri redovnom i van-
re dnom KTP (kao i drugih podataka), vrsi se programiranje radova
na opravci municije.
U okviru pracenja tehnickog stanja municije, jedna od posebnih
mera u utvrdivanju njene ispravnosti je provera hemijske stabiluusti
baruta u municiji. Poznato je da malodimni baruti imaju osobinu
da se vremenom hemijski razlazu, pri сети oslobadaju gasove nazvane
azotovi oksidi. Hemijsko razlaganje ovih baruta je praceno stalnim
razvijanjem toplote. Oslobodena topIota se tesko odvodi, te se tako
izdvojena na pojedinim mestima moze nagomilati do te mere da to
izazove samozapaljenje baruta. U cilju da se utvrdi kada je nastupio
opasni stadijum razlaganja baruta, postoje odgovarajuce metode ispi-
tivanja stabilnosti baruta. Standardna metoda pomocu koje se и JNA
utvrduje stabilnost baruta je: metoda grejanja baruta na 100°C. Postoje
i druge metode koje se и ovu svrhu koriste, ali se one upraznjavaju
и odgovarajucim institutima i preduzecima vojne industrije.
Ispitivanje stabilnosti baruta vrsi se se na uzorcima baruta koji
su posebno kolekcionirani pri laboratory jam a za ispitivanje stabilnosti
baruta. Obavestavanje jedinica i ustanova JNA о rezultatima ispitivanja
vrsi Tehnicka uprava SSNO.
3) ODRZAVANJE I REMONT MUNICIJE
33. — Da bi se obezbedio neophodni nivo kvaliteta municije, ne
mali znacaj imaju i mere koje se и ovom cilju preduzimaju и nizim
jedinicama i ustanovama — od strane posluga oruda, posada borbenih
vozila, rukovaoca municije i MES, referenata tehnike i dr. Skup svih
radnji koje se na ovom nivou izvode, poznat je pod nazivom: tekuce
odrzavanje. U osnovi, sustina svih radova kod nizih jedinica se sastoji
и doslednom sprovodenju и zivot postojecih naredenja, uputstava i
propisa, koji se odnose na municiju na vatrenom polozaju i trupnom
skladistu.
Ako se и toku tekuceg odrzavanja (ili na drugi nacin) otkriju
izvesne mane na municiji, organizuju se radovi viseg stepena odrzavanja,
koji su poznati pod nazivom srednji remont municije. Cilj radova na
srednjem remontu je da se primenom relativno jednostavnijih postu-
paka, municija pripremi za dugorocno stokiranje. Ovde spadaju sledece
vrste poslova:
— ciscenje i zastita artiljerijske municije od korozije;
— zamena pojedinih elemenata municije no vim;
— provera ispravnosti municije (elemenata) pomocu posebnih и re-
da j a, alata i instrumenata;
— revizija municije и cilju otklanjanja proizvodno-tehnoloskih
nedostataka;
21
— pregled, ciscenje i prepakivanje pesadijske municije;
— kompletiranje municije nedostajucim elementima i dr.
Osim ovog, kao poslovi srednjeg remonta smatraju se i interven-
ci je u skladistima municije i MES nakon prirodnih nepogoda (zemljo-
tresi, poplave i sk), ucestvovanje u sanaciji skladista municije i MES
nakon eventualnih eksplozija, pregled i razvrstavanje municije posle
saobracajnog udesa — sudara, prevrtanja vozila i si.
Srednji remont municije izvode jedinice za tehnickc ndrzavanje
municije, ili posebno formirane ekipe od strucnih lica. Radovi se nacelno
izvode na lieu mesta — gde se nalazi municija. Za svaku vrstu poslova
propisuje se posebno uputstvo, tehnoloski postupak i mere bezbednosti.
Mane na munieiji kao sto su: laganje upaljaca, prevremene eksplo-
zije, nestabilan barut, laganje kapsli, korozija i dr. zahtevaju radove
najveceg stepena odrzavanja — generalni remont municije. Generalni
remont municije u nacelu podrazumeva zamenu (opravku) vitalnih delo-
va na munieiji kao sto su: upaljac, barutno punjenje i topovska kapsla.
Generalni remont municije sprovodi se u remontnom zavodu ili
preduzecu vojne industrije. Rajvojni rad na generalnom remontu ima
sledece faze: izradu TEA, izradu pp, izradu »O« serije i serijski remont.
Generalno remontovana municija ispunjava TTZ u potpunos ti kao
nova municija.
4) MERE OPSTE I PIROTEHNICKE BEZBEDNOSTI
34. — Pored ostalih mera koje se preduzimaju radi ocuvanja neop-
hodnog nivoa kvaliteta municije, ne manje znacajni su i postupci koji
imaju za cilj da sacuvaju munieiju od krade, diverzije, pozara i dr.
(opste mere bezbednosti), kao i od eksplozije municije (pirotehnicke
mere bezbednosti).
U okviru opstih mera bezbednosti, u skladistu municije i MES
se organizuje fizicko obezbedenje skladista (strazarska sluzba), protiv-
pozamo obezbedenje s Hadis ta (protivpozarna sluzba) i prijavna sluzba
na ulazu u skladiste.
Pirotehnicke mere bezbednosti podrazumevaju obezbedenje skla-
dista pre svega od eksplozije municije sa svim posledicama koje ova
prati. Detaljni postupci propisani su u posebnom uputstvu.
5) IDENTIFIKACIJA MUNICIJE
35. — U cilju pravilnog odrzavanja municije, bi tan elemenat pred-
stavlja i njena identifikaeija. Pod pojmom identifikaeije, u smislu ovog
uputstva, treba razumeti raspoznavanje municije pomocu:
— skladisnog broja, i
— oznaka i boje na munieiji i ambalazi.
A — Identifikaeija municije pomocu skladisnog broja
36. — Skladisni broj JNA je odredena skupina arapskih brojeva
pomocu koje se na lak, jednostavan i nedvosmislen nacin moze izvrsiti
raspoznavanje municije. Skladisni broj JNA se sastoji od 12 cifara
koje su rasporedene u grupe od po cetiri broja, razdvojene medu-
sobno crticom — 13054334-1184. Prve cetiri cifre u skladisnom broju
nazivaju se »broj razvrstavanja* i oznacavaju grupu i podgrupu u koju
je municija razvrstana. Zadnjih os am cifara nazivamo »brojem raspo-
znavanja*. Ovaj broj pocinje od 1000'0000 i raste do 8999-9999, s tim
sto se nikada ne ponavlja.
Graficki, skladisni broj JNA se moze predstaviti:
1^05—1334—1184,
I----------------grupa *j
broj razvrstavanja
-------------- podgrupa J
--------------broj raspoznavanja
Po opstoj podeli materijalnih sredstava u JNA, sva eksplozivna
sredstava, pa prema tome i municija, razvrstana su u grupu 13. Blize
odredivanje namene i karakteristika eksplozivnih sredstava, postignuto
je razvrstavanjem ovih u podgrupe. Na primer: podgrupa 05 obuhvata
municiju za pistolje, revolvere i automate, podgrupa 15 artiljerijsku
municiju kalibra 20—40 mm, podgrupa 45 rucne bombe itd. Prema tome,
kompletna oznaka »broja razvrstavanja* municije za pistolje, revolvere
i automate izgleda ovako: 1305.
Medutim, da bi doznali konkretnu vrstu municije, neophodno je
koristiri »’broj raspoznavanja*. Dakle, ovaj broj nam pruza podatke о
kalibru i vrsti oruzja za koje je municija namenjena, vrsti zrna, nacinu
pakovanja i dr. Prema tome, ako zelimo da rzvrsimo identifikaciju
municije pomocu gore navedenog skladisnog broja, naci cemo da je u
pitanju sledeca municija: 9 mm metak sa obicnim zmom za pistolje
i automate tip a »Parabelum« (n).
37. — Identifikacija municije americkog porekla pomocu skladi-
snog broja (AIC simbola) objasnjena je u tacki 166.
В — Identifikacija municije pomocu oznaka
38. — Zbog ogranicenog prostora, na municiji i njenim elementima
nije moguce stavljati pune nazive, te se pribegava koriscenju ustaljemh
oznaka (skracenica) sastavljenih od slova, brojeva i odgovarajucih sim-
bola. Nanosenje oznaka moze biti:
Zigovi se utiskuju hladnim postupkom na upaljace, kosuljice zrna
(mma, bombi), caure i kapsle, a odnose se samo na elemente na koje su
23
naneti i u os novi daju podatke о vrsti, modelu1, proizvodacu, seriji1 2 i
godini izrade doticnog elementa.
Oznake bojom mogu bit! razlicitih nijansi, sto zavisi od podloge.
Na sivomaslinastoj osnovi stavljaju se zute oznake, a na crnoj bele itd,
Oznake se nanose na kosuljice zrna (mina, bombi), caure, barutna
punjenja i ambalazu i nacelno sadrze podatke о orudu, vrsti i modelu
zrna, eksplozivnom (ili drugom) punjenju, ’barutu i seriji.
Po jugoslovenskom sistemu obelezavanja municije, oznake (zigovima
i bojom) na municiii 1 ambalazi nanose se cirilicom.
1 Radi raspoznavanja, elementi metka imaju oznaku models, koja im je data
prilikom usvajanja u naoruzanje.
Po jugoslovenskom sistemu obelezavanja municije, oznaka modela se sastoji
od slova j>M« (pocetoo slave reai model) i dve arapske brojke — 72 (godina
usvajanja u naoruzanje). Na primer: M72. Ako se na nekom elementu izvrsi
dzvesna prepravka, koja bitno ne menja prvobitne osohme doticnog elementa,
postojecoj oznacti modela se dodaje slovo i jedan arapski broj Pl. Slovo
P dolazi od reci prenravka, a broj je u stvari redm broj prepravke. Na primer:
M72PL
Americki sistem obelezavanja municije je donekle sfa'can nasem, ali se (u
pogledu modela) razlfkuje u sledecem:
— arapski brojevi posle slova M nisu vezani za godinu .usvajanja elementa
municije u naoruzanje, vec se proizvoljno odreduju;
— prepravke koje se odnose na izmenu u 'konstrukeijd, obelezavaju se sa Al,
A2 (prva prepravka, druga prepravka itd.), a femene u materijalu za izradu
pojedirtih elemenata, obelezavaju se sa Bl, B2 (prva izmena, dnuga izmena
itd.).
Po sovjetskom sistemu obelezavanja municije, oznaka modela se sastoji iz dva
dela koja su medusobno razdvojena cnticom. Frvi deo oznake cine pocetna
slova utvrdenog naziva zma (OF, BR, G i dr.), a drugi nomenklatura! broj
oruda za koje je metak sa pomenutom vrs-tom zma namenjen (354, 471, 530 i
dr.). Na primer: OF-354, BR471, G-530 itd. Prvi deo oznake modela daje
objasnjenje о vrsti znna: OF — trenutnofugasno, BR — pancimoobelezavajuce,
G — probojno, Z — zapaljivo, D — dimno itd. Drugi deo oznake modela zma
se sastoji od broj a grupe oruda jednog kaiibra u koju su ovi razvrstanj — na
primer 35 (grupa oruda 76mm), 47 (.grupa oruda 122 mm), 537 grupa oruda
152mm), itd. Roza di ove dve brojke stavlja se rednii broj na kojem se konkretno
crude voda. Topovi 76mm M42 na primer vode se umitar svoje grupe oruda
na rednom broj 4, a topovi 122 mm М31/37 na rednom broju 1. U slucaju kada
se zmo о kojem je rec moze upotrebiti iz svih oruda odgovarajuce grupe
(recimo 53), onda se na kraju dodaje nula (0). Prema tome, kompietna oznaka
za nomenklatumi broj oruda (za navedene kalibre) izgleda ovako: 354, 471,
530 itd.
2) Da bi se u masovnoj proizvodnji, kao sto je to slucaj sa munieijom mogao
dovoljno pouzdano pratfti kvalitet izradenih elemenata (sklopova 1 podski opova),
od predvidenog broja ovih delova formira se skupina kojoj se daje o'dgovarajuci
naziv — u nasem slucaju serija. Dakle, seriju crni odredeni broj elemenata
mimicije koji su proizvedeni pod istim uslovima, od istog materijala -i po istoj
dokumentaeiji. Na primer serija upaljaca se sastoji od jedne serije imdijalnib
kapsli, jedne serije detonatorskih kapsli, jedne serije usporaca, jedne sarze
udanmh igala, opruga, tela itd. Svaki od ovih elemenata (skiop a, podsklopa) od
kojih je naemjen upaljac ima svoju seriju. Medutim, kako je nemoguce na
upaijacu ispisati serije svih ugradenih delova, uveden je pojam zajednicke
serije tj. laboracme serije upaljaca, koja u sebi objedinjava sve serije pomenutih
elemenata. Hi uzmimo primer sa osuovnim punjenjem za minobacacke mine
koji takode govori u gomjem duhu. Nairne, osnovno punjenje se sastoji od
24
С — Identifikaeija pomocu boje na munieiji
39. — Bojenje municije vrsi se prvenstveno radi zastite od korozije
kao i radi maskiranja. Pored toga, na osnovu boje se moze izvrsiti gruba
klasifikacija municije po nameni.
Po jugoslovenskom sistemu obelezavanja municije na primer, sivo-
maslinastom bojom obojene su kosuljice trenutnili, trenutno fu^asnih
fugasnih i tempirnih granata (mina, bombi), cmom bojom obojena su
pancirna i podkalibarna zrna. belom bojom vezbovna, a plavom skolska
inicijalne kapsle, cmog baruta, malodimnog baruta d kartonske cahure. Svi ovi
elementi imaju .svoje serije po kojima su primarii pojedinacno, ali nakon njihove
ugradnje u jednu celnnu (konkretno osnovno punjenje), prestaje da vaze (sa
Stan о vista obelezavanja) ranrje serije ovih el emen ata, a punjenje dobija novu
zajednicku laboracnu seriju.
Laboracna serija municije, prema -tome, se sastoji od jedne serije upaljaca,
jedne serije zrna, jedne serije сайта, jedne serije baruta i jedne serije .kapsli.
Po jugoslovenskom sistemu obelezavanja municije, oznaka za laboracnu seriju
municije se sastoji od dva Hi tri slova koja oznacavaju preduzece (zavod) koje
je izradilo (remontova!lo) munieiju (TV, RZK d sl.)t dva arapska broja koja ozna-
cavaju godinu rirade (remonta) municije (69, 72 i si.) i na kraju >takode dva
arapska broja 'koja predstavljaju redrii broj serije (01, 15. 32 ltd.). Na .primer:
TV7101.
S obzirom da je laboracna serija municije relativno velika po broju metaka.
to da bi se omogucila sukcesivna kontrola kvaliteta d pfijem municije, unapred
se u ovu svrhu ridvaja deo serije municije koji sluzi kao jedimca za prijem.
Naziv ovako odredene kolicine metaka naziva se — rata. Velicina rate odreduje
se tedmicknm uslovima za svaku vrstu metaka posebno.
Americki sis tern obelezavanja municije predvida- da se oznaka za laboracnu
seriju municije sastoji od osnovnog znaka, medubroja i serijskog broja. Na pri-
mer: AMM Lot SOP-3-25, gde je: AMM — municija, Lot — serija, SOP — osnovna
oznaka, 3 medu broj i 25 redni broj serije. Osnovna oznaka (SOP) se sastoji
od dva ili tri slova koja predstavljaju inicijale proizvodaca municije. Medubroj
(3) oznacava da u torn rirade municije nije bilo rimena u ко ns rrukerji i tehno-
logiji. Cam dode do promene, recimo upaljaca, modela zrna, сайте, kapsle i si.
Hi se rimeni mat era j al za izradu izv esnog elements ili postupak proizvodnje,
medubroj se obavezno menja. Serijski broj (25) pocinje od jedan i raste hrono-
loski sve dok se ne promeni medubroj. Cim do ovog dode, broj serije opet
pocinje od jedan pa navise. Podaci о laboracnoj seriji nanose se bojom i to
uglavnom na dance сайте i ambalazu.
Obelezavanje serija elemenata municije vrsi se na isti nacin kao u .prethodnom
stavu s tim sto se ispred oznake ne stavlja skracenica AMM. Ove oznaike nanose
se na elemente municije na koje se odnose (upaljac, сайта i si.).
Po sovjetskom sistemu obelezavanja municije oznaka za laboracnu seriju muni-
cije se sastoji od oznake serije, godine i zavoda koji je izvrsio kompletiranje
metaka. Ova poslednja oznaka uokvirena je kvadratom ili pra vougaomkom.
Kompletna oznaka izgleda ovako: [3-6845. j-Podaci о laboracnoj seriji municije
nanose se na cauru metka.
Oznaka za laboracnu seriju zrna sastoji se od tri para arapskih cifara .postav-
Ijenih u trougao, Na primer: -y -
Znacenje pojedinih grupa brojeva je sledece: 15 — si fra preduzeca, 12 — redm
broj serije i 66 — go din a laboraci'je zrna. Ova oznaka nanosi se na prednji
ozivalni deo zma.
25
municija itd. Na slican nacin je obojena i americka municija, dok je
kod sovjetske municije svuda primenjena tamnosiva boja.
Pored osnovnog postoji i dopunsko bojenje u vidu obojenih poja-
seva koji se na municiji nanose uglavnom ispod gornjeg cen triraj uceg
prstena. Znacenje pojedinih pojaseva je razlicito tj. zavisi od sistema
obelezavanja municije. Po jugoslovenskom sistemu, na primer, pojas
crvene boje oznacava zapaljivo, a erne dimno svojstvo. Ovako je is to i po
sovjetskom sistemu. Zeleni pojas iznad vodeceg prstena kod nase muni-
cije oznacava da zrno ima traser. Po americkom sistemu obelezavanja
municije, dimna zrna imaju zuti a osvetljavajuca beli pojas itd.
26
Glava II
PESADIJSKA MUNICIJA
I. — ELEMENTI PESADIJSKOG МЕТКА
40. — Pesadijski bojevi meta'k (si. 1) sastoji se
od sledecih elemenata:
— zrna,
— cahure,
— barutnog punjenja, i
— inicijalne kapsle.
1) ZRNO
41. — Zrno je najvazniji elemenat pesadijskog
metka. Ono je nosilac kineticke energije i sluzi da
u zavisnosti od konstrukcije, dejstvom na cilju pro-
izvede odredeni efekat.
Zrno se sastoji od kosuljice i jezgra. Kosuljica
zrna je najcesce izradena od tombaka, a moze biti
i od celika. Celicna kosuljica je u cilju zastite od
korozije prevucena nekom metalnom prevlakom.
Jezgro zrna ispunjeno je olovom, kojem se dodaje
do 10% antimona, radi njegovog ocvrscenja. Kod
izvesnih konstrukcija, jezgro se izraduje od uglje-
nickog celika. Zrna specijalne namene imaju pored
olovo-antimonske legure i jezgro od visokolegira-
nog celika, kao i pirotehnicke smese razlicitog
sastava.
(1) Podela zrna po obliku
42. — Po svom obliku, zrna pesadijske muni-
cije mogu biti:
— sa oval mm vrhom i donjim cilindricnim
delom,
— sa siljatim vrhom i donjim cilindricnim
delom, i
— sa siljatim vrhom, cilindricnim srednjim i
konusnim zadnjim delom.
Si. 1 — Pesadijski
bojevi metak
1 — Zmo; 2 — Oa-
hu ra; 3 — Barutno
punjenje; 4 — Inici-
jalna taps!a
27
43. — Zrna sa ovalnim vrhom i donjim cilindricnim delom (si 2)
su starijih modela i u balistickom pogledu znatno zaostaju za ostalim
vrstama zrna. Medutim, njihova dobra strana je u tome sto su re!a-
tivno teska, pa imaju veliko poprecno optereceaje, sto se odrazava u
dometu, a narocito u energiji na cilju. Osim ovog, cilindricni deo ovih
zrna, omogucava bolje zaptivanje cevi i time iskoriscenje barutnih
gasova, kao i bolje povezivanje sa cahurom. Ove vrste zrna su se zadr-
zaie uglavnom kod municije za pistolje i automate.
SI. 2 — Zrno sa
ovalnim vrhom i
donjim cilindriC'
nim delom
i — Kosuljica zrna;
2 — Olovno jezgro
SI. 3 — Zrno sa
siljatim vrhom i
donjim cilindric-
nim delom
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno jezgro
SI. 4 — Zrno sa
siljatim vrhom,
cilindricnim sred-
njim i konusnim
zadnjim delom
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno jezgro
44. — Zrna sa siljastim vrhom i donjim cilindricnim delom (si 3)
se jos nazivaju laka ili nedalekometna i obicno se upotrebljavaju za
gaaanje iz pusaka.i puskomitraljeza.
Velika povrsina danceta kod ovih zrna prouzrokuje na putanji
vrtlozenje vazduha pozadi zrna, cime se smanjuje domet. Dobra strana
ove vrste zrna je ta sto velikom povrsinom nalezu na zidove cevi, te
na taj nacin poboljsavaju zaptivanje, odnosno iskoriscenje barutnih
gasova. Izvesna vrsta ovih zrna ima u zadnjem delu konusno udublje-
nje, koje se usled pritiska barutnih gasova po opaljenju siri i na taj
nacin poboljsava zaptivanje.
45. — Zrna sa siljatim vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim
zadnjim delom (si 4) pretstavljaju savremeni tip zrna sa najboljim
ballstickim osobinama. Ovo iz razloga sto se ona svojim povoljnim
balistickim oblikom najbolje suprotstavljaju ceonom talasu otpora
vazduha i nj ego vim vrtloznlm strujama pozadi zrna. Ova su zrna zbog
28
svoje duzine obicno teza od ostalih, pa stoga, iako imaju manju pocetnu
brzinu (Vo), imaju veci domet i energiju na cilju. Kao nedostatak ovih
zrna moze se uzeti taj sto je cilindricni deo dosta mali, pa je i zapti-
vanje barutnih gasova nesto slabije. Ova zrna su poznata pod nazivom
»dalekometna« i upotrebljavaju se najcesce za gadanje iz mitraljeza.
(2) Podela zrna po nameni
46. — Zrna pesadijske bojeve municije se po nameni dele u sle-
uecc grupe:
— zrna za unistavanje zivih ciljeva (lako i tesko — univerzalno);
— zma za unistavanje tehniokih sredstava (pancirno, panoirno-za-
paljivo, pancirno-obelezavajuce i pancirno-zapaljivo-obelezavajuce);
— zrna za korekturu vatre (obelezavajuca).
A — Zma za unistavanje zivih ciljeva
47, — Zma za unistavanje zivih ciljeva ili kako se najcesce nazivaju
»obicna«, namenjena su za unistavanje neprijateljeve zive sile i svoje
dejstvo izrazavaju iskljucivo kinetickom energijom udara na cilju. S obzi-
rom da su ova zma meka, udar u neku tvrdu prepreku dovodi do defor-
macije i smanjenja njihove probojne moci.
В — Zma za unistavanje tehnickih sredstava
48. — Zma za unistavanje tehnickih sredstava, sacinjavaju slede-
ce vrste:
— pancirno;
— pancirno-zapaljivo;
— pancirno-obelezavajuce, i
— pancirno-zapaljivo-obelezavajuce.
Posebna vrsta zma iz ove grupe je zapaljivo zrno.
49. — Pancimo zrno <sL 5) je namenjeno za ga-
danje lakih oklopnih tehnickih sredstava. Sastoji se
iz kosuljice, olovno-antimonske legure i jezgra. Kosu-
Ijica je kao i kod obicnog zma. Olovno-antimonska
legura je kod nekih modela izmedu jezgra i unutras-
nje povrsine kosuljice svom duzinom, dok je negde
stavljena samo pri vrhu. U ovom drugom slucaju,
kosuljica se izraduje od tombaka ili mesinga i nesto
je deblja kako bi se obezbedilo neophodno urezivanje
zrna u izoluceni deo cevi oruzja. Ovakva konstrukcija
smanjuje mogudnost kako .rikoseta pri udaru u pre-
preku, tako i- eventualno lomljenje zrna pri udaru u
о к lop. Najvazniji elemenat kod ovog zrna je jezgro,
jer ono u stvari vrsi probijanje prepreke. Izraduje se
od visokokvalitetnog celika. Za legiranje se najcesce
upotrebljavaju teski mctali — vol f ram, molibden,
3.
SI. 5 — Pancirno
zrno
l — Kosuljica zrna;
2 — Olovno-antimon-
ska legura; 3 — Ce-
29
mangan i si. tako da jezgro pored velike tvrdoce ima i veliku specif icnu
tezinu, sto doprinosi uspesnom probijanju prepreke.
Iz sledece tab lice vide se podaci о probijanju nekih pancirnih zrna
pod uglom od 90° na pancirnu plocu srednje tvrdoce.
NAZIV MUNICIJE i 1 iDaljina i U“< I Probojnost . u mm Dal jinn u m Probojnost u nun
7,62 mm municija za sovjetske puSke, p. imtraljeze i njitraljeze 50 15 200 10
7,62 mm mumdij a za americke rnitra- Ijez ^Browning» 182 13 548 8
' 7,9 mm nemacka remontovana mu- ' nidja 50 10 100 9.5 j
12,7 mm municija га DSK 200 20 500 16
.12,7 mm municija za ^Browning^ 182 25 548 18 1
50. — Pancirno-zapaljivo zrno (si. 6) namenjeno je za gadanje cilje-
va sa lako zapaljivim materijalom — rezervoari na vozilima, cisterne i
sudovi sa gorivom i mazivom i dr.r radi izazivanja pozara.
Po konstrukciji, ovo zrno je sli-
cno prethodnom, s tim sto times to
olovo-antimonske legure u vrhu ima
zapaljivu smesu. I ova zrna su sa i
bez olovno-antimonske legure izme-
du kosuljice i jezgra.
Kao zapaljivi sastav kod ove
vrste zrna najcesce se upotrebljava
termit (aluminijum u prahu pome-
san sa nekim metalnim oksidom),
koji pri sagorevanju daje intenzivan
plamen, razvijajuci pri tome tem-
peraturu od preko 200СГС. Za palje-
nje termita potrebna je takode viso-
ka temperatura (oko 600°C), ali s
obzirom da se pri udaru zrna u pre-
preku veliki deo kineticke energije
pretvara u toplotnu, to je na ovaj
nacin ob ezb eden о sigurno paljenje
SI, 6 — Pancirao-
-zapaljivo zrno
1 — Kosuljica; 2 —
Zapaljiva smesa; 3 —
Celicno jezgro; 4 —
Olovno-antimonska le-
gura
termita.
51. — Pancimo-zapalj i vo-ob el e-
zavajuce zrno (si. 7) je veoma slicno
prethodnom. Razlika je u tome sto
ovo zrno ima u dnu traser pa
se upotrebljava u kombinaciji sa
pancirnim i pancirno - zapaljivim
SI. 7 — PancimO’
-zapaljivoobele-
zavajuce zrno
1 — KoSuljica; 2 —
Zapaljiva smesa; 3 —
Celicno jezgro; 4 —
Olovno-antimonska Je-
gura; 5 — Tracer
30
zrnom, za obelezavanje putanje. Obelezavajuca smesa (traser), moze
biti prethodno stavljena u metalnu cahuricu i tako smestena u zadnji
deo zrna, ili upresovana neposredno u zadnji deo jezgra.
52. — Pancirno-obelezavajuce zrno (si. 8) je u stvari pancirno zrno
kojem je dodat traser, radi olaksanog pracenja leta zrna.
53. — Zapaljivo zrno (si. 9) je namenjeno za izazivanje pozara. Sas-
loji se od mesingane kosuljice, celicne cevcice za smestaj zapaljive
smese i olovno-antimonske legure. Kao zapaljivi sastav koristi se termit.
Paljenje ter mi t a vrsi se na nacin opisan kod pancirno-zapaljivoz zrna.
SL 8 — Pancimo-
-obelezavajuce
zrno
1 — Kosuljica; 2 —
Olovno-antiinonska le-
gura; 3 — Celicno jcz-
gro; 4 — Traser
SL 9 — Zapaljivo
zrno
1 — Koiuljica; 2 —
Zapaljiva smesa; 3 —
Ctdicna cevcica; 4 —
Olovno-antimonska k-
gura
SI. 10 — Obeleza-
vajuee zrno
1 — Kosuljica; 2 —
Olovno-anLimonska le-
gura; 3 — Cahurica;
4 — Obelezavajuca
smesa; 5 — Pokrivka
C — Zrna za korekturu vatre
54. — Zrna za korekturu vatre cine sledece vrste:
— obelezavajuce, i
— korekturno zrno.
55. — Obelezavajuce zrno (si. 10) je namenjeno za korekturu gada-
nja pri rafalnoj paljbi iz automatskog oruzja. Municija sa ovim zrnom
upotrebljava se za gadanje brzopokretnih ciljeva i to u kombinaciji sa
ostalom municijom. Pored ovog, meci sa obelezavajucim zrnom se u
pojedinim slucajevima upotrebiti i za izazivanje pozara zrelih useva,
trave i uopste otkrivenih lako zapaljivih materijala.
Obelezavajuce zrno sastoji se od:
— kosuljice;
— olovno-antimonske legure, i
— obelezavajuce smese.
31
SI. 11 — Korek-
tumo zrno
1 — Kosuljica; 2 —
Zapaljiva smesa; 3 —
Cahurica; 4 — Inici-
jalna kapsla; 5 — Prs-
ten zadriac; 6 — Udar-
na igla; 7 — Nosac;
S — Olovo
Kosuljica i olovno-antimonska legura su iste kao i kod -prethodno
opisanih zrna. Obelezavajucu smesu nacelno sacinjavaju sledece osnov-
ne komponente:
— sagorljiva materija (magnezijum u prahu);
— nosil ac kiseonika (kalijumhlorat ili barijumnitrat), i
— vezivno sredstvo (selak, kalofonijum, firnis i si.),
Kod nekih zrna, obelezavajucem sastavu dodaju se materije za
bojenje plamena. U ovu svrhu obicno se upotrebljavaju nitrati ili pero-
ksid barijuma (zelena boja) ili stroncijum (crvena boja). Obelezavajuca
smesa moze biti prethodno smestena u cahuricu ili upresovana nepo-
sredno.u jezgro zma. U svakom slucaju, povrsina obelezavajuce smese
je u neposrednom dodiru sa barutnim punjenjem, jer se od njega
pripaljuje prilikom opaljenja metka. Po izlasku zrna iz cevi, obelezava-
juca smesa sagoreva svetlim plamenom, izbacujuci pri tom varnice,
koje ostaju svetle jos neko vreme od trenutka zapaljenja, usled cega
ova zma na izvesnom odstojanju iza sebe ostavljaju svetao trag.
Obelezavajuce zrno ima taj nedostatak sto mu se u toku leta na
putanji, usled sagorevanja obelezavajuce smese, smanjuje tezina i kao
posledica toga javlja usporenje. Iz ovoga proizlazi da se putanja ovog
zrna ne poklapa po citavoj duzini sa putanjom bojevog zrna, vec samo
za duzinu putanje od oko 900 metara. Da bi se ovo izbeglo, sastav
obelezavajuce smese se pоdesava tako da ona prilikom sagorevanja
daje sto vise cvrstih ostataka, kako bi gubilak tezine bio sto je moguce
manji. Sem toga, sagorevanje obelezavajuce smese
treba da bude sto intenzivnije, a trag dobro vidljiv,
kako nocu tako i danju. Obelezavajuca smesa je upre-
sovana pod pritiskom i to u nekoliko slojeva, kako
bi gustina smese bila sto ravnomemija po celoj du-
bini, odnosno da bi brzina sagorevanja bila sto manja
i ujednacenija.
Kod nekih modela zrna, obelezavajuca smesa
nije homogenog sastava, vec povrsinski sloj (debljine
1—2 mm) sacinjava tkz. pripalna smesa, koja se po
hemijskom sastavu razlikuje od obelezavajuce smese
i ima zadatak samo da qvu zapali. Prema tome, od
barutnog punjenja se pali pripalna smesa, pa tek
posto ova sagori, pocinje da gori obelezavajuca smesa.
Na ovaj nacin putanja zrna postaje vidljiva tek na
izvesnom odstojanju od usta cevi, posto pripalna
smesa pri sagorevanju ne daje jaku svetlost. Ovim
putem se izbegava zaslepljivanje i demaskiranje
strelca.
56. — Korekturno zrno (si. 11) upotrebljava se
kao pokazno, tj. u momentu udara u prepreku ozna-
cava mesto pogotka. Ovo je postignuto time sto zrno
pri udaru daje slab pucanj i plamen koji je uocljiv i
ria znatnom odstojanju. Ova zrna se jos nazivaju
eksplozivno-zapaljiva, ili » dum-dum
32
Korekturno zrno se sastoji od kosuljice, zapaljivog sastava, olovno-
-antimonske legure, inicijalne kapsle i udarne igle. Dejstvo ovog zrna
ogleda se u sledecem: u momentu sudara sa preprekom, usled inercije,
udarna igla naleti na kapslu koja se od ovog pali i izaziva rasprskavanj
zrna. Istovremeno se pali i zapaljivi sastav, koji st vara oblak belo
di ma, sto olaksava uocavanje pogotka.
(IP CD
2) CAHURA
barutnih gasova
57. — Cahura (sk 12) kod pesadijske municije ima tri osnovne
lunkcije i to:
— da objedini sve elemente metka u jednu ceiinu,
— da zastiti barutno punjenje od stetnih spoljnih uticaja (vlaga,
svetlost, temperaturne promene i dr.) za vreme cuvanja — uskladi-
stenja, i
— da zastiti leziste metka od posledica dejstva
za vreme opaljenja metka (termickog i hemijskog).
58. — Na cahuri razlikujemo plast i dance. Plast
je kod svih cahura blago konusan. Kod najveceg dela
cahura, plast se zavrsava grlicem. Debl jin a zidova
plasta cahure je promenljiva, tj. od danceta ka usti-
ma se smanjuje.
Dance cahure je masivno, jer to zahteva njegova
funkcija. Na dancetu imamo tri bitna elementa: venae
(obod), leziste za kapslu i otvor za prolaz plamena od
kapsle ka barutnom punjenju. Zavisno od konstrukeije
izvlakaca (na zatvaracu), na dancetu cahure se izra-
uuje venae ili obod. Venae je u stvari kanal odrede-
nog profila u koji ulazi zub izvlakaca, a obod je ispust
na dancetu za koji zapinje zub izvlakaca cahure. Ini-
cijalna kapsla se smesta u udubljenje na dancetu,
koje ima strogo -definisane dimenzije. Na dnu ovog
udubljenja (lezista), izraden je nakovanj u vidu ispu-
pcenja — bradavice. Uloga nakovnja je u tome da se
о njega izvrsi gnjecenje (trenje) inicijalne smese ka-
psle i time ista dovede do dejstva. Radi prolaza pla-
mena od inicijalne kapsle ka barutnom punjenju, na
dnu lezista za kapslu izraduju se dva otvora precnika
1 mm.
Kod izvesnih vrsta municije ne postoji nakovanj u
jalnu kapslu, vec je ovaj sastavni deo kapsle. U ovom
SL ahura
pesadijskog
metka
Jezistu za inici-
slucaju se izra-
duje samo jedan otvor za prolaz plamena od kapsle ka barutnom
punjenju.
33
Da bi cahura funkcionalno potpuno zadovoljila, ona mora biti
izradena od materijala koji je mehanicki dovoljno otporan,. a istovre-
meno i elastican. Cahura se pri opaljenju metka siri, prenoseci pri
tom pritisak barutnih gas ova na zidove lezista metka, a posle opaljenja
se vrati na prvobiine dimenzije, da bi je odgovarajuci mehanizam mogao
lako izbaciti napolje.
Za izradu cahure upotrebljava se mesing ili celik. Zbog strogih
usiova kojima cahura treba da odgovori, materija! za izradu cahura
mora biti odredenog hemijskog sastava i visokih mehanickih osobina.
Za izradu mesinganih cahura, najvise se upotrebljava mesing Ms72,
a za izradu celicnih cahura najpogodniji je meki ugljenicni celik 0-22.
Mesingane .cahure se nacelno ne zasticuju od korozije, dok je kod
celicnih to obavezno. Kao zastita primenjuje se fosfatiranje u kombina-
ciji sa lakovanjem, ili nanosenje neke metalne prevlake, putem galvani-
zacije (bakar ili mesing).
3) BARUTNO PUNJENJE
59. — Barutno punjenje je strogo odredena kolicina baruta odgo-
varajuceg oblika, hemijskih, fizickih i balistickih karakteristika, koja je
namenjena da sagorevanjem u barutnoj komori stvori potreban pritisak
za izbacivanje zrna iz cevi, odredenom pocetnom brzinom. Osim ovog,
kod automatskih i poluautomatskih oruzja, pritisak barutnih gasova je
iskoriscen za vracanje zatvaraca u zadnji polozaj, cime je omogucen
automatski (poluautomatski) rad oruzja. Kod metaka sa obelezavajucim
zmom, temperatura koja se javlja pri sagorevanju baruta, iskoriscena je
za potpaljivanje traserne smese.
60. — Barutno punjenje za pesadijsku municiju izraduje se uglav-
nom od nitroceluloznog baruta. Ovaj barut je najcesce u obliku plocica
kvadratnog preseka (debljine 0,1—0,3 mm), a ima ga i u vidu malih
stapica. Ovaj drugi je primenjen kod pistoljske municije. Uopste uzev,
barut za pesadijsku municiju je »zivlji« u odnosu na ostale (artilje-
rijske) barute, jer je potrebno da se za kratko vreme po opaljenju
metka dobije odgovarajuci pritisak u cevi oruzja. Inace, kod pesadijske
municije barutno punjenje je slobodno nasuto u cahuri.
4) INICIJALNA KAPSLA
61. — Inicijalna kapsla (si. 13) je namenjena da izvrsi pripaljivanje
barutnog punjenja. Sastoji se od:
— canceta;
— inicijalne smese, i
— pokrivke.
Izvesne vrste inicijalnih kapsli (si. 14) imaju u svom sklopu ugra-
den nakovanj. Cance se uglavnom izraduje od mesinga. U cilju zastite
od korozije, lakira se po citavoj povrsini. Inicijalna smesa se nacelno
sastoji od sledecih komponenata u propisanom odnosu: zivinog fulmi-
nata, kalijum hlorata i antimontrisulfida. Ovakav sastav inicijalne smese
ima jedan nedostatak koji se negativno odrazava na pesadijsko naoru-
zanje. Nairne, cvrsti produkti koji nastaju prilikom opaljenja (metalna
ziva i kalium hlorid) taloze se na unutrasnje zidove cahure i cevi,
ispoljavajuci tu svoj stetan uticaj. Ziva rastvara mesing, stvarajuci amal-
game bakra i cinka, te na taj nacin slabi otpornost cahure i umanjuje
SL 14 — Inicijalna кар-
sla pesadijskog metka
sa ugra denim nakov-
njem
1 — Cancc; 2 — Nakovanj;
3 — Pokrivka; 4 inicijalna
smesa
SI. 13 — Inicijalna kap-
sla pesadijskog metka
1 — Cance; 2 — Pokrivka
□d sianiola; 3 — Inicijalna
smesa
mogucnost njene ponovne upotrebe. Kalium hlorid delimicno disocira
pod uticajem vlage, pri сети se stvaraju joni hlora, koji izazivaju inien-
zivnu koroziju unutrasnjosti cevi oruzja.
Zbog navedenog nedostatka kod pojedinih vrsta municije, umesto
fulminatskih, upotrebljavaju se tkz. »sinoksid« (nekorodirajuce) smese,
kod kojih je zivin fulminat zamenjen tricinatom, a kalium hlorat, bari-
jum nitratom. Radi poboljsanja osetljivosti na udar, ovim se smesama
dodaje tetrazen, a и cilju povecanja intenziteta plamena kalcium-silicid.
Nacelno, jednu od takvih smesa sacinjavaju sledece komponente: trici-
nat, barium-nitrat, antimon-trisulf id, tetrazen i kalcium-silicid. Pokrivka
je namenjena da zastiti inicijalno punjenje od vlage. Izradena je od sta-
niola, debljine 0,03—0,05 mm. Da bi se otpornost kapsle prema vlazi
uvecala i time obezbedila njena funkcija, po zavrsenoj laboraciji vrsi se
zastita lakiranjem.
62. — Da bi inicijalna карsla odgovorila svojoj nameni, ona mora
da ispuni sledece uslove: da bude dovoljno osetljiva na gnjecenje; da
daje mlaz plamena propisane duzine i dovoljno visoke temperature da
pripali barutno punjenje; da je izdrzljiva pri rukovanju i transporto-
vanju kao i da je otpoma prema vlazi, vibracijama i temperaturi okoline.
5) Р0М0СШ ELEMENT! PESADIJSKOG METKA
63. — U pomocne elemente pesadijskog metka spadaju svi oni
delovi koji se upotrebljavaju zajedno sa pesadijskom municijom, bilo
da je njihova upotreba trajna ili da prestaje po zavrsenom gadaniu.
35
Pomocni element! pesadijskog metka sluze da omoguce brze punje-
njenje oruzja, odnosno njegovo hranjenje za vreme dejstva. Ovde spa-
daju: okviri i redeni ci.
64. — Okvir (si. 15) za municiju neautomatskog oruzja je vrlo
jednostavan. Sastoji se od tela i lisnate opruge. Telo je izradeno od
limene plocice cije su duze ivice povijene, tako da. zalaze u venae
cahure. Sredinom tela okvdra po duzini, pricvrscena je lisnata opruga
koja ucvrscuje metke u okvir. Ova vrsta okvira se obicno izraduje za
pet metaka, dok postoje i okviri za smestaj tri, odnosno osam metaka.
Kod izvesnih vrsta poluautomatskih i automatskih oruzja, okvir (si. 16)
sacinjavaju tri osnovna dela: telo, opruga i donosac metaka. Telo je u
stvari limena kutija, odgovarajuceg oblika
sa rebrima radi ojacanja. Opruga je jednim
krajem pricvrscena uz dno tela, a drugim
evrsto spojena za donosac metaka. Opruga
je uvek u izvesnoj meri sabijena tako da
je zadnji metak dovoljno evrsto priljubljen
uz otvor okvira.
65. — Redenici se upotrebljavaju kod
automatskih oruzja. Prednost redenika nad
okvirima je u tome sto omogucavaju gada-
nje duzim rafalima, a kod novijih modela,
broj metaka u istima moze se po zelji regib
lisati tako da je ovaj prakticno neogranicen.
SI. 16 — Okvir za sme-
staj 20 metaka
SI. 15 — Okvir za smestaj pet
metaka
66. — Metalni redenik (si. 17) se sastoji od pojedinacnih clanaka
koji medusobno mogu biti trajno spojeni, ili se povezuju samim mecima
prilikom punjenja. U ovom drugom slucaju, ulogu sarnira ima sam
metak. Kod ovog tipa metalnog redenika, clanci se sa opaljivanjem
metka i izbacivanjem cahure istovremeno odvajaju od redenika i zajedno
sa cahurama izbacuju.
Svaki clanak ima dve о nice koje odgovaraju precniku metka, a tre-
com zahvata susedni metak. Na taj nacin svaki metak drzi po dva
clanka, a svaki clanak po dva metka. Clanci se izraduju od celika i zasti-
cuju od korozije. Krajevi (zavrseci) metalnih redenika se radi lakseg
uvodenja u oruzje posebno izraduju.
36
67. — Platneni redenici (si. 18) su rede u upotrebi, ali su se kod
pojedinih vrsta municije -(americke) jos zadrzali. Oni preetstavljaju dve
platnene trake odredene sirine medusobno spojene zakivcima ili sive-
Sl. 17 — Metalni redenik
a) Clnaak metalnog redenika; b) Meci nanizani u metalni redenik; c) Uvodnik
njem, ali tako da obrazuju otvore odgovarajuceg precnika (dzepove) u
koje se stavljaju meci pojedinacno. Kraj koji se uvlaci u uvodnik metka
na mitraljezu zavrsava se metalnom plocicom — jezickom. Nedostatak
ovih redenika je taj da se lako ovlaze pri сети se skupe i on da su
nepogodni za ponovno punjenje. Osim ovog, platneni redenici su podlozni
iruljenju.
SI. 18 — Platneni redenik
37
2. — PODELA PESADIJSKE MUNICIJE PO NAMENI
68. — Prema nameni, pesadijska municija se de li na:
— bojevu;
— manevarsku;
— vezbovnu, i
— skolsku.
i) BOJEVA MUNICIJA
69. — Bojeva pesadijska municija je namenjena:
— za unistavanje nezaklonjene i slab о zaklonjene neprijateljske
zlve site (obicno zrno);
— za unistavanje lakih tehnickih sredstava: oklopnih vozila, aviona,
tanjih betonsikih zaklona i dr. (pancirno zrno);
— za paljenje lako zapaljivog materijala (zapaljivo zrno);
— za obelezavanje putanje leta zrna (obelezavajuce zrno).
Pored navedenih osnovnih vrsta zrna pesadijske municije, postoje
i kombinacije vrste zrna (PZ, PZO), koje istovremeno mogu da unista-
vaju razlicite ciljeve.
2) MANEVARSKA MUNICIJA
70. — Manevarska pesadijska municija namenjena je za obuku u
nisanjenju i otvaranju vatre, za imitaciju pucnja za vreme izvodenja
taktickih vezbi, manevara i si. Manevarska pesadijska municija moze
biti izradena sa zrnom od drveta, presovanog kartona, bakelita, plasticne
mase ili bez zrna. U poslednje vreme, proizvodi se uglavnom manevarska
municija bez zrna. Bez obzira na nacin izrade manevarskog metka,
osnovni cilj koji se zahteva pri ovom je da se po opaljenju zagarantuje
apsolutna bezbednost ljudstva ispred oruzja — na udaljenju ne manjem
od 20 metara.
3) VEZBOVNA MUNICIJA
71. — Vezbovna pesadijska municija namenjena je za izvrsenje
nastavnih gadanja. Ova municija sluzi ikao zamena za bojevu, kako iz
ekonomskih tako i bezbednosnih razloga. Vezbovni .metak se razlikuje
po konstrukciji od bojevog po tome sto mu je barutno punjenje znatno
manje, a zrno izradeno od bakelita pomesanog sa olovom. Ovakva zrna
imaju vrlo malu mehanicku otpornost i raspadaju se pri udaru u bilo
kakvu prepreku. Najpoznatija'vrsta vezbovnog metka u nas je ta'kozvani
»trodelni« metak, koji se upotrebljava za gadanje na sobnim poligonima.
Ovaj metak ima masivnu cahuru (koja se moze koristiti neograniceni
broj puta), kapslu (kao pogonsko barutno punjenje) i olovno zrno.
4) SKOLSKA MUNICIJA
72. — Skoiska pesadijska municija je namenjena za obuku vojnika
u punjenju i praznjenju oruzja. Ova municija po spoljnjem izgledu,
dimenzijama i tezini odgovara bojevoj. Nema inicijalnu kapslu i barutno
3S
punjenje. Skolska municija izraduje se od elemenata bojeve municije
(kosuljice zrna i cahure), koji su odbaceni na ocnoj i dimenzionalnoj
komroli, ili cahura od ispucane municije, remontovane cahure i si.
Radi lakseg razlikovanja ove municije od bojeve, na cahuri i zmu je
nacinjeno nekoliko otvora (razlicitog precnika), medusobno dijaihetralno
postavljenih. Da bi se obezbedila cvrsta veza izmedu cahure i kosuljice
zrna i omogucila visestruka upotreba ove municije, u poslednje vreme
se unutrasnjost skolskog metka puni plasticnom masom.
3. — PODELA PESADIJSKE MUNICIJE PREMA VRSTI ORUZJA
ZA KOJE JE NAMENJENA
73. — Prema vrsti oruzja za koje je namenjena, pesadijska municija
se deli na:
— municiju za pistolje i automate;
— municiju za-puske, puskomitraljeze i mitraljeze;
— municiju za mitraljeze.
1) MUNICIJA ZA PISTOLJE I AUTOMATE
74. — Municija za pistolje i automate je namenjena za sledeca
oruzja:
— 7,62 mm pistolje TT i M57 i automate PPS M49 i M56;
— 7,65 mm pistolje;
— 7,9 mm automate padobranske (n);
— 9 mm pistolje »Parabelum« i automate (n);
— 9 mm pistolje »Bereta«;
— 11,43 mm automate »Tompson« (a).
2) MUNICIJA ZA PUSKE, PUSKOMITRALJEZE I MITRALJEZE
75. — Municija za puske, puskomitraljeze i mitraljeze, namenjena
je za sledeca oruzja;
— 7,62 mm poluautomatske puske M59, M59/66 i M59/66A1;
— 7,62 mm mitraljeze »Browning« (a);
— 7,62 mm puske, puskomitraljeze i mitraljeze (s);
— 7,9 mm puske, puskomitraljeze i mitraljeze.
39
3) MUNICIJA ZA MITRALJEZE
76. — Municija za mitraljeze namenjena je za sledeca oruzja:
— 8 mm mitraljeze »Breda« M37 (i);
— 12,7 mm mitraljeze »Browning« (a);
— 12,7 mm mitraljeze pav М38 »DSK« (s);
— 14,5 mm mitraljeze KPVT na borbenim vozilima (s).
4. — MUNICIJA ZA PISTOLJE I AUTOMATE
1) 7,62 mm MUNICIJA ZA PISTOLJE I AUTOMATE
77. — Za pistolje i automate kalibra 7,62 mm, postoje sledece vrste
metaka:
— 7,62 mm metak sa obicnim zrnom;
— 7,62 mm metak sa obicnim zrnom (s), remontovan;
— 7,62 mm metak skolski M61.
(1) 7,62 mm metak sa obicnim zrnom
78. — Metak 7,62 mm sa obicnim zrnom (si. 19) je namenjen za
unistavanje neprijatelja vatrom u bliskoj borbi, na daljinama do 50 m
(pri gadanju iz pistolja), odnosno do 200 m pri dejstvu iz automata.
SI. 19 — 7,62 mm
metak sa obicnim
zrnom — za pis-
tol j i automat
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno jezgro;
3 — Cahura: 4 — Ba-
rumo punjenjc; 5 —
Inicijalna kapsla
Metak se sastoji -iz sledecih elemenata: zrna,
cahure, barutnog punjenja i inicijalne kapsle.
Zrno ima sledece delove: kosuljicu i jezgro.
Vrh kosuljice je kod ove vrste zrna ovalan, a os tali
deo cilindrican. Kosuljica je izradena od tombaka,
a jezgro od legure olovo-antimon. Na zadnjem kra-
ju, kosuljica je povijena tako da njeni krajevi ulaze
u jezgro, cime se obezbeduje prisna veza izmedu
kosuljice i jezgra.
Cahura je od mesinga. Za razliku od ostalih
vrsta cahura kod municije za pistolj i automate
(cije su cahure cilindricnog oblika), ovde se plast
cahure zavrsava grlicem. Na zadnjem kraju cahure,
postoji venae za olaksano izbacivanje cahure posle
gadanja. Na dantetu cahure (u sredini), napravljeno
je udubljenje (za smestaj inicijalne kapsle), sa dva
otvora za prolaz plamena od inicijalne kapsle ka
barutnom punjenju. Na sredini ovog udubljenja,
postoji nakovanj.
Barutno punjenje kod ove vrste metaka je od
nitroceluloznog baruta (NC-03).
Inicijalna kapsla ima cance, fulminatsku smesu i pokrivku. Kapsla
se utiskuje u leziste u cahuri odredenim pritiskom, a spoj se lakira
!т cilju hermetizaeije.
40
(2) 7,62 mm metak sa obicnim zrnom (s), remontovan
79, — Ovaj metak je gotovo identican prethodnom. Od njega se
razlikuje po tome sto su mu zrno i cahura sovjetskog porekla, a os tali
element! nase izrade. Pakovanje i obelezavanje je izvedeno po jugo-
slovenskom sistemu pa'kovanja i obelezavanja municije.
(3) 7,62 mm skolski metak M61
80. — Skolski metak (si. 20) je namenjen za obuku vojnika u
punjenju i praznjenju oruzja. Sastoji se od: kosuljice
plasticne mass. Cahura i kosuljica zrna su spojene u
jednu celinu, koja je po spoljnjem gabaritu identicna
bojevom metku. Unutrasnjost metka ispunjena je
termoplasticnom masom. Ova masa utisnuta je kroz
dance cahure u supljmu metka pod pritiskom, tako
da ovo predstavlja homogenu celinu.
Radi lakog raspoznavanja skolskog metka od bo-
jevog, pre punjenja plasticnom masom, na cahuri i
zrnu je nacinjeno nekoliko otvora razlicitog precnika,
dijametralno postavljenih, tako da se na ovim mes-
tima jasno uocava crvena boja plasticne mase.
Za izradu ovih metaka, koriste se cahure i kosu-
ljice zrna, koje su odbacene pri ocnoj i dimenzionab
noj kontroli, cahure od ispucane municije, remonto-
vane cahure i sk, ali bez uzduznih i poprecnih prs-
kotina.
zrna, cahure i
SI. 20 — 7,62 mm
skolski metak za
pis to! j i automat
(4) Tehnicki podaci za municiju 7,62 mm
1 — K.O5U * j Icii ZrriLij
2 — Plasiicna masa;
3 — Cahura
81. — U nize navedenom pregledu dati su tehnicki podaci za muni-
ciju 7,62 mm:
PREGLED 1
Naziv elementa I Materijal Tezina (gr) | Duzina (mm)
Zrno Tombak, olovo 1 5,5 ! 14
Cahura Mesing (Ms72) ! ! 4,6 ! 25
Ваш mo punjenje MC-03 ! °,5 •j —
Lmcijalna kapsla '(K-4,5) 0,15 1 2'2
Kompletan metak 10,8 j 35
Skolski metak M61 Mesing, piasticna masa 10,8 j 35
41
(5) Balisticki podaci za muiuciju 7,62 mm
82. — Balisticki podaci za municiju 7,62 mm, vide se iz sledeceg
p regie da:
PREGLED 2
Naziv oruzja Vo (m/sek) । Brzina gatlanja (mer/min) Preciznost
7,62 mm pistolj 405—435 Od 11 pogodaka 10 mora biiti u krugu D—25 cm
j 7,62 mm automat M49 i 440—510 1580—1650 1 Rs—5 cm
7,62 mm automat M49/57 490—510 1000 •' Rs=5 cm
7,62 mm automat M56 485—515 500—600 ; i Rs— 5 cm
! 7,62 mm automat M4I''PPS" 480-490 800—1100 1 Rs = 5 cm !
7,62 mm automat M43”PPS,J 490—о 10 500—1100 I Rs=5 cm
Napomena: Pm ax je od 1800—2400 kg/cm^.
(6) Pakovanje municije 7,62 mm
83, — Municija 7,62 mm nase izrade, upakovana je u drvene san-
duke, koji se mogu transportovati u poljskom ili brdskom transportu.
Remontovana municija upakovana je iskljucivo u sanducima za
brdski transport.
Skoiska municija je upakovana u netipizirane sanduke.
84. — U sanduke za poljski transport, pakovanje municije je po
sledecem:
— 70 metaka upnkovano je u kartonsku kutiju dimenzija: 90X70X
X40 mm. Tezina kudje sa mecima iznosi 760 gr.
— 45 kartonskih kutija po 70 metaka (3.150 metaka), upakovano je
u cincanu kutiju, dimenzija: 465 X225X 115 mm. Tezina ove kutije sa
mecima iznosi 35 kg.
— jedna cincana kutija sa 3.150 metaka, upakovana je u drveni
sanduk dimenzija: 510x270x160 mm.
Bruto tezina sanduka iznosi 40 kg.
Tezina sanduka, kartonskih kutija i cincane kutije iznosi 6 kg, tako
da na ambalazu otpada oko 15% od ukupne tezine.
Sanduk je opasan celicnom trakom u cilju obezbedenja od samo-
otvaranja u toku transporta.
85. — U sanduke za brdski transport, upakovana je municija nase
izrade i remontovana municija sovjetskog porekla po sledecem:
— 70 metaka upakovano je u kartonsku kutiju, dimenzija 90x70x
X.40 mm. Tezina kutije sa mecima je 760 gr.
42
— 30 kartonskih kutija po 70 metaka (2.100 komada), upakovano
je u cincanu kutiju, dimenzija: 510X300X 150 mm.
Bru to lezma sanduka sa municijom iznosi 29 kg.
Tezina sanduka, kartonskih kutija i cincane kutije, iznosi 5,5 kg,
tako da na ambalazu otpada oko 19% od ukupne tezine. Sanduk je sa
spoljne strane obojen sivomaslinasto, a oznake su nanete zutom bojom.
(7) Obelezavanje municije 7,62 mm
86. — Obelezavanje bojevih metaka izvrseno je zigovima na dancetu
cahure. Ovi podaci nanose se pri izvlacenju cahure u loku izrade.
Sa jedne strane dati su inicijali proizvodaca (PPU, PG), a sa druge,
godina izrade cahure (59 ili 1959).
87. — Obelezavanje ambalaze bojeve municije, izvrseno je po sle-
decem:
Na kartonskoj kutiji sa 70 metaka, nalepljena je etiketa sledeceg
sadrzaja:
70 kom
METAK TT — 7,62 mm
za pistolj i automat
PG6018
Barut: NC-03, MBL5910
Na sanduku postoje sledeci podaci:
Prednja strana
7,62 mm metak za automat
2100 kom
Barut: NC-03 PG601S-14
MBL5910 Bruto: 29 kg
Poklopac
7,62 mm A
PG6018—14
Na levoj bocnoj strani sanduka nalepljena je etiketa sa podacima
о municiji, a, na desnoj bocnoj strani takode etiketa sa podacima о vrsti
oruzja iz kojih se municija moze upotrebljavati,
Na poklopcu limene kutije su crnom bojom naneti sledeci podaci:
2100 kom
7,62 mm metak za automat
PG6O18—14
Bruto: 24 kg
88. — Skolski meci se posebno ne obelezavaju. Zigovi na dnu cahure,
ne odnose se na ovu municiju, vec su to stari podaci о cahurama koje
su iskoriscene za izradu skolske municije.
43
Na etiketi sa 70 skolskih metaka su upakovani u kartonsku kutiju
dati su sledeci podaci:
70 kom
7,62 mm skolski metak M61
za pistol] i automat
PPU6200
Sliciri podaci dati su i na drvenom sanduku.
Na sanduku je nalepljena etikeia sa podacima о oruzju iz ko'jeg
se moze koristiti skolska municija.
SL 21 — 7,65 mm
metak sa obicnim
zrnom za pistolj
1 — Zrno; 2 — Sarut-
no punejnje; 3 — Ca-
hura; 4 — Inicijalna
kapsla
2) 7,65 mm MUNICIJA ZA PISTOLJE
89. — Za pistolje 7,65 mm, postoji jedna vrsta
metaka i to:
(1) 7,65 mm metak sa obicnim zrnom
90. — Metak sa obicnim zrnom nase izrade
(si. 21), namenjen jc za unistavanje zive site na
bliskim odstojanjima. Sastoji se od: zrna, cahure,
barutnog punjenja i inicijalne kapsle. Zrno je sa
ovalnim vrhom i cilindricnim zadnjim delom. Ko-
suljica zrna izradena je od tombaka, a jezgro od
olovnoantimonske legure. Cahura je mesingana,
blago konusna. Na dancetu ima venae za izvlacenje
iz lezista u cevi pistolja. Barutno punjenje je od
nitroceluloznog baruta, a inicijalna kapsla fulmb
natska.
(2) Tehnicki podaci о munieiji 7,65 mm
91. — U sledecem pregledu dati su tehnicki podaci za ovaj metak:
PREGLED 3
Nasiv elements Materijal Tezina (gr) i t Duzina (mm)
Zrno Tombak, olovo 4,7 11,7
Cahura Mesing 3,0 17.0
Barutno punjenje NC barut 0,2 —
Inicijalna kapsla (K-4,5) Fulminatska 0,15 2,2
Kornpletzm metak — 8,05 25 1
44
(3) Balisticki podaci za municiju 7,65 mm
92. — Balisticki podaci za ovu vrstu metaka su sledeci:
— Vo=255—280 m/sek:
— Pmax=2100 kg/cm2;
— preciznost — od 11 metaka na daljini 25 m, 10 metaka mora
biti u krugu D = 15 cm.
(4) Pakovanje metaka 7,65 mm
93. — Pakovanje municije 7,65 mm za pistolje, izvrseno je u drvene
sanduke, koji se mogu transportovati samo u poljskom transportu i to
po sledecem:
— 25 metaka upakovano je u kartonsku kutiju, dimenzija 45X45X
X25mm. Tezina kartonske kutije sa mecima iznosi 210 gr.
— 160 kartonskih kutija sa mecima upakovano je u cincanu kutiju,
dimenzija: 390X250X 110mm. Tezina limene kutije sa mecima iznosi
34 kg.
— jedna oincana kutija sa 4.000 metaka, upakovana je u drveni
sanduk, dimenzija: 440X 330X150 mm. Bruto tezina sanduka,, iznosi
38 kg. Tezina sanduka kartonskih kutija i cincane kutije iznosi 6 kg,
tako da na ambalazu otpada 16% od ukupne tezine tereta.
(5) Obelezavanje municije i ambalaze 7,65 mm
94, — Obelezavanje metaka izvrseno je zigovima i to na dancu
cahure. S jedne strane dati su inicijali proizvodaca (PPU), a s druge,
go din a izrade cahure (61).
Obelezavanje ambalaze za pakovanje municije, izvrseno je po sle-
decem:
— na kartonskoj kutiji sa 25 metaka navedeni su podaci о broju
metaka u kutiji, kalibru i oruzju za koje su meci namenjeni;
— na sanduku su dati sledeci podaci:
METAK 7,65 mm ZA PISTOLJ
4000 kom Barut NC-03
PPU6101 MBL6028
3) 7,9 mm MUNICIJA ZA PADOBRANSKI AUTOMAT M43, (n)
95. — Za 7,9 mm padobranski automat, postoji samo jedna vrsta
metaka i to:
— 7,9 mm metak sa obicnim zrnom (n).
Sva municija je trofejnog porekla (nemacka), ratne izrade — 1944.
god. Na njoj nisu u meduvremenu izvodeni nikakvi radovi u cilju
opravke.
(1) 7,9 mm metak sa obicnim zrnom (n)
96. — Metak sa obicnim zrnom (si. 22) je namenjen za tucenje
pojedinaonih i grupnih zivih ciljeva neprijatelja i unistavanje I a kill
tehnickih sredstava, prvenstveno prilikom upotrebe vazdusnih desanata
— na daljinama do 400 metara.
Metak se sastoji od sledecih elemenata: zrna, cahure, barutnog
punjenja i inicijalne kapsle. U pomocne elements ovog metka spada
celicni okvir, koji sluzi za bile punjenje automata. Okvir se sastoji
od tela i lisnate opruge. U njega moze da stane 5 metaka.
SI. 22 — 7,9 mm
metak sa obicnim
zrnom za pa do-
bran ski automat
M43 (n)
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno antimon-
sfca legura; 3 — Celi-
cno jezgro; 4 — Cahu-
ra; 5 — Barutno pu-
njenje; 6 — Inicijalne
kapsla
Zrno je nacinjeno od celicne kosuljice, oiovne
obloge i celicnog jezgra. Ovakva obloga treba da omo-
guci urezivanje zrna u cev automata, s obzirom da
je jezgro od celi'ka. Jezgro zma je od ugljenicnog
celi-ka, tako da nema nikakvu ulogu u pogledu pro-
bojnosti.
Cahura je celicna. Konicnog je oblika, radi lakseg
vadenja iz lezista automata, nakon opaljenja metka.
Njen prednji deo se zavrsava grlicem. Zadnji deo je
masivan i u njemu je napravljeno leziste kapsle (sa
dva otvora za prolaz plamena ka barutnom punjenju)
i nakovanj. Na zadnjem delu, nacinjen je venae za
izvlacenje cahure nakon opaljenja metka.
Barutno punjenje sluzi da sagorevanjem stvori u
barutnoj komori pritisak odredene vrednosti, da bi
zrno dobilo odgovarajucu pocetnu brzinu. Barutno
punjenje ovog metka je od nitroceluloznog baruta u
stapicima (1X0,8/0,2 mm), slobodno nasutog u cahuri.
Tezina baruta iznosi l,57gr.
Inicijalna kapsla je namenjena da izvrsi pripalji-
vanje barutnog punjenja metka. Sastoji se od mesin-
ganog canceta, inicijalnog punjenja *i staniolske po-
krivke. Kapsla je utisnuta u leziste na dancetu cahure.
Da bi se obezbedila neophodna hermetizaeija, ovaj
spoj se premazuje odgovarajucim lakom.
(2) Tehnicki podaci о munieiji 7,9 mm
97. — U nize navedenom pregledu, dati su tehnicki podaci о metku
7,9 mm za padobranski automat.
PREGLED 4
Naziv elements Ataterijal Tezina (gr) Duzina (rnin) I
Zrno Celik, clove 8Д 25.9
Cahura ceiik 7,0 33,0
| Barutno punjenje NC ' 1,57 ’
| Inicijalna kapsla FulrruTiatska —-
| Kompletan metak — 17,0 | 48,0
46
(3) Balisticki podaci za municiju 7,9 mm
98. — Balisticki podaci za metak s obicnim zrnom za padobranski
automat M43, su sledeci:
— Vo = 694 m/sek;
— Domet = 2500m.
f A\ -г n _._
^*T/ xanvvanjc UltlCXXkn i ,7 UULU
99. — Pakovanje metaka za padobranski automat, izvrseno je po
sledecem:
— 5 metaka smesteno je u celicni okvir;
— 3 okvira (15 metaka), upakovano je u kartonsku kutiju, dimen-
zije: 6,0X5,3 X 3,0 cm;
— 28 kutija (420 metaka) upakovano je u kartonsku kutiju, dimen-
zija: 31,OX 13,0x9,0 cm;
— 5 kartonskih kutija (2100 metaka) smesteno je u drveni sanduk,
dimenzija: 490X360X210 mm. Bruto tezina sanduka je 49kg.
Pored navedenog nacina pakovanja, meci mogu biti smesteni po
14 odnosno 20 komada (bez okvira) u kartonsku kutiju.
(5) Obelezavanje municije i ambalaze 7,9 mm
100. — Obelezavanje metaka izvrseno je zigovima na dance cahure.
Podaci se odnose na godinu proizvodnje (44) i materijal za izradu
cahure (St — celik).
Na svim pakovanjima dati su isti podaci о munieiji. Sadrzaj etike te
na sanduku sa 2100 metaka je sledeci:
— 2100 — — — — —
— metak za automat M43 —
_ 1944 _ _ _ _ _
— barut NC, stapici
(1X0,8/0,2), 1944—1,57 gr
broj metaka u sanduku
namena metka u pogledu vrste i
modela oruzja
godina izrade municije
vrsta i dimenzije baruta, godina iz~
rade i tezina barutnog punjenja.
4) 9 mm MUNICIJA ZA AUTOMATE I PISTOLJE TIPA »PARABELUM<
101. — Za pistolje i automate 9 mm, postoji jedna vrsta meta-
ka i to:
— 9 mm metak sa obicnim zrnom.
47
SL 23 — 9 mm
metak sa obicnim
zrnom za automa-
te i pistolje tipa
»РагаЬе1шп«
L — Zrno; 2 — Darut-
no punjenje; 3 — Ca-
hura: 4 — Inicijalna
kapsla
(1) 9 mm metak sa obicnim zrnom
102. — Metak sa obicnim zrnom nase izrade
(si. 23), namenjen je za unistavanje zive sile na bli-
skim odstojanjima. Sastoji se od: zrna, cahure, ba-
rutnog punjenja i -inicijalne kapsle. Zrno je sa
g vain ini vrhom i cilindricnim zadujim delom, ICo*
suljica je izradena od tombaka, a jezgro od olovno-
grlica i s vencem na dancetu, za izvlacenje iz le-
zista u cevi. Barutno punjenje je od NC baruta, a
inicijalna kapsla fulminatskog tipa.
(2) Balisticki podaci za municiju 9 mm .
103, — Balisticki podaci za ovaj metak (me*
reni pistoljem »Para'belum«), su sledeci:
— Vo = 307—337 m/sek;
— Pmax=2300 kg/cm2;
— preciznost — od 11 pogodaka na 25 m, 10
mora biti u krugu D = 20cm.
(3) Tehnicki podaci о municiji 9 mm
104. — U sledecem pregledu dati su tehnicki podaci о ovoj municiji:
PREGLED 5
Naziv elemenia Materijal Tezina (gr) Duzina (mm)
Zrno Tombak, olovo 7,85 15,40
Cahura Mesing 3,90 19,15
Barutno punjenje NC fbarut 0,38
Inicijalna kapsla (K-4,5) falmmat-sb 0,15 2,85
Kompletan metak — 2,10 29,70
(4) Pakovanje metaka 9 mm
105. — Pakovanje municije izvrseno je u drvene sanduke, sposobne
-samo za poljsko transportovanje i to po sledecem:
— 25 metaka upakovano je u kartonsku kutiju dimenzija: 55X50X
X30mm. Tezina kartonske kutije sa mecima iznosi 310 gr;
— 108 kartonskih kutija sa mecima upakovano je u cincanu kutiju
•dimenzija: 490X220x 100 mm. Tezina ove kutije sa mecima iznosi 34 kg;
— jedna ci-ncana kutija sa 2700 metaka upakovano je u drven-i
sanduk dimenzija: 540 X 260 X 140 mm. Bruto tezina sanduka iznosi 39 kg
Tezina sanduka, kartonskih kutija i cincane kutije iznosi 6 kg tako da
na ambalazu otpada 15% od ukupnog tereta.
(5) Obelezavanje municije i ambalaze 9 mm
106. — Obelezavanje metaka i ambalaze za pakovanje je kao kod
municije 7,65mm.
5) 9 mm MUNICIJA ZA PISTOLJE TIPA »BERETA«
107. — Za pistolj sistema »Bereta% postoji
jedna vrsta metaka i to:
— 9 mm metak sa obicnim zrnom.
(1) 9 mm metak sa obicnim zrnom
108. — Metak sa obicnim zrnom (si. 24) nase
izrade, namenjen je za unistavanje zive sile na blis-
kom odstojanju. Sastoji se od: zrna, cahure, ba-
rutnog punjenja i inicijalne kapsle. Zrno je sa
ovalnim vrhom i cilmdricnim zadnjim delom. Ko-
suljica zrna je od tomb aka, a jezgro od olovno-
-antimonske legure. Cahura je mesingana, blago ко-
nusna, bez grlica i vencem za izvlacenje iz lezista
u cevi. Barutno punjenje je od NC baruta, a inici-
jalna kapsla fulminatska.
metak sa obicnim
zrnom za pistolje
tipa »Bereta«
1 Zrno; 2 — Ba-
rutno punjenje; 3 —
Cahura; 4 — Inicijalna
kapsla
(2) Tehnicki podaci о municiji 9 mm
109. — U sledecem pregledu dati su tehnicki podaci о ovoj municiji:
PREGLED 6
Naziv elemenata | Materija] Tezina (gr) i Duzjna (mm)
Zrno Tombak, olovo 6,00 ! 13
Cahura Mcsiing 3,00 1 V
Barutno punjenje NC barut 0,35 ! —
Inicijalna kapsla fuiminatska 0,15 I э ->
• Kompletan metak — 0,50 i 25 !
49
(3) Balisticki podaci za municiju 9 mm
110. — Balisticki podaci za ovaj metak su sledeci:
— Vo —245—275 m/sek;
— Pmax=2100 kg/ cm2, i
— preciznost = od 11 pogodaka sa 25 m daljine, 10 mora biti u
krugu D — 15 cm.
(4) jo municije 9 mm
111. — Pakovanje metaka izvrseno je u drvene sanduke poljskog
tipa po sledecem:
— 25 metaka upakovano je u kartonsku kutiju dimenzija: 50X50 X
X25mm. Tezina karuonske kutije sa mecima iznosi 240 gr;
— 128 kartonskih kutija sa mecima upakovano je u cincanu kutiju
dimenzija: 420X220X 110 mm. Tezina kutije sa mecima iznosi 32 kg;
— jedna cincana kutija sa 3200 metaka upakovano je u drveni
460X260 X 140 mm. Bruto tezina sanduka je 36 kg.
Tezina sanduka, kartonskih kutija i cincane
kutije iznosi 6 kg, tako da na ambalazu otpada
17% od ukupne tezine.
dimenzija:
(5) Obelezavanje municije i ambalaze 9 mm
112. — Obelezavanje metaka i ambalaze za pa-
kovanje je kao kod municije 7,65 mm.
SI. 25 — 11,43 mm
metak sa obicnim
zrnom za automat
»TOMPSON« (a)
1 — Kosuljica zrna;
2 — Jezgro; 3 — Ba-
rumo punjenje; 4 —
Cahura; 5 — Inicijilna
kapsla
6) 11,43 mm MUNICIJA ZA AUTOMAT »TOMPSON«
113. — Za automate XTOMPSON«, postoji jed-
na vrsta metaka i to:
— 11,43 mm metaka sa obicnim zrnom M1911.
(1) 11,43 mm metaka sa obicnim zrnom M1911
114. — Ovaj metak (si. 25) je americke proiz-
vodnje. Namenjena je za gadanje zivih ciljeva na
odstojanju do 200 m. Sastoji se od zrna, cahure,
barutnog punjenja i inicijalne kapsle. Zrno je
sa ovalnim vrhom i cilindricnim zadnjim de-
lom. Kosuljice zrna je od bakra, mesinga ili
celika, a jezgro od olovno- aniimonske legure. Cahura moze biti bakarna,
mesingana ili celicna. Oblika je cilindricno-konusnog. Na zadnjem delu
ima venae za izvlacenje iz lezista u cevi. Barutno punjenje je od malo-
dimnog baruta. inicijalna kapsla je lipa »Sinoksid« (nerdajuca), sa
ugradenim nakovnjem.
50
(2) Tehnicki podaci о municiji 11,43 mm
115. — U sledecem pregledu dati su najznacajniji podaci о ovoj
municiji:
PREGLED 7
Naziv elemenia Maierijal | Tezina (gr) | Duzina (mm)
Zrno Mesing (delik), olo-vo, 14,8 17,2
Cahura Mesing Bakar Celik 5Д 5,6 4,9 22,6
Barutno punjenje NC 0,32 -—
Inicijalna kapsla Sinoksid 0Д5 —
Kompletan metak — 20,0 32,4
(3) Balisticki podaci za municiju 11,43 mm
116. — Balisticki podaci za metak sa obicnim zrnom M1911 su
sledeci:
— Vo = 279 m/sek
— preciznost (srednja veLicina poluprecnika pogodaka) na:
— 22,8 metara — — — — — — — — — — 2,18 cm
— 45,7 metara — — — — — — — — — — 3,45 cm
— 67,5 metara — — — — — — — — — — 5,69 cm
— domet: 457 metara.
(4) Pakovanje municije 11,43 mm
117. — Pakovanje americke municije 11,43 mm za automat «TOM-
PSON», izvrseno je na sledeci nacin:
— 50 metaka upakovano je u kartonsku kutiju dimenzija 126X
X63x35 mm. Tezina kartonske kutije sa mecima iznosi 610 gr;
— 12 kartonskih kutija sa mecima (600 komada), upakovano je
u hermeticnu metalnu kutiju dimenzija 156X 139x204 mm. Tezina ove
kutije je 12,8 kg;
— dve metalne kutije sa mecima (1200 komada), smestene su u
drveni sanduk dimenzija 400x240x200 mm. Bruto tezina sanduka
je 31 kg.
118. — Metalna kutija sa 600 metaka garantuje hermetizaciju sve
dok se prvi put ne otvori. Posle toga, hermetizacija se ne moze ponovo
uspostaviti. Za otvaranje kutije postoji kljuc koji se stavlja uz svaku
kutiju. Za olaksano vadenje kutije iz sanduka, kao i nosenje na vatre-
nom polozaju, kutija ima odgovarajucu rucku. Kutija je sa spoljne
Strane obojena sivomaslinasto, a oznake su zute. Drveni sanduci su
obojeni spolja tamno smedom bojom, a oznake su nanete zutom bojom.
51
(5)) Obelezavanje municije i ambalaze 11,43 mm
119. — Kao i kod nase municije, tako i ovde, obelezavanje metaka
izvrseno je nanosenjem zigova na dance cahure. Nap rimer: FA — 45, sto
znaci da je municija izradena u Frankfordovom arsenalu, 1945. godine.
Obelezavanje ambalaze za pakovanje municije izvrseno je po
sledecem:
120. — Na kartonskoj kutiji sa 50 metaka, otisnuti su crnom bojom
sledeci podaci:
— broj metaka u kutiji (50 cartridges);
— kalibar i model zrna (cal. 45, pistol Ball M1911);
— la'boracna serija municije (E.C.S25080).
121. — Na metalnoj kutiji sa 600 metaka, dati su sledeci podaci:
— skladisni broj (T2AAF);1)
— kolicina metaka u kutiji (600 cartridges);
— kalibar i vrsta municije (cal. 45 Ball M1911);
— nacin pakovanja municije (IN CARTONS — u kartonskim ku-
tijama);
— laboracna serija municije (lot E.C.-S-25080).
122. — Na drvenom sanduku, sa prednje strane, bojom su naneti
sledeci podaci:
— broj metaka u sanduku i kalibar municije (1200 cartridges
cal. 45);
— nacin pakovanja municije, (IN CARTONS);
— skladi-sni broj — AIC (T2AAF);
— model zrna (Bamm M1911);
— bruto tezina i zapremina sanduka (67 WT — 65 CU);
— la'boracna serija municije (Lot E.C.S-25080);
— oznaka buktinje (mtemacionalni simbol za pakovanje eksplo-
zivnih sredstava).
Na poklopcu i bocnim stranama sanduka, delimicno se ponavljaju
prednji podaci.
5, — MUNICIJA ZA PUSKE, PUSKOMITRALJEZE I MITRALJEZE
1) 7,62 mm MUNICIJA ZA POLUAUTOMATSKU PUSKU M59, M59/66 I M59/66A,
AUTOMAT M70 I M7QA I LAKI PUSKOMITRALJEZ RPD
123. — Za 7,62 mm poluauromatsku pus'ku, automat i puskomitra-
Ijez, posto je sledece vrste metaka:
— 7,62 mm metak sa zrnom M59;
— 7,62 mm metak sa zrnom M67;
— 7,62 mm manevarski metak M68;
— 7,62 mm skolski metak M65.
1) Vd<H objasnjenje uato и tack! 166.
52
(1) 7,62 mm metak za zrnom M59
124. — Metak sa zrnom M59 (si. 26), namenjen je za unistavan je
zive sile i 1-akih tehnickih sredstava, Sastoji se od sledecih elemenata:
zrna, cahure, barutnog punjenja i inicijalne kapsle.
mente ovog metka spada celicni okvir, koji sluzi za
brze punjenje puske. Sastoji se od tela i lisnate op-
ruge. U njega moze da stane 10 metaka.
Zrno se sastoji od kosuljice, koja je izradena od
platiniranog celika (celicni lim oblozen slojem mesin-
ga), olovne obloge i celicnog jezgra. Kosuljica (od
olovnoantimonske legure) ikod ovog zrna, ima zadatak
da omoguci zrnu urezivanje u kanale cevi puske, radi
zaptivanja barutnih gasova po opaljenju metka i
dobijanja obrtne brzine zrna. Celicno jezgro nema
nikakvu ulogu u pogledu probojnosti, vec je u kon-
st rukciju uneto iskljucivo iz razloga ekonomske pri'
rode. Ovo zrno ima siljati vrh> cilindricni srednji i
konusni zadnji deo. Po svom obliku i konstrukciji,
predstavlja savremeni tip zrna. Na kosuljici zrna sa
spoljne strane postoji kanal koji sluzi za olaksano
perdovanje grlica cahure.
Cahura je mesingana ili celicna. Konusnog je ob-
li-ka, radi lakseg vadenja iz lezista puske, nakon opa-
Ijenja metka. Njen prednji deo se zavrsava grlicem.
Zadnji deo je masivniji i na njemu je izraden venae
u koji ulazi zub izvlakaca pri vadenju cahure iz
lezista metaka. Donji deo cahure zavrsava se dance-
tom. Na njemu postoji leziste kapsle sa dva otvara
za prolaz plamena od kapsle ka barutnom punjenju.
Na dancetu je izraden nakovanj u vidu jednog ma-
njeg ispupcenja (bradavice), koji sluzi da se о njega
izvrsi gnjecenje inicijalne smese i njeno paljenje.
U pomocne ele-
SL 26 — 7,62 mm
metak sa zrnom
M59 za poluauto-
matsku pusku
M59
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovo; 3 — Cc-
licno jezgro; 4 — Ca-
hura; 5 — Barutno
punjenje; 6 — Inici-
jalna kapsla
Barutno punjenje sluzi da sagorevanjem u barutnoj komori stvori
odgovarajuci pritisak =1 da zitlu odredenu pocetnu brzdnu. Osim pred-
njeg, kod ove puske je sila barutnih gasova iskoriscena i za vracanje
zatvaraca u zadnji polozaj, cime je omogucen poluautomatski rad del ova
puske. Barutno punjenje je od nitroceluloznog baruta (NC-08), koje je
slobodno nasuto u cahuri. Barutno punjenje je tesko oko 1,6 gr.
Inicijalna kapsla je namenjena da izvrsi pripaljivanje barutnog
punjenja metka. Sastoji se od mesinganog canceta, inicijalnog punjenja
i staniolske pokrivke. Inicijalno punjenje je sastavljeno od smese ful-
minata, kalijum hlorata i antimon trisulfida. Kapsla je utisnuta u
leziste na dancetu cahure. Da bi se obezbedila neophodna hermetizaeija,
ovaj spoj se po utiskivanju kapsle premazuje odgovarajucim lakom.
53
(2) 7,62 mm metak sa zrnom M67
125. — Ovaj metak (si. 27) je veoma slican prethodnom. Razlika
je, u stvari, samo u konstrukciji zrna, Metak sa zrnom M59 ima tzv.
»trodelno«, a metak sa zrnom M67 »dvodelno« zrno, tj. kosuljica od
tombaka, a jezgro od olovno-antimonske legure. Cahura ovog metka
je celicna. Drugih bitnih razlika nema.
SI. 28 — 7,62 mm
manevarski me-
tak M68 za polu-
automatsku pus-
ku M59
1 — Cahura; 2 — Ba-
rutno punjenje; 3 —
Inicijalna kapsla
SI. 29 — 7,62 mm
skolski metak M65
za poluautomat-
sku pusku M59
1 — Kosuljica zrna;
2 — Cahura; 3 — Pla-
sticna mass
si. 27 — 7,62 mm
metak sa zrnom
M67 za poluauto-
matsku pusku
M59
I — Kosuljica zrna;
2 — Olovno jezgro;
3 — Cahura; 4 — Ba-
rutno punjenje; 5 —
Inicijalna kapsla
(3) 7,62 mm manevarski metak M68
126. — Manevarski metak M68 (si. 28) je namenjen za obuku u
nisanjenju i otvaranju vat re, imitaciju pucnja za vreme izvodenja tak-
tickih vezbi, manevra i si.
Sastoji se od sledecih elemenata: cahure, barutnog punjenja i inici-
jalne kapsle. Cahura je nesto Hr.?.? od bojeve (oko 10 mm), radi pertlo-
vanja grlica. Hermetizacija barutnog punjenja u cahuri izvrsena je
potapanjem vrha metka u rastopljeni ozokerit. Zastita cahure od korozije
izvedena je fosfatiranjem. Barutno punjenje je slobodno nasuto u
cahuru. Barut je sledece vrste: NC-01. Inicijalna kapsla je fulminastoo-
tipa — K-5,5 M.
127. — Da bi se obezbedilo poluautomatsko dejstvo oruzja, pri
upotrebi manevarske municije, neophodno je koriscenje pojacnika
trzanja.
128. — Bezbednosno odstojanje pri gadanju manevarskom munici-
jom 7,62mm je 20 metara, Na manjem odstojanju od ovog, moze pri
gadanju doci do ozlede vojnika, te ovu okolnost treba imati u vidu
pri gadanju.
(4) 7,62 mm Skolski metak M65
129. — Ovaj metak (si. 29), po konstrukciji i izradi, odgovara u
svemu skolskom metku 7,62 mm za pistolj i automat, te sve sto je
navedeno u tom opisu, odnosi se i na ovaj metak.
(5) lehnicki podaci za municiju 7,62 mm
130, — Tehnicki podaci za municiju 7,62 mm, vide se iz sledeceg
pregleda:
PREGLED 3
Naziv elementa | MaUTijal Tezina (gr) | Duzina (ram)
Zrno (M59) — kosuljica — obloga — jezgro Celik, olovo celik olovo celik 8,4 337 2,05 3,00 27 i
Zrno (M67) — kosuljica — jezgro Tombaik, olovo -tombak olovo 8,4 3,37 5,03 27
Cahura Mesing — Celik ~ 7,4 6,8 38
Barutno punjenje NC barut 1,6 —
Inicijalna kapsla (K-5,5-2) fulmdnatska 0,25 2,85
Kompletan metak —- 17 55
Manevarski metak M68 — cahura — barutno punjenje — imoijalna kapsla cell к NC barut fulminatska 8,8 7,0 0,76 035 49 49 2,85
Skolski metak M65 Mesing, plasticna masa , 17 55
55
(6) Balisticki podaci za municiju 7,62 mm
131. — Balisticki podaci za municiju 7,62 mm vide se iz sledeceg
pregleda:
PREGLED 9
Naziv metka Vo (m/sek) Pmax (kg/cm2) Preciznost u cm na m (Rs)
100 300 500
7,62 mm -metak sa zmam M59 720 3200 5 16 30
7,62 mm metak sa ^mom M67 740 3400 5 16 30
(7) Pakovanje municije 7,62 mm
132. — Bojeva municija 7,62 mm, upakovana je u sanduk za brdski
transport.
Pakovanje je po sledecem:
— 10 metaka smesteno je u celicni sarzer;
— 4 sarzera (40 metaka), upakovano je u kartonsku kutiju dimen-
zija 125X42x57 mm;
— 28 kartonskih kutija (1120 metaka), upakovano je u kutiju od
pocinkovanog lima, koja se hermeticki zatvara;
— jedna limena kutija smestena je u drveni sanduk dimenzija
460X300X140 mm. Bruto tezina sanduka je 27,5 kg.
Sanduk je sa spoljne Strane obojen sivomaslinasto, a oznake su
nanete zutom bojom.
153. — Manevarska municija je upakovana u kanonske kutije po
sledecem:
— 10 metaka smesteno je u celicni sarzer;
— 4 sarzera (40 metaka) upakovano je u kartonsku kutiju dimen-
zija: 125X42X57 mm;
— 24 kartonske kutije (960 metaka), upakovano je u kartonsku
kutiju (od valovite lepenke), dimenzija: 270X270X128 mm. Bruto tezina
kutije sa mecima je 10,5 kg.
Zatvaranje kutije izvrseno je trakama lepljivog natron papira, a
obezbedenje od samootvaranja u transportu pomocu trake od poli-
propileha.
Pored iznetog, postoji pakovanje po 50 metaka (bez okvira) u vre-
cicu od natron papira, a 24 ovih vrecica (1200 metaka), u kutiji od
talasaste lepenke, ist-ih dimenzija kao kod prethodnog nacina pakovanja.
Bnito tezina kutije je 13,1 kg.
134. — Pakovanje skolske municije izvrseno je u sanduke od izga-
dane bojeve municije 7,62 mm. Unutrasnje pakovanje je prilagodeno
takode bojevoj municiji.
56
(8) Obelezavanje municije 7,62 mm
135. — Obelezavanje metaka (bojevih i manevarskih) izvrseno je
samo zigovima i to na dancetu cahure. Na jednoj strani su dati inicijali
proizvodaca {»IK — Igman Konjic«), a na suprotnoj godina izrade
cahure (1967).
Obelezavanje ambalaze bojeve municije, izvrseno je po sledecem:
136. — Na kartonskoj kutiji sa 40 metaka, nalepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
40 komada
7,62 mm metak sa zrnom M59
za poluautomatsku pusku M59
u okvirima
IK6501-1
NC-08 MBL6501
137, — Na poklopcu limene kutije su crnom bojom naneti sledeci
podaci:
1120 komada
7,62 mm metak sa zrnom M59
u okvirima
IK6501-1 Bruto 22 kg.
138. — Na sanduku postoje sledeci podaci:
Prednja strana
1120 komada
7,62 mm metak sa zrnom M59
u okvirima
IK6501-1 Bruto 27,5 kg.
Poklopac
7,62 mm M59
IK6501-I
Desna bocna strana
NC-08 MBL6501
Na levoj bocnoj strani sanduka nalepljena je etiketa sa nazivima
oruzja iz kojih se sve moze koristiti municija 7,62 mm sa zrnom M59
i M67.
139. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje manevarske municije
izvrseno je po sledecem:
140. — Na kartonskoj kutiji sa 40 metaka, nalepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
OPASNO ZA GADANJE DO 20 METARA
40 komada
7,62 mm MANEVARSKI METAK M6S
u okvirima
za poluautomatsku pusku M59,
M59/66, M59/66A1, automat M70 i M70A
Lab. serija Barut
PPU7101 NC-01, MBL705S
RO К UPOTREBE 5 GODINA
57
141. — Na kartonsku kutija sa 960 metaka, naiepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
960 kom
7,62 mm MANEVARSKI METAK M68
u ukvirima
za poluautomatsku pusku M59, M59/66,
M59/66A1, automat M70 i M70A
Barut Lab. serija
NC-01, MBL7058 PPU7101-02
Bruto: 10,5 kg.
Prednje etikete n alepl jene su na prednju stranu i poklopac kutije,
kao i jedna sa unutrasnje strane poklopca za slucaj da dode do unistenja
spoljnjih etiketa,
142. — Obelezavanje ambalaze skolske municije izvrseno je ana-
logno obelezavanju skolske municije 7,62 mm za pistolj i automat.
2) 7,62 mm MUNICIJA ZA MITRALJEZ »BR0WNING«, (a)
143. —- Za 7,62 mm mitraljez »Browing«, postoje sledece vrste
metaka:
— 7,62 mm metak sa obicnim zrnom М2 (a);
— 7,62 mm metak sa pancimim zrnom АР, М2 (a);
— 7,62 mm metak sa pancirno-zapaljivim zrnom API, M14 (a);
— 7,62 mm metak sa obelezavajucim zrnom TR, Ml (a);
— 7,62 mm metak sa obeiezavajucim zrnom TR, M25 (a);
— 7,62 mm metak sa univerzalnim zrnom М2 (j);
— 7,62 mm vezbovni metak M60 (trodelni);
— 7,62 mm skolski metak M62.
Sva napred navedena municija (izuzev poslednje tri) je americke
proizvodnje.
(1) 7,62 mm metak sa obicnim zrnom М2 (a)
144. — Ovaj metak (si. 30) je namenjen za unistavanje otkrivenih i
zaklonjenih grupnih zivih ciljeva i vatrenih sredstava na daljinama do
800 m. Sastoji se od sledecih elemenata: zrna, cahure, barutnog punje-
nja i inicijalne kapsle. Zrno je sa siljatim vrhom i cilindricnim zadnjim
delom. Po konstrukciji je »lako«, jer nema zadnji konusni deo. Sa
spoljne strane zma vise pri dnu, postoji poprecni kanal, koji kosuljicu
povezuje sa jezgrom i tako sprecava eventualno odvajanje kosuljice
od jezgra u toku leta zrna na putanji. Osim ovog, kanal sluzi i za per-
il ovanje grlica cahure. Kosuljica zrna izradena je od tombaka, a jezgro
od olovno-aniimonske legure. Cahura je mesingana, bl ago konusna, sa
grlicem. Na dancetu ima venae, radi olaksanog vadenja iz lezista metka
posle opaljenja. Leziste za kapslu nema nakovanj, jer se za ovu vrstu
metaka koristi kapsla sa ugradenim nakovanjem. Barutno punjenje je
od NC baruta. Inicijalna kapsla je nerdajueeg G>Smoksid«) sastava.
5S
(2) 7,62 mm metak sa pancimim
zrnom АР, М2 (a)
145. — Metak sa pancirnim zr-
nom (si. 31) je namenjen za gadanje
lakih oklopnih sredstava. Ima sle-
dece elemente: zrno, cahuru, barut-
no punjenje i inicijalnu kapslu
Zrno se sastoji iz kosuljice, jezgra
i olovno-antimonske legure. Kosu-
Ijica je od mesinga. Nesto je deblja
nego kod obicnih zrna, jer ona u
ovom slucaju (s obzirom da je u
neposrednom dodiru sa celicnim
jezgrom), mora jednim delom da
preuzme na sebe i ulogu olovnog
jezgra, tj. da omoguci urezivanje zr-
na u zljebove cevi oruzja. Olovno-
-antimonska legura je, kod ove vr-
ste zrna, stavljena u vrh unutras-
njeg dela kosuljice zrna i pozadi
jezgra. Njen zadatak je da spreci
rikosctiranje ili eventualno lomlje-
nje zrna pri sudaru sa preprekom.
Kao i kod svakog pancirnog zrna,
tako i ovde, jezgro igra najvazniju
ulogu, jer ono u stvari vrsi probi-
janje prepreke. Izraduje se od viso-
ko kvalitetnog celika, posebno legi-
ranog teskim metalima — volfra-
mom i hromom ili manganom i
molibdenom.
Cahura sa kapslom i barutnim
punjenjem ista je kao kod prethod-
nog metka.
SI. 30 — 7,62 mm
metak sa obicnim
zrnom М2 za mi-
traljez »Brow-
ning« (a)
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno jezgro;
3 — Cahura; 4 Ba-
rutno punjenje; 5 —
Ininplyta ku’ji i
SI. 31 — 7,62 mm
metak sa pancir-
nim zrnom AP,
М2 za mitraljez
»Brownmg« (a)
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovo; 3 — Ce-
licno jezgro; 4 — Ca-
hura; 5 — Barutno
punjenje; 6 — Inici-
jalna kapsla
(3) 7,62 mm metak sa pancirno-zapaljivim zrnom API, M14 (a)
146. — Ovaj metak (si. 32) je namenjen za gadanje ciljeva sa lako
zapaljivim materijalom kao sto su rezervoari za benzin na vozilima,
cisterne i sudovi sa gorivom i mazivom i si., radi izazivanja pozara.
Inace, po konstrukeiji, ovaj metak je gotovo identican sa prethodnim,
izuzev sto u vrhu kosuljice zrna, umesto olovno-antimonske legure,
ima odgovarajuci zapaljivi sastav — najcesce termi г.
Bojeva cahura je ista kao kod metka sa obicnim zrnom М2.
(4) 7,62 mm metak sa obelezavajucim zrnom TR, Ml (a)
147. — Ovaj metak si. 33) je namenjen za korekturu vatre pri
gadanju iz automatskog oruzja. Najcesce se upotrebljava u kombina-
ciji sa obicnim zrnom i to u odnosu 4:1.
59
Zrno se sastoji iz sledecih el e men ata: kosuljice, olovno-antinronske
legure i obelezavajuce smese. Kosuljica je kao kod ostalih vrsta zrna.
SL 32 — 7,62 mm
metak sa pancir-
no-zapaljivim zr-
nom API, M14 za
mi tra] j ez г о w-
ningK (a)
1 — Kosuljica ima;
2 — Zapaljiva smesa;
Olovno-antimonska legura takode je
ista, s tim sto je kod ove vrste zrna
sva utisnuta u prednji deo kosuljice
zrna, Obelezavajuci sastav ispunja-
va ostali deo kosuljice zrna. Na nje-
govom dnu je p rip ala, Dejstvo ovog
zrna sastoji se u sledecem: pri opa-
Ijenju metka, od vrelih barutnih ga-
sova, pali se pripala obelezavajuce
smese. Pripala gori za vreme dok
zrno prede oko 114 metara, a zatim
se pali obelezavajuci sastav. Obele-
nim plamenom, ostavljajuci za so
bom trag. Vreme sagorevanja o'be-
lezavajuce smese se poklapa sa vre-
menom za koje zrno prede put do
oko 900 metara.
Bojeva cahura je ista kao kod
metka za zrnom М2.
(5) 7,62 mm metak sa obelezavaju-
cim zrnom TR, M25 (a)
3 — Celicno jezgro;
4 — Cahura; 5 — Ba-
rutno punjenje; 6 —
Inicijalna kapsla
SL 33 — 7,62 mm
metak sa obeleza-
vajucim zrnom
TR, Ml za mitra-
Ijez »Browning«
(a)
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovo; 3 — Obe-
lezavajuca smesa; 4 —
Cahura; 5 — Barutno
punjenje; 6 — Ini-
cijalna kapsla
1481 — u p ogle du namene, kon-
strukcije i dejstva, ovaj metak isti
je kao metak sa zrnom TR, Ml, izu-
zev sto se pri sagorevanju obeleza-
vajuceg sastava dobija nesto tamni-
ja boja plamena, kao d to da kod
ovog zrna, obelezavajuca smesa po-
cinje da gori na udaljenju od oruzja
oko 40 m.
в
ЙВ
5
6
(6) 7,62 mm metak sa universalrdm zrnom М2 (j)
149, — Ovo je u stvari metak opisan u tacki 144, s tim sto je ovaj
jugoslovenske proizvodnje, pa je prema tome i obelezen po nasem sis-
temu obelezavanja.
(7) 7,62 mm vezbovni metak M60 — trodelni
150. — Ovaj metak (sk 34) je namenjen za gadanje maketa ten-
kova na sobnim poligonima. Gadanje se vrsi na daljinama do 25 me-
tara. Inace, domet zrna je oko 600 metara.
Metak se sastoji iz sledecih elemenata: zrna, cahure i pogonskog
punjenja.
60
Zrno nema oblik klasicnog zrna pesadij ske municije, vec je prila-
godeno nameni. Po spoljnjem obldku podseca na diabolo kuglicu. Izra-
deno je od о leva.
Cahura je po spolj-nim gabaritnim dimenzijama identicna cahuri
bojevog metka. Medutim, kod nje odmah pada u oci masivnost i samim
tim tezina, sto je sasvim u skladu sa njenom namenom da se vises-
truko konsti. Za razliku od cahure
bojevog metka, ova cahura ima na
dancu otvor u koji se utiskuje ca-
hura sa pogonskim punjenjem. Izra-
dena je od celika i u cilju zastite
od korozije brunirana.
Pogonsko punjenje ima zadatak
da zrnu da odgovarajucu pocetnu
brzinu, radi postizanja efekta na ci-
lju. Sastoj-i se od: cahurice, inicijal-
ne kapsle i barutnog punjenja. Ca-
hura na zadnjem delu ima leziste
za micijalnu kapslu, a prednji deo
je pertlovan. Izradena je od mesin-
ga. Inicijalna kapsla je fulminatska
i sluzi da pripali barutno punjenje.
Barutno punjenje je od pistoljskog
baruta NC-03. Ono daje zrnu potreb-
nu energiju za let do cilja. Zastita
punjenja od uticaja vlage, izvrsena
je pomocu filca preko kojeg je na-
net sloj laka.
(8) 7,62 mm skolski metak M62
(si. 35)
151. — Po nameni, konstrukciji
i dzradi, ovaj metak je isti kao i
skolski metak 7,62 mm za pistolj i
automat. Razlika je samo u gaba-
ritnim dimenzijama.
SI. 34 — 7,62 mm
vezbovni metak
M60 — trodelni za
mitraljez »Brow-
ning« (a)
1 — Zrno: 2 — Cahu-
Si. 35 — 7,62 mm
skolski metak M62
za mitraljez
j>Browning« (a)
1 — Kosuljica zma;
2 — Cahura; 3 —
Plasticna masa
ra; 3 — Punjenje
(9) Tehnicki podaci za munieiju 7,62 mm
152. — Tehnicki podaci za munieiju 7,62 mm za mitraljez ^Bro-
wnings, vide se iz sledeceg pregleda:
PREGLED 10
| Naziv elemenata Materijal Tezina (gr) : | Duz.ina (mm)
I Obicno zrno М2 Mesing, olovo 9,S 28
j Pandrno zrno АР, М2 Mesing, celik 10,8 35
! Pancirno zapaljivo J zrno API, M14 Mesins, celik km 35
61
Naziv elemenata Materijal j Tezina (gr) •; Duzina (mm) '
Obelezavajuce zrno TR, Ml d M25 Mesing olovo 10,0 37 \
Cahura Mesing 13 63
Barutno punjenje NC barut 3,2 —
Inicijalna kapsla sinoksid 03 3,0
Kompletan metak 26 85
Vcz-bovni metak M60 — — trodelni 33,3 68
— zrno olovo 2,9 9,0
— cahura celik 28,5 63,0 i
— punjenje (cahurica sa barutom) NC barut 1,9 17,0
Skolski metak M62 Mesing, plasticna
masa 22,65 84,8
— kosuljica zrna tombak j 2,65 28
— cahura mesing j 14,0 63
— plasticna rnasa Miblon CA | 6,0 — [
(10) Balisticki podaci za municiju 7,62 mm
153. — Balisticki podaci za metak sa obicnim zrnom М2 su sledeci:
— Vo —850 m/sek
— Pmax — 3520 kg/crrr
— preciznost (srednji poluprecnik kruga u cm) na daljini:
A — 457 m — — — — — — 16,5 cm;
В — 548 m — — — — — — 19,0 cm;
— domet — — — — — — — 5000 m.
Orijentacioni balisticki podaci za vezbovni metak M60 su sledeci-.
— Vo-220 m/sek
— Rs = 6 cm (na 25 mteara)
— domet —600 m.
Probojnost metka sa pancirnim zrnom М2, na homogenu pancirnu.
plocu iznosi:
— na 183 m....................12,7 mm;
— na 548 m.....................7,6 mm;
— na 1370 m....................2,5 mm.
Probojnost na kaljenu pancirnu plocu je sledeca:
— na 183 m..................7,6 mm;
— na 548 m..................5,0 mm;
— na 1370 m..................2,5 mm.
(11) Pakovanje municije 7,62 mm
154. — Bojeva municija 7,62 mm za mitraljez »Browing«, upako-
van a je najpre u к ar tons ke kutije, a zatim odredeni broj ovih kutija
u metalne kutije, pa u drveni sanduk. U drugoj kombinaciji, meci se
62
jos u preduzecu za izradu nizu u redenrke i pakuju u metalne kutije,
pa u drveni sanduk.
Najcesca pakovanja su sledeca: 480, 968, 1000 i 1040 metaka.
Konkretna resenja za pojedine slucajeve su sledeca:
155, — Kod pakovanja sa 480 metaka, smestaj municije je po
sledecem:
— 20 metaka upakovano je u kartonsku kutiju dimenzija: 130 X
X87X27mm;
— 12 kutija sa mecima (240 komada), smesteno je u limenim kuti-
jama M8, dimenzija: 270X168 X105 mm;
— dve limene kutije (480 metaka), upakovano je u drvenim sanduk
dimenzija: 352X257X218 mm;
Tezina kartonske kutije sa 20 metaka, iznosi 540 gr, a limene kutije
sa 240 metaka 7,140 kg. Bruto tezina sanduka sa 480 metaka je 18,6 kg.
Metalna kutija sa 240 metaka je heimetizovana i otvara se uklanjanjem
metal-nog jezicka standardnim kljucem. Na duzoj fuzoj) strani ima
rucku za olaksano vadenje iz sanduka i prenosenje. Kada se herme-
ticnost jednom unisti, ne moze se ponovo uspostaviti. Sa spoljne Strane
metalna kutija je obojena sivomaslinastom, a oznake su zute boje.
Drveni sanduk je neobojen, a oznake su nanete vrucim postupkom.
156, — Kod pakovanja po 968 metaka (ovo je municija proizve-
dena u nas), smestaj municije je po sledecem:
— 22 metka smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 140 X
X 87X26 mm;
— 22 kartonske kutije (484 metka), upakovano je u metalnu kutiju
dimenzija: 307X 160X198 mm;
— dve metalne kutije (968 metaka), smesteno je u drveni sanduk
dimenzija: 380X320X210 mm.
Tezina kartonske kutije sa 22 metka je 600 gr, a metalne kutije
sa 484 metka 14,5 kg. Bruto tezina sanduka je 32 kg. Tezina kartonskih
kutija, metalnih kutija 1 drvenog sanduka iznosi 8 kg, tako da na amba-
lazu otpada 25%?.
Metalna kutija sa 484 metka obezbeduje traj-nu hermeticnost muni-
cije, jer izmedu poklopca i gomjih rubova kutije postoji gumeni umetak.
Na poklopcu kutije namestena je rucka za nosenje. Kutija je po citavoj
povrsini zasticena pecenim lakom tamnozelene boje. Oznake na kutiji
su zute.
Drveni sanduk se znatno razlikuje od drugih sanduka za pakova-
nje municije. Zapravo, on je izraden od sper ploce, debljine 5 mm, a
poprecno vezivanje izvedeno je pocinkovanom zicom. Sanduk sa spolj-
ne strane nije obojen, vec je u cilju zastite od propadanja samo prema-
zan fimisom lanenog ulja.
157. — Kod pakovanja po 1000 metaka u sanduku, smestaj je
izvrsen po sledecem:
— 250 metaka nanizano je u clankasti redenik;
— jedan redenik smesten je u limenim kutijama dimenzija: 270X
X 9o X 180 mm;
63
— cetiri kutije (1000 metaka), upakovano je u drveni sanduk dimen-
zija: 445X295X200 mm.
Tezina limene kutije sa redenikom od 250 metaka je 9,480 kg. Bruto
tezina sanduka sa 1000 metaka je 40 kg.
Metalne kutije 1 drveni sanduci kod ove municije su u pogledu
izrade isti kao i kod metaka obradenih pod В—.
158. — Kod pakovanja po 1040 metaka, smestaj je sledeci: 20
metaka upakovano je u kartonsku kutiju; 26 kutija (520 metaka) smes-
tens je u metalnu kutiju, a dve ovakve kutije (1040 metaka) u drveni
sanduk dimenzija: 390X340X280 mm. Bruto tezina sanduka je 36 kg.
159. — Pored iznetog, municija 7,62 mm za mitraljez »Browing«
moze biti upakovana a u kombmaciji sa zrnima razlicite namene. Naj-
cesce odnos je sledeci:
— 4 metka sa pancinnim zrnom АР, М2 i 1 metak sa obelezava-
ju cim zrnom TR,M25 ili,
— 4 metka sa pancirno-zapaijivim zrnom API, M14 i 1 metak sa
obelezavajucim zrnom TR, M25.
Osim prednjeg, postoji a sledeca kombinacija pakovanja:
— 2 metka sa pancimo-zapaljivim zrnom API, Ml4;
— 2 metka sa obicnim zrnom М2, i
— 1 metak sa obelezavajucim zrnom TR, M25.
160. — Vezbovni meci M60 (trodelni), upakovani su po sledecem:
— 15 cahura smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija 78X65X
X35 mm. Bruto tezina kutije je 450 gr;
— 64 kutije (960 cahura) upakovano je u kartonsku kutiju od
ralasaste lepenke, dimenzija 246X270X128 mm. Bruto tezina kutije je
28,8 kg;
— 25 zrna i pogonskih punjenja smesteno je u kartonsku kutiju
dimenzija 49X51X26mm. Bruto tezina kutije je 130 gr;
— 130 kutija sa zrnima i punjenjima (3250 kom.) upakovano je u
kartonsku kutiju od talasaste lepenke dimenzija 248 X280 X 152 mm.
Bruto tezina je 19,6 kg.
161. — Pakovanje skolskih metaka M62, analogno je pakovanju
bojeve municije, s tim sto se kao spoljnje pakovanje koristi kartonska
ambalaza.
(12) Obelezavanje municije 7,62 mm
162. — Meci 7,62 mm obelezeni su zigovima na dance cahure. Podaci
koji su utisnuti odnose se na proizvodaca (FA ili IK za nasu munieiju)
i godinu izrade municije (41, odnosno 1957).
163. — Razlikovanje metaka po vrstama, kada dsti nisu upakovani
u ambalazu, omoguceno je pojasevima u bojii koji su naneti na vrhu
zrna. Iz sledeceg pregleda se vidi kojom bojom je obojen vrh zma
pojedinih metaka:
64
PP.EGLED и
Boja na vrhu zrna Vrsta metka |
Bez boje Metak sa obicnim zmom М2
Cma Metak sa pancirnim zmom АР, М2
Srebmasta Metak sa pancimo-zapaljivim zmom API, M14
Narandzasta Metak obelezavajuoim zrnom TR, M25
! ,— w pr Cri Hi 0 cr £ d’ Cb 3 0 3 н
164. — Obelezavanje ambalaze za pokavanje bojeve municije izvr-
seno je po sledecem:
165. — Na kartonskoj kutiji otisnuti su crnom bojom sledeci
podaci:
— broj metaka u kutiji (20 cartridges);
— kalibar i model zrna (caliber. 30, М2);
— laboracna serija municije (Lot TWL-19863).
166. — Na metalnoj kutiji dati su sledeci podaci:
— skladisni broj (T1EHR)1);
— kolicina metka u kutiji (240 cartridges);
— kalibar i vrsta municije (cal. 30, Ball М2);
— nacin pakovanja (IN CARTONS — municija prethodno upako-
vana u kartonske kutije; LINKED — municija nanizana u metalne
redenike; BALTED — municija nanizana u plat-nene redemke);
— laboracna serija (Lot TWL — 19863).
167. — Na drvenom sanduku (prednja strana) postoje sledeci po-
daci о municiji:
— broj metaka u sanduku i kalibar municije (480 metaka Cal. 30);
— nacin pakovanja municije (kao pod B);
— skladisni broj (T1EHR);
— model zrna (Ball М2);
— bruto tezina i zapremina sanduka;
— laboracna serija municije (Lot TWL — 19863);
— oznaka buktinje (intemacionalni simbol za pakovanje eksplo-
zivnih sredstava).
Na poklopcu i bocnim stranama sanduka ponovljeni su najbitnij-i
podaci о upakovanoj municiji.
168. — Municija 7,62 mm koja je kombinovano upakovana, obele-
u obelezavanja, a to je serija prepakovanja municije — Repacked lot.
D Sva amcricka municija je radi kraceg, preciznog i konspiraiivnog obcleza-
vanja snabdevena skladisnim brojevima (AIC — Ammunition Identification Code).
Svaki skladisni broj se sastoji od pet oznaka. Na primer: T1EHR. Pne dve oznake
daju podatke о kalalogu nomeniklature gde se doticna municija vodi. Treca oznaka
govori о oruzju za koje je municija namenjena, dok cetvrta oznacava vrstu i
model metka. Poslednji znak skladisnog broja objasnjava pakovanje municije.
Ovaj sistem identiftkacije municije se vise ne koristi u Armiji SAD. Sada je u
upotrebi sistem pomocu brojeva. Medutim, sva americka municija kojnm. raspo-
lazemo, obelezena je pomenutim sistemom AIC.
65
Kao sto je napred receno, municija 7,62 mm moze biti tako upako-
vana da se u jednoj metalnoj kutiji ’(sanduku), nalazi vise vrsta metaka
a samim tim i vise serija municije* Da se ne bi na ambalazi ispisivale
sve serije municije (kojih ponekad ima i tri), iz prakticnih razloga
uveden je pojam zajednicke serije za sve vrste upakovanih metaka —
serija prepakovanja {Repacked lot). Na primer:
PREGLED 12
tviiziv municije Laboracna serija Serija 1 prepakovanja
7,62 mm metak 7,62 mm metak sa pancimim zrnom АР, М2 sa obelezavajucim zrnom TR, M25 TW-40307 TW-18394 TWL-92403
7,62 mm metak ill, sa paincirno-zapaljhdm zrnom API, SL-8810
M14 i 7,62 mm metak sa obelezavajucim zrnom TR, -M25 SL-7980 ! SL-B-9I458
169. — Ambalaza za pakovanje municije sa zrnom М2 nase proiz-
vodnje, obelezena je po sledecem:
— na kartonskoj kutiji sa 22 metka, dati su podaci о broju upako-
vanih metaka, vrsti i modelu zrna (univerzalno М2), laboracnoj seriji
municije (IK5811) i vrsti i seriji baruta (NCD-02, MBL5704).
Oznake na metalnoj kutiji i drvenom sanduku su iste kako je
napred navedeno.
170. — Ambalaza za pakovanje vezbovnih metaka M60, obelezena
je prema sledecem
— na •kartonskoj kutija sa 15 cahura, nalepljena je etiketa sledeceg
sadrzaja:
1 5 'kom
CAHURA ZA VEZBOVN1
METAK M60, ZA 7,62 mm
MITRALJEZ ^BROWNING«
PPU7101
— na pakovanju sa 960 cahura, dati su isti podaci, s tim sto je
navedena i bruto tezina;
— na kartonskoj kutiji sa 25 zrna i punjenja, dati su slicni podaci
kao i kod pakovanja od 3250 komada u velikoj kartonskoj kutiji;
— na kartonskoj kutiji od talasasie lepenke (sa zrnima i punje-
njima), nalepljena je etiketa sledeceg sadrzaja:
3250 kom
zrna i punjenja za vezbovni
metak M60 za 7,62 mm mitraljez «Browning*
Barut: MC03 Lab. ser, PPU7101
MBL7019 Bruto 19,6 kg.
171. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje skolskih metaka uglav-
nom sadrzi podatke о broju upakovanih metaka i godini proizvodnje.
66
3) 7,62 mm MUNICIJA ZA PUSKE, PUSKOMITRAUEZE I MITRALJEZE, (s)
172, — Za sovjetske puske, puskomitraljeze i mitraljeze, postojc
sledece vrste metaka:
— 7,62 mm metak sa la-kim zrnom M908, (s), remontovan;
— 7,62 mm metak sa lakim zrnom LPS (s);
— 7,62 mm metak sa ieskim zrnom M30, (s), remontovan;
— 7,62 mm metak sa teskim zrnom M30, (j);
— ’ 7,62 mm metak sa panel mu-zap aijii vim zrnom, tsj;
— 7,62 mm metak sa pancirno-zapaljivim zmom В-32 (s);
— 7,62 mm metak sa pancirno-zapaljivo-obelezavajucim zmom (s);
— 7,62 mm metak sa obelezavajucim zrnom (s);
— 7,62 mm metak sa obelezavajucim zrnom T-46
(s);
— 7,62 mm metak sa korekturno-zapaljivim zr-
nom (s);
— 7,62 mm manevarski metak M71;
— 7,62 mm vezbovni metak M60, (trodelni);
— 7,62 mm skolski metak M62.
173. — Sva napred navedena bojeva municija je
sovjetskog porekla i to:
— meci sa lakim zrnom M908 i teskim zrnom M30,
su general-no remontovani;
— meci sa lakim zrnom LPS, pancirno-zapaljivim
B-32 i obelezavajucim T-46, su novije izrade (1960—
—1970);
— ostali bojevi meci su pregledani (KTP), ocisceni
i prepakovani u novu ambalazu.
(1) 7,62 mm metak sa lakim zrnom M908, (s),
remontovan
174. — Ovaj metak (sk 36) je namenjen za unista-
vanje zive sile i lakih tehnickih sredstava. Sastoji se
od sledecih elemenata: zrna, cahure, barutnog punje-
nja i inicijalne kapsle.
Zrno je sa siljatim vrhom i cilindricnim zadnjim
delom. Po konstrukciji spada u grupu lakih zrna, jer
nema zadnji konusni deo. Na kosuljici zrna sa spoljne
strane, na odstojanju od oko 5 mm od zadnjeg preseka,
postoji kruzni kanal koji sluzi za bolje pertlovanje
griica cahure. Zadnji kraj zrna zavrsava se konusnim
udubljenjem. Uloga ovog udubljenja je u tome da _ 1 _
omoguci bolje zaptivanje -barutnih gasova, po opalje- rumV'punjenje;
nju metka. Kosuljica zma je izradena od platiniranog inicijalna kapsla
celika, a jezgro od legure olovo-antimon.
Cahura je konusna sa grlicem na ustima. Na zadnjem delu ima
obod, radi olaksanog vadenja iz cevi oruzja, nakon opaljenja metka.
Na dancetu postoji leziste za inicijalnu kapslu, nakovanj i dva otvora
SI. 36 — 7,62 mm
metak sa lakim
zmom M908, re-
montovan, za pu-
ske, puskomitra-
ljeze i mitraljeze
(s)
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno jezgro; 3
67
га prolaz plamena od kapsle ka barutnom punjenju. Cahura je izra-
dena od celdka (najvecim delom), ill mesinga.
Barutno punjenje je od nitroceluloznog baruta, koji je posebno
izraden za ovu municiju — NCD-02/R. Inicijalna kapsla je fulminatska
— KI-6,55.
(2) 7,62 mm metak sa lakim zrnom LPS, (s)
SL 37 — 7,62 mm
metak sa lakim
zrnom LPS za pu-
ske, puskomitra-
ljeze i mitraljeze
(s)
1 — Kosuljica 2rm;
2 — Olovno-antimon-
ska legure; 3 — Cc-
licno jezgro; 4 — Ca-
hura; 5 — Barutno
punjenje: 6 — Inici-
jalna kapsla
SL 38 — 7,62 mm
metak sa teskim
zrnom M30 za pu-
ske, puskomitra-
ljeze i mitraljeze
(s)
1 — Kosuljica zrna:
2 ™ О lovno-anti mo Fi-
ska legura; 3 — Ca-
hura; 4 — Barutno
punjenje; 5 — Inici-
jalna kapsla
175. — Ovaj metak (si. 37) je
istovetan sa prednjim. izuzev sto
umesto olovnog ima jezgro od uglje-
nicnog celika. Celicno jezgro kod
ovog zrna nije stavljeno iz razloga
povecanja probojnosti, vec iz eko-
nomskih razloga. Izmedu jezgra i
kosuljice zrna postoji sloj olova.
(3) 7,62 mm sa teskim zrnom M30,
(s), remontovan
176. — Metak sa teskim zrnom
(si. 38) se prvenstveno koristi za
gadanje iz mitraljeza. Inace je kao
i prethodni metak namenjen za uni’
stavanje zive sile i lakih tehnickih
sredstava. Sastoji se od zrna, cahu-
re, barutnog punjenja i inicijalne
kapsle. Zrno je sa siljatim vrhom i
cilindricnim srednjim i zadnjim de-
lom. Nairne, ovo zrno ima produ-
zenu kosuljicu za oko 2 mm, koja
nije pertiovana. Kosuljica zma je od
tombaka, a jezgro od olovno-anti-
monske legure. Ostali elementi isti
su kao kod metka sa lakim zrnom
M90S.
(4) 7,62 mm metak sa teskim zrnom
M30, (j)
177. — Ovaj metak u svemu od-
govara prethodnom, tako da opis
dat u tacki 176. odnosi se i na ovaj
metak.
(5) 7,62 mm metak sa pancirno-zapaljivim zrnom, (s)
178. — Metak sa pancirno-zapaljivim zrnom (si. 39), namenjen je
za unistavanje ciljeva sa lako zapaljivim materijalom (rezervoari na
vozilima, cisteme i burad sa gorivom i si.). Sastoji se od zrna, cahure,
barutnog punjenja i inicijalne kapsle.
68
Zrno je sa siljatim vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim zad
njim delom. Vrh zrna je o-bojen emo, a ispod njega je erveni pojas
Kosuljica zrna je od tombaka, a jezgro celicno. Izmedu jezgra i kosu
Ijice, nalazi se sloj olova, radi lakseg
urezivanja zrna u cev oruzja. U vrh
kosuljice, upresovana je zapaljiva
smesa, uglavnom termit.
Ostali element! isti su kao kod
metka s Jakim zrnom M9O8.
(6) 7,62 mm metak sa pancimo-za-
paljivim zrnom B-32, (s)
179. — Metak sa pancirno-za-
paljivim zrnom B-32 je potpuno isti
kao prethodni, izuzev sto je novije
proizvodnje i sto nosi oznaku B-32.
(7) 7,62 mm metak sa pancirno-zapa-
Ijivo-obelezavajucim zmom, (s)
180. — Ovaj metak (si. 40) ima
iste karakteristike kao prethodni,
izuzev sto mu je na dnu zrna upre-
sovan traser tako da se pri gadanju
moze pratiti let zrna. Vrh zrna obo-
jen je ljubicasto, a ispod njega je
pojas ervene boje.
(8) 7,62 mm metak sa obelezavaju-
cim zmom, (s)
181. — Metak sa obelezavajucim
zrnom (si. 41) namenjen je za ko-
SI. 39 — 7,62 mm
metak sa pancir-
no-zapaljivim zr-
nom za puske,
puskomitraljeze i
mitraljeze (s)
I -• Kosuljica zina:
2 — Zapaljiva smesa:
SI. 40 — 7,62 mm
metak sa pancir-
no-zapaljivo obele-
zavajucim zrnom
za puske, pusko-
mitraljeze i mitra-
Ijeze (s)
1 — КЪ ill jica zrna,
3 _ Olovni sloj; 4 —
Cclicno jezgro; 5 —
Cahura; 6 — Barutno
punjenje; 7 — Inici-
jalna kapsla
2 — Zapaljiva smesa;
3 — Celicno jezgro;
•i— Cahurica; 5 —
0'oeleza.vajuca, smesa;
6 — Pokrivka; 7 —
Cahura; 8 — Barutno
punjenje; 9 — Inhcijal-
na kapsla
rekturu vatre na daljinama do 1300
m. Sastoji se od zrna, cahure, ba-
rutnog punjenja i inicijalne kapsle.
Zrno je sa siljatim vrhom, cilin-
dricnim srednjim i konusnim zad-
njim delom. Vrh zrna obojen je ze-
lenom bojom, radi razlikovanja od
drugih zma. Kosuljica zrna izradena je od tombaka, a jezgro od olovno-
-antimonske legure. U zadnjem delu zma, nalazi se obelezavajuca smesa,
koja je upresovana u metalnu cahuricu. Pripaljivanje trasera vrsi se od
barutnog punjenja, po opaljenju metka. Osta-li element; isti su kao kod
metka sa lakim zrnom (tacka 174).
69
42 — 7,62 mm
(9) 7,62 mm metak sa obelezavaju-
cim zrnom T-46, (s)
182, — Metak sa obelezavajucim
zrnom T-46, isti je kao prethodni,
izuzev sto je ovaj novije proizvodnje
i sto je obelezen na napred izneti
nacin (T-46).
SI. 41 — 7,62 mm
metak sa obeleza-
vajucim zrnom za
puske, puskomi-
traljeze i mitra-
ljeze (s)
1 — Koiuljica zina.
2 — Olovno jezgro; 3
— Cahurica; 4 — Obe*
Iczavajuca sme^a; 5 —
Pokrivka; 6 — Cahura;
7 — Barutno punje*
nje; 8 — Inicijalna
kapsla
\10) 7,62 Лолл nictdK sa Kui'civturnO'
-zapaljivim zrnom, (s)
183. — S obzirom na specific-
nost konstrukcije (zrno ima udarm
mehanizam sa inicijalnom kapslom),
ovaj metak (si. 42) se uglavnom ko-
risti za izvrsenje odgovarajucih po-
pravki pri zauzimanju elemenata za
gadanje, kao i za korekturu vatre u
toku gadanja pesadijskim naoruza-
njem, Metak se sastoji od zrna, ca-
hure, barutnog punjenja i inicijalne
kapsle.
Zrno je sa siljatim vrhom, cilin-
dricnim srednjim i konusnim zad-
njim delom. Vrh zrna obojen je cr-
veno, radi razlikovanja od drugih.
Kosuljica zrna je od tombaka. Kao
sto je vec receno, zrno ima udarm
mehanizam, koji je smesten u cahu-
ri (6) u cilmdricnom delu zrna. On
se sastoji od udarne igle (5) i prste-
na zadrzaca (4). Uloga ovog prstena
je da ne dozvoli udarnoj igli kretanje
unapred za vreme rukovanja i trans-
portovanja municije. Lspred udarne igle, ugradena je inicijalna kapsla
(3). U vrhu zrna nalazi se zapaljiva smesa (2), a u dnu zrna olovo (7).
Bojeva cahura ovog metka ista je "kao kod pretohdnih metaka.
Dejstvo ovog zrna sastoji se u tome da pri sudaru s preprekom,
usled naglog kocenja, udama igla (5) savladujuci otpor prstena (4),
polazi napred i dovodi do dejstva inicijalnu kapslu (3), sto izaziva rasprs-
kavanje zrna, praceno slabim pucnjem. Istovremeno ise pali i zapaljiva
smesa i(2), koja stvara oblak belog dima i time olaksava uocavanje
pogodaka.
SI.
metak sa korek-
tumo-zapalj ivim
zrnom za puske,
puskomitraljeze i
mitraljeze (s)
1 — Kosuljica zrna:
2 — Zapaljiva smesa;
3 — Inicijalna kapsla;
4 — Psrlen zadrzac;
5 — Udarnu igla; 6 —
Cahurica; 7 — Olovo;
8 — Cahura; 9 — Ba-
ruino punjenje; 10 —
Inicijalna kapsla
70
(11) 7,62 mm manevarski metak M7I
184. — Manevarski metak M71 (si. 43) namenjen je za obuku u
nisanjenju i otvaranju vatre, imitaciju puenja za vreme izvodenja talv
tickih vezbi i dr.
SL 43 — 7,62 mm
manevarski me-
tak M71 za puske,
puskomitraljeze i
mitraljeze (s)
l — Cahura; 2 — Ba-
ruino punjenje; 3 —
Inicijalna kapsla
si. 44 — 7,62 mm
vezbovni metak
M6D — trodelni za
puske, puskomi-
traljeze i mitra-
Ijeze (s)
J — Zrno; 2 — Cahu-
ra; 3 — Punjenje
SL 45 — 7,62 mm
skolski metak
M62 za puske, pu-
skomitraljeze i
mitraljeze (s)
I — KaSuijica zrna;
2 — Plasticna masa;
3 — Cahura
Metak se sastoji iz sledecih elemenata; cahure, barutnog punjenja i
inicijalne kapsle. Cahura je si-icna bojevoj, s Him sto ima produzeni
grlic koji je na ustima pertlovan. Na dancexu ima leziste inicijalne
kapsle sa nakovnjem i dva otvora za prolaz plamena od kapsle ka barut-
nom punjenju, Sa spoljne strane ima obod za olaksano izbacivanje
cahure posle opaljenja metka. Cahura je celicna, a u cilju zastite od
korozije fosfatirana je.
Barutno punjenje je od ni-troceluloznog baruta NC-01, koji je u
cahuru slobockno nasut. Hermetizacija barutnog punjenja izvrsena je na
taj nacin sto je grlic cahure sa unutrasnje strane lakiran asfalin-im
lakom, a posle pertlovanja, vrh metka uronjen u rastopljeni ozokerit.
71
Inicijalna kapsla (K-6,55) je fulminate ka.
Da ba se pri upotrebi ove municije iz puskomitraljeza i mitraljeza
obezbedila automatska paljba, koristi se pojacnik trzanja.
Bezbednosno odstojanje pri gadanju ovom municijom iznosi 20
metara.
(12) 7,62 mm vezbovni metak M60 — trodelni (si. 44)
185. — U pogledu namene, konstrukcije i izrade, ovaj metak u
potpunosti odgovara metku opisanom u tacki 150. Razlika postoji samo
j i gabaritnim dimen.zija’ma cahure, dok su zrna i punjenja potpun о
isti i mogu se zamenjivati.
(13) 7,62 mm skolski metak M62 (si. 45)
186. — Po nameni, konstrukciji i izradi, ovaj metak je isti kao i
skolski -metak 7,62 mm za pistolj i automat. Razlika je samo u velicini
i tezini metka.
(14) Tehnicki podaci za municiju 7,62 mm
187. — Najznacajniji tehnicki podaci za municiju 7,62 mm za puske,
puskomitraljeze i mitral]eze (s), vide se iz sledeceg pregleda:
PREGLED 13
Naziv clcmenta । Materija! j Tezina (gr) 1 Duzina (mm)
Bako zrno M908 Celik, olovo 1 9'6 28,5
Teska zrno M30 Tombaik, olovo | 11,8 33,4
Pancirno-zapaljrvo zrno Tombak, celik | 9,5 36,5
Pancirno-zapaljivo- Tombak, celik j 9,9 40,5
obelezavajuce zrno i
Obelezavajuce zrno Tombak, olovo i 37,9
Zapaljivo zrno Tombak, celik, olovo 1 10,0 38,9
Manevarski metak M71 Celik 12,8 73
— cahura celik 10,8 73
— barutno punjenje NC-01 1,3 “***
— inicijalna kapsla IQ n'JiSi.Binuqnj 0,3 3,0
Vezbovni metak M60 — tro- delni Celik, olovo, mesing 31,7 57,5
— zmo olovo 2,9 9,0
— cahura celik 27,0 i 53,5
— punjenje NC 1,9 | 17,0
Skolski metak M62 Tombak, mesing, plasticna masa 20,5 77
— kosuljica tombak 2,5 28,5
— cahura mesing 11,5 53,7
— plasticna masa Miblon CA 6,5 —
72
Nazir elements Material Tezina (gr) Duzina (nun)
Cahura Mesing 9,3 53,7
Cahura Celik 8,6 53.7
Barutno punjenje NC barut | 3,5 —
Inicijalna kapsla Fulminatska | 0,3 1 3,0
Kompletan metak sa lakim zrnom M908 - 23,0 77
Kompletan metak sa teSkim zmom M930 - i 25,0 I 77
(15) Balfsticki podaci za munieiju 7,62 mm
188. — Balisticki podaci za munieiju 7,62 mm (s), vide se iz slede-
cih pregleda:
PREGLED и
N a z i v metka Vo (m/sck) Pmax (kg/cm-) Preciz- nost (Rs) Domet (m)
7,62 mm metak sa lakim zrnom M908, re- •momova-n 845±10 2600 1 6 cm i 3000
7,62 mm metak sa teskim zmom M30, re- montovan 7S5±10 2850 6 cm 4500
7,62 mm metak sa юапептнгп zmom B-30, (s) 880 2350 7,7 cm 3500 |
7,62 mm metak sa pancimo-zapaljivim zr- nom B-32 i panGirnozapaljivim-obelezava- jucim BZ46, (s) 880 2350 : 7,7 cm 3500
7,62 mm metak. sa korektumo zapaljivlm zrnom, (s) 810 2300 — 3000
7,62 mm metak sa obelezavajucim zrnom, ijs) 810 2300 5 cm —
i 7,62 mm vezbovni metak M60 — trodelni [ (orijentacioni podaci) 250 — i 6 cm 500
1 7,62 mm manevarski metak M71 — 1300 J — 1 —
Napomena: Vo je merena iz puske M9I/30.
(16) Pakovanje municije 7,62 mm
189. — Munioija sa lakim zmom M908, remomovana, upakovana
je po sle decern:
— 15 metaka smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 80X67 a
X36 mm;
— 80 kartonskih kutija (1200 metaka), smesteno je u cincanu her-
meticku kutiju;
73
— jedna cincana kutija sa 1200 metaka upakovana je u drveni
sanduk dimenzija: 450X319X213 mm. Bruto tezina sanduka je 34,5 kg.
Sanduk je sa spoljne Strane obojen sivomaslinasto, a oznake su
nanete zutom bojom.
Izvesna kolicina ove mimiaije upakovana je u sanduk za brdski
transport (od municije 7,9 mm) i to po sledecem:
— 15 metaka smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 80X67X
X36 mm;
— 42 kartonske kutije (630 metaka) smesteno je u cincanu herme-
tizovanu kutiju;
— jedna cincana kutija sa 630 metaka, upakovana je u drveni
sanduk dimenzija: 470X 290X140 mm. Bruto tezina sanduka je 20,5 kg.
Sanduci su sa spoljne strane obojeni sivomaslinasto a oznake su zute.
190. — Municija sa teskim zrnom M30, remontovana, upakovana
je na isti nacin kao municija sa lakim zrnom, ali same po 1200 metaka
u drveni sanduk. Bruto tezina sanduka je 37 kg.
191. — Municija sa specijalnim zrnima, upakovana je po sledecem:
— 15 metaka upakovano je u kartonsku kutiju dimenzija: 80 X
X 66X36 mm;
— 18 kartonskih kutija po 15 metaka (270 metaka) upakovano je
u vrecicu od polietilena, koja je na rubovima zavarena;
— tri vrecice sa munieijom (810 metaka), smestene su u kartonsku
kutiju od vodootpome lepenke, dimenzija: 341 X 221 X 182 mm. Bruto
tezina kutije je 21 kg.
Kartonska kutija je na spojevima zatvorena lepljivom trakom
»Selotejp«, a u dlju obezbedenja od samootvaranja pri transportu i
rukovanju, obavijena je polipropilenskom trakom po obimu kutije na
dva mesta. Izvesna kolicina municije sa pancimo zapaljivo-obelezava-
jucim zrnom, upakovana je u drvene sanduke od 7,9 mm municije
poljskog pakovanja. U ovakve sanduke smesteno je po 990 metaka.
Unutrasnje pakovanje je kao kod kartonske anbalaze tj. ukupan sadr-
zaj podeljen je na tri dela (po 330 metaka) i smesten u vrecice od
polietilena.
192. — Municija novije sovjetske izrade sa lakim (LPS), obeleza-
vajucim (T-46) i pancirno-zapaljivim zrnom (B-32), upakovana je na
sledeci nacin:
— 20 metaka upakovano je u svezanj, obavijen hartijom i vezan
kanapom;
— 22 svezanja (440 metaka), smesteno je u metabnu hermeticku
kutiju;
— dve kutije sa mecima (880 komada), upakovane su u drveni
sanduk dimenzija: 485 X345X 160 mm. Bruto tezina sanduka je 26 kg.
193. — Manevarska municija M71, upakovana je na sledeci nacin:
— 15 metaka smesteno je u kartonsku 'kutiju dimenzija: 75X61X
X 35 mm;
— 64 kartonske kutije (960 metaka), smesteno je u kutiju od
valovite lepenke, dimenzija: 275 X275X140 mm. Bruto tezina kutije s
mecima iznosi 13 kg.
74
Zatvaranje kutije izvrseno je irakama od lepljivog natron papira,
a obezbedenje od samootvaranja u toku transporta i rukovanja, pomocu
polipropilenske trake.
194. — Vezbovni meci M60, upakovani su na -nacin objasnjen ’kod
vezbovne municije 7,62 mm za mitraljez »Browmg«. Razlika je samo u
tome sto je kod ove municije tezina kartonske kutije sa 15 cahura
420 gr, a kartonske kutije sa 960 cahura 26,8 kg.
195. — Skolski meci upakovani su analogue bojevoj municiji, s
tim sto se kao spoljnje pakovanje koristi kartonske ambalaza.
(17) Obelezavanje municije 7,62 mm
196. — Meci 7,62 mm obelezeni su samo hladnim zigovima na dance
cahure. Podaci koji su utisnuti (45) odnose se -na godinu izrade cahure i
zavod (188).
197. — Razlikovanje metaka po vrstama, kada isti nisu upakovani
u ambalazu, omoguceno je pojasevima u boji, koji su naneti na vrho-
vima zma.
Iz sledeceg pregleda se vidi kojom bojom je bojen vrh zrna poje-
dinog metka:
PREGLED 15
• Boja na vrhu zrna 5 Vrsta metaka
Bez boje Metak sa obiem-m zmom M908
Zata Metak sa teskim zrnom M930
Gma i ervem pojas ispod nje Metak sa pancimo-zapaljhdm zmom
Ljirbicasti i ervem pojas ispod nje Metak sa zmom pandrno-zapaljivimobelezavajudm
Zelena Metak sa obelezavajucim zmom T-46
Orvena Metak sa zapaljivim zrnom
198. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje municije sa lakim
zrnom M908, izvrseno je po sledecem:
199. — Na kartonskoj kutiji sa 15 metaka nalepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
15 kom.
7,62 mm metaka sa lakim zmom M908 (s)
Lab. ser: PPU6701, R Ser. bar. MBL6615
Vrsta bar. NCD-02/R
200. — Na poklopcu limene kutije ernom bojom naneti su slede-
ci podaci:
1200 kom.
7,62 mm metak sa lakim zrnom M908 (s)
PPU6701~l,R
75
201. — Na drvenom sanduku postoje sledeci podaci:
Prednja strana
1200 kom.
7,62 mm metak sa lakim zmom M908 (s)
PPU6701-l,R Bruto: 34,5 kg
Poklopac
7.62mm L M9O8 (s)
PPU6701-l,R
Desna bocna strana
NCD-02/R MBL6615
Na levoj bocnoj strani sanduka nalepljena je etiketa sa nizivima
oruzja iz kojih se sve moze koristiti municija 7,62 mm (s). Sadrzaj ove
etirkete je sledeci;
UPOTREBLJAVA SE ZA:
7,62 mm karabin М3 8;
7,62 mm pusko-karabrn M91/30;
7,62 mm karabin M44, bez i sa bajonetom;
7,62 mm p. mitraljez »DP« М26;
7,62 mm mitraljez »DTM«;
7,62 mm mitraljez »SGMT«;
7,62 mm mitraljez »MAKSIM MI0«;
7,62 mm mitraljez »PKT«.
202* — Oznake na ambalazi u koju je upakovano po 630 metaka,
istovetne su na napred iznetim.
203. — Oznake na ambalazi u kojoj su upakovani meci sa teskim
zmom M30 su gotovo istovetni ka=o kod lakog zrna. Razlika je u bruto
tezrni sanduka (37 kg), a sa etikete su izostavljeni karabini i puske,
jer nije predvideno da se meci sa teskim zrnom koriste iz ovih oruzja.
204. — Sovjetska municija novije izrade, obelezena je po sledecem:
— na dance cahure su zigov-ima utisnuti podaci о parti ji izrade
cahure _ (2-57);
— na metalnoj kutiji sa 440 metaka, dati su adekvatni podaci sa
oznakama na drvenom sanduku;
— da drvenom sanduku su osnovni podaci о municiji dati na
jednoj od bocnih strana i to:
— kalibar municije (7,62 mm);
— vrsta zrna (B-32; T-46; LPS);
— materijal od kojeg je izradena cahura (GZ);
— kolicina metaka u sanduku (880 ST);
— vrsta baruta, serija, goddna izrade i oznaka proizvodaca
(VT-^C);
— partija i goddna proizvodnje i oznaka proizvodaca (K-44-61-188).
76
Na bocnoj strani sanduka na kojoj su oznake, dijagonalno preko
oznaka, nanet je pojas u boji koji oznacava vrstu zrna.
Na poklopcu sanduka dat je podatak о bruto tezini sanduka
(26 kg J.
Ostali podaci na sanduku nisu bitni za indentikikaciju municije.
205. — Ambalaza municije sa speed jalnim zrnom, na kojoj je izvr-
sen KTP i prepakivanje u novu ambalazu, obelezena je na sledeci nacin:
Na kartonskoj kutiji sa 15 metaka, nalepljena je etiketa po slede-
cem primeru:
15 kom.
7,62 mm metak (s) sa pancirno-
-obelezavajucim znnom za puske,
puskomitraljeze i mitraljeze
RZK7201-1 Serija baruta 12/44
Na spoljnjem pakovanja (na jednoj od bocnih strana), utisnuti su
podaci po sledecem primeru:
810 kom.
7,62 mm metak (s) sa pane. obel. zrnom
za puske, p. mitr. i mitraljeze
RZK7201-1 Serija baruta 12/44
Bruto: 21 kg
Ambalaza u koju su upakovani meci sa p ancirno-zap al ji vo-ob eleza-
vajucim zrnom (drveni sanduci), obelezena je na isti nacin kao i kar-
tonska pakovanje.
206. — Manevarski meci M71, obelezeni su po sledecem:
— na dance cahure hladnim zigom utisnut je podatak о godini
Izrade metka (1971) i imcijali proizvodaca (PPU);
— na kartonskoj kutiji nalepljena je etiketa sledeceg sadrzaja:
OPASNO ZA GADANJE DO 20 .METARA
15 kom.
7,62 mm manevarski metak M71
za mitraljez SGMT i PKT
PPU7101 NC-01, MBL7159
ROK UPOTREBE 5 GODINA
Na spoljnjem pakovanja dati su isti podaci, s tim sto je dzmenjena
kolicina metaka — 960 komada. Etiketa gomjeg sadrzaja nalepljena
je na prednju stranu kartonske kutije i poklopac sa spoljnje i unu-
trasnje strane.
207. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje vezbovnih metaka M60
se uglavnom podudara sa objasnjenjem datim kod municije 7,62 mm za
mitra-ljez »Browing«, s tim sto su ovde navedena samo oruzja iz kojih
se upotrebljava ova municija — DT, DTM, SGMT i PKT.
208. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje s koi ski h metaka sa-
drzi podatke о broju upakovanih metaka u pojedina pakovanja i godinu
proizvodnje.
4) 7,9 mm MUNICIJA ZA PUSKE, PUSKOMITRALJEZE I MITRALJEZE
209, — Za 7,9mm puske, puskomitraljeze i mitraljeze, postoje $Ie-
dece vrste metaka:
SI. ,46 — 7,9 mm
metalc sa шнуёГ'
zalnim zrnom M49
za puske, pusko-
mitraljeze i mitra-
ljeze
1 — Kosuljica zrna;
2 — Jezgro; 3 — Ca-
hura; -? — Barutno
punjenje; 5 — Inici-
jalna kapsla
SI. 47 — 7,9 mm
metak sa obeleza-
vajucim zrnom
M54 za puske, pu-
skomitraljeze i mi-
traljeze
I — Kosuljica zrna;
2 — Olovno jezgro;
3 — Cahurica; 4 —
Obelezavajuca smeSa;
5 — pokrivka; 6 —
Barutno punjenje; 7 —
Cahura; 8 — Inicijnl-
na kapsla
— 7,9 mm metak sa imiverzal-
nim zrnom M49;
— 7,9 mm metak (n) sa univer-
zalnim zrnom- (celicno jezgro re-
montovan;
— 7,9 mm metak sa obelezava-
jucim zmom M54;
— 7,9 mm metak sa obelezava-
jucim zrnom M70;
.— 7,9 mm metak sa pancirnim
zrnom (n), remontovan;
— 7,9 mm metak sa pancimo-
-obelezava jucim zrnom (n), remon-
tovana.
— 7,9 mm metak sa pancirno-
-zapaljivim zrnom (n), remontovan;
— 7,9 mm metak sa eksploziv-
no-zapaljivim zrnom (n), remonto-
van;
— 7,9 mm metak, manevarski
M69;
— 7,9 mm vezbovni metak M71,
(trodelni);
— 7,9 mm skolski metak M61.
Pored gornje muniaije, mogu se
sresti i meci 7,9 mm sa lakim zrnom
M47. Ovi meci su prvenstveno na-
menjeni za gadanje iz puske.
Nemacka municija koja je nap-
red navedena, generalno je remon-
tovan;
Municija sa univerzalnim zrnom
M49, upakovana je u okvire, pribliz-
no u odnosu 50 : 50%.
(1) 7,9 mm metak sa univerzalnim zrnom M49
210. — Metak sa univerzalnim zmom M49 (si. 46) namenjen je za
unistavanje zive sile i la’kih tehnickih sredstava. Upotrebljava se za
gadanje iz puske, p. mitraljeza i mitraljeza. Pri gadanju iz puske, naj-
bolji rezultati se dobijaju do 400 m. Iz puskomitraljeza se moze gadati
do 800 m, a iz mitraljeza do 1000 metara. Na ovu daljinu se iz mitraljeza
rnogu tuci nisko leteci avioni, padobranci, jedrilice, helikopten i sL
78
Metak se sastoji iz sledecih elemenata: zrna, cahure, barutnog
punjenja i inicijalne kapsle. U pomocne elemente ovog metka spada
celicni okvir, koji sluzi za brze punjenje puske. Sastoji se od tela i
lisnate opruge. U njega moze da stane 5 metaka.
Zrno je sa sidjatim vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim zad-
njim delom. Sastoji se od kosuljice i jezgra. Kosuljica je od tombaka,
a jezgro od olovno-antimonske legure. Na ikosuljici sa spoljne strane,
postoji zljeb za otaksano pertlovanje usta cahure za zrno. Cahura je
blago konusna, sa grlicem i vencem za izviacenje iz lezista u cevi opa-
ljenja. Na dancetu postoji leziste za smestaj inicijalne kapsle, nakovanj
i dva otvora za prolaz plameua od kapsle ka barutnom punjenju. Moze
biti izradena о d mesinga (najcesce) i celika. Barutno punjenje je od nitro-
celuloznog baruta. Inicijalna kapsla je fulminantska.
211. — Pored municije 7,9 mm sa univerzalnim zmom domacc
proizvodnje, postoje i meci sa univerzalnim zmom nemacke izrade,
koji su u nas remontovani. Prakticno, izmedu ove dve vrste metaka
ne postoji nikakva razlika.
(2) 7,9 mm metak (n) sa univerzalnim zrnom (celicno
jezgro UGJ), remontovan
212. — Metak sa univerzalnim zrnom — celicno jezgro (UGJ), na-
menjen je za unistavanje zive sile i lakih tehnickih sredstava. Upotreb-
ljava se za gadanje iz puske, puskomitraljeza i mitraljeza. Metak se
sastoji od zrna, cahure, barutnog punjenja i inicijalne kapsle. Zrno
je sa siljat-im vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim zadnjim delom.
Kosuljica zrna izradena je od tombaka, a jezgro od ugljenicnog celika
(uglavnom iz ekonomskih razloga). Izmedu jezgra i kosuljice, nalazi
se sloj olova. Os tali element! ovog metka isti kao kod prethodnog
opisanog,
(3) 7,9 mm metak sa obelezavajucim zrnom M54
213. — Metak -sa obelezavajucim zrnom M54 (si. 47) namenjen je
za korekturu vatre, tj. za odredivanje pravca i daljine do cilja. Upotreb-
ljava se sa ostalim vrstama metaka, gde obicno dolazi kao svaki cet-
vni ili peti metak u redemku ili okviru. Moze se up о t rebl java ti za
gadanje iz puske, puskomitraljeza i mitraljeza. Sastoji se iz zma, cahure,
barutnog punjenja i inicijalne kapsle.
Zrno je sa siljatim vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim zad-
njim delom. Sastoji se od kosuljice, jezgra i olovo-antimonske legure.
-antimonske legure. Jezgro je smesteno u prednji deo kosuljice zrna,
dok se u zadnjem nalazi obelezavajuca smesa — traser. Traser je
laborisan u mesinganu cahuricu, koja je pozadi hermeticki zatvorena,
kako bi se smesa sacuvala od eventualnog ostecenja, Obelezavajuca
smesa sastoji se od osnovne smese i pripale. Pripala se pali od barumog
punjenja. Os tali element! ovog metka isti su kao kod metka sa uni-
versal nim zrnom M49.
79
(4) 7,9 mm metak sa obelezavajucim zrnom M70
214. — Ovaj metak je isti kao prethodni, izuzev sto kod ovog,
pripala pali obelezavajucu smesu tek na 15 metara od usta cevi, za
razliku od metka M54, gde se plamen pojavljuje neposredno po opa-
Ijenju metka. Na ovaj nacin, izbegnuto je zapaljivanje strelca, kao i
njegovo demaskdranje.
(5) 7,9 mm metak sa pancimim zrnom (n)t remontovan
215. — Metak -sa pancimim zrnom (si. 48), namenjen je za unista-
^vanje tehnickih sredstava sa lakim oklopom. Sastoji se od zrna, cahure,
barutnog punjenja i inicijalne kapsle.
'SL 48 — 7,9 mm
-sa pancimim zr-
nom, remontovan,
za puske, pusko-
mitraljeze i mitra-
Ijeze
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno-anti пюп-
ska legura; 3 — Cell*
eno jezgro; 4 — Cahli-
ra; 5 — Barutno pu-
njenje; 6 — Inicijalna
kapsla
SL 49 — 7,9 mm
metak sa pancir-
no-obelezavajucini
zrnom, remonto-
van, za puske, pu-
skomitraljeze i
mitraljeze
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno-antimon-
ska legura; 3 — Cc-
licno jezgro; 4 — Obe-
]e*avajuca smesa; 5 —
Cahura; 6 — Barutno
punjenje; 7 — Inici-
jalna kapsla
Zrno je sa siljatim vrhom, oilin-
drionim srednjim i konusnim zad-
njim deloro. Kosuljica je od tomba-
ka, a jezgro (kao najvazniji element
ovog zrna), od visoko kvalitetnog le-
giranog celdka. Izmedu jezgra i unu-
trasnje strane kosuljice zrna postoji
olovnoantimonska legura, Zadatak
ovog sloja ovde je da spreci rikose-
tiranje zrna pri udaru u prepreku
i onemoguci eventualno lomljenje
jezgra. Otali elementi ovog metka su
isti kao kod metka opisanos u tacki
210.
(6) 7,9 mm metak sa pancirno-obe-
lezavajucmi zrnom (n), remontovan
216. — Ovaj metak (si. 49) je
veoma slican prethodnom. Razlika
je samo u tome sto je kod zrna
(pozadi jezgra), ubacena cahurica sa
obelezavajucim sastavom, sto omo-
gucava pracenje leta zrna pri gada-
nju.
(7) 7,9 mm metak sa pancirno-zapa-
Ijivim zrnom (n), remontovan
217. — Metak sa pancirno-zapa-
ljivim zrnom (si. 50) je namenjen
za unistavanje ciljeva sa lako zapa-
Ijivirn materijalom (rezervoari na
vozilima, cisterne, buradi sa gorivom
i si.).
*80
Metak se sastoji od zrna, cahure, barutnog punjenja i inicijalne
kapsle. Zrno je sa siljastim vrhom, ci-bindrionim srednjim i konusnim
zadnjim delom. Kosuljica zrna izradena je od tombaka a jezgro od
visoko Jegiranog celika. Izmedu kosuljice i jezgra nalazi se sloj о leva,
a u vrhu kosuljice upresovana je zapaljiva smesa (termitj. Os tali de-
menti ovog metka su isti kao kod
municije sa univerzalnim zrnom
M49.
(8) 7,9 mm metak sa eksplozivno-za-
paljivim zrnom
218. — Ovaj metak (si. 51) je po
nameni d konstrukeiji gotovo isti kao
i metak opisan u tacki 183. Najvaz-
nija razlika je u kapsli. Nairne, kod
ovog metka je ugradena inicijalno-
-detonaiorska kapsla, cije je dejstvo
na cilju u odnosu na metak 7,62 mm
sa zapaljivim zrnom neuporedivo ve-
ce, te se stoga zrno i zove eksloziv-
no-zapaljivo, ill popularno »dum-
-dum«. Vrh zrna obojen je srebr-
nasto.
(9) 7,9 mm manevarski metak M69
219. — Manevarski metak M69
(sL 52), namenjen je za obuku u ni-
sanjenju u otvaranju vatre, imitaeije
puenja za vreme izvodenja taktickih
vezbi, manevra i si.
Metak se sastoji iz sledecih ele-
menata: cahure, barutnog punjenja
i inicijalne kapsle. Cahura je slicna
bojevoj, s tim sto ima produieni
grlic (za oko 14 mm), koji se posle
Taboracije pertluje. Hermetizacija
.barutnog punjenja izvrsena je na taj
nacin, sto je unutrasnja strana grli-
ca cahure, pre pertlovanja, lakirana
asfaltnim lakom, a posle pertlovanja,
vrh metka uronjen u rastopljeni ozo-
kerit. Cahura je celicna, a u oilju
zastite od korozije je fosfatirana.
SI. 50 — 7,9 ши.»
metak sa pancir-
по-zapaljivim zr-
nom, remontovan,
za puske, pusko-
miiraljeze i mitra-
ljeze
1 — Kosuljica zrna;
2 — Zapaljiva smesa;
3 — Celicno jezgro;
4 — Olovna kosuljica;
5 — Cahura; 6 — Ba-
rutno punjenje; 7 —
Inicijalna kapsla
SI. 51 — 7,9 mm
metak sa eksplo-
zivno-zapal j i vim
zmom, remonto-
van, za puske, pu-
skomitraljeze i
mitraljeze
1 — Kosuljica zrna;
2 — Zapaljiva smesa;
3 Cahurica; 4 —
Iniciplno-detonaiorska
kapsla; 5 — Prsten
zadrzac; 6 — Udarna
igla; 7 — Nrosac; 8 —
Olovo; 9 — Cahura;
10 — Barutno punje-
nje,' П — Inicijalna
kapsla
Barutno punjenje je od nitroceluloznog baruta NC-01A, koji je u
cahuru slobodno nasut.
Inicijalna kapsla je fulminatska.
81
220, — Da bi se obezbedila funkcija automatskog oruzja sa ovom
municijom, koristi se pojcanik trzanja, ili se gadanje vrsi manevar
skom cevi.
221. — Bezbednosno odstojanje pri gadanju ovom municijom je
20 metara od oruzja i napred po dubini, sto znaci da na manjem ods-to-
janju od ovog moze doci do povreda ljudstva, ako su u toku gadanja о
ovome ne vodi racuna.
SI. 52 — 7,9 mm
manevarski metak
M69 za puske, pu-
skomitraljeze i
mitraljeze
1 — Cahura; 2 — Ba-
rutno punjenje; 3 —
Inicijalna kapsla
SI. 53 — 7,9 mm
vezbovni metak
M71 za puske, pu-
skomitraljeze i
mitraljeze
1 — Zrno; 2 — Cahu-
ra; 3 — Punjenje
SI. 54 — 7,9 mm
skolski metak Мб 1
za puske, pusko-
mitraljeze i mitra-
ljeze
1 — Kosuljica zrna;
2 — Plasticna mass;
3 — Cahura
(10) 7,9 mm vezbovni metak M71 (trodelni)
222. — Ovaj metak (si. 53) je isti kao 7,62 mm vezbovni metak
M60 za mitraljez »Browing«, te opis dat u tacki 150 odnosi se i na
ovaj metak.
(11) 7,9 mm skolski metak M61 (si. 54)
223. — Po nacinu izrade, ovaj metak je identican metku 7,62 m=m
za pistolj i automat. Razli’ka je samo u gabaritnim dimenzijama i tezini.
Prema tome, sve sto je receno za taj metod odnosi se i na skolski
metak 7,9 mm.
82
(12) Tehnicki podaci za municiju 7,9 mm
224. — Tehnicki podaci za municiju 7,9 mm, vide se iz sledeceg
pregleda:
PREGLED 16
| Naziv elements Materijal Tezina (gr) Duzina (mm)
j Univerzalno zrno M49 Tombak, olovo. 12,85 34
Univerzalno zrno UGJ Tombak, celik 11,55 37,3
Obelezavajuce zrno M54 Tombak, olovo 11,4 36,2
P-anoi-mo zrno Tombak, celik 11,55 37,3
PanoimO'Obelezavaij.uce zrno Tombak, celik 10,15 37,3
> Pancirnozapaijivo zrno Tombak, celik ЮД 37,2
I Eksplozivno-zapal-jivo zrno Tombak, celik 10,9 39,6
' Manevarski metak M69 Celik 12,6 71
— cahura celik 11,2 71
— barutno punjenje NC-01A 1,05 —
— inicijalna kapsla K-5,5M 0,25 2,85
! Vezbovni metak M71 Celik 30,5 63
; — zrno olovo 3,6 9,5
! — cahura celik 25,3 57,0
j — .punjenje 1,6 17,0
Skolski metak M61 1 Mesing, p’lasticna masa ~ 19,1 81
1 Cahura mesing 10,3 57
1 celik ЮД 57
Barutno punjenje NC barut 2,5-3,2
Inicijalna kapsla (Ko,5) 0,25 2,85
Kompletan metak — 25-27 81
83
(13) Balisticki podaci za munieiju 7,9 mm
225. — Balisticki podaci za munieiju 7,9 mm, vide se iz sledecih
pregleda:
PREGLED 17
N Л ZI V METKA Vo (m/sck) Pmax (кЕ'стй} Preciznost
7,9 mm metak sa univerzalnim zrnom M49 715 3100 Rs—3 cm
7,9 mm metak sa imiverzalnim zmom (UGJ), . remontovan 710 3100 Rs=3 cm
7,9 mm metak -sa obelezavajucim zmom M54 740 2800 Rs—3 cm
7,9 mm metak sa panaimim zmom reman- tovan 770 2900 Rs —3 cm
7,9 mm metak sa pancirnozapaljnim zmom, remontovan 780 2600 Rs—3 cm
7,9 mm metak sa pancirno-obelezavajucim zr- nom, remontovan 770 2600 Rs —3 cm
7,9 mm vezbovni metak -M7I — trodelni (ori- jentacioni podaci) 220 Rs—6 cm
(14) Pakovanje municije 7,9 mm
226. — Municija 7,9 mm upakovana je najpre u kart-on ske kutije,
a zatim о dr edeni broj ovih kutija u cincanu kutiju, pa u drveni sanduk.
Prethodno je izvesna kolicina metaka sa univerzalnim zmom, upako»
van a u celicne okvire po 5 komada. Izuzetno od prednjeg, jedan manji
broj metaka sa univerzalnim zmom M49, upakovan je u clankas-te
redenake po 250 metaka i smesten u metalne hermeticke kutije. Po
cetiri ovakve kutije (1000 metaka), smesteno je u drveni sanduk dimen-
zija: 437X356X223 mm. Bruto tezina ovog sanduka je 43 kg. Sanduk
je spolja obojen sivomaslinasto a oznake su zute. Municija 7,9 mm sa
univerzalnim zrnom M49, ovako upakovana, namenjena je za rekalib-
rirani mitraljez »Browning«.
227. — Za pakovanje municije 7,9 mm, korisceni su sanduci pri-
lagodeni za:
— poljski transport, i
— b-rdski transport.
228. — Pakovanje municije u san duke za poljski transport je po
sledecem:
— 15 metaka upakovano je (sa ili bez okvira) u kartonsku kutiju
dimenzija: 90X60X30 mm;
— kartonskih kutija (12000 metaka), upakovano je u hermeticku
cincanu kutiju, dimenzija: 430 X250X130 mm.
Tezina ove kutije je 31 kg;
— jedna cincana kutija sa 1200 metaka, smestena je u drveni
sanduk dimenzija: 480X300X180 mm. Bruto tezina sanduka (ako je
municija u okvinma) iznosi 39 kg, a bez okvira 37,5 kg. Tezina sanduka,
kartonskih kutija i cincane kutije iznosi 6 kg, tako da na ambaiazu
odpada 16% od ukupne -tezine. Sanduk sa spoljne strane nije nicim
zasticen. Oznake su nanete cmom stampars’kom bojom.
U ovakvu vrstu sanduka upakovani su sledeci meci:
— 7,9mm metak sa univerzalnim zmom (jedan deo municije), i
— 7,9 mm metak sa univerzalnim zrnom UGJ (celokupna kolicina).
229. — Pakovanje municije u sanduke za brdski transport je po
sledecem:
_______ metaka upakovano je u kartonsku kutiju dimen?i j ~ 90
X 60X30 mm; Tezina ove kutije sa mecima je 380 gr;
— 60 kartonskih kutija upakovano je u hermeticku kutiju, dimen-
zija: 430 X 250 X 100 mm. Tezina ove kutije iznosi 25 kg;
— jedna cincajna kutija sa 900 metaka, s-mestena je u drveni san-
duk, dimenzija: 470X290X 140 mm. Bruto tezina sanduka (ako je muni-
cija u okviru) iznosi 30 kgt a bez okvira 29 kg. Tezina sanduka, karton-
skih kutija i cincane kutije iznosi 5,5 kg, tako da na ambaiazu odpada
19% od ukupne tezine. Sanduk je sa spoljne strane o'bojen sivomasli-
nasto. Oznake su nanete zutom bojom.
U ovakvu vrstu sanduka upakovani su sledeci meci:
— 7,9 mm metak sa univerzalnim zrnom M49 (jedan deo mu-
nicije);
— 7,9mm metak sa pancirnim zmom (celokupna kolicina);
— 7,9'mm metak sa pancirno-obelezavajucim zmom (celokupna
kolicina);
— 7,9 mm metak sa pancimo-zapaljivim zrnom (celokupna kolicina);
— 7,9 mm metak sa eksplozivno-zapaljivim zmom (celokupna
kolicina);
— 7,9 mm metak sa obelezavajucim zmom M54 i M70 (celokupna
kolicina).
230. — Pakovanje mane vans ke municije 7,9 mm izvrseno je po
sledecem:
— 15 metaka smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 75X61X
X35 mm;
— 64 kartonske kutije (960 metaka), upakovano je u kartonsku
kutiju od talasaste-lepenke, dimenzija: 248 X 280X 152 mm. Bruto tezina
kutije sa mecima iznosi 12,9 kg. Zatvaranje kutije izvrseno je trakama
od lepljivog natron papira, a obezbedenje od samootvaranja u toku
transporta, pomocu polipropilenske trake.
Pored dznetog, postoji i pakovanje po 30 metaka u vrecicu od
natron papira, a 37 ovih vrecdoa (1110 metaka) smesteno je u kartonsku
kutiju od talasaste lepenke istih dimenzija kao kod prethodnog naoina
pakovanja. Bruto tezina kutije je%5,9kg.
231. — Vezbovni meci M71, upakovani su po sledecem:
— 15 cahura smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 85,5 X
X 59,5X31,5 mm. Bruto tezina kutije je 400 gr;
— 56 kartonskih kutija sa cahurama (740 komada), smesteno je
u kartonsku kutiju od italasaste lepenke, dimenzija: 248X280X 152 mm.
Bruto tezina kutije je 23 kg;
S5
— 25 zrna i pogonskih punjenja, smesteno je u kartonsku kutiju
dimenzija: 49X51X26mm. Tezina ’kutije sa zrnima i punjenjdma je
150 gr;
— 150 -kutija (sa zrnima i punjenjdma) —3750 komada, upakovano
je u kartonsku kutiju od talasaste lepenke, dimenzija: 248X280X152
mm. Bruto tezina je 23 kg.
232. — Skolski meci 7,9 mm upakovan! su analogno bojevoj mu-
nieiji, s tim sto se ovde kao spoljnje pakovanje koristi kartonsku
ambalaza.
(15) Obelezavanje municije 7,9 mm
233. — Obelezavanje bojevih i manevarskih metaka izvrseno je
zigovima na dance cahure. S jedne strane dati su inicijali proizvodaca
(Г1, 12, PPU, IK), a sa druge strane, godina izrade cahure (52, 1961).
234. — Razldkovanje metaka po vrstama, kada isti nisu upakovani
u ambalazu, omoguceno je pojasevima u boji, koji su dati na vrhu
zrna. Iz sledeceg pregleda se vidi kojom bojom je obojen vrh zrna
pojedinih metaka:
PREGLED 18
Boja na vrhu zrna | Vrsta zrna
Bez boje Metak sa obicnim zrnom
Zelena Metak sa obelezavajucim zrnom M54 i M70
Crna Metak sa pancimim zrnom
Cma sa zelenim pojasom Metak sa panoimim-obelezavajucim zrnom
Crna sa crvenim pojasom Metak sa panrirnim-zapaljivim zrnom
Srebmasta Metak sa eksplozivno-zapaljivdm zrnom
235. — Obelezavanje ambalaze bojeve municije izvrseno je po
sledecem:
236. — Na kartonskoj kutiji sa 15 metaka, nalepljena je etiketa
sledeceg zadrzaja:
15 kom.
7,9 mm metak
sa univerzalnim zrnom M49
celicna cahura
PPU6102
NC-05 MBL6159
237. — Na sanduku za municiju izradenu do 1957. godine postoje
sledeci podaci:
Poklopac
— broj metaka u sanduku (900 komada);
— kalibar, vrsta i model metka (7,9 mm metak sa univerzalnim
zrnom M49);
— bruto tezina (bruto: 29 kg);
— laboracna serija, goddna izrade municije i oznaka preduzeca
koje je munieiju proizvelo (lab. ser: 3/54—11);
Prednja strana sanduka
— kalibar i model metka (7,9 mm metak M49);
— podatak о pakovanju municije u okviru ili ne (u okvjru —
— bez okvira).
Bocne strane sanduka
— la'boracna serija 1 vrsta municije (lab. ser: 3/54 i rata 42);
— vrsta baruta, serija i eodina izrade baruta (barut: NC, serija
27/50);
— etiketa sa podacima о municiji.
238. — Na sanduku za munieiju izradenu posle 1957. godine, tj.
posle donosenja propisa о obelezavanja municije, dati su podaci prema
sledecem primeru:
Poklopac sanduka
— kalibar, indeks i model metka (7,9 mm 0. M54);
— oznaka preduzeca, godina, serija i rata izrade (IK5801-1).
Ako je municija sa ceiicnom cahurom, onda se posle oznake rate,
nalazi slovo »C«.
Prednja strana sanduka
— kolicina metaka u sanduku (900 komada);
— kalibar, vrsta i model metka (7,9 mm metak sa obelezavajucim
zrnom M54);
— oznaka preduzeca, godina, serija i rata izrade municije
(IK5801-1);
— bruto tezina (28 kg).
Desna bocna strana sanduka
— vrsta i nomenklatura oznaka baruta, oznaka preduzeca, godina
i serija izrade baruta (NC-05 MBL5650).
Leva bocna strana sanduka
— etiketa sa nazivima oruzja za koje je municija namenjena.
239. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje maaievaiske municije
izvrseno je po sledecem:
240. — Na kartonskoj kutiji sa 15 metaka nalepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
OPASNO ZA GADANJE DO 20 METARA
15 komada
7,9 mm manevarski metak M69
za puske, puskomitraljeze a mitraljeze
Lab. serij a В arut
PPU7101 NC4H MBL7058
Rok upotrebe 5 godina
87
241. — Na kartonskoj kutiji sa 960 metaka, nalepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
960 kom.
7.9 MM MANEVARSKI METAK M69
za puske, puskomitraljeze i mitraljeze
Barut Lab. serija
NC-01 MBL7058 PPU7101-03
Bruto: 12,9 kg.
Ova etiketa nalepljena je na prednju st га-nu i poklopac kutije,. kao
i sa unutrasnje strane poklopca, za slucaj da done do unistenja spoljnih
etiketa.
242. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje vezbovne municije,
uglavnom se podudara sa oznakama kod vezbovne municije 7,62mm za
mitraljez »Browning«.
243. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje skolskih metaka, sadrzi
poda-tke о broju upakovanih metaka u pojedmim pakovanjima, godinu
proizvodnje i ini ci j ale proizvodaca.
6. — MUNICIJA ZA MITRALJEZE
1) 8 mm MUNICIJA ZA MITRALTEZ »BREDA« M37 I »FIAT« M26 I M35, (i)
244. — Za 8 mm mitraljeze »Breda« i »Fiat«, postoje sledece vrste
metaka:
— 8 mm metak sa obionim zrnom, (i);
— 8 mm metak sa pancamim zrnom (i), i
— 8 mm metak sa pancirno-obelezavajucim zrnom, (d).
245. — Sva nap red navedena municija je trofejnog porekla (italb
janske proizvodnje). S obzirom na njeno tehnicko stanje, izvrsen je u
meduvremenu kontrolno-tehnicki pregled, ciscenje -i prepakivanje muni-
cije u ispravnu ambaiazu.
(1) 8 mm metak sa obicnim zmom, (i)
246. — Metak sa obicnim zrnom (si. 55) namenjen je za gadanje
otknivenih i maskiranih grupnih zivih ciljeva i vatrenih sredstava na
daljmama do 3000 m. Moze se upotrebiti i za gadanje ciljeva u vazduhu
(niskoleteci avioni, padobranci, jedrilice, heli'kopteni) na daljinama do
2000 metara. Punjenje mitraljeza vrsi se okvirima u koje staje 20 metaka.
Metak se sastoji od zrna, cahure, barutnog punjenja i inicijalne
kapsle. Zrno je savremenog tipa (»duplospicasto«) i sastoji se od kosu-
Ijice -i jezgra. Kosuljica je od tombaka a. jezgro od olovno-antimonske
legure.
Cahura je blago konusna sa grlicem I vencem na dancetu. Na dancetu
postoji leziste za kapslu, nakovanj i dva otvora za prolaz plamena od
kopsle ka barut nom punjenju. Izradena je od mesinga rli celika. Barut-
no punjenje je od nitroceluloznog baruta. Inicijalna kapsla je flumi-
natska.
88
(2) 8 mm metak sa pancimim zrnom, (i)
247. — Metak sa pancimim zrnom (si. 56) namenjen je za unista-
va-nje tehnickih sredstava sa lakim oklopom. Sastoji se od zrna, cahure,
barutnog punjenja i inicijalne kapsle.
SI. 55 — 8 mm me-
tak sa obicnim
zrnom (i) za mi-
tral jez M37
»Breda«
1 — Kosuljica zrna:
2 — Olovno jezgro; 3
— Cahura: 4 — Barui-
no punjenje; 5 — Ini-
uijalna kapsla
SI. 56 — 8 mm me-
tak sa pancirnim
zrnom (i) za mi-
traljez М3 7
j>Breda«
1 — Kosuljica zrna;
2 — Olovno-antimon-
ska k'gura; 3 — Celi-
eno jezgro; -1 — Ca-
hura; 5 — Barutno
punjenje; 6 — Inici-
jalna kapsla
SL 57 — 8 mm me-
talc sa pancirno-
-obelezava j ucim
zrnom (i), za mi-
traljez M37
»E reda«
] — Kosuljica zrna;
2 — Olovno-antimon-
ska legura; 3 — Ce-
licno jezgro; 4 — Ca-
hurica; 5 — Obeleza-
vajuca smesa; 6 —
Cahura; 7 — Barutno
punjenje; 8 — Inicb
jalna kapsla
Zrno je sa siljatim vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim zad-
njim delom. Kosuljica je od tombaka, a jezgro od visoko legiranog
ccl-ika. U vrhu kosuljice postoji olovno-antimonska legura. PC a о i kod osta-
89
lih panoimih zrna, uloga ovog olovnog sloja je da omoguci bolje «prrlep-
ljivanje« zrna za p repre ku i time smanji mogucnst ri-koseta pri gadanju
pod malim uglom. Osim ovog, olovo izmedu kosulj-ice zma i jezgra
pomaze urezivanju zrna u zljebove cevi. Vrh panoimog zma je obojen
belom bojom.
Bojeva cahura je ista kao kod prethodnog metka.
(3) 8 mm metak sa pancimo-obelezavajucim zrnom, (i)
248. — Ovaj metak (si. 57) je veoma slican prethodnom. Od njega
se razlikuje jedino po tome sto je kod zrna (pozad-l jezgra, koje je ovde
znatno krace u odnos-u na prethodm metak) ubacena cahurica sa obele-
zavajucom smesom, sto pri gadanju omogucava pracenje let a zrna na
putanji. Vrh zma obojen je crvenom bojom. Os tali element! metka
isti su kao kod metka sa obicnim zrnom.
(4) Tehnicki podaci za munieiju 8 mm (i)
249. •— Tehnicki podaci za munieiju 8 mm za mitraljez »Breda«,
vide se iz sledeceg pregleda:
PREGLED 19
i Naziv elements Materijal Ttrzlna (gr) Buzina (mm)
i Obicno zrno Tombak, olovo 13,4 33,7
Pancimo zrno Tombak, celik 12,5 37,4
Pancirno-obelezavajuce znio Tombak, celik 11,7 56,7
Cahura Mesing 13,5 58,8
Barutno punjenje NC barut 3.1 —
Inicijalna kapsla Fulmin at 025
Kompletan metak — 28—30 80,5 1
(5) Balisticki podaci za munieiju 8 mm
za mitraljez »Breda« i »Fiat«, (i)
250. — Balisticki podaci za mtmioiju 8 mm vide se iz sledeceg
pregleda:
PREGLED 20
NAZIV METKA Vo (m/£ek) 1 ! Domet I (m) ! Probojnost pancirne ploce u mm pod <£90° na udaljenju:
80 m 250 m 1000 m
8 mm METAK sa obicnim zmom, (i) 780 5800 — — —
S mm METAK sa pancirnim •i pancimo-obelezavajucim zrnom, (’i) 780 5800 11,5 9,5 5
90
(6) Pakovanje municije 8 mm za mitraljez
»Breda« i »Fiat«, (i)
251. — Nakon KTP, municija 8 mm upakovana je p o sledecem:
15 metaka smesteno je u kartonsku kutiju od municije 7,9mm; 70 kutija
(1050 metaka) upakovano je u drveni sanduk od municije 7,9 mm, polj’
sko pakovanje.
(7) Obelezavanje municije 8 mm za mitraljez
»Breda« i »Fiat«, (i)
252, — Na dance cahure postoje originalni znaci i to:
— SMI (Soalette meta-llurgica italiana);
— 941 (godina izrade municije).
Obelezavanje ambalaze je analog-no obelezavanju datom kod 7,9 mm
municije.
2) 12,7 mm MUNICIJA ZA MITRALJEZ »BR0WNING«, (a)
253. — Za 12,7 mm mitraljez >>Browning«, postoje sledece vrste
metaka:
— 12,7 mm metak sa obicnim zrnom М2 (a);
— 127 mm metak sa obicnim zrnom M33 (a);
— 12,7 mm metak sa pancimim zmom АР, М2 (a);
— 12,7 mm metak sa pancirno-zapaljivim zmom API, M8 (a);
— 12,7 mm metak sa pancimo-zapalj'ivo-obelezavajucim zrnom
API-T, M20 (a);
— 12,7mm metak sa obelezavajucim zmom TR, Ml (a);
— 12,7 mm metak sa obelezavajucim zmom TR, Ml7 (a);
— 12,7 mm metak sa zapaljivim zmom Inc. Ml (a);
— 12,7 mm metak (j) sa pancirno-zapaljivim zmom PZ, M8;
— 12,7 mm metak (j) sa panci-mo-zap al jivo-obelezavajucim zrnom
PZO, M20;
— 12,7 mm metak skolski M61.
Sva napred navedena municija (izuzev poslednje tri vrste) je amc-
ricke proizvodnje.
(1) 12,7 min metak sa obicnim zmom М2 (Ball М2 AC)
254, .— Metak sa obicnim zmom М2 (si. 58) namenjen je za unista-
vanje zive sile i lakih tehnickih sredstava. Moze se uspesno koristiti i
za tucenje neprijateljskih aviona, jedrilica, padobranaca i si. Sastoji se
od sledecih elemenata: zrna, cahure, barutnog punjenja i inicijalne
kapsle.
Zrno je sa siljatim vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim zad-
njim delom. Kosuljica je izradena od tombaka, a jezgro od olovno-
Kosuljica je mesingana, a jezgro od ugljenicnog celika. Olovno-antimon-
ska legura stavljena je u vrh zrna da bi se sprecilo rikosetiranje zrna
pri sudaru sa preprekom, s obzirom na postojanje celicnog jezgra.
Kao i kod svih zrna pesadijske municije tako i ovde, sa spoljne strane
91
kosuljice (vise pri dnu) postoji кал al za pertlovanje usta cahure. Cahura
je mesingana, blago konusna, sa grlicem. Na daincetu ima venae radi
lakseg vadenja iz lezista metka posle opaljenja. Leziste za kapslu nema
nakovanj, jer se za ovu vrstu metaka koristi kapsla sa ugradenim nako-
vanjem. Barutno punjenje je od nitroceluloznog baruta. Inicijalna kapsla
je nerdajuceg sastava — »sinoksid«.
(2) 12,7 mm metak sa obicnim zmom M33 (a)
I
।
SL 59 — 12,7 mm me-
tak sa pancirnim zr-
nom AP, М2 za mi-
tral jez »Browning«
(a)
SL 58 — 12,7 mm me-
tak sa obicnim zr-
nom М2 za mitraljez
»Browning« (a)
1 — OJovna-antimonska
legura: 2 —- Kosuljica zr-
na; 3 — Celicno jezgro;
4 — Cahura; 5 — Barut-
no punjenje; 6 — Inicijal-
na kapsla
1 _ Olovno-antimonska
legura; 2 — Kosuljica zrna;
3 — Celicno jezgro; 4 —
Cahura; 5 — Barutno pu-
njenje; 6 — Inicijalna
255. — Ovaj metak je isto-
vetan sa prethodnim, izuzev sto
je u vrh kosuljice zrna, umesto
olovno-antimonske legure stav-
Ijen gips, u istu svrhu kao i
pomenuta legura.
(3) 12,7 mm metak sa pancir-
nim zrnom АР, М2 (a)
256. — Metak sa pancirnim
zrnom (sl. 59) je namenjen za
gadanje aviona, oklopnih vo-
zila, betonskih zaklona, skloni-
sta i drugih ciljeva. Sastoji se
od sledecih elemenata: zrna,
cahure, barutnog punjenja i
inicijalne kapsle. Zrno ima ko-
suljdcu, jezgro i olovno-antimo-
nsku leguru. Kosuljica je me-
singana, a jezgro od vise ко le-
giranog celika. Iznad jezgra, a
ispod vrha kosuljice, s unutras-
nje strane, nalazi se olovno-
-antimonska legura. Uloga ovog
sloja olova je da pri udaru u
prepreku doprinese sto boljem
»priljubljivanju« zrna za ok!op
i omoguci proboj. Ostali de-
menti ovog metka isti su kao
kod metka sa obicnim zrnom
М2.
(4) 12,7 mm metak sa pancirno-
-zapaljivim zrnom API, M8 (a)
257. — Metak sa pancirno-
-zapaljivim zrnom (sl. 60) je
92
namenjen za gadanje ciljeva sa lako zapaljivim materijalom kao sto su
oklopljeni rezervoari za benzin, cisterne i drugi sudovi sa gorivom i
mazivom, radi izazivanja pozara. Inace, po konstrukciji ovaj metak je
veoma slican prethodnom. Razlika je samo u tome sto je u vrhu zrna,
umesto olovo-antimonske legure stavljena zapaljiva smesa.
Bojeva cahura ista je kao i kod metka sa obicnim zrnom М2.
(5) 12,7 mm metak sa pancirno-
-zap a 1 j i vim-obelezava j ucim
zrnom
258. — U pogledu namene
i konstrukcije ovaj metak (si.
bl) je isti kao prethodni, s tim
sto kod ovog postoji jos i tra-
ser, pa se moze upotrebiti i za
korekiuru vatre. S obzirom na
ovu okolnost, metak sa ovim
zrnom koristi se za gadanje u
kombinaciji sa pancirno-zapa-
Ijivim zrnom API, MS,
(6) 12,7 mm metak sa obeleza-
vajucim zmom TR, Ml (a)
259. — Metak sa obeleza-
vajucim zrnom Ml (si. 62) je
namenjen za korekturu vatre
pri gadanju iz mitraljeza. Upo-
trebljava se uglavnom u kom-
binaciji sa obicnim, pancirnim
i panci rn о-zap al ji vim zrnom i
to najcesce u odnosu 4:1.
Zrno se sastoji od slede-
cih elemenata: kosuljice, olov-
no-antimonske legure i obele-
zavajuce smese. Kosuljica moze
mesingana ili celicna — pre-
vucena slojem mesinga. Zad-
nji deo kosuljice je cilindrican
radi smestaj a obelezavajuce
smese. Olovno-antimoinska le-
gura je kod ovog zrna smestena
u prednju polovinu kosuljice
zrna. Trasema smesa ispu-
I
SI. 60 — 12,7 mm me-
tak sa pancimo-zapa-
Ijivim zrnom API,
M8 za mitraljez
»Browning« (a)
1 — Zapaljiva smesa; 2 —
Kosuljica zma; 3 — Ce-
iicno jezgra; 4 — Cahura;
5 — Barutno punjenje;
6 — Inicijalna kapsla
Si. 61 — 12,7 mm me-
tak sa pancimo-zapa-
Ijivo obelezavajucim
zmom API-T, M20za
mitraljez
»Browning» (a)
1 — Zapaljiva smesa; 2 —
Kosuljica zrna; 3 — Ce-
licno jezgro; 4 — cahura;
5 — cahura; 6 — barutno
punjenje; 7 — Inicijalna
kapsln
93
njava ostali deo kosuljice zrna. Traser ima tri sloja smese i to: pripalu,
prenosnu s-m-esu i obelezavajuca smesu. Funkcija ovog zrna je sledeca:
pri opaljenju metka, od vrelih barutnih gasova pali se pripala, a potom
prenosna smesa. Sagorevanje ova dva sloja obelezavajuceg sastava traje
otpriHke za vreme dok zrno prede put od oko 76 metara. Posle ovog,
sagoreva obelezavajuca smesa svetlo ervenim plamenom ostavljajuci za
sobom drag. Potpuno sagorevanje smese zavrsi se na odstojanju od
oruzja oko 1650 metara.
Ostali element! ovog metka su kao kod municije sa obicnim
zmom М2.
(7) 12,7 mm metak sa obelezavajucim zrnom TR, M17 (a)
260. — Ovaj metak je gotovo ddentican prethodnom, Razlika je sa-mo
u tome sto kod ovog obelezavajuca smesa pocinje da sagoreva tek na
odstojanju od oruzja na oko 229 metara, pa se moze upotrebiti i za
avionske mitraljeze. Potpuno sagorevanje smese zavrsava se na oko
2240 metara od oruzja.
(8) 12,7 mm metak sa zapaljivim zmom Inc. Ml (a)
261. — Metak sa zapaljivim zrnom Ml (sk 63) je namenjen za izazi-
vanje pozara kako u borbi protiv neprijateljskih aviona tako i za unista-
vanje ciljeva na zemlji.
Zrno ovog metka sastoji se od mesingane kosuljice, celicne cevcice
cilindricnog oblika za smestaj zapaljive smese i olovno-antimonske legu-
re, koje -ispunjava zadnji deo kosuljice zrna i jedmm delom se proteze
izmedu celicne cevcice i unutrasnje strane kosuljice. Uloga legure u ovom
delu zrna je da olaksa urezdvanje zrna u cev oruzja. Ovo zrno, za razliku
od ostalih zrna pesadijske municije ima na cilindricnom delu dva
kanala za pertlovanje cahure i ucvrscivanje celicne kosuljice sa zapalji-
vim sastavom.
Bojeva cahura ovog metka ista je kao kod metka sa obicnim zrnom
Ball М2.
(9) 12,7 mm metak (j) sa pancirno-zapaljivim zrnom PZ, M8
262. — Ovaj metak (domace proizvodnje) je u stvari kopija metka
о pis ano g u tacki 257. Razlikuje se od njega jedino po nacinu obeleza-
vanja vrha zrna d danceta cahure.
(10) 12,7 mm metak (j) sa pancirno-zapaljivo-obelezavajucim zrnom
PZO, M20
263. — Kao i prethodni, i ovaj metak (domace izrade) je identican
arnerickom metku API-T, M20. Od njega se razlikuje po nacinu obeleza-
vanja vrha zrna i danceta cahure.
94
(11) 12,7 mm skolski metak F61
264. — Ovaj metak (sl. 64) je u pogledu namene. konstrukcije r
izrade isti kao -skolski metak 7,62 mm za pistolje i automate. Razlika
je samo ti gabarimim dimenzijama. Skolski metak je tezak 92 gr, a
dugacak 137 mm.
Sl. 63 — 12,7 mm me-
tak sa zapaljivim zr-
nom Inc, Ml za mi-
traljez «Brownings
(a)
I — Kosuljica zma: 2 —
Zapaljiva smesa; 3 Ce-
lien a cevcrca; 4 — Olovno;
5 — Cahura; 6 — Barutno
punjenje; 7 — Inicijalna
kapsla
Sl. 62 — 12,7 mm me-
tak sa obelezavaju-
cim zmom TR,M1
za mitraljez »Brow-
ning« (a)
1 — Kosuljica zrna; 2 —
Olovno-antimonska smesa;
3 — Obelezavajuca smesa;
4 — Cahura; 5 — Barutno
punjenje; 6 — Inicijalna
kapsla
Sl. 64 — 12,7 mm
skolski metak M61
za mitraljez
»Browning<c (a)
1. — Kosuljica zrna;
2 — Cahura; 3 —
Plasticna masa
95
(12) Tehnicki podaci za munieiju 12,7 mm za mitraljez «Browning», (a)
265. — Tehnicki podaci za munieiju 12,7 mm za mitraljez «Brow-
ning», vide se iz sledeceg pregleda:
PREGLED 21
Naziv elementa Matsrijal | Tezina (gr) Duzina (mm)
Obicno zrno i 45,0 587
Pancirno zrno М2 | 46,6 584
Pan cimo-z anal j'ivo zrno Л PT, ms (a a j) 42,0 580
Pancirnozapaljivo-obelezavaju- ce zrno APPT, M20 (a i j) 42,0 580
Obelezavajuce zmo TR, Ml i M17 44,0 609
Zapaljivo zrno Inc. Ml 40,0 597
Cahura Mesing 55 99
Barutno punjenje NC barut 15
Inicijalna 'kapsla — cance — inicijalna smesa — pokrivka Mesing Smokos id S taniol 1,2 5,6
| Kompletan metak — 110 1 137
(13) Balisticki podaci za munieiju 12,7 mm
266. — Balisticki podaci za munioiju 12,7 mm, vide se iz sledeceg
pregleda:
PREGLED 22
Naziv metka Vo (m/sek) Pmox (kg/cm2) Preciznost Na daljini 550 niet. pogoci moraju biti u krugu D=cm Do met (m)
12,7 mm 'metak sa obicnim zrnom М2 892 22.8 6800
12,7 mm mtak sa pancimim zmom М2 892 25,4 6800
12,7 mm mtak sa ,p an ci mo-zap a- Ijivim zrnom M8 890 3870 30,5 6800
12,7 mm metak sa pancimo-za- paljivo-obelezavajucirn zmom M20 890 3870 30.5
12,7 mm metak sa obelezavaju- cim zrnom Ml i M17 898 50,8
12,7 mm metak sa zapaljivim zmom M1 1035 30.4
96
267. — Probojnost metka sa pancim-im zrnom М2 na homo genu pan-
ci mu plocu iznosi:
— na 193 metra— — — — — — — — — — 25,4mm
— na 548 metara — — — — — — — — — 17,7 mm
— na 1371 met ar — — — — — — — — — 7,6 mm
Probojnost na kaljenu pancirnu plocu je sledeca:
— na 183 metra — — — — — — — — — 22,8 mm
— na 548 metara — — — — — — — — — 12,7 mm
— na 1371 me tar — — — — — — -— —- 5 6 mm
(14) Pakovanje municije 12,7 mm
268. — Municija 12,7 mm za mitraljez »Broxvning«, uglavnom je
upakovana u metalne redemke, pa u -metalne kutije i zatim drvene san-
duke. Manja kolicina ove municije upakovana je najpre u kartonske
kutije, zatim u metalne kutije i drvene sanduke. Najcesca pakovanja
su sledeca: 110, 120, 200, 210, 220, 224, 240, 265, 350 i 360 metaka. Muni-
ci j a nase izrade (sa zmom M8 i M20) upakovana je po 200 i 210 metaka.
Konkretna resenja za pojedme slucajeve su sledeca:
269. — Kod pakovanja sa 110 metaka, smestaj mumoije je po sle-
decem:
— 55 metaka upakovano je u metalni redeni к, a ovaj u limenu
kutiju dimenzija 156 X 139x214 mm;
— dve timene kutije (110 metaka), smesteno je u drveni sanduk
dimenzija: 403X257X200mm.
Тейпа metalne kutije sa 55 metaka je 7,9 kg. Bruto tezina sanduka
sa 110 metaka je 20,4 kg.
Metalna kutija sa 55 metaka (u redeniku) je hermetozivana i otvara
se stand ar dmm kljucem (za konzerve). Kada se hermetizacija jedanput
narusi, ne moze se ponovo uspostaviti. Kutija je sa spoljne strane obo-
jena sivomaslinaisto, a oznake su zute. Na duzoj (uzoj) strani ima rucku
za olaksano vadenje iz sanduka i prenosenje.
Drveni sanduk je neobojen, a oznake su erne, stavljene vrucim
p os-tup kom.
270. — Kod pakovanja po 120 metaka, smestaj municije je po
sledecem:
— 10 metaka upakovano je u kartonsku kutiju;
— 6 kartonskih kutija smesteno je u metalnu kutiju (M10) dimen-
zija: 156 X 139X214 mm.
Tezina -ove kutije iznosi 7,71 kg.
— dve limene kutije (120 metaka), upakovano je u drveni sanduk
(M12), dimenzija 403X257X200 mm.
Bru-t-o tezina sanduka je 20 kg. Metalna kutija i drveni sanduk su
isti kao kod municije opisane pod A—.
271. — Kod pakovanja po 200 metaka, smestaj je izvrsen po
sledecem:
97
— 100 metaka smesteno je najpre u metalne redenike a potom u
metalne kutije dimenzija: 305 X155 X190 mm. Tezina ove kutije sa me-
cima iznosi 15,5 kg;
— dve kutije (sa 200 metaka). upakovano je u drveni sanduk dimen-
zija: 365X320X205 mm. Bruto tezina sanduka je 34 kg.
272. — Kod pakovanja po 210 metaka, smestaj municije izvrsen
je po sledecem:
— 105 metaka smesteno je najpre u metalne redenike, pa u me-
talnu kutiju (М2) dimenzija: 311 X161 X 191 mm;
— dve metalne kutije (210 metaka), smesteno je u drveni sanduk
dimenzija 373X322X205 mm.
Tezina metalne kutije sa 105 metaka je 15,7 kg, a bruto tezina
sa 210 metaka iznosi 38,1 kg.
Metalna kutija sa 105 metaka obezbeduje trajnu hermeticnost mu-
nicije, jer izmedu poklopca i gornjih rub ova kutije postoji gumeni
umetak. Na poklopcu kutije namestena je ruck a za nosenje. Kutija je
po citavoj povrsini zasticena pecenim lakom tamnozelene boje. Oznake
na kutiji su zute.
Drveni sanduk se znatno razlikuje od drugih sanduka za pakovanje
municije. Zapravo, on je izraden od sper pl-осе a poprecno vezivanje
izvedeno je pocinkovanom zicom trgovackog kvaliteta. Sanduk sa
spoljne strane nije obojen vec je u cilju zastlte od truljenja samo pre-
mazan fimisom lanenog ulja.
273. — Kod pakovanja po 220 metaka u sanduk, smestaj je izvrsen
po sledecem:
— 110 metaka smesteno je najpre u metalni redenik, a potom u
metalnu kutiju dimenzija: 302X217X145 mm. Bruto tezina kutije je
15,9 kg;
— dve metalne kutije sa 220 metaka, upakovano je u -drveni san-
duk dimenzija: 385X335X278 mm. Bruto tezina sanduka je 38 kg.
ili,
— 112 metaka smesteno je u metalni redenik, pa u metalnu kutiju
dimenzija: 302X217X145 mm. Bruto tezina kutije je 16,2kg.
— dve metalne kutije (224 metaka), upakovano je u drveni sanduk
dimenzija: 385X338X280 mm. Bruto tezina sanduka iznosi 36^6 kg.
274. — Kod pakovanja po 240 metaka, smestaj u sanduku je po-
sledecem: 120 metaka upakovano je u limenu kutiju, a dve limene
kutije u drveni sanduk.
275. — Kod pakovanja po 265 metaka u sanduk, smestaj je po-
sledecem:
— 265 metaka je najpre smesteno u metalne redenike a zatim
u metalnu kutiju dimenzija: 405 X190X320 mm. Bruto tezina kutije-
je 40 kg;
— jedna kutija sa 265 metaka smestena je u drveni sanduk dimen-
zija: 467X240X378 mm. Bruto tezina sanduka iznosi 47,6 kg.
98
276. — Kod pakovanja po 350 metaka, smestaj u sanduku je po
sledecem: 10 metaka upakovano je u kartonsku kutiju, a 35 kartonskih
kutija (350 metaka), smesteno je u drveni sanduk.
277. — Kod pakovanja po 360 metaka, smestaj u sanduku je po
sledecem:
— 60 metaka upakovano je u metalnu kutiju; 6 metalndh kutija
(360 metaka), smesteno je u drveni (metalni) sanduk; ili,
— 360 metaka upakovano je u metalnu kutiju a jedna kutija (360)
u drveni sanduk.
278. — Municija ‘ 12,7 mm za mitraljez 5>Browing«, moze biti upa-
kovana u kombinaciji sa zrnima razlicite namene. Najcesci odnos je
sledeci:
— 4 metka sa obicnim zrnom, i
— 1 metak sa obelezavajucim zrnom, ili,
— 4 metka sa pancirnim ili panoimo-zapaljivim, i
— 1 metak sa obelezavajucim ili pancirno-obelezavajucim zmom.
Osim prednjeg, postoji i sledeca kombinacija pakovanja:
— 2 metka sa pancirnim zrnom;
— 2 metka sa zapaljiivim zmom, i
- - 1 metak sa obelezavajucim zrnom.
(15) Obelezavanje municije i ambalaze za munieiju 12,7 mm
279. — Municija 12,7 mm obelezena je hladnim zigovima na dance
cahure. Podaci koji su utisnuti, odnose se na proizvodaca (FA) i godinu
izrade municije (45). Kod municije nase izrade, oznaka proizvodaca je
data na sledeci nacin: IK (»Igman« — Konjic), a godina izrade mu-
nicije: 1951.
280. — Razli'kovanje metaka po vrstama, -kada isti nisu upakovani
u ambalazu, omoguceno je pojasev.ima u boji koji su dati na vrhu
zrna. Iz sledeceg pregleda se vidi kojom bojom je obojen vrh pojedi-
nih metaka:
PREGLED 23
Boja na vrhu zrna | Vrsta metka
Bez boje Metak sa obicnim zrnoin М2 (M33)
Cma Metak sa panoiraim zmom АР, М2
Srebrnasta Metak sa pandmo-zapaljivim zmom АР, M8
Crvena i ispod nje prsten srebrnaste "boje Metak sa panci'mozapaljdvjm-obelezavajucim zrnom API-A, M20
Crvena i Metak sa obelezavajucrm zmom TR, Ml i M17 1
Piava Metak sa zapaljivbn zrnom Inc. Ml |
Cma sa ervenim pojasum ispod Metak sa pancirno-zapaijivim zmom PZ, MS j
Crna sa 1 jubicas dm pojasom ispod Metak sa pancimozapaljivo-obelezavajucim zrnom PZO, M20
99
281. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje americke municije,
izvrseno je po sledecem:
282. — Na kartonskoj kutiji sa 10 metaka, otisnuti su cmom bo-
jom sledeci podaci:
— broj metaka u kutiji (10 cartridges);
— kalibar i model zma (caliber. 50 М2);
— laboracna serija municije (SL-L-93084).
283. — Na metalnoj kutiji dati su sledeci podaci:
— -broj metaka u kutiji (55 cartridges);
— kalibar municije i nacin pakovanja (Cat 50 LINKED — 12,7
mm, mumcija nanizana u metalne redemke);
— sadrzaj pakovanja (4 Ball М2, 1 TRM1 — u redeniku nanizano:
4 metka sa obicnim zmom i 1 metak sa obelezavajucim zmom);
— serija prepakovanja (repacked Jot BHD-L-112018)?
284. — Na drvenoni sanduku (prednja strana), postoje sledeci po-
daci о municiji:
— broj metaka u sanduku i kalibar municije (110 cartridges
Cal. 50);
— nacin pakovanja municije (LINKED — municija upakovana u
clankaste redemke);
— ‘sklackisni broj (T1IDS);-
— sadrzaj pakovanja kao u tac. 283;
— bruto tezina d zapremina sanduka;
— serija prepakovanja kao u tac. 283;
Na drvenom sanduku (bocne strane i poklopac), dati su podaci o:
koldcini metaka u pakovanju, kalibru municije, modelu zma, nacinu
pakovanja (da li je municdja u redenicima), seriji prepakovanja d skla-
drsnorn broj-u.
285. — Obelezavanje ambalaze municije nase Izrade (sa zrnom M8 i
M20), izvrseno je na sledeci nacin:
Na metalnoj kutiji sa 100 metaka postoje sledeci podaci:
100 kom.
12,7 mm metak u redem ku
4 PZ, MS i 1 PZO, M20
Pakovanje IK6001-1
Na idi^'enom sanduku su dati isti ovi podaci, s tim sto je nave-
dena i bruto tezina sanduka a sa strane sanduka nalepljena je etiketa
sa nazivima oruzja i-z kojih se koristi municija 12,7 mm.
3) 12,7 mm MUNICIJA ZA MITRALJEZ DSK I DSKM, (s)
286. — Za 12,7 mm mitraljez DSK i DSKM (s), postoje sledece
vrste metaka:
— 12,7 mm metak sa panci mo-zap al ji vim zrnom B-32 (s), i
1) Pojam serije prepakovanja, objasnjen je kod municije 7,62mm za mitraljez
»В rowing».
2) Objasnjenje о skladisnom broju, dat о je kod opisa municije 7,62 mm za mi-
tral} ez >B-ro win g«.
100
— 12,7 mm metak sa pancirno-zapaljivoobelezavajucim zrnoin
BZT (s).
287. — Napred navedena municija je sovjetskog poreklaratne pro
izvodnje, Na njoj je izvrsen KTP (u remontnom zavodu) i pri tom su
ocisceni svi delimicno korodirald meci, a neispravni su odbaceni. Mu-
nicija je pri ovom prepakovana, tj. staro pakovanje je zamenjeno no vim,
ispravnim. Obelezavanje ambalaze .izvrseno je po jugosiovenskom sis-
temu obelezavanja.
Osim prednje municije, ko-
ja ujedno cini njen glavni deo,
postoji sovjetska municija no-
vi je izrade (1953—1958 goddne).
Opis koji ce ovde biti dat, od-
nosi se u potpunosti i na ove
metke. Razli'ka je samo upogle-
du pakovanja d obelezavanja.
(1) 12,7 mm metak sa pancirno-
-zapaljivim zrnom B-32, (s)
288. — Metak sa pancirno-
-zapaljivim zrnom (si. 65) pr-
venstveno je namenjen za uni-
stavanje niskoletecih aviona
(jedrlica) i tehnickih sredstava
sa lake zapaljivim materijalom.
Sastoji se iz zrna, cahure, ba-
rutnog punjenja i inicijalne ka-
psle.
Zrno je sa siljatim vrhom,
cilindricnim srednjim i konus-
nim zadnjim delom. Kosuljica
zrna izradena je od cehcnog li-
ma ili tombaka, a jezgro od vi-
soko legiranog celika. Pre stav-
Ijanja jezgra, u vrh zrna je up-
resovana zapaljiva smesa (ba-
rijem nitrat i alum in ij urn i ma-
gnezijum u prahu). Ukoliko je
kosuljica izradena od celika, iz-
medu kosuljice i jezgra nalazi
se tanak sloj olova. Cahura je
mesingana, blago konusna sa
grlicem i vencem za izvlacenje
iz lezista cevi. Barutno punje-
nje je od nitroceluloznog baru-
ta. Inicijalna kapsla je fulmi-
natska.
SL 65 — 12,7 mm me-
tak sa pancirno-zapa-
ljivim zmom B-32 za
mitraljez DSK (s)
1 — Kosuljica zrna; 2 —
Zapaljiva smesa; 3 —
Olovna kosuljica: 4 —
СеВсно jezgro; 5 — Ca-
hura: 6 — Barutno pu-
njenje; 7 — Inicijalna
kapsla
SL 66 — 12,7 mm me-
tak sa pancirno-zapa-
Ijivo obelezavajucim
zrnom BZT za milra-
Ijez (s)
I — Kosuljica zrna; 2 —
Zapaljiva smesa; 3 —
Olc-vna kosuljica; 4 —
Celicno jezgro; 5 — Tra-
ser; c — Cahura; 7 —
Barutno punjenje; 8 —
Inicijalna kapsla
101
(2) 12,7 mm metak sa pancirno-zapaljivo-obelezavajucim
zrnom BZT (s)
289, — Metak sa pamcirno-zap al ji vo-ob elezavajucim zmom BZT (si.
66) je namenjena za gadamje niskoletecih awona i lakih tehnickih sred-
stava sadako zapaljivim materijalom, kao sto su cisteme sa gorivom i
sL Metak se sastoji od zma, cahure, barutnog punjenja i inicijalne
kapsle.
Zrno je sa siljatkm vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim zad-
njim delom. Kosuljica je izradena od tombaka ili celika, a jezgro od
vis о ко legiranog celika koje je nesto к race (u odnosu na prerhodni
metak), zbog smestaja obelezavajuce smese. Pre stavljanja jezgra, u
vrh zrna upresovana je zapaljiva smesa is tog sastava kao i kod pan-
ci rno-zap al jivog zrna B-32. Pozadi jezgra, nalazi se obelezavajuca smesa
koja moze biti direktno upresovana u kosuljicu zrna ili smestena u
posebnu metalnu cahuricu. Obelezavajuca smesa je obicno sledeceg
sastava: nitrat stroncijuma i smese aluminijuma i magnezijuma.
S obzirom <na okolnost da ovo zrno ima traser, meci se koriste za
gadanje u kombmaciji sa pancirno-zapaljivim zrnom, radi os-matranja
pogodaka. Bojeva cahura je ista kao kod prethodnog metka.
(3) Tehnicki podaci za munieiju 12,7 mm za mitraljez
DSK i DSKM (s)
290, — Tehnicki podaci za munieiju 12,7 mm za mitraljez DSK i
DSKM dati su u sledecem pregledu:
PREGLED 24
1 Naziv clemema [ Matarijal 1 Tezina (gr) Duzina | (mm) i
• Pancirno-zapaljivo zrno B-32 48 63 i
: Pancirno-zapaljivo-obelezavaju- ! ce zrno BZT -! | 48 63
; Cahura Mesing 65 i 108
; Barutno punjenje NC barut 19 —
1 Inicijalna kapsla fulminatska 1 4
: Kompletan metak (B-32 =i BZT) — 133 j 147
(4) Balisticki podaci za munieiju 12,7 mm za mitraljez DSK (s)
291, — Balisticki podaci za metak 12,7 mm, vide se iz sledeceg
presleda:
PREGLED 25
। 1 1 7 . i ~ ; I P ! 3 ‘ c I g f * i 1 • Vo ; (m/sek) Pmax (kg/cm?) 1 Domei (m) j
12,7 mm metak sa pancirno-zap a Ijivim zrnom B-32 824-880 2877-3200 7000
12,7 mm metak sa panciirno-zapaljivo-obeleza- vajucim zrnom BZT \ 820-840 2700-3200 ; 1 7000
102
(5) Pakovanje municije 12,7 mm
292. — Municija sa zmom B-32 1 BZT, upakovana je po sledecem:
— 12 metaka smesteno je u kartonsku kutiju. Meci su medusobno
razdvojeni paraftnisanim papirom, Kartonska kutija je u cilju zastite
municije od propadanja, stavljena u vrecicu od polietilena i zavarena,
ili umotana u bitumeniziranu hartiju. Bruto tezina kutije sa 12 metaka
iznosi 1,6 kg;
— 24 kutije (228 metaka), smesteno je u drveni sanduk dimen-
'-Ijcx. T.'U/', -U- A J.UJ linn.
Bruto tezina sanduka sa mecima je 48 kg za municiju sa zrnom
B-32, odnos-no 46 kg za metke sa zrnom BZT.
Sanduci su sa spoljne strane obojeni sivomaslinasto, a oznake
su zute-
293. — Nova sovjetska municija upakovana je po sledecem:
— 85 metaka smesteno je u metalnu kutiju. Meci su u kutiji pore-
ci an i naizmenicno vrhom zrna i dance tom u sup rot ne strane i obavijeni
trakama od natron papira.
— dve metalne kutije (170 metaka) smesteno je u drveni sanduk.
Bruto tezina sanduka je 28 kg.
(6) Obelezavanje municije i ambalaze 12,7 mm
294. — Meci 12,7 mm obeiezeni su samo hladnim zigovima na dance
cahure. Podaci -koji su utisnuti, odnose se na proizvodaca municije i
godinu proizvodnje.
295. — Razlikovanje metaka po vrstama, kada isti nisu upakovani
u ambalazu, omoguceno je pomocu pojaseva u boji .koji su naneti na
vrh zrna. Iz sledeceg pregleda se vidi kojom bojom je obojen vrh
zrna pojedinih metaka:
PREGLED 26
Boja na vrhu zrna Vrsta metka
Crna i crveni pojas ispod Metak sa pancirno-zapaljivim zmom B-32
Ljubicasta i crveni pojas ispod Metak sa pancirno-zapaljivo-obelezavajucim zrnom BZT
296. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje municije izvrseno je
po sledecem:
297. — Na kartonskoj kutiji sa 12 metaka, nalepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
12 kom.
12,7 mm metak sa pancirno-zapaljivim zrnom B-32 (s)
RZK6601-1
NC 4/7 SV
Э7/ Л /1 TCV v/v
_„r-r-r x ui V ( v
103
298. — Na drvenom sanduku ua-neti su sledeci podaci:
Prednja strana
228 kom.
12,7 mm METAK SA PANCIRNO-ZAPALJIVIM ZRNOM B-32 (s)
RZK6601-1 BRUTO: 48 kg
Poklopac
12,7 mm PZ (B-32) (s)
RZK6601-1
299. — Soyjet ska municija novije izrade, obeTezena j e™pb~sTed’ecem:
— na dance cahure su zi go vim a utisnuti podaci о partdji proizvod-
nje cahure (2—55);
— na me taino j kutiji sa 85 metaka dati su podaci sldoni oznakama
na drvenom sanduku;
— na dr venom sanduku su osnovni podaci о municiji dati na jednoj
od bocnih strana i to:
— к a li b ar muni ci j e (12,7 mm);
— vrst-a zrna (B-32 ali BZT);
— materijal od kojeg je izradena cahura (GL);
— kolicina metaka u sanduku (170 St);
— vrsta baruta, serija, godina izrade и oznaka proizvodaca
(-A-Sv^fp);
— parti]a proizvodnje municije (B44-E-188; H31-J-3).
Preko go rnjih oznaka, dijagonalno, nanet je pojas u boji koji ozna-
cava vrs-tu zma.
Na poklopcu sanduka dat je podatak о bruto tezi-ni sanduka (28 kg).
Ostali podaci na sanduku nisu bi-tni za indentifikaciju municije.
4) 14,5 mm MUNICIJA ZA MITRALJEZ »KPVT«
NA BORBENIM VOZILIMA, (s)
300. — Za 14,5 mm mitraljez »KPVT« na borbenim vozilima, postoje
sledece vrste metaka:
— 14,5 mm metak sa panci mo-zap al jivim zmom B-32 (s), i
— 14,5 mm metak sa pancirno-zapaljdvo-obelezavajucim zrnom
BZT (s).
Sva nap red navedena municija je sovjetskog porekla novije proiz-
vodnje (1957—1959 godine),
(1) 14,5 mm metak sa pancirno-zapaljivim zrnom B-32 (s)
301. — Metak sa pancirno-zapaljivim zrnom B-32, namenjen je za
unistavanje ciljeva sa lakim oklopom i slabije utvraenih vatrenih tacaka,
na daljini do 1500 mm. S obzirom da zrno ima >i zapaljivu smesu, koristi
se i za unistavanje ciljeva sa lake zapaljivim materijalom. Metak sa
zrnom B-32, upotrebljava se i za gadanje aviona na visinama do 2000 m.
302. — Metak (sl. 67) se sastoji od zrna, cahure, barutnog punje-
nja i inicijalne kapsle.
104
Zrno je sa siljatim vrhom, cilindricnim srednjim i konusnim zad-
njim delom. Kosuljica zrna je izradena od celicnog (pomesingovanog)
lima, a jezgro od vdsoko legiranog celika. Izmedu jezgra i kosuljice
nalazi se olovna kosuljica. U vrh kosuljice zrna -upresovana je zapaljiva
smesa. Cahura je celicna, blago konusna sa prelazmm konusom i grli-
cem. Na dancetu je izraden venae u koji zalazi zub izvlakaca mitra-
Sl. 67 — 14,5 nun metak
sa pancirno-zapaljivim
zrnom B*52 za mitraljez
»KPVT« (s)
I — Kos ul j tea zrna; 2 —
Zapaljiva smesa; 3 — Olovna
kosuljica; 4 — Celicno jezgro;
5 — Cahura: 6 — Barutno
punjenje: 7 — Inicijalna
kapsla
SL 68 — 14,5 mm metak
sa pancimozapaljivo
obelezavajucim zmom
BZT za mitraljez
»KPVT« (s)
I — Kosuljica zrna; 2 — Za-
paljiva smesa; 3 — Olovna ko-
suljsca; 4 ~ Cclicno jezgro:
5 — Cnhurica; 6 — Obelcza-
vajuca smesa; 7 — Cahura;
8 — Barvino punjenje; 9 —
I j i ic t j d 1 (i а карма
105
ijeza i sluzi za vadenje cahura iz lezista nakon opaljenja metka. Na
dancetu takode postoji leziste za inicijalnu kapslu sa nakovnjem i dva
otvora za pro I az pl amen a od kapsle ka barutnom punjenju. Barutno
punjenje je od nitroceluloznog baruta, a inicijalna kapsla fulminatska.
(2) 14,5 mm metak sa pancirno’zapaljivo-obelezavajucim
zrnom BZT (s)
303. — Metak za zrnom BZT -ima rstu nanienu kao prethodni s
dm sto se kod ovog jos moze prat it! let zrna, s obzirom da ima traser.
Metak (si. 68) se sastoji od zrna, cahure, barutnog punjenja i im-
cijalne kapsle.
Zrno je po spoljnoj trasi identicno zrnu prerhodnog metka. Me-
nu rim, unutrasnja konkureneija se razlikuje utoliko sto ovo zrno ima
traser, koji je smesten pozadi celicnog jezgra, pa je to uslovilo i da
ovo bude znatno krace. Traserna smesa smestena je u cahuricu i tako
ugradena u zadnji deo zrna.
Bojeva cahura je ista kao kod prethodnog metka.
(3) Tehnicki podaci za munieiju 14,5 mm
304. — Tehnicki podaci za munieiju 14,5 mm, dati su u sledecem
pregledu:
PREGLED 27
I Naziv eiementa ! Malerijal 1 Tezina (gr) Duzina (mm)
i Pancimo-zapaljivo zrno B-32 64 64
; Pancirno-zapaljivo-obelezavaju- j : ce zrno — BZT ; 59 ! 64 |
• -Cahura cell к 99,5 : 114
В aru t no !punj en j e NC barut | ; 31 I
Inicijalna -kapsla • fulminatska f ~ j 1 i 5
\ Kompletan 'metak | 1 200 * 156
(4) Balisticki podaci za munieiju 14,5 mm
305. — Balisticki podaci za munieiju 14,5 mm vide se iz slede-
ceg pregleda:
PREGLED 28
N a z i v m « t к з Vo m/sel: Pmax kg/cm2
14,5 mm metak sa pancirno-zapaljivim zmom B-32 990 ; 3090 j
14,5 mm metak zmom BZT sa p ancirno-zapal jivo-ob el ezav a j uci m 1014 1' । 3130 ;
106
(5) Pakovanje municije 14,5 mm
306. — Pakovanje metaka izvrseno je na sledeci nacin:
— 40 metaka sa zrnom B-32, smesteno je u metal-nu kutiju dimen-
zija 360 X 160 X 100 mm. Bruto tezina kutije 8,9 kg. Meci su slozeni u
redo vim a =i razdvojeni medusobno trakama od natron papira.
— dve kutije (80 metaka), smesteno je u drveni sanduk dimenzija
485 X 345 X160 mm. Bruto tezina sanduka je 22 kg.
Meci sa zrnom BZT upakovani su na isti nacin kao prethodni.
(6) Obelezavanje municije 14,5 mm
307. — Obelezavanje municije izvrseno je po sledecem:
— na dance cahure su zigovima utisnuti podaci о parti ji praizvod-
nje cahura (3—58);
— na metalnoj kutiji sa 40 metaka, dati su podaci adekvami sa
•oznakama na drvenom sanduku;
— na drvenom sanduku su osnovni podaci о municiji dati na
jednoj od bocnih strana i to:
— kaldbar municije (14,5 mm);
— vrsta zrna (B-32 ili BZT); ’ '
— materijal za izradu cahura (GL ili GS); ?
— kolicina metaka u sanduku (80 kom.);
— vrsita baruta, serija, godina izrade i oznaka proizvodaca
QsvfT);
— partija i godina izrade municije i oznaka proizvodaca (B-09-59-17).
Na bocnoj strand sanduka, na kojoj su oznake, dijagonalno preko
oznaka, nanet je pojas u boji koji oznacava vrsru zma. Na poklopcu
.sanduka dat je podatak о bruto tezini.
Ostali podaci na sanduku su komercijalne prirode.
107
Glava Ш
TROMBLONSKE MINE
308. — Tromblonske mine se aspaljuju iz slededih oruzja:
— 7,9 mm puske M48;
— 7,62 mm poluautomatske puske M59/66, i
— 7,62 mm automats ka puska M70.
Gadanje se vrsi pomocu posebnog uredaja nazvanog tromblon (sl-
69). Kod pusaka 7,9 mm, to je poseban elemenat koji se namesta na
cev puske, neposredno pred gadan je. Kod poluautomatske i automatske
puske 7,62mm, medutim, tromblon je -sastavoi deo oruzja.
Ispalj’ivanje mm-a vrsi se pomocu osnovnog (pogonskog) punjenja,.
koje je u stvari bojeva cahura pesadijskog metka. Svaka vrsta oruzja
ima svoje punjenje. Ukoliko pri gadanju gres'kom dode do zamene
punjenja, nema opasnosti po strelca, jer se opaljenje ne moze izvrsitj
iz konstruk ti vnih razloga. Medutim, ispaljivanje mine bojevim metkom
je veoma opasno, jer neminovno dolazi do eksplozije mine pri polazu
sa tromblona. Ovo se odnosi samo na trenume ,i kumulativne mine.
1. — ELEMENT! MINE
309. — Mina ima sledece glavne delove: upaljac, kosuljicu, eksplo-
zivno punjenje, stabilizator i pogonsko punjenje. Kod osvetljavajuce i
diirme mine, nines-to eksplozivnog punjenja, postoje odgovarajuce piro-
tehnicke smese.
310. — Upaljac, kao sto je to vise pula do sada 'istaknuto, sluzi da
min-u dovede do dejsiva u odredenom tren-utku. Kod trenutne mine,
upaljac je gornji, dok su kod ostalih mina donji, jer se nalaze u dnu
kosuljice. Jnace, armiranje svih upaljaca vrsi se pod uticajem sale
inercije. U pogledu osiguranja, svi upaljaci, su neosiguranog tipa, jer
nemaju prekimit inicijalni lanac. Izuzetak od ovog odnosi se na naj-noviji
upaljac za trenutnu minu (UT, M70P1), koji ima potpuno osiguranje.
311. — Kosuljica sluzi kao nosac eksplozivnog rli drugog punjenja i
uglavnom objedinjava sve elemente mine u jednu celinu. Kod tre-
108
SL 69 — Tromblon za
7,62 mm poluautomatsku pusku M59/66
1 — Tclo tromblona; 2 — Osinuravajuci prsten; 3 — Mehanicki nisan; 4 — Resetka
nisana; 5 — Osovonica za pricvrscivanje msana: 6 — Vivrdivac nisana
name mine, kosuljica je о cl kvalitet-nog celika (s obzirom na odgovara-
juci zahtev u pogledu fragmentacije), dok je kod ostaldh mina ovome
manje posvecena paznja.
312. — Eksplozivno punjenje imaju samo trenutna d kumulativna
mina. Kod trenutne je upotrebljen (sto je malo neobic-no) heksogen, dok
je kod kumulativne koriscena smesa trotila i heksogena (40 : 60). E'ksplo-
zivno punjenje kod kumulativne mine je oblikovano u vi-du konusa, da
bi se pri dejstvu mine dob io kumulativn-i efekat.
109
313. — Stabilizator omogucava mini pravilan let do cilja. Elenienat
koji ovo neposredno izvrsava su krilca. Krilca su kod tromblonskih
mina od plasticne mase i pricvrscena su na zadnjem kraju stabilizatora.
Unutrasnjost stabilizator a je iskoriscena za smestaj pogonskih barutnih
punjenja do upotrebe.
314. — Pogonsko barutno punjenje je namenjeno da sagorevanjem
stvori poireban pritisak za izbaci van je mine (sa tromblona), odredenom
brzinom. Tromblonske mine su snabdevene sa dve vrste punjenja, i
to za sis tern 7,9 mm a sistem 7,62 mm. Pogonsko punjenje se inace
sastoji od odgovarajuce puscane cahure, barutnog punjenja i ini cijab
ne kapsle.
2. _ PODELA TROMBLONSKIH MINA PO NAcINU DEJSTVA
315. — Po nacinu dejstva, tromblonske mine delimo na:
— mine za dejstvo po zivim ciljevima (trenutne);
— mine za unistavanje tehnickih sredstava (kumulativne);
— mine za stvaranje posebnih efekata (osvetljavaj-uce i dimne);
— mine za obuku u rukovanju i gadanju (vezbovne).
3. — MINE ZA DEJSTVO PO 2IVIM CILJEVIMA (TRENUTNE)
316. — Za dejstvo po zivim ciljevima, postoje sledece mine:
— trenutna mina M60, i
— trenutna mina M60P1.
1) TRENUTNA MINA M60
317. — Trenutna mina M60 namenjena je za unistavanje i neutra-
lisanje neprijateljeve zive sile i vatrenih sredstava izvan zaklona, na
daljinama do 400 m.
Trenutna mina M60 (si. 70) sastoji se iz sledecih glavnih delova:
— upaljac a;
— kosuljice mine;
— eksplozivnog punjenja;
— stabilizatora, i
— osnov-nog (pogonskog) punjenja.
318. — Upaljac UT, M60 (si. 71) je udarni, trenutnog dejstva. Neo-
siguran je, jer nema prekinuti inicijalm lanac. Njegova sigurnost iznosi
4 metra ispred cevi oruzja. Upaljac je stalno navrnut na minu i tako
se cuva i transportuje. Pre gadanja se obavezno skida кара upaljaca.
U protivnom dolazi do laganja. Upaljac je vrlo osetljiv tako da deluje i
pri udaru na povrsinu vode. Sastoji se iz sledecih elemenata i sklopova:
— tela upaljaca;
110
SI. 70 — Trenutna mina
M60 za puscani trom-
blon
1 — Upaljac; 2 — Kosuljica
mine; 3 — Eksplozivno punje*
nje; 4 — Plocica; 5 — Teio
stabilizators; 6 — Osnovno
punjenje 7,62 mm; 7 — Os-
nonio punjenje 7,9 mm; 8
Krilce stabilizators; 9 — No-
sac osnovnog punjenja
SI. 71 — Upaljac UT, M60 za tre-
nutnu minu M60
l — Kapa; 2 — Gumeni zap ti vac; 3 —
Osigurac igle; 4 — Igla; 5 — Nosac igle;
о — Udanra opruga; 7 — Gramcnik; 8 —
Vodica; 9 — Telo upaljaca; 10 — Armirajuci
prsten; 11 — Armirajuca kuglica; 12 —
Osiguravajuca kuglica; 13 — Kapslonosac;
14 — Inicijalna kapsla; 15 — Konusnj prs-
ten; 16 — Armirajuca opruga; 17 — O«?lnn.ic
kapslonosca; IS — Pojacnik; 19 — Prsten;
20 — Detonatorska kapsla
111
— udarnog mehanizma (udarna igla sa nosacem, opnugom 1 osigu-
racem i kapslonosac sa vodicom);
— armirajuceg i sigurnosnog mehanizma (кара, armirajuci prsten
sa oprugom d osiguravajucom -kuglicom i granionik kapslonosca);
— pojacnika, i
— detonate rske kapsle.
Teio upaijaca izradeno je od durala i sluzi kao nosac za smestaj
svih ostalih elemenata. Oblik up al j аса je takav da u skiop u sa mi-nom
predstavlja njen prednji ozivaLni deo, Na prednjem delu tela upaljaca,
narezan je navoj u koji se navija кара upaljaca (tran-sporfcm osigurac).
Na zadnjem delu, -taikode, je narezan navoj, kojiim se upaljac navija u
kosuljica mine. Ovde ta-kode i-ma jedan unutrasnji navoj za uvijanje
detonatorske (kapsle.
Udarni mehaiuzam ima zadatak da ostvari sigurno 1 pravilno inici-
ranje inicijalne kapsle u kapslonoscu.
Armirajuci mehanizam ostvaruje armiranje upaljaca (oslobada kap-
,slonosac), a sigurnosni mehanizam obezbeduje potrebnu sigumost upa-
ljaca pred ustima cevi oruzja.
Pojacnik i detonatorska kapsla sluze za prenos dejstva inicijalne
kapsle na eksplozivno punjenje mine.
Armiranje I dejstvo upaljaca. Po opaljenju osnovnog punjenja i
pola-sku mine, usled sile mercije, armirajuci prsten (10) sabija svoju
•oprugu (16) i omogucava ispadanje a-rmirajuce kuglice (11). Posto mina
napusti tromblon, odnosno posto prestane sila ineroije, dolaz-i do uspo-
renja imine zbog pojave otpora vazduha, a time i do kretanja kapslonosca
(13) unapred. Armiranje upaljaca se zavrsava kada kapslonosac dode u
svoj prednji polozaj, neposredno uz udarnu iglu (oslonjen prednjim
krajem na gra-nicnik (7)) i kad osiguravajuce kuglice (12) napuste svoj
montaznd polozaij, odnosno kod zabrave kapslonosac. To se sve desava
na putu mine od 4—5 metara ispred tromblona.
Pri udaru mine u prepreku, usled sile reakcije, udarna igla (4)
prekida svoj osigurac (3) i krece se unazad (u odnosu na smer kretanja
mine) i ubada dnicijalnu kapslu (14), koja se od ovog pali. Plamen od
inicijalne kapsle p-renosi se na pojacnik (18) a od ovog na detonatorsku
kapslu (20), koja in-icira eksplozivno punjenje u mini.
U slucaju da iz bilo kojeg razl-oga dode do deli-micnog armiranja
upaljaca (osloboden armirajuci prsten), potpuno armiranje ne moze se
ostvariti posto navijena кара upaljaca u ovom slucaju potiskuje udarnu
iglu u polozaj -koji onemogucava oslobadanje osiguravajucih kugldca,
pa s-amdm ti-тп ne moze se ostvariti ni dodir udame igle s inicijalnom
kapslom.
319. — Kosuljica mine sluzi kao nosac svih elemenata i sklopova
mine. Cilindricnog je oblika i dzradena je od specijal-nog zilavog celika.
Na prednjem kraju ima navoje za upaljac, a na zadnjem za stabilizator.
U njenu uniutrasnjost smesteno je eksplozivno punjenje. Spoljni precnik
(kalibar) kostiljice mine je 30 mm.
112
320. — Eksplozivno punjenje je .izradeno od heksogena, flegmatizo-
vanog sa 59b montan voska. Sastoji se od tri kolacica u obliku cilindra.
Prvi od tri kolacica je kraci i ima udubljenje za delimicni smestaj
detonators ke kapsle te na taj nacin predstavlja pojacnik deton a tor a
upaljaca.
321. — Stabilizator sluzi da obezbedi mind pravilan let na putanji.
Pored toga sluzi d za vodenje mine pri izbacivanju s tromblona. Sastoji
se od tela, celdcne plocice, krilaca i osdguravajuceg prstena.
Telo stabilizatora sluzi kao nosac ostaiih
Izradeno je od specijalnog durala radi toga
da bi izdrzavao sva naprezanja koja izaziva
pritisak barutnih gasova pri Ians i ran ju mine.
S prednje strane tela stabilizatora narezan
je spoljni navoj za navijanje stabilizatora
u kosuljicu mine. Sa spoljne strane izradeno
je leziste za smestaj krilaca i prstena. Celicna
plocica sluzi kao dopunsko osiguranje, radi
sprecavanja eventualnog prodora vrelili barut-
nih gasova ka eksplozivnom punjenju. Izradena
je od celicnoga lima i zasticena lakovanjem.
Krilca (ima ill cetiri) sluze da иbezbede mini
pravilan let. Izradena su kao jedinstven ele-
ment od plasticne mase.
Osiguravajuci prsten sluzi kao oslonac
krilcima i sprecava njihovo ispadanje s tela
stabilizatora, bilo pri gadanju ili rukovanju
minom. Izraden je od celika i zasticena cin-
kovanjem. LJ svom lezistu pricvrscen je kru-
znim pertlovanjem tela stabilizatora.
322. — Osnovno (pogonsko) punjenje. Mi-
na je kompletirana osnovnim punjenjem za
sistem 7,9 mm i 7,62 mm. Ova punjenja su
smestena u supljinu stabilizatora mine.
Osnovno punjenje 7,9 mm (si. 72) sluzi da
mini da potrebnu pocetnu brzinu. Sastoji se
od cahure sa inicijalnom ka-pslom i barutnog
punjenja tezine 2,85 gr. Cahura i kapsla su
iste kao kod bojeve municije. Vrh cahure je
zatvoren radijalnim gnjecenjem. Radi herme-
tizacije premazan je odredenom zaptivnom
masom. Takode, radi hermetizacije i spoj inici-
jalne kapsle sa cahurom premazan je propi-
sanim lakom.
elemenata stabilizatora.
SI. 72 — Osnovno punje-
nje 7,9 mm za tromblon-
ske mine
] — Cahura; 2 ~ Tampon od
vnte; 3 — Baruino punjenje;
4 — Inicijalna kapsla
113
Osnovno punjenje je unificirano za sve
vrste puscanih tromblonskih bojevih i vezbov-
nih mina, kako po materijalu i dimenzijama
tako i po tezini barutnog punjenja.
Osnovno punjenje 7,62 mm (si. 73) je ve-
oma slicno prednjem te opis dat za punjenje
7,9 mm odnosi se i na ovo punjenje. Barutno
punjenje je tesko 2,33 gr.
/ 323. — Funkcija mine. Pn udaru niine u
в
2
prepreku, usled dejstva upaljaca dolazi do ras-
prskavanja mine na odredeni broj ubitacnih
parcadi.
Parcad efikasno dejstvuju u precniku od
100 m. Parcadno dejstvo je ravno otprilike
efektu delovanja dve rucne odbrambene bombe.
2) TRENUTNA MINA M60PI
3
324. — U pogledu namene i konstrukeije
ova mina je istovetna sa prethodnom. Razlika
je samo u upaljacu. Naime, ova mina je kom-
pletirana upaljacem UT, M70P1, kojd ima pot-
puno osiguranje.
SI. 73 — Osnovno pu-
njenje 7,62 mm za trom-
blonske mine
I —- Cahura; 2 — Tampon
od rate; 3 — Barutno ptmje-
njc; 4 — Inicijalna kapsla
4
325. — Upaljac UT, M70P1 (si. 74) je udar-
ni, trenutnog dejstva. U pogledu osiguranja,
spada u grupu potpuno osiguranih upaljaca.
Sastoji se od tela sa zastirnom kapicom, me-
hanizma za opaljenje, mehanizma za osiguranje upaljaca i detonatora
sa prenosnim eksplozivnim punjenjem.
326. — Telo upaljaca je izradeno od durala. Kroz sredi-nu je izbu-
seno radi smestaja odgovarajucih podsklopova upaljaca. Na vrhu upa-
ljaca postoje navoji za navijanje zastitne kapice. Sa strane tela upa-
ljaca, pri vrhu, napravljen je otvor za smestaj transportnog osiguraca.
Na dnu tela sa spoljne strane postoje navoji za uvijanje upaljaca na
minu a sa tmutrasnje strane navoji za uvijanje nosaca detonatora upa-
ljaca sa detonatorskim punjenjem (16) prenosnim eksplozivnim punje-
njem (14) d bravicom (20).
SL 74 — Upaljac UT, M70P1
1 — Zastitna kapica;
2 — Zaptivac;
3 — Osigurac;
4 — Nosac udarne igle;
5 — Udarna igla;
о — Armirajuci prstcn;
7 — Vodica;
8 — Armirajuca kuglita;
9 — Opruga armirajuceg prstena;
Ю — Telo upaljaca;
H — Kapslonosac;
12 — Opruga kapslonosca;
13 — Osovinica;
14 — Prenosno punjenje;
15 — Nosac detonatora;
16 — Deionatorsko punjenje;
17 — Osiguravajucu kuglica;
18 — Zaptivac transportnog osiguraca;
19 — Transportni osigurac;
20 — Bravica;
21 — Opruga bravice;
22 — Inicijalnodetonatorska kapsla
115
Mehanizam za opaljenje bine udarna igla (5) sa nosacem (4), inici-
jalno-detonatorska kapsla (22), armirajuci prsten (6) sa svojom oprugom
(9), armdrajuca kurfica (8) d opruga nos аса inicijalno-detonatorske kap-
sle (12).
Udaraa igla je navojima spojena sa nosacem te pretstavlja jedin-
stvenu celinu. Proteze -se kroz sredinu upaljaca citavom duzinom tela.
Na dcmjem kraju iglaulazi svojim vrhom u nosac inicijalno-detonatorske
kapsle, te ujedno obavlja i funkciju osnguraca upaljaca. U montaznom
polozaj.u, dgla je fiksdrana pomocu armirajuce kuglice (8), koja jednim
delom ulazi u zljeb na telu igle, a drugim u vodicu upaljaca, koja je
inace nepomicna — navojima spojena sa telom upaljaca.
Armirajuci prsten je navucen na vodicu a u montaznom polozaju
se jednim krajem oslanja preko osiguravajuce kuglice (17) na nosac
udarne igle, a drugim na armirajucu opnugu (9). Svojim telom »pokiuva«
armirajucu fcuglicu, te joj ne dozvoljava ispadanje d time sprecava
prevremeno armiranje upaljaca. Inioijalno-detonatorska kapsla se nalazi
u nosacu (11) i postavljena je van ose imoijalnog lanca. Kada udarna
igla izide iz tela nosaca, pod dejstvom opruge (12), kapsla se postavi u
liniju sa iglom i prenosnim eksplozivnim punjenjem.
Osiguravajuci mehanizam cine prstenastii osigurac (3), na koji se
po anmiranju upaljaca oslanja nosac udarne igle svojim ramenima.
Transported osigurac (19) ne dozvoljava bilo kakvo pomeranje armira-
juceg prstena i time sprecava ispadanje kuglica (8, 17). Pre gadanja oba-
vezno se uklanja sa upaljaca. Osiguravajuca kuglica obezbeduje neop-
hodno odstojanje izmedu armirajuceg prstena u nosacu udarne igle tako
da prsten i po skidanju transportnog osiguraca jos uvek »pokniva«
armirajucu kugli cu.
Detonator sa prenosnim eksplozivnim punjenjem je smesten u
nosacu (15), koji je navojima spojen sa telom upaljaca. Zadatak ovog
sklopa je da u odredenom trenutku prihvati detonacioni talas od inici-
jal-no-detonatorske kapsle d prenese ga na eksplozivno punjenje mine.
Armiranje i dejstvo upaljaca. Pre gadanja se obavezno ski da zastil-
na kapica (1) i transported osigurac (19). Po opaljenju mine, usled sile
inercije, zaostaje armirajuci prsten (6) savladavajuoi pri tom otpor
koji pruza opruga (9). Kretanjem nadole, armirajuci prsten omogucava
ispadanje osiguravajuce kuglice u prazan pros tor izmedu tela upaljaca
i vodice (7). Po prestanku ubrzanja mine, opruga armirajuceg prstena
(9) se siri, potiskujucd pri tom и ago re armirajuci prsten, koji se svojim
ramenima oslanja na nosac udarne igle. Sadasnji polozaj armirajuceg
prstena razlikuje se od prethodnog utoliko sto se on sada »popeo« navise
za velicinu precnika osiguravajuce kuglice, koja je pri polasku mine sa
tromblona ispala iz svog lezista. Na ovaj nacin, armirajuci prsten je
oslobodio armirajucu leu gid cu (8) koja 'ispada iz svog lezista u udarnoj
116
igli i vodici, cime je ispala pomenuta kuglica.
Udarna igla postala je slobodna i sada ceo sis-
tem krece, pod uticajem opruge (9), navise, ali
same do prstenastog osiguraca (3), na koji
nailazi nosac udarne igle svojim ramenima.
Ono sto je bitno u ovom trenutku, to je okol-
nost da je kretanjem navise pomenutog sklopa.
udarna igla izasla iz tela nosaca inicijalno-
-detonatorske kapsle i na taj nacin omogucila
da se kapsla pod dejstvom opruge (12) postavi
u liniju sa iglom i prenosnim eksplozivnim
punjenjem (14) i time uspostavi »vatreni la-
nac«. Fiksiranje nosaca detonatorske kapsle u
armiranom polozaju vrsi bravica (20). To je
u stvari jedna cahurica koju navise izdize
opruga (21). Na nosacu ima jedan izrez u koji
upada cahura bravice i ne dozvoljava nosacu
bilo какvo pomeranje.
Pri udaru mine u cilj, usled reakciie pre-
preke, nosac udarne igle sa iglom polazi nazad
i igla svojim vrhom dovodi do dejstva inici-
jalno-detonatorsku kapslu. Inicijacija se zatim
prenosi preko prenosnog punjenja i detona-
tora na eksplozivno punjenje u mini.
4. _ MINE ZA UNISTAVANJE TEHNICKIH
SREDSTAVA
327. — Za unistavanje tehnickih sredsta-
va, postoji samo jedna vrsta mina i to:
— kumulativna mina M60.
1) KUMULATIVNA MINA M60
328. — Kumulativna mina M60 namenje-
na je prvenstveno za unistavanje tenkova na
daljinama do 150 m, a moze se efikasno upo-
trebiti i za unistavanje osialih borbenih vozila.
Takode, ova mina se uspesno koristi za neu-
tral isanje i unistavanje utvrdenih vatrenih
objekata od betona, celika, drveta i zemlje,
kao i za neutralisanje i unistavanje zive sile i
vatrenih sredstava u sklonistima
SL 75 — Kuniulativna
mina M60 za puscani
tromblon
1 — Balisticka кара; Ja —
Prsten; 2 — Lcvak; 3 — Eks-
plozivno punjenje; 4 — TJpa-
ijac; 5 — Tclo stabilizators:
6 — Osnovno punjenje 7,62
mm; 7 — Osnovno punjenje
7,9 mm; S — Krilce siabiliza-
tora; 9 — Nosac osnovnog
punjenja
117
329, — Kumulativna mina M60 (sl. 75) sastoji se od sledecih glav-
nih delova:
— balisticke каре sa prstenom;
— kosuljice mine;
— eksplozivnog punjenja sa levkom;
— upaljaca;
— stabilizatora, i
— osnovnog (po gon skeg) punjenja,
330. — Balisticka кара je izradena od aluminijuma i vezana kruz-
nim pertlovanjem preko prstena za kosuljicu mine. Funkcija joj se
sastoji u tome sto svojim aerodinamicnim oblikom omogucava pravilan
let mine i predstavlja njen prednji ozival. Dimenzije i karakteristike
ma-terijala balisticke каре su tako definisane da prilikom udara na cilj
omogucavaju ostvarivanje optimalne probojnosti mine.
Sl. 76 — Upaljac DI, M60 za kumula-
tivnu minu M60
1 — Dctonatorsko punjenje; 2 — TeJo upaljaca;
3 — Inicijalno-detDnaicjrska kapsla; 4 — Ko-
ьи!jica inicijalno-detonatorske kapsle; 5 — No-
sac; 6 — Armirajuca kuglica; 7 — Telo tran-
sportnog osiguraca; 8 — Armirajuci prsten;
Q — Udarna igla; 10 — Osiguravajuca kuglica;
11 — Opruga armirajuceg prstena.
Prsten je izraden od durala i
ima ulogu da ostvari evrstu vezu
izmedu balisticke каре i kosuljice
mine. Po spoljnjem obimu ima nare-
zane kruzne kanale preko kojih se
pertlovanjem kosuljice i каре ostva-
ruje evrsta veza i na taj nacin ofor-
rnljuje bojeva glava mine.
331. — Kosuljica mine izradena
je od durala i u njenu unuirasnjost
smesteno je kumulativno eksploziv-
no punjenje sa levkom. Kosuljica
sluzi kao nosac svih ostalih eleme-
nata mine. Na dnu kosuljice urezan
je navoj za vezu izmedu kosuljice
i upaljaca mine. Unutrasnja povrsina
kosuljice, koja je u dodiru sa eksplo-
zivnim punjenjem, premazana je
odgovarajucim lakom preko kojeg
se ostvaruje evrsto prijanjanje eks-
plozivnog punjenja s kosuljicom.
Kalibar kosuljice je 60 mm.
332. — Eksplozivno punjenje iz-
radeno je od 60% heksogena i 40%
trotila (heksatol). Oblikovano je u
vidu konusa, a oblozeno bakarnim
levkom radi zastite eksplozivnog pu-
njenja od ostecenja i povecanja
probojnosti.
Donji deo eksplozivnog punje-
nja je sfemog oblika i sluzi kao le-
ziste detonatora.
1 IS
Levak je konusnog oblika. Ugao konusa odreden je tako da ostva-
raje maksimahiu probojnost eksplozivnog punjenja, Izraden je od speoi-
jalnog elektrolitickog bakra. Sa eksplozivnim punjenjem predstavlja
celinu, s obzdrom na to da se punjenje presuje direktno na levak.
333. — Upaljac DI, M60 (si. 76) je donji, udamodnercioni, trenutnog
dejstva. Sastoji se iz sledecih elemenata i sklopova:
— tela upaljaca;
— udarne igle;
— nosaca;
— armirajuceg mehanizma;
— sigurnosnog mehanizma, i
— ► inicijalno-detonatorske kapsle s detonatorom.
Telo upaljaca (2) izradeno je od kvalitetnog durala i u njega su
smesteni svi ostali elementi upaljaca. Sluzi kao veza izmedu kosuljice
mine i stabilizatora. Tu vezu ostvaruje preko dva navoja izrezana na
prednjem i zadnjem delu. Prednji navoj sluzi kao veza s kosuljicom,
a zadnji sa stabilizatorom. Sa bocne strane na telu upaljaca, urezan je
navoj u koji se navija telo transportnog osiguraca.
Udarna igla (9) je specijalnog oblika. Izradena je od mesinga, a
unutrasnjost joj je ispunjena olovom. U montaznom polozaju, bloki-
rana je osiguravajucim kuglicama (10) (ima ih tri). Sluzi da prilikom
udara mine u cilj izazove dejstvo detonatorske kapsle,
Nosac (5) sluzi za smestaj udarne igle i detonatorske kapsle. Na gor-
njem delu-ima narezana dva navoja, spoljni i unutrasnji. Preko spoljnjeg
navoja pricvrscuje se za telo upaljaca, a na unutrasnji navoj navija se
detonatorsika kapsla. Sa strane, na telu nosaca, izbusena su tri sime-
tricna koso postavljena otvora za smestaj osiguravajucih kuglica (10),
koje u montaznom polozaju brave udarnu iglu.
Armirajuci mehanizam omogucava oslobadanje udarne igle od osi-
guravajucih kuglica. Sastoji se od armirajuceg prstena (8), armirajuce
kuglice (6) i opruge (II).
Sigumosni mehanizam obezbeduje sigurnost mine u toku uskla-
distenja i -transporta, Ovo se postdze pomocu transportnog osiguraca
(7) i osiguravajucih kuglica. Transportni osigurac onemogucava armi-
ranje upaljaca, post о u montaznom polozaju zabravi armirajuci prsten
i onemogucava njegovo pomeranje. Osiguravajuce kuglice sprecavaju
pokretanje udarne igle ka detonate rskoj kapsli, za vreme dok se armi-
rajuci prsten nalazi u svom prednjem polozaju. Transported osigurac
se pre gadanja obavezno skida, jer bi u pro.tivnom izostalo dejstvo
mine na oilju.
Inicijalno-detonatorska kapsla (3) je u stvari dupleks kapsla, cijom
se inieijaeijom, preko detonatora prenosi dejstvo na eksplozivno punje-
nje. Prednji deo kapsle je sfernog oblika i smesten je u odgovarajuce
leziste na detonatora. Na zadnjem delu detonatorske kapsle narezan je
spoljni navoj preko kojeg se pricvrscuje za nosac (5). Ispod detonator-
ske kapsle, u odgovarajucem iezistu u nosacu, postavljena je kalajna
foilja (4), koja sluzi kao osigurac od dejstva mine u toku leta, odnosno
pre udara u cilj. To se postize na taj nacin sto se udarna igla u letu
osloni na foliju i tu zadrzi sve do momenta udara mine u prepreku.
119
Detonator (1) je izraden od heksogena flegmatizovanog sa 5% mon-
tan voska. Sluzi za dniciranje eksplozivnog punjenja. Prednji deo je
sfernog oblika. Takav obld'k u najboljoj meri obezbeduje ravnomemo
ak ti varan je eksplozivnog punjenja. Na zadnjem delu detonatora postoji
udubljenje koje sluzi za smestaj detonatorske kapsle.
Armiranje i dejstvo upaljaca. Po opaljenju osnovnog punjenja i
polaza mine, usled linercije, armirajuci prsten (8) polazi na dole i
sabija svoju oprugu (11) dime omogucava ispadanje armirajuce kuglice
(6) iz svog lezista. Posle prestank a si'le inereije, odnosno posto mina
napusti tromblon, armriajuca opruga vraca armirajuci prsten u prednji
polozaj. Kada armirajuci prsten dode u krajnji prednji polozaj, oslobada
osiguravajuce kuglice '(10), cime je armiranje upaljaca zavrseno. Taj pra-
ces potpunog armiranja zavrsava se kada mina posle napustanja tram-
blona prede put od 30 om. Posle ovog odstojanja, mina ce delovati ako
udari u prepreku.
Radi obezbedenja od dejstva -mine pri letu, kao i zbog dobijanja
pravilnog dejstva inicijalno-detonatorske kapsle, na propisanom odsto-
janju neposredno ispred udarne igle, nalazi se kalajna folija (4) odre-
dene debljine. Posle armiranja upaljaca, zbog usporenja mine, udarna
igla (9) krece napred i oslanja se na membranu i u tom polozaju
igla (9) krece napred i oslanja se na membranu i u tom polozaju ostaje
sve do momenta udara mine u cilj.
334. — Stabilizator je isti kao kod trenutne mine, izuzev sto ovaj
ima sest krilaca. Osnovno punjenje je tako de is to kao kod trenutne
mine.
335. — Funkcija mine. Pri udaru mine u cilj dolazi do naletanja
udarne igle na inicijalno-detonatorsku kapslu. Dejstvo detonatorske
kapsle prenosi se na detonator, a preko njega na eksplozivno punjenje
mine. PH detonaeiji eksplozivnog punjenja, stvara se kumulativni mlaz
visoke temperature i pr.itiska, koji vrsi probijanje prepreke. Nakon
prolaza kroz prepreku, kumulativni mlaz ostecuje funkeionarne delove
oklopnog vozila, pali gorivo i izaziva eksploziju municije. Pravdin о kmmu-
lativno dejstvo mine postize *se pri udara mine pod uglom od 25е i
vecim u odnosu na povrsinu oklopa.
5. — MINE ZA STVARANJE POSEBNIH EFEKATA
336. — Za osvetljavanje terena i stvaranje dimne zavese, postoje
sledece vrste mina:
— osvetljavajuca mina M62, i
— damn a mina M62.
1) OSVETLJAVAJUCA MINA M62
337. — Osvetljavajuca mina M62, namenjena je:
— za osvetljavanje bojista pri nocnim dejstvima;
— za osvetljavanje rejona zemljista na kojem se nalazi neprijatelj
radi njegovog unis tenia;
120
— za iznalazenje i pokazivanje ne-
prijateljskih ciljeva;
— za osmatranje rezultata gadanja
bojevom municijom;
— za izvrsenje korekture gadanja, i
— za uznemiravanje neprijatelja.
Pored nave dene osnovne tak ticks na-
mene, osvetljavajuca min?, moze da poslu-
zi i za:
— obelezavanje mesta i pravca na-
pada sopstvenih trupa, i
— za davanje odredenih signala sop-
si venim trupama.
U izuzetnim slucajevima, osveiljava-
juca mina moze da posluzi i za paljenje
lako zapaljivog materijala (sena, letine
i si.).
338. — Osvetljavajuca mina M62 (si.
77) sastoji se iz sledecih glavnih sklopo-
va i ielemenata:
— tela mine (balisticke каре, kosu-
Ijice i komore upaljaca);
— osvetljavajuce baklje sa izbacnim
punjenjem;
— padobrana sa oblogama;
— upaljaca sa transportnim osigu-
racem;
— stabilizatora, i
— osnovnog (pogonskog) punjenja.
339. — Telo mine sastavljeno je od
balisticke каре, kosuljice i komore upa-
ljaca. Balisticka кара izradena je od du-
rala i zasticena hromatizovanjem. Svo-
jom spoljnom trasom, balisticka кара
daje aerodinamicki oblik prednjem delu
osvetljavajuce mine, a ujedno sluzi kao
poklopac kosuljice. Na donjoj strani ure-
zano je leziste za spajanje s kosuljicom
mine. Suplja je i u njoj je smesten deo
padobrana. Radi hermetizacije, spoj ba-
listicke каре i kosuljice obavijen je lep-
]jivom trakom koja ujedno ostvarujc i
potrebnu cvrstinu spojа каре i kosuljice.
Ova traka se ne skida kako u toku uskla-
distenja tako i pri gadanju. Kosuljica
sluzi kao nosac svih ostaiih elemenata
osvetljavajuce mine. Izradena je od alu-
minijumske legure i zasticena hromatizo-
Sl. 77 — Osvetljavajuca mina
M62 za puscani tromblon
1 — Balisticka кара; 2 — Padobran;
3 — Lepljiva traka; 4 — Kosuljica mi-
ne; 5 — Obloga padobrana: 6 — Nosac
padobrana: 1 — Osvetljavajuca baklja;
7a — Izbacno punjenje: В — Upaljac;
9 — Komora upaljaca; 10 — Transports
osigurac; H — Telo stabilizators; 12 —
— ” Osnovno punjenje 7,62 mm; 13 —
— Osnovno punjenje 7,9 mm; 14 — Kril-
cl’ stabilizatora; 15 — Nosac usnovnc-g
punjenja
vanjem. Na prednjem delu kosuljice urezano je leziste koje sluzi za spa-
janje sa balistickom kapom. Zadnji deo kosuljice spojen je kruznim
pertlovanjem s komorom upaljaca. Kosuljica je suplja i u njoj je
smestena osvetljavajuca baklja, padobran, obloge padobrana i izbacno
punjenje. Kalibar kosuljice mine je 40 mm. Komora upaljaca sluzi kao
nosac stabilizatora i transportnog osiguraca. Pored toga sluzi kao veza
izmedu kosuljice i stabilizatora, a svojim spoljnim oblikom predstavlja
zadnji ozivalm deo osvetljavajuce mine. Izradena je od kvalitetnog
durala i zasticena hromotizovanjem. Na prednjem delu urezano je
leziste za spajanje s kosuijicom. Na zadnjem delu komore nacinjen je
unutrasnji navoj za navijanje stabilizatora. Sa bocne strane komore pos-
toji otvor za smestaj transporrnog osiguraca. U komoru je smesten
upaljac.
340. — Osvetljavajuca baklja (si. 78) sluzi kao izvor svetlosne ener-
gije i samim tim ostvaruje osnovnu takt-icku namenu ove mine. Sastoji
se iz ovih elemenata:
— kosuljice baklje;
— osvetljavajuce smese;
— kartonskog prstena;
— celicnog uzeta;
— plocice, i
— izbacnog punjenja.
Kosuljica baklje izradena je od celicnog
lima i zasticena fosfaiiranjem i lakovanjem.
Sluzi za smestaj osvetljavajuce smese i kao
nosac svih ostal-ih elemenata baklje. Osvetlja-
vajuca smesa izradena je na bazi magneziju-
ma kao glavnog nosioca svetlosne energije.
Upresovana je u kosuljicu baklje u dva sloja.
Sluzi da sago rev an jem obrazuje svetlosni izvor.
Kartonski prsten sluzi kao poklopac osvetlja-
vajuce baklje i kao zastita perifernih slojeva
ceone povrsine. Pored toga pomocu ovog pr-
stena obezbedeno je sigurno pripaljivanje
pripale smese koja je upresovana u sredini
ceone povrsine osvetljavajuce baklje. Celicno
uze sluzi kao veza izmedu padobrana i osvet-
ljavajuce baklje. Izradeno je od upredenih
tankih celicnih zica i zasticeno cinkovanjem.
U montaznom polozaju spiralno je uvijeno i
smesteno izmedu osvetljavajuce baklje i pado-
brana. Plocica sluzi da spreci prodor plamena
osvetljavajuce baklje prilikom paljenja i nje-
nog izbacivanja iz kosuljice mine. Izradena je
od durala i zasticena hromatizovanjem. Izbacno punjenje je od crnog
baruta a smesteno je u platnenu kesicu. Sluzi za pripaljivanje osvet-
ljavajuce baklje, razdvajanje mine u letu i izbacivanje osvetljavajuce
baklje s padobranom.
SL 78 — Osvetljavajuca
baklja osvetljavajuce
mine M62
1 — Celicno uie; 2 — Plocica;
3 — Osvetljavajuca smesa;
4 — Kosuljica baklje; 5 —
Kartonski prsten
122
341. — Padobran sluzi za blago spustanje osvetljavajuce baklje.
Sastoji se iz kupole, padobrana i vrpoh Kupola padobrana izradena je
od terilenskog platna, a vrpce od kvalitetnog svilenog konca. Padobran
je smesten dzmeau dve metalne obloge. Na vrhu kupole padobrana
nalazi se otvor koji u momentu aktiviranja padobrana sluzi da amor-
tizuje udar koji se stvara od otpora vazduha, a pri propadanju pado-
brana da ublazi njegovo nepozeljno klacenje. Obloge padobrana sluze
za smestaj padobrana u montaznom polozaju. U momentu pripaljivanja
i izbaoivanja osvetljavajuce baklje, obloge sluze kao zastita kupole
padobrana -i vrpci od paljenja i sagorevanja.
342. — Upaljac DI, M62 (si. 79)
je donji, inercioni, sa pirotehnickim
usporacem i transportnim osigura-
cem. Sastoji se od sledecih delova:
— tela upaljaca;
— igle (trna);
— kapslonosca sa oprugom;
— usporaca, i
— transportnog osiguraca.
Telo upaljaca sluzi za smestaj
kapslonosca, inercione opruge i igle.
Istovremeno, ono je nosac uspora-
ca. Na prednjem delu tela upaljaca
urezan je navoj u koji se navija
usporac. Sa donje strane napravljeno
je leziste za smestaj igle. Sa bocne
strane nacinjen je otvor za prolaz
igle transportnog osiguraca. Telo
upaljaca izradeno je od durala i zas-
t ice no hromatiziranjem.
Igla (trn) sluzi da prilikom na-
letanja inicijalne kapsle izvrsi njeno
opaljenje. Izradena je od mesinga i
pricvrscena za telo upaljaca kirne-
rovanjem.
SL 79 — Upaljac DI, M62 za osvet-
Ijavajucu minu M62
1 — Poklapac komore upaljaca; 2 — Telo
usporaca; 3 — Usporacka smesa; 4 — Kap-
slonosac; 5 — Inicijalna kapsla; 6 — Op-
ruga kapslonosca; 7 — Trn; 3 — Transpor-
ts osigurac; 9 — Telo upaljaca; 10 — Ko-
mora upaljaca.
Kapslonosac sluzi za smestaj inicijalne kapsle. Svojim kruznim
vencem oslanja se s jedne strane na inercionu oprugu, a s druge strane
na telo usporaca. U montaznom polozaju zabravljen je telom transport-
nog osiguraca i na taj nacin mu je onemoguceno pomeranje pri ruko-
vanju i transportovanju. Op ruga sluzi kao elasticni oslonac i osigurac
kapslonosca kao 1 da obezbedi potrebnu sigumost od dejstva kapslo-
nosca pri eventualnom padu mine s male visine, kada je s nje uklonjen
transportni osigurac. Izradena je od zice 1 zasfcicena kadmijumiziranjem.
Usporac sluzi da posle odredenog vremena od njegovog paljenja,
izvrsi pripaljivanje -izbacnog punjenja. Sastoji se od tela i usporaca
od crnog baruta. Telo 'ima na donjem delu narezan navoj u koji se
navija telo upaljaca. Kroz sredinu tela upaljaca, po uzduznoj osi, naci-
125
njen je otvor odredenog precnika u koji se presuje usporac. Na prednjem
suzenom delu tela usporac a navijen je poklopac, Pre navijanja poklopca,
ovaj spoj se premazuje selak-ovim lakom radi boljeg zaptivanja i spre-
cavanja prodora plamena inicijalne kapsle, odnosno prevremenog pripa-
Ijivanja dzbaonog punjenja. Usporac je izraden od crnog baruta i upre-
sovan je u telo. Prednji deo barutnog stub a (deo koji pnipaljuje izbacno
punjenje) zabusen je u obiiku cilindricnog prstena i pri njegovom sago-
revanju dobija se usmereni plameni mlaz koji omogucava sigurnije pri-
paljivanje izbacnog punjenja. Radi efiikaismjeg i sigurnijeg pripaljivanja
usporaca, donja povrsina barutnog stub a (povrsina okrenuta prema ini-
cijalnoj kapsli) naredkana je.
Transported osigurac ima zadatak da onemoguci pomeranje kapslo-
nosca za vreme us’kladistenja i transport a mina. Sastoji se od tela trans-
portnog osiguraca, zaptdvaca i prstena. Telo osiguraca izradeno je od
celika i zasticeno kadmijumiziranjem. U montaznom polozaju stoji ispred
kapslonosca. Na zadnjem delu ima narezan navoj preko kojeg se navija
u komoru upaljaca. Zaptivac je izraden od specijalne gume u vidu
prstena i sluzi za obezbedenje hermeticnosti otvora na komori upaljaca
kroz koji prolazi telo transportnog osiguraca. Prsten omogucava odvi-
janje i navijanje tela transportnog osiguraca. Izraden je od celicne zice.
Pre gadanja, transported osigurac se obavezno uklanja sa mine,
jer bi u protivnom doslо do laganja dejstva mine.
Armiranje i dejstvo upaljaca. Pri opaljenju osnovnog punjenja i
polasku mine, kapslonosac (4) pod uticajem sile inereije, sabija svoju
oprugu (6) i nalece inicijalnom kapslom (5) na trn (7) usled cega dolazi
do njenog opaljenja. To se sve desava dok je mina jos na tromblonu.
Inicijalna kapsla pali usporac (3), koji gori oko 4,5 se’kundi. Posle ovog
vremena, usporac pnipaljuje izbacno punjenje mine.
343. — Stabilizator osvetljavajuce mine isti je kao stabilizator tre-
nutne mine.
344. — Osnovno punjenje takode je istovetno sa punjenjem kao kod
trenutne mine.
345. — Funkcija mine. Posto se izvrsi pripaljiva-nje izbacnog punje-
nja, ovo svojim sagorevanjem obavlja dve furikeije i to:
— pnipaljuje osvetljavajucu baklju, i
— razdvaja minu na spoju kosuljice i balisticke каре i vrsi izbaci-
vanje osvetljavajuce baklje i padobrana.
Razdvajarfje mine i izbacivanje osvetljavajuce baklje s padobranom,
vrsi se pri gadanju pod uglom 45°, na padajucem kraku putanje, a na
rastojanju od mesta opaljenja oko 250 m. Optimalna vis-in a otvaranja
padobrana je oko 120 m. Brzina propadanja padobrana je oko 2 m/sek.
Vreme gorenja osvetljavajuce baklje je 30 s ekun di. Intenzitet osvetlja-
vanja baklje je 100.000 Cd.
2) DIMNA MINA M62
346. — Dimna mina M62 namenjena je za:
— stvaranje diimne zavese;
— zaslepljivanje neprijateljskih osmairacnica i vatrenih tacaka;
124
— obmanjivanje neprijatelja о cilju
i pravcu dejstva sopstvenih trupa;
— davanje signala i pokazivanje ci-
ljeva, i
— maskiranje sopstvenih trupa.
347. — Dimna mina M62 (si. 80) sas-
toji se iz sledecih giavnih delova:
— balisticke каре;
— dirnne kutije;
— komore upaljaca sa upaljacem i
transportnim osiguracem;
— stabilizatora, i
— osnovnog punjenja.
348. — Balisticka кара je namenje-
na da sa gornje strane zatvori minu i da
joj aerodinamicki obli-k. Izradena je od
durala, a zasticena hromatizovanjem. Na-
vucena je na kosuljicu dimne mine i evr-
sto vezana za nju kruznim pertlovanjem.
349. — Dimna kutija mine sastavlje-
ll a je iz ovih elemenata:
— kosuljice dimne kutije;
— dimnog punjenja sa pojacnikom
plamena i pripalom, i
— resetke.
Kosuljica dimne kutije je ujedno i
kosuljica mine. Izradena je od alumini-
juma dubokim izvlacenjem. Zasticena je
liromotizovanjem. Na prednjoj strani ure-
zano je leziste i kanal koji sluzi za vezu
na balistickom kopnu. Na zadnjoj strani
nacinjeno je leziste sa resetkom. Nepo-
sredno uz kosuljicu stavljen je kartonski
cilindar (tzv. ?>termicki izolator*), koji
sluzi da spreci progorevanje kosuljice
mine (kalibar) je 40 mm. Dimno punjenje
svojim sagorevanjem ostvaruje glavnu
takticku namenu mine — stvaranje dim-
ne zavese. Izradeno je po odredenom re-
ceptu na bazi kalcijum-silicida. Na delu
dimnog punjenja ka upaljacu stavljen je
sloj termita smese kao pojacnik plamena,
a u sredini ovog p rip al a od ernog baruta.
Pripala u ovoj konstrukciji ima dvojaku
ulogu i to: prihvatajuci plamen od uspo-
raca upaljaca da pripali pojacnik plamena
(termitnu smesu) i sagorevanjem stvori
odredeni pritisak za razdvajanje mine.
SI. 80 — Dinina mina M62 za
puscani tromblon
2 — Balisticka кара; 2 — Kosuljica mi-
ne; 3 — Dimno punjenje; 3a — Ter-
micki izolator od kartona; 4 — Pojacnik;
5 — Pripala; 6 — Rcsetka; 7 — Leplji-
va traka; S — Komora upaljaca; 9 —
— ПрлНлг; 1Q — Transportni. osigurac;
11 — Tela stabilizatora; 12 — Osnovno
punjenje 7,62 mm; 13 r— Osnovno punje-
nje 7.9 mm; 14 — Krilce stabilizatora;
15 — Nosac osnovnog punjenja
Resetka sluzi kao regulator inienzitcta dimljenja i kao veza dimne
kutije s komorom upaljaca. Izradena je od celika i zasticena cinkova-
njem. Po obimu ima urezana dva kruzna kanala preko kojih se ostva-
ruje cvrsta veza s kosuljicom. Regulisanje intenziteta dimljenja resetka
ostvaruje preko cetiri otvora izbusena na njenoj prednjoj strani. Na
resetki se sa unutrasnje strane nalazi jedan Filcani podmetac i celu-
loidna pokrivka, kao neophodni elemenat u sklopu funkcije dimne kutije.
1
5
ПО
11
6_
S
2_
2
4
SI. 81 — Upaljac DI, M62 za dimnu
minu
I — Poklopac komore upaljaca; 2 — Telo
usporaca I; 3 — Usporacka smeSa; 4 —
— Komora upaljaca: 5 — Telo usporaca
il: 6 — Telo upaljaia; 7 — Kapslonosac;
S — Inicijalna kapsla; 9 — Transportni osi-
gurac; 10 — Opruga kapslonosca; 11 — Trn.
350, — Komora upaljaca sluzi
za vezu izmedu kosuljice mine i
stabiiizaLora i svojim oblikom pred-
stavlja zadnji ozivalni deo dimne
mine. Izradena je od durala a zas-
ticena hromatizovanjem. Sa bocne
strane komore nacinjen je otvor za
prolaz tela transportnog osiguraca.
U unutrasnjosti komore nalaze se
upaljac. Upaljac DI, M62 (sL 81) je
donji, inercioni, sa pirotehnickim
usporacem. Po konstrukciji je isto-
vetan sa upaljacem opisanim kod
osvetljavajuce mine. Jedina razlika
je u tome sto je kod ovog upalja-
ca vreme gorenja usporaca nesto
duze — 7,5 sekundi. Transport™
osigurac je identican osiguracu kod
osvetljavajuce mine.
351. — Stabilizator dimne mine
isti je kao kod trenutne mine.
352. — Osnovno punjenje tako-
de je istovet.no sa punjenjem kod
trenutne mine.
353. — Funkcija mine. Sagore-
vanjem pripale pali se pojacmk pla-
mena i ujedno stvara priiisak. koji
razdvaja minu na spoju kosuljice i
komore upaljaca. Ovo razdvajanje
mine vrsi se na padajucem kraku
putanje. Posle razdvajanja, dimna
kutija sa zapaljenom dimnorn sme-
som nastavlja let ka cilju, ostavlja-
juci u vazduhu trag. Na cilju, dimna
kutija gori intenzivno dajuci pri
tom gust dim bele boje, koji je tezi
zemlji i stvara dimni oblak u vidu
od vazduha, tako da ostaje pri
neprozirne zavese. Vreme dimljenja mine iznosi oko 90 sek.
Funkcija mine, odnosno stva. anje dimnog oblaka je moguce iako
mina uda-ri о oilj pre neg о sto dode do razdvajanja sklopa. Na taj
nacin ostvaruje se Funk cd j a i pri elevacijama manjima od 45°, odnosno
126
rastojanjima znatno manjim od maksimalnog dometa. U ovom slucaju
dejstvo mine je obezbedeno na taj nacin sto zbog visoke temperature
sagorevanje dimne smese, dolazi do progorevanja komore upaljaca.
Z aviso о od terena, -a u slucajevima kada mina ne prodre duboko u
zemlju, razdvajanje mine vrsi se kao i pri norma Inim uslovima, odnosno
posle isteka vremena gorenja usporaca zadnji deo mine s komorom
upaljaca se odbacuje i oslobada dimnu kutiju. U zimskim uslovima i
pri jakim mrazevima, dimna mina funkoionise normalno, s tim sto se
vreme gorenja dimne smese produzava za oko 10%. Maksim alni domet
dimne mine iznosi 460 m.
6. — MINE ZA OBUKU U RUKOVANJU I GADANJU
354. — Za obuku vojnika u rukovanju i gadanju trom bions кип
min am a, pos-toje sledece vrste mina i to:
— vezbovna trenutna mina M66;
— vezbovna trenutna mina M68, i
— vezbovna kumulativna mina M68.
1) VEZBOVNA TRENUTNA MINA M66
355. — Vezbovna trenutna mina M66 namenjena je za obuku voj-
nika u nikovanju i gadanju.
356. — Vezbovna trenutna mina M66 (si. 82) sastoji se iz sledecih
glavnlh delova:
— upaljaca;
— kosuljice mine;
— stabilizatora, i
— osnovnog (pogonskog) punjenja.
357. — Upaljac je -inercioui, trenutnog dejstva. Opis upaljaca dat
je u tacki 615.
358. — Kosuljica mine je po spoljnjem gabaritu identicna s kosu-
Ijicom bojeve mine. Sluzi ’kao nosac svih elemenata vezbovne mine.
Izradena je od celika, a oblika je cilindricnog. Kosuljica je prazna i na
svom donjem delu sa bocne strane simetricno su izbusene cetlri rupe
radi odvodenja dima pri dejstvu markiraca. Na prednjem delu kosu-
ljice urezan je unutrasnji navoj za navijanje upaljaca a na zadnjem
navoj za navijanje stabilizatora. Kosuljica mine moze se vise puta koris-
titi za gadanje.
359. — Stabilizator vezbovne mine u svemu je isti sa stabilizato-
rom bojeve mine. '
360. — Osnovno punjenje takode je istovetno s punjenjem bojeve
trenutne mine.
361. — Priprema vezbovne mine za gadanje, nacin izvrsenja gada-
nja i postupa-k pri upotrebi pojedinih rezervnih elemenata za gadanje,
regulise se posebno. Pri izboru ter eta za gadanje vezbovnom trenutnom
minom, treba nastojati da on bude srednje tvrd (livadski). Na kameni-
127
SL 82 — Vezbovna tre-
nutna mina M66 za pus-
cani tromblon
1 — Upaljac; 2 — Kosuljica
mine; 3 — Telo stabilizatora;
4 — Krilce stabilizatora
SL 83 — Vezbovna ku-
mulativna mina M68 za
puscani tromblon
1 — Kapa mine (od gums);
2 — Telo mine (od plasticne
mass); 3 — Nosac tela mine;
•i — Komora; 5 — Telo sta-
bilizatora; 6 — Krilce stabi-
lizaiora
128
tom terenu ce doci do znatnog lomljenja pojedinih delova mine, a
kod gadanja na jako m екал о tie, moze se ocekivati pojava laganja
markaraca.
2) VEZBOVNA TRENUTNA MINA M68 (ARTILJE RUSKA)
362. — Vezbovna trenutna mina M68 (artiljeri'jska) je u pogledu
namene, konstrukcije i dejstva identdcna sa vezbovnom trenutnom mi-
nom M66. Razldka je same u tezind. Nairne, ova mina je teska 340 gr
dok je prethodna mina (M66) teska 500 яг. Ovo smanjenje u tezini
postigmi'to je promenom debljine kosuljice mine i promenom materi-
jala tela upaljaca, tj. kod artiljerijske mine je telo upaljaca od durala
dok je kod pesadijske (M66) od celika.
Vezbovna trenutna mina M68 (artiljerijska), ispaljuje -se samo iz
pus aka 7,9 mm M48 sa tromblonom M60.
3) VEZBOVNA KUMULATIVNA MINA M68
363. — Vezbovna kumulativna mina M68 namenjena je za obuku
vojnika u rukovanju i gadanju na daljinama do 150 metara.
Vezbovna kumulativna mina M68 (si. S3) sastoji se iz sledecih os-
no vnih elemenata:
— vrha mine;
— tela mine;
— nosaca tela;
— komore nosaca, i
— stabilizatora sa plocicom.
364. — Vrh mine izraden je od specijalne tvrde gume. Svojim
spoljnim oblikom daje aerodinamicki oblik mini a ujedno predstavlja i
njen predinjd ozival. Na zadnjem delu ima produzetak u obliku cilin-
dra koji sluzi kao veza za plasticno telo. Ta veza ostvaruje se preko
t esnog sklopa, jer je otvor na telu mine manjeg precnika tako da se
prilikom utisikivanja gumenog сера, ostvaruje dovoljno evrsta veza za
njegovu funkeiju. Vrh mine sluzi da amortizuje udar mine pri udaru u
oklop tenka i na taj naoin spreci njegovo ostecenje. Pored toga vrh
mine amortizuje udar cele mine i na taj nacin produzava vek upotrebe
mine, jer je predvodeno da se vezbovna kumulativna mina koristi
vise puta.
365. — Telo mine dzradeno je od plasticne mase odredene recep-
ture. Svojim spoljnim oblikom, u zajednici sa gumenom kapom, imitira
telo bojeve mine. Plasticna masa ulivena je u metalno telo (nosac).
Na prednjem delu tela mine nalazi se otvor u koji se utiskuje gumena
кара. Zadnji deo tela mine zavrsava se metalnrm delom (nosacem),
na koji je urezan navoj za vezu s komorom.
366. — Nosac tela mine izraden je od durala i zasticen hromoti-
ziranjem. Po spoljnom obliku ima izradena tri prstena koji sluze da se
оstvari sto evrsca veza nosaca i tela mine, jer se na taj nacin plasticna
masa ulije izmedu njih i tako telo mine postaje mnogo otpomije na
udare. Na zadnjem delu nosaca urezan je navoj u koji se navija komora.
129
367. — Komora nosaca vezbovne mine ddenticna je po spoljnjem
gabaritu s telom upaljaca bojeve kumulativne mine. Izradena je od
durala i zasticena hromatizovanjem. Sluzi kao veza izmedu tela mine i
stabilizators. Na prednjem delu komore narezan je navoj za vezu sa
tel-om mine a na zadnjem delu urezan je navoj preko kojeg se ostvaruje
cvrsta veza izmedu komore i stabilizators.
368. — Stabilizator sa plocicom je isti kao kod bojeve kumula-
tivne -mine.
7. — TEHNICKI PODACI ZA TROMBLONSKE MINE
369. — Naj-nuznijd tehnicki podaci о tromblonskim min am a, dati
su u sledecem pregledu:
PREGLEP 29
Naziv elcmcnaia Material Tezina (gr) Duzina (mm)
Trenu tna mina M60
Upaljac (UT, .M60) Dural, celik 110 81
Kosuljica Celik 258 135
E'ksp lozivn о punj enj e Heksogen 70 —
Stabilizator Dural 79 134
Osnovno punjenje 7,9 mm 14 55
Osnovno punjenje 7,62 mm 11 56
KompleLna mina — 520 307
Kumulativna mina M60
Upaljac (DI, M60) j Dural, Ms, Pb 88 1 72
Balisticka кара Dural 41 i 83
Kosuljica Dural 44 126
Eksplozivno punjenje Heksogen, trot'il 235 —
Stabilizator Dural 80 135
Kompietna mina — 602 390
Osvetljavajuca mina M62
Upaljac (DI, M62) Dural, celik, Ms •! S3 73
? Balisticka кара Dural • 10 41
Kosuljica Alummijurn i 51 122
Osvetljavajuca baklja Po receptu 90 —
Komora upal j аса Dural 60 72
Stabilizator Dural 79 ‘ 135 :
KompleLna m;bna | — 450 i 330 ’
Dinina mina M62 i
J Upaljac (DI, M62) Dural, celik, Ms 1 89 99
j Ba'listicka кара Dural i io 26
| Kosuljica Alummijurn i 62 105
i Komora upaljaca Dural 1 61 98
r Dinin о punjenje Po receptu | 190 ‘i
i Stabilizator Dural i 79 i 135 i
i Kompietna mina | 480 i 325
130
8. — BALISTICKI PODACI ZA TROMBLONSKE MINE
370. — Balisticki podaci za tromblonske mine, vide se iz slede-
ceg pregleda:
PREGLED 30
Naziv uuinc Pocetna brzina (m/sek) Ko ri s tan domet (m) Maksimalni domet pod uglom od 45° (m) Prcciznost: H-t-L=cm Probojnost na :pancirmi plocu pod uglom od 90й (mm)
Trenutna mina M60 67 — 410
Kumuiadvna mina M60 61 -150 330 175 200
9. — PAKOVANJE TROMBLONSKIH MINA
371. — Trenutne mine M60 upakovane su po 40 komada u drveni
sanduk, koji je podesen da se moze prenosdti u brdskom transports
Dimenzije sanduka su sledece: 638X395X222 mm. Bruto tezina san-
duka je 30 kg.
Pored mina, ai sanducima se nalazi i po pet rezervnih osnovnih
punjenja za puske 7,9 mm i 7,62 mm. Ova punjenja upakovana su naj-
pre u polietilenskim vrecicama, a zatim u kesice od polukudeljnog
platna.
372. — Kumulativne mine M60 upakovane su po 24 komada u
drveni sanduk podesen za brdski transport. Dimenzije sanduka su sle-
dece: 650X448 X275 mm. Bruto tezina sanduka je 28 kg.
Pored mina u svakom sanduku nalazi se i po tri komada rezervnih
osnovnih punjenja 7,9 i 7,62 mm. Pakovanje ovih punjenja je kao kod
trenutne mine iv!60.
373. — Osvetljavajuce mine M62 upakovane su po 40 komada u
drveni sanduk podesen za brdski transport. Dimenzije sanduka su
sledece: 638X395X222 mm, Bruto tezina sanduka iznosi 30 kg.
Kao i kod kumulativne mine M60, tako je i ovde pored mina upa-
kovano i po tri rezervna osnovna punjenja za puske 7,9 i 7,62 mm.
Pakovanje je isto kao kod trenutne mine.
374, — Dimne mine M62 upakovane su u drvene sanduke pode-
sene za brdski transport sledecih dimenzija: 638x395x247 mm. Bruto
tezina sanduka je 37 kg.
Kao i kod prethodnih mina, taiko i ovde u sanduku s minama
smestena su po tri rezervna osnovna punjenja za puske 7,9 i 7,62 mm.
375. — Vezbovne trenutne mine M66 i M68, upakovane su po 30
komada u kartonsku kutiiju od vodootpome lepenke. Dimenzije kutije
su sledece: 170X210X325 mm. U kutiji postoji kartonska resetka sa
pregradama za svaku mi-nu posebno, kako bi .se sprecilo medusobno
dodirivanje mina. Zatvaranje kutije (na poklopcu) izvrseno je pomocu
kajisa (od kudelje) i alke.
131
376. — Rezervni stabilizator! za vezbovne trenutne mine M66 i M68
upakovani su takode u kartonske kutije od vodootporne lepenke sle-
decih dimenzija: 327X234X198 mm. U jednu 'kutiju upakovano je 54
stabilizatora i 27 rezervnih celicnih plooica. Plooice su prethodno sme-
stene u vrecicu od polietilena. Kao i kod kompletnih mina, tako i ovde
u kutiji postoji kartonska resetka za medusobno razdvajanje stabi-
lizatora.
377. — Vezbovne kumulativne mine M66 upakovane su po 9 ko-
mada u kartonske kutije od vodootporne lepenke dtoenzija: 234 X334X
X 400 mm.
Smestaj mina u kartonske kutije (sa resetkom) kao i njeno zatva-
ranje izvrseno je kao kod trenutnih vezbovnih mina.
378. — Rezervni 'stabilizators upakovani su u kartonske kutije od
vodootporne lepenke dimenzija:327x234X 189 mm. U svakoj kutiji sme-
steno je po 30 komada stabilizatora i 15 celicnih plooica. Kao i kod
trenutnih mina, i ovde postoji kartonska resetka za medusobno razdva-
janje stabilizatora.
379. — Element! vezbovnih trenutnih i kumulativnih mina, koji se
smatraju kao potrosni materijal (osnovna punjenja, markiraci i opruge),
upakovani su kao kod 82 mm vezbovne mine M62 (tacka 643).
10. — OBELEZAVANJE TROMBLONSKIH MINA
380. — Trenutna mina M60 obojena je sivomaslinasto a oznake su
nanete zutom bojom. Zigovi su naneseni hladnim postupkom. Obele-
zavanje je izvedeno na nize navedeni nacin:
1) OBELEZAVANJE UPALJACA
Na telu upaljaca utisnute su hladne oznake iz kojih se vidi vrsta i
model upaljaca (UT, M60), oznaka preduzeca i godina izrade upaljaca
(SC6501).
2) OBELEZAVANJE MINA
Na kosuljic-i mine naneti su bojom podaci о vrsti eksplozivnog
punjenja kojim je laborisana mina (HAL 10), zatim vrsta mine i njen
model (TROMBL. TREN. MINA M60) i oznaka preduzeca, godina i serija
izrade mine (SC67O1).
3) OBELEZAVANJE STABILIZATORA MINE
Na telu stabilizatora utisnute su hladne oznake iz kojih se vidi
preduzece, godina i serija izrade (SC6701).
132
4) OBELEZAVANJE OSNOVNIH (POGONSKIH) PUNJENJA
Na dance cahure -osnovnog punjenja 7,9 mm zigom je utisnut skra-
ceni podatak о nazivu d modelu punjenja (OP M60) kao i skracenica
za minu ®a koju je punjenje namenjeno (TTM, M60). Kod osnovno
punjenja 7,62 mm medutim postoji samo oznaka proizvodaca punienj
i godina (PPU 71).
R (jq
5) OBELEZAVANJE DRVENIH SANDUKA
Oznake na sanducima su date po sledecem:
(1) Poklopac i leva bocna strana
TROM. TREN. MINA M60
SC6801-1
(2) Prednja strana
40 kom.
TROMBLONSKIH TRENUTNIH MINA M60
SC6801-1
43 kom PUNJENJA ZA 7,9 mm SC6801
43 kom PUNJENJA ZA 7,62 mm SC6801
upaljac
UT, M60
SC6801 Bruto 30 kg.
(3) Desna bocna strana
PUNJENJE M60, NGT-011, SPV6801
PUNJENJE M67, NC-08, MBL680I
Os tale vrste tromblonskih mina kao i njihova pakovanja, obelezeni
su na slican nacin kao i trenutne mine M60.
381. — Vezbovne mine nisu obojene a oznake na njima nanete su
zi go vim a i to za:
— vezbovnu trenutnu minu M66-VTM, M66;
— vezbovnu trenutnu artdljerijsku minu M68-VTAM, M6S;
— vezbovnu kumulathmu minu M66-VKM, M66.
Ambalaza za pakovanje mina i rezervnih elemenata snabdevena je
etiketama iz kojih se vidi sledece:
— kolicina upakovanih mina (elemenata) (30 kom);
— vrsta i model mine (vezbovna trenutna mina M66);
— oznaka preduzeca, godina i serija izrade (SC7101-1), i
— bruto tezina pakovanja.
Obelezavanje elemenata vezbovnih mina, koji se smatraju za po-
trosni materijal, kao i njihova ambalaza, obelezeni su na nacin objas-
njen kod vezbovne mine 82 mm za minobacac (tac. 670).
133
G 1 a v a IV
RUCNE BOMBE
382. — Eksplozivno telo bez vlastitog pogona, pogodnog oblika,
snabdeveno upaljacem i sposobno da na cilju dzazovu о dr e deni efekat
(razaranje, zadimljavanje, probijanje prepreke i sk), 'nazivamo rucnom
bombom.
P<ucna bomba se u pros tor izbaouje iskljucivo ruk-om.
L — ELEMENT! RUCNE BOMBE
383. — Glavni element! rucne bombe su:
— kosuljica;
— eksplozivno punjenje, i
— upaljac.
Pored navedenih, kod rucnih protivtenkovskih bombi postoji 1
rucica sa -stabilizatorom, kao bi tan elemenat u konstrukciji,
384. — Kosuljica (telo) bombe je u stvari nosac svih elemenata
bombe. Izraduje se od celika, kovanjem (odbrambene), ili od cehcnog
lima (protivtenkovske). Kosuljica odbrambene bombe je kruskastog
oblika, dok je kod protivtenkovskih cilindricnog. S obzirom na takticki
zahtev za dobijanje sto veceg broja parcadi (pri dejstvu), kosuljica
odbrambene bombe je sa unutrasnje strane nareckana, <tj. unapred
su odredene konture i broj pare add.
385. — Eksplozivno punjenje rucnih bombi je od brizantnog ek-
sploziva. Kod protivtenkovskih bombi, eksplozivno punjenje je najcesce
formirano u vi'du levka, da bi se na cilju dobio kumulativni efekat.
386. — Upaljaci rucnih bombi su veoma jednostavne konstru-keije
i izrade. Kod rucnih odbrambenih bombi, upaljac se uglavnom sastoji
od tela (koje objedinjava sve elemente), inicijalne i detonatorske kapsle
i usporaca. Kod rucnih protivtenkovskih bombi, upaljac nema karak-
teristike klasionog mehanizma za dovodenje do dejstva eksplozivnog
punjenja, vec je to u stvari nesto snaznija detonatorska. kapsla.
134
Aktiviranje upaljaca rucnih odbrambenih bombi vrsi se udarom
о tvrd predmet ili povlacenjem potezaca (neposredno pred bacanje),
dok se rucne protivtenkovske bombe dovode do dejstva pri Sudani sa
preprekom, kada detonators ka (kapsla naleti na trn.
Rucne odbrambene bombe imaju usporad koji gori 4—5 sekundi i
na taj nacin omogucava da se bomba baoi na odredenu daljinu.
387. — Stabilizator kod rucnih protivtenkovskih bombi omogucava
da bomba na cilj padne ceonom stranom, sto je uslov za efikasno
dejstvo, s obzirom na konusni oblik eksplozivnog punjenja bombe.
Stabilizator se izraduje od platna i jednim krajem je vezan za telo a
drugim za rucicu bombe.
Rucica bombe ima u sebi mehanizam za osiguranje upaljaca.
2. — PODELA RUCNIH BOMBI
388. — Zavisno od namene, postoje bojeve, vezbovne i skolske
rucne bombe. Bojeve mogu biti razome, zapaljive, ddmne i dr. Nas
interesuju samo razome rucne bombe, s obzirom da ostali-m vrstama
ne raspolazemo. Razome rucne bombe delimo na: napadne, odbram-
bene i kao posebna vnsta, protivtenkovske, О napadnim rucnim bom-
bam a ovde nece biti reci, vec samo о odbrambenim i protivtenkovskim.
3. — RUCNE ODBRAMBENE BOMBE
389. — Rucne odbrambene bombe, namenjene su za unistavanje
zive sile u bliskoj borbi — u rovovima, skladistima, naseljendm mes-
tdma, zatim za vreme pripremanja i odbijanja j-urisa, u zasedama, kada
se izvode prepadi i sl. Uopste uzev, rucne odbrambene bombe (s obzi-
rom da se bacaju iz ruke) veoma su pogodne za resavanje onih zadataka
u borbi, koji se ne mogu izvrsiti drugim oruzjlma, a to je tucenje
mrtvih uglova 1 uopste nepristupacnih mesta. Rucne odbrambene bom-
be se bacaju na daljinu do 40 metara, ali obavezno iza zaklona. Kon-
struisane su tako da mogu dejstvovati na vodi, snegu, bl atu i si.
390. — Rucne odbrambene bombe su sve remontovane. Pri remontu
su svi upaljaci remontovani ili zamenjeni no vim, a kosuljice bombi
ociscene od korozije i zasticene bojom. Ambalaza je takode opravljena.
1) RUCNA ODBRAMBENA BOMBA M52, REMONTOVANA
391. — Rucna odbrambena bomba M52, remontovana (sl. 84), sas-
toji se od:
— upaljaca;
— tela bombe, i
— eksplozivnog punjenja.
135
SL 84 — Rucna odbrambena bomba M52, remontovana
1 — Kapa; 2 — Inicijalna kapsla; 3 — Pokrivka; 4 *— Telo upaljaca;
5 — Osigurac; 6 — Zaptivac; 7 — Nosac usporaca; 8 — Usporac; 9 —
— Detonatorska kapsla; 10 — Kosuljica bombe; 11 — Eksplozivno pu-
njenje; 12 — Nakovanj
136
392. — Upaljac je udarni s konstantnim vremenom gorenja uspo-
raca -1—5 sekund'L Sastoji se od sledecih delova:
— каре;
— inicijalne kapsle;
— tela upaljaca;
— usporaca, i
— detonatorske kapsle.
Kapa (1) prvenstveno je namenjena da zastiti inicijalnu kapslu od
mehanickih povreda. Izradena je od mesinga. Po gomjem rubu je na-
zubljena, radi olaksanog odvrtanja pre upotrebe Ьоттшс. Sa uriutrasnje
strane, 'ima navoje za navijanje na telo upaljaca. Pritezanje каре za
upaljac izvrseno je posebnim alatom i to momentum od 24,5 kpcm.
U dnu каре po obodu postoji kanal u koji je utisnut gumeni zaptivac,
radi obezbedenja hermetizacije upaljaca.
Inicijalna kapsla (2) sluzi da izvrsi pripaljivanje usporaca. Akti-
vira se udarom о tvrd predmet. Navucena je na nakovanj (12) upaljaca
i ovaj spoj je hermetizovan selakovim lakom.
Telo (4) obj edin java sve delove upaljaca u jednu celinu. Sa njegove
gornje strane ima navoje za navijanje каре, a sa donje navoje za
navijanje cevcice usporaca. Ispod ramena tela su navoji za navijanje
upaljaca na kosuljicu bombe. Na telu upaljaca nalazi se nakovnj na
koji je navucena inicijalna kapsla. Nakovnj ima u sredini otvor koji
sluzi za prolaz plamena od kapsle к a usporacu. Neposredno uz пакета j
na telu upaljaca su izradena dva otvora koji omogucavaju slobodno
oticanje barutnih gasova pri sagorevanju usporaca. Radi zastite uspo-
raca i 'inicijalne kapsle od vlage, oba ova otvora su prekrivena listi-
cima staniola (3).
Osigurac (5) ima zadatak da onemoguci slobodno odvijanje каре
upaljaca. Izraden je od celicne zice (0T,2mm) u obliku potkovice i
uvucen u odgovarajuci kanal na kapi. Osigurac 'ima dva ispusta (bra-
davice) koji zapinju о nazubljenu povrsinu na telu upaljaca i na taj
nacin sprecava nekontrolisano okretanje каре.
Usporac (8) je smesten u posebno izradenoj mesinganoj cevcici (7),
koja je navojima spojena sa telom upaljaca. Usporac je izgraden od
sledecih komponenata: barijumhromata (80%), cirkonijuma (18%) i
etilceluloze (2%). Prednost ove smese, u odnosu na onu koja je ranije
koriscena, je u tome da je ova otpoma na uticaj e vlage. I пасе, usporac
je namenjen da (za odredeno vreme) prenese plamen od inicijalne ka
detonatorskoj' kapsli. Usporac normalno gori 4—5 sekundd.
Detonatorska kapsla (9) sluzi da dovede do detonaeije eksplozivno
punjenje u bombi.
393. — Telo bombe (kosuljica) (10) je izradeno od celika kova-
njem. Sa unutrasnje strane je nareckano tako da se pri rasprskavanju
dobije oko 150 parca-di, cije je ubitacno dejstvo snazno. Telo bombe je
kruskastog oblika sa posebno izradenim grlom (ustima). Na ovoni delu
sa unutrasnje strane izraden je navoj za uvijanje upaljaca bombe. Ko-
suijica je sa spoljne strane zasticena od korozije bojom.
394. — Eksplozivno punjenje (11) je od presovanog trotila. Tezina
punjenja je oko 100 gr. Pri laboraeiji eksplnziva u kosuljicu, nacinjeno
137
je kroz sredimi udubljenja za smestaj donjeg dela upaljaca (usporaca sa
detonatorskom кар si am).
395. — Funkcija i dejstvo rucne odbrambene bombe M52. Posto
se bombe cuvaju sa navijenim upaljacima, to u okvira priprema za
gadanje treba ukloniti kapu upaljaca. Neposredno pred bacanje bombe,
treba snazno udari ti kapslom о tvrd predmet. Usled ovog, dolazi do
gnjecenja inicijalne smese о nakovanj upaljaca i do -dejistva kapsle.
Plamen od inicijalne kapsle pali usporac sto se vidi po tome da kroz
otvore (pored nakovnja) izlazi dim i plamen i cuje sistanje. О dm ah
po opaljenju inicijalne kapsle, treba snazmiHi zamahom гике baciti
bombu. Nakon 4—5 sekundi od opaljenja kapsle (za koje vreme gori
usporac), doci ce do opaljenja detonatorske kapsle a od ove do dejstva
eksplozivnog punjenja bombe.
Rucna odbrambena bomba opaljuje se obavezno iza zaklona. Dej-
stvo njendh parcadi je narocito snazno u ikrugu poluprecni-ka do 20
metara. Pojedina parcad, medutim, razlecu se i do 200 metara, gde
mogu nezaklonjenom ljudstvu naneti lake telesne povrede.
Rucna odbrambena bomba M52, remontovana, je teska 455—585 gr.
2) RUCNA ODBRAMBENA BOMBA M52P1, REMONTOVANA
396. — Rucna odbrambena bomba M52P1, remontovana (si, 85) je
uglavnom ista kao prethodna, izuzev sto je kod ove usporac nesto izme-
njen. Nairne, usporac se ovde sastoji od pripale (7), pojacnika (8), uspo-
raca (9) i detonatorske kapsle (10). Svi ovi element! nalaze se u jednoj
cevcici i cine jeddnstven skiop, sto pretstavlja znatno konstrukthmo
poboljsanje u odnosu na usporac prethodne bombe (M52).
3) RUCNA ODBRAMBENA BOMBA M52P2, REMONTOVANA
397. — Rucna odbrambena bomba M52P2, remontovana (si. 86), se
od prethodnih bombi znatno razlikuje. Nairne, upaljac PU, M69 kod
ove bombe ima udarni mehanizam koji se aktivira potezacem, a uspo-
rac i detonator su poboljsani u odnosu na prethodne konst rub ci je.
Osnovna prednost ovog upaljaca sastoji se u tome da je ovde tacno
odredena sila udarne dgle u kapslu- cime je zagarantovano njeno sigumo
dejstvo. Osdm toga, kod upotrebe ove bombe, is'kljucena je mogucnost
pravljenja subjektivndh gresaka pri bacanju, sto je pri upotrebi naj-
cesce imalo veoma teske posledice. Uopste uzev, upaljac ove bombe
obezbeduje neophodnu sigurnost pri skladistenju, rukovanju i upotrebi.
398. — Upaljac (PU, M69) za bombu M52P2 je udarni sa unapred
regulisanim vremenom gorenja usporaca (4—5 sek.). Sastoji se od:
— каре;
— udarnog mehanizma (potezac, udarna igla i opruga) sa telom
upaljaca;
— inicijalne kapsle;
— usporaca, i
— detonatorske kapsle.
138
SL 85 — Rucna odbrambena bomba M52P1, remontovana
1 — Kapa; 2 — Inicijalna kapsla; 3 — Pokrivka; 4 — Telo upaljaca;
5 — Osigurac; 6 — Zaptivac; 7 — Pripala; 8 — Pojacnik; 9 — Usporac;
10 — Detonatorska kapsla; И — Kosuljica bombe; 12 — Eksplozivno
139
Кара (1) je po svom obliku prilagodena telu upaljaca (3) i pote-
zaca (4) i siiti ove delove od ostecemja za vreme ouvanja bombi u
skladistima i pri rukovanju. Taikode s precava n.ekontrolisano izvlacenje
potezaca. S obzirom da izmedu каре й tela upaljaca postoji zapt-ivac
od gum-e <7), to je ovim obezbedena hermeL>izaoija upaljaca. Sa unu-
SL 86 — Rucna odbrambena bomba M52P2,
remontovana
1 — Kapa; 2 — Zaptivac; 3 — Telo upaljaca; 4 — Potezac;
5 — Opruga upaljaca; 6 — Igla; 7 — Zaptivac; 8 — Nosac;
9 — Nosac inicijalne kapsla; 10 — Inicijalna kapsla; 11 —
— Pripala; 12 — Nosac usppraca; 13 — Usporac; 14 —
— Prenosno punjenje; 15 — Detonatorska kapsla; 16 —
— Kosuljica bombe; 17 — Eksplozivno punjenje
140
SL 87 — Rucna odbrambcna bomba M50P1, remontovana
1 — Kapa; 2 — Inicijalna kapsla; 3 — Pokrivka; 4 — Telo upaljaca;
5 — Osigurac; 6 — Zaptivac; 7 — Pripala; 8 — Pajacnik; 9 — Usporac;
10 — Detonatorska kapsla; 11 — Nakovanj; 12 —• Gornji deo kosuljice
ЪошЪе; 13 ____ Donji deo kosuljice bombe; — cKbpiozivno punjenje
141
trasnje strane, кара ima navoje za navijanje na telo upaljaca. Prite-
zanje каре izvrseno je momentum od 25—27 kgcm. Radi lakseg odvi-
janja, кара dm a na spoljinim delovima odgovarajuce кап ale (udubljenja).
Izradena je od durala.
Udarni mehanizam se sastoji od potezaca (4), udarne igle (6) 1
opruge (5). Potezac je tako profilisan da s jedne strane omogucava
lake obuhvatanje rukom, a s dvuge da u njega (sa donje strane) zade
odgovarajuci dspust udarne igle. Udama igla se na vrhu zavrsava rame-
nta na ’koja se oslanja udarna opruga. Opruga je namestena jednim
krajem izmedu igle, a drugim se oslanja na telo upaljaca. Svi element!
udarnog mehanizma su izradeni od celika. Udarni mehanizam ima
zadatak da izvrsi opaljenje inicijalne kapsle. Telo upaljaca (3) sluzi kao
vodica udarnom mehanizmu. Izradeno je od durala. Ispod ramena ima
navoje koji sluze za -navijanje na kosuljicu bombe. Sa donje strane u
njega se navija usporac sa detonatorskom kapslom. Ovaj spoj je uevr-
scen kimerovanjem.
Inicijalna kapsla (10) je smestena u posebnom nosacu (9), nepos-
redno ispod udarne igle. Sluzi da pripali usporac.
Usporac (13) je namenjen da plamen od inicijalne kapsle prenese
(nakon 4—5 sek.) na detonatorsku kapslu. Sastoji -se od pripale (11)
usporacke smese (13) ,j prenosnog punjenja (14). Usporacka smesa je na
bazi cirkondjuma. Prenosno punjenje je od olovoazida i pemrka.
Detonatorska kapsla (15) (pentrit) sluzi da dovede do detonaeije
e ksp loziv no punj enj e u b ombi.
Kosuljica bombe (16) i eksplozivno punjenje (17) su isti kao kod
rucne odbrambene bombe M52.
399. — Funkcija. Povlacenjem potezaca (4) vrsi se sabijanje udarne
opruge (5). Kada donj.i kraj potezaca izide iz tela upaljaca (3) oslobodi
se udarna igla i pod dejstvom zbijene opruge naglo povuce nadole i
vrhom ubada inicijalnu kapslu. Usled ovog, dolazi do dejstva inicijalne
kapsle i pripaljivanje usporaca. Nakon 4—5 sekundi doci ce do dejstva
detonatorske kapsle, a od ove do eksplozije bombe.
Ostale okolnosti iznete u vezi dejstva bombe (tac. 395), odnose se i
na ovu bombu.
4) RUCNA ODBRAMBENA BOMBA M50P1, REMONTOVANA
400. — Ova bomba (si. 87) je istovema sa bombom opfcsanom u
tac. 396, izuzev sto je kod ove kosuljica sastavljena iz dva dela — gor-
nje i donje polutke, koje su medusobno spojene zavarivanjem.
5) RUCNA ODBRAMBENA BOMBA M50P2, REMONTOVANA (si. 88).
401. — Kao i kod prethodne bombe tako i ovde, kosuljica je -izra-
dena iz dva dela i spojena zavarivanjem. Medutim, postoje kosuljice i
iz jednog dela. Kompletiranje bombe rizvrseno je upaljacem PU, M69,
opisanim u tacki 398.
142
16
2
з.
5
2
_7
10
9
8
11
12
13
К
15
17
18
Sl. 88 — Rucna odbrambena bomba M50P2, remontovana
1 — Kapa; 2 — Zaptivac: 3 — Telo upaljaca; 4 — Potezac; 5 — Opruga
upaljaca; 6 — Igla; 7 — Zaptivac; 8 — Nosac; 9 — Nosac inicijalne
kapsle; 10 — Inicijalna kapsla; 11 — Pripala; 12 — Nosac usporaca;
13 — Usporac; 14 — Pojacnik; 15 — Detonatorska kapsla; 16 — Gornji
deo kosuljice bombe; 17 — Donji deo kosuljice bombe; 18 — Eksplo-
zivna punjenje
143
6) VEZBOVNA RUCNA ODBRAMBENA BOMBA
402. — Vezbovna rucna odbrambena bomba (si. 89) namenjena je
za uvezbavanje vojnika u bacanju bombi. Sastoji se od upaljaca i
kosuljice.
403. — Upaljac je po izgledu, konstrukcdji i dimenzijama veoma
siican boj evom. Osnovna razlika je u tome sto ovaj upaljac (s obzirom
na namenu) пета detonatorsku kapslu, vec umesto nje ima izvesnu
koliomu cmog baruta. Izraden je uglavnom od plasticne mase — poLi-
stirola. Jedini metalni delovi na njemu su nakovanj (3) (od durala) sa
inicijalnom kapslom (2) i osiguracem (5) (od celicne zice). Usporac ovog
upaljaca gori 4—5,5 s ekun di.
404. — Kosuljica (11) vezbovne rudne odbrambene bombe je u
stvari pri dnu, radi oticanja barutnih gasova za vreme dejstva upaljaca.
405. — Funkcija. Pre upotrebe sa bombe treba skinuti kapu, a
zatim neposredno pred bacanje kapslu udariti о tvrd predmet. Plamen
od inicijalne kapsle pripaljuje usporac, a od ovog se pali onni barut
u cevcioi na dnu upaljaca. Dim i plamen koji se stvaraju ovom prili-
kom prolate kroz otvore na kosuljici i stvaraju oblak (dima) sto se
uocava na mestu pada bombe.
Kosuljica vezbovne rucne odbrambene bombe moze se neograniceno
koristiti za gadanje, s tim da se uvek pred gadanje navije novi upaljac.
Kosuljica bombe obojena je belo.
7) SKOLSKA RUCNA ODBRAMBENA BOMBA
406. — S-kolska rucna odbrambena bomba (si. 90) je u stvari praz-
na kosuljica bojeve ili vezbovne bombe koja je kompletirana internim
upaljacem. Inace ova bomba ima i-stu namenu kao i vezbovna, tj.
sluzi za obuku vojnika u pripremanju za bacanje bombi, uvezbavanje
u bacanju, navikavanje na bombu uopste, sticanje kondicije za bacanje
i si. Kosuljica skoLske rucne odbrambene bombe obojena je plavo, a
oznake (SKOLSKA) su nanete hladnim zigovima.
4. — RUCNE PROTIVTENKOVSKE BOMBE
407. — Rucne protivtenkovske bombe namenjene su za unistavanje
oklopnih vozila, bunkera i utvrdenih zgrada. Narocito su efikasne bombe
koje pri dejstvu mogu da izazovu kumulativni efekat. Rucne protivten-
kovske bombe se bacaju na daljini do 30 metara i to obavezno iza
zaklona.
408. — Rucne protivtenkovske bombe su starije, sovjetske izrade.
Na njima je izvriten kontrolno-tehnicki pregled u remontnom zavodu,
pri сети su sve ociscene, zasticene od korozije i prepakovane. Pri ovom
pregledu su оdbacene sve neispravne bombe i upaljaci, a opruge upaljaca
su ispitane i neispravne zamenjene no vim.
144
Sl. 89 — Vezbovna rucna odbrambena bomba
1 — Kapa; 2 — Inicijalna kapsla; 3 — Nakovanj; 4 — Telo upaljaca;
5 — Osigurac; 6 — Zaptivac; 7 — Telo usporaca; 8 — Usporac; 9 —
— Punjenje od ernug baiuia; 10 — cahura; H — Kosuljica bombe
14o
SL 90 Skoiska rucna odbrambena bomba
1 — Карл; 2 — Nakovanj; 3 — Telo; 4 — Osigurac; 5 — Zaptivac;
6 — Nosac: 7 — Kosuljica bombe
146
1) RUCNA PROTIVTENKOVSKA BOMBA RPG-40
409. — Rucna protdvtenkovska bomba RPG40 namenjena je za
unistavanje neprijateljske tehnike. Na cilju deluje silom udarnog Lalasa
od eksplozivnog punjenja, tako da se pri gadanju oklopnih vozila mora
baciti neposretno ispod gu-senica. Bomba se baca rucno na daljinu
20—25 m i to obavezno iza zaklona. Teska je 1200 gr.
Rucna pt bomba M40 (sl. 91) sastoji se od sledecih delova:
— kosuljice sa eksplozivnim punjenjem;
— rucice sa udarno-osiguravajuoim mehanizmom, i
— detonatora.
Kosuljica bombe (20) je cilindricnog oblika, a izradena je od
celicnog lima. Kroz sredmu kosuljice ugradena je b alcanna cev u koju
se pri pripremi bombe za dejstvo smesta detonator. Ova cev ima na
gomjem delu navoje za vezu sa rucicom. Donja strana kosuljice ima
poklopac (23) koji stiti leziste detonatora od ostecenja.
Eksplozivno punjenje bombe smesteno je u kosuljicu. Kroz sredinu
eksploziva prolazi bakarna cev koja sluzi kao -leziste detonatora bombe.
Eksplozivno punjenje bombe je tesko 700 gr.
Rucica sa udarno-osdguravajubim mehanizmom je jedan od najbit-
nijih elemenata bombe. U nju je smesten mehanicki deo upaljaca bombe,
dok se inicijalni nalazi u skiopu sa e'ksplozivnim punjenjem. Pomocu
rucice, bomba se baca na cilj. Rucica se sastoji od tela (8) sa kasikom
(2) i iglom (1). Na gomjem delu na telo rucice navucena je i utvrdena
кара (6). Kasika sa iglom je do upotrebe bombe pricvrscena uz rucdcu
pomocu platnene petlje (5). Udamo-osiguravajuci mehanizam cine перо-
kretna cahura (14) 1 pokretna cahura (13), udarna opruga (10) sa iglom
(12) i kuglice (11). Poseban elemenat u ovom sklopu je inercioni teg (7).
Nepokretna cahura je zakivcima spojena sa prstenom (15) preko kojeg
se rucica bombe spaja sa kosuljicom. Na oko 30 mm od dna, ova cahura
ima otvore za prolaz kuglica pri armiranju udamog mehanizma upaljaca.
Pri vrhu ima udubljenje u koje pri udaru bombe о cilj ulazi osovinica
(9) pokretne cahure. Pokretna cahura se nalazi u nepokretnoj cahuri
i svojim gornjhn delom viri iz ove za oko 10 mm. Pri vrhu ima utvrdenu
osovinicu (9) na koju je pricvrscena zicana petlja (3). Jednim krajem
ova petlja je spojena sa iglom (1) tako da dok je kasika na rucici bombe,
pokretna cahura se ne moze spustiti nanize i omoguciti armiranje upa-
ljaca. U pokretnoj cahuri smestena je udarna opruga (10) koja je u
nesto zbijenom stanju. Ona se nalazi izmedu osovinice (9) i udarne
igle (12). Udarna igla ima kanal u koji ulaze dve osiguravajuce kuglice
(11). Upravo ove ‘kuglice, s obzirom da delom vine iz tela cahure i osla-
njaju se na nepokretnu cahuru, ne dozvoljavaju udarnoj igli kretanje
ka detonatorskoj kapsli, sve do trenutka armiranja upaljaca. Kao sto je
vec napomenuto u sklopu udarno-osiguravajuceg mehanizma nalazi se
i inercioni teg (7). Ovaj teg se sastoji od jednog rasecenog cilindra ispu-
njenog celicnim plocicama i na krajevima zatvorenog poklopoima. Uloga
inercionog tega sastoji se u tome da pri udaru bombe о cilj potdsne
pokretnu cahuru nanize i omoguci armiranje upaljaca. Transportni os-i-
147
gurac (4) se sastoji od celicne zice. Jednim krajem je pricvrscen za kasi-
ku bom'be a njegovo telo prol-azi najpre kroz nepokretnu a potom pokret-
nu cahuru do njenog suprotnog zida i sprecava eventualno kretanje -igle
ka detonatoru. Pri otpadanju kasike sa rucice bombe sa njom -i-spada i
transport™ osigurac.
SL 91 — Rucna protivtenkovska bomba RPO40, (s)
1 — Igla; 2 — Kasika; 3 — Petlja; 4 — Transportni osigurac; 5 —
— Petlja; 6 — Kapa; 7 — Inercioni teg; 8 — Telo rucice; 9 — Osovinica;
10 — Udarna opruga; И — Osiguravajuca kuglica; 12 — Udarna igla;
13 — Pokretna cahura; 14 — Nepokretna cahura; 15 — Prsten; 16 —
Poklopac; 17 — Inicijalno-dctonatorska kapsla; 18 — Bahama ccv;
19 — Pojacnik detonatora; 20 — Kosuljica bombe; 21 — Eksplozivno
punjenje; 22 — Dno; 23 — Pcklopac
148
Detonator je namenjen da u pogodnom rrenutku izvrsi inioiranje
eksplozivnog punjenja. Sastoji se od inicijalno-detonatorske kapsle (17)
i pojacnika -od brizantnog eksploziva (19). Detonator se do up о t reb e
cuva posebno u hermetickoj ambalazi.
Funkcija. U okvira pripreme bombe za bacanje potrebno je najpre
detonator etaviti u leziste u telu bombe i zatim pokiopcem (23) zatvoriti
bombu. О vim je bomba spremna za dejstvo.
Neposredno pred bacanje, bombu treba cvrsto uhvatifci za ruoicu,
izvudi petlju (5) i snazno je baciti. Na putanji sa rucice ot'pada kasika
a skupa sa nj'om i Igla. Sa kasikom se takode izvlaci i -transpOTtni
osigurac. U ovakvom polozaju delova upaljaca, bomba let>i do ciija.
Pri udaru u prepreku, merci oni teg naglo potiskuje nanize pokretnu
cahuru (13) i kada kuglice (11) naidu na otvore u nepokretnoj cahuri
(14) one ispadaju. Udarna opruga zatim potiskuje iglu nanize pri сети
ova ubada inicijalno-detonatorsku kapslu. Dejstvo kapsle se potom pre-
nosi preko detonatorskog pojacmka na eksplozivno punjenje bombe.
Rucna protivtenkovska bomba RPG40 ima sledece dimenzije: 0 95 mm,
duzina sa rucicom 200 mm.
2) RUCNA PROTIVTENKOVSKA BOMBA RPG-43
410. — Rucna protivtenkovska bomba RPG-43 je namenjena za
unistavanje tenkova i drugih oklopljenih vozila. S obzirom da bomba
ima kumulativno dejstvo, uslov za probijanje prepreke je da bomba
padne na oklop ceonom stranom. Ovo joj omogucava platneni stabi-
lizator.
Rucna protivtenkovska bomba RPG-43 (sL 92) se sastoji od sledecih
glavnih delova:
— kosuljice bombe sa eksplozivnim punjenjem;
— rucice sa stabiiizatorom, i
— upaljaca.
Kosuljica (17) bombe izradena je od celicnog lima debljine oko
0,5 mm. Sluzi da se и nju s-mesti eksplozivno punjenje (18). Valjcastog je
oblika, s tim sto joj je gornji deo nesto izduzen — и vidu zarubljene
kupe. Na ovom delu se nalazi prsten (11) sa navojima, preko kojeg se
и stvari vrsi spajanje rucice (1) sa tel от (kosuljicom) bombe.
Eksplozivno punjenje (18) je od trotila. Tezina eksplozivnog punje-
nja je 670 gr. Formirano je и vidu konusa, kako bi se pri dej-srvu
dobio kumulativni efeka-t. Oblozeno je celionim levkom (19). U gornjem
delu eksplozivnog punjenja, nacinjeno je pri laboraciji udubljenje za
smestaj odgovarajucih delova upaljaca. Ovo udubljenje oblozeno je
cahurom (15).
Rucica (1) bombe je poseban deo koji se navojima spaja sa tel от
bombe. Na njoj razlikujemo:
— drvenu rucicu (1) na dijem je donjem kraju nav-ucen prsten
(6) i cevcdca (10);
— metalnu kasiku (2) sa rascepkom i alkom (3);
— spoljni (5) i unutrasnji levak (13) unutrasnji levak je trajno
spojen sa ruc-ico-m;
149
SL 92 —* Rucna protivtenkovska
bomba RPG-43, (s)
1 — Rucica; 2 — Kasika; 3 — Rascepka
sa aikom; 4 Op ruga; 5 — Spaijni
Ittvak; 6 — Prsten; 7 — Stabilizator;
3 — Osiguravajuda civija; 9 — Nosac
detonatorske kapsle; 10 — Cevcica; 11 —
— Prsten; 12 De tonai or ska kapsla;
15 — Unutrasnji levak; 14 — Opruga;
15 — Cahura; 16 — Trn; 17 — Kosu-
ijica bombe; IB — Eksplozivno punjenje;
19 — Levak
150
— stabilizator о cl platna (7), koji je jednim krajcm vezan za spoljni
levak a drugim za rubicu bombe; stabilizator obezbeduje siguran pad
bombe na cilj ceonom stranom, sto je uslov za njenu etikasnost, s obzi-
rom na kumulativni obli'k eksplozivnog punjenja,
— oprugu (4) koja je u nesto zbijenom stanju d ima zadatak da u
odredenom tremrtku odbaci spoljni levak.
Upaljac cine sledeci delovi: nosac (9), detonatorska kapsla (12),
opruga (14), tai (16) i osiguravajuca civija (8). Inace, upaljac je name-
njen da obezbedi detonaciju eksplozivnog punjenja bombe. Deton at orska
kapsla upaljaca redovno se cuva odvojeno od bombe (u hermetickoj
ambalazi) a kompletiranje se vrsi neposredno pred upotrebu bombe.
Funkcija. Da bi se bomba pripremila za bacanje, potrebno je da se
najpre odvije rucica, a zatim detonatorska kapsla navije na njen nosaC.
Ponovnim navdjanjem rucice, bomba je spremna za upotrebu.
Neposredno pred bacanje, bombu treba evrsto uhvatiti za rucicu
i izvuci (pomocu alke) rascepku i snazno je baciti prema cilju. Nakon
ovoga, kasi'ka odmah otpada i omogucava spoljnjem levku da pod dej-
stvom opruge (4) krene unazad. Kako je stabilizator jednim krajem
vezan za spoljni levak, to ce se on, usled kretanja levka, osloboditi
(otkmi) i zategnuti. Usled smicanja stabilizatora, osiguravajuca civija
(8) ispada te je sada detonatorska kapsla slobodna i od tma razdvojena
samo silom opruge (14). Pri sudaru bombe s preprekom, detonatorska
kapsla, usled inereije, savladava silu opruge, nalece na tm (16) i pali
se, usled cega dolazi do detonaeije eksplozivnog punjenja bombe. Princip
dejstva kumulativnog eksplozivnog punjenja objasnjen je u tacki 310.
Rucna protivtenkovska bomba RPG-43 probija oklop debljine oko
75 mm. Baca se obavezno iz zaklona i to na daljinu do 30 m. Bomba je
ieska 1200 gr. Duzina sa ruckom je 285 mm, a precnik tela 95 mm.
3) RUCNA PROTIVTENKOVSKA BOMBA RPG-6
41L — Rucna protivtenkovska bomba RPG-6 je namenjena za uni-
stavanje tenkova i drugih oklopnih vozila. Kao i prethodna bomba, ima
kumulativno dejstvo. Konstruktivno je poboljsana utoliko sto ima izdu-
zen (kruskast) oblik, te se lakse probija kroz vazduh, a sto je narocito
znacajno, prednja strana bombe je loptastog oblika, pa i kada udari u
prepreku pod uglom manjim od 90°, ona se uvek ispravi tako da se
dobije pravilno kumulativno dejstvo, sto nije slucaj sa rucnom protiv-
tenkovskom bombom RPG43.
Rucna protivtenkovska bomba RPG-6 (si. 93) se sastoji od sledecih
glavnih delova:
— kosuljice bombe sa eksplozivnim punjenjem;
— rucice sa stabilizatorom, i
— upaljaca.
Kosuljica bombe -izradena je od tankog celicnog lima (oko 0,5 mm).
Kruskastog je oblika, radi bolje stabilnosti pri letu kroz vazduh. Na gor-
njem (uzem) delu postoje navoji za uvijanje rucice bombe.
151
Eksplozivno punjenje (620 gr) je od smese trotila i heksogena. Obli-
kovano je u vi-du konusa, radi dobijanja fcumulatrvnog dejtsva. Oblo-
zeno je celicmm levkom. U vrhu eksplozivnog punjenja naoinjeno je
udubljenje za smestaj detonatorske kapsle.
Rucica je izradena od tan’kog
celicnog lima. U nju su smesteni
izvesni delovi upaljaca i stabiliza-
tor. Stabilizator je od platna, a ima
zadatak da obezbedi da bomba si-
gn mo udari ceonom stranom u ok-
lop. Jedan njegov kraj utvrden je za
rucicu bombe, a drugi je privezan za
dno rucice kasike. Stabilizator je i
jednim kanapom vezan za cahuru
upaljaca (5)» Na donjem prosirenom
delu rucice postoje navoji za navi-
janje na telo bombe. Sastavni deo
rucice je i kasika (2), koja ujedno
obrazuje i dno rucice.
Upaljac je namenjen da u odre-
denom trenutku obezbedi detonaciju
eksplozivnog punjenja bombe. Sas-
toji se od sledecih delova: detonator-
ske kapsle (12), udaraca sa iglom
(10), opruge udaraca (11), osigurava-
juce civije sa oprugom (7, 9), osigu-
ravajuce kuglice (6), cevcice (8) i
cahure (5).
Detonatorska kapsla se poseb-
no cuva (u hermeticnoj ambalazi)
a kompletiranje se vrsi neposredno
pred upotrebu bombe.
Radi osiguranja upaljaca od pre-
vremenog delovanja, kada je bomba
kompletirana, kroz cahuru (5) cevcb
cu (8) 1 udarac sa iglom (10), prolazi
osiguravajuca civija (7), koja se na
jednom kraju zavrsava kapicom.
Sl. 93 — Rucna protivtenkovska bomba
RPG-6, (s)
1 — P.ucica; 2 — Kasika; 3 — Stabilizator; 4 — Ras-
серка sa gajkom; 5 — Cahura; 6 — Osiguravajuca
kuglica; 7 — Osiguravajuca civija; 8 — Cevcica; 9 —
— Opruga osiguravajuce civije; 10 — Udarac sa iglom:
11 — Op ruga udaraca; 12 — Detonatorska kapsla;
13 — Kosuljica bombe; 14 — Eksplozivno punjenje;
15 — Levak
152
U sastavu ove civije nalazi se i odbacna opruga (9). Osiguravajuca civija
svojom kapicom os 1 anj a se na каяки preko sabijene opruge koja tezi
da diviju izbaci -iz svog lezista. Kasi-ka je pomocu rascepke (4) utvrdena,
te je time upaljac osiguran od prevremenog delovanja.
Funkcija. Priprema bombe za bacanje i postupak pri bacanju je is tri
kao kod bombe RPG-43.
U trenutku kada je bomba bacena, osiguravajuca civija (7) ipod
dejstvom svoje opruge (9), uzlazi iz svog lezista i potiskuje kasiku. Post о
je kasika jednim krajem vezana za «stabilizator, to se ovaj izvlaci
iz rucice i povlaci za sobom cahuru (5), us led cega ispada osiguravajuca
kuglica (6) d armiranje upaljaca je na ovaj nacin zavrseno. Sada se
udarac sa iglom drzi na potrebnom odstojanju od detonatorske kapsle
sa-mo pod uticajem sile opruge (11). Pri sudaru bombe sa preprekom,
udarac sa iglom savladava snagu opruge i vrsi opaljenje detonatorske
kapsle (12) koja zatim inicira eksplozivno punjenje bombe.
Rucna protivtenkovska bomba RPG-6 probija oklop debljine oko
80 mm. Bomba je mace teska 1200 gr, a baca se na cilj sa dal jin e 20—25
metara. Kumulativno dejstvo ove bombe is to je kao kod rucne protivten-
kovske bombe RPG-43.
5. — PAKOVANJE RUCNIH BOMBI
412. — Rucne odbrambene bombe upakovane su и originalne san-
duke, dok su rucne protivtenkovske bombe upakovane и podesenu
ambalazu.
1) PAKOVANJE RUCNIH ODBRAMBENIH BOMBI
413. — Rucne odbrambene bombe M52 (svih modela), upakovane
su po 40 komada и drvene sanduke podesene za brdsko transportovanje.
Dimenzije sanduka su sledece: 640 X420X170 mm. Bruto tezina jednog
sanduka -iznosi 31 kg.
S obzirom na veoma nepovoljau spoljnj-i obldk bombi za pakovanje,
a da bi se onemogucilo pomeranje i medusobno dodirivanje bombi
(narocito za vreme transporta), и sanduku postoji narociti ulozak (re-
setk-a) tako da svaka bomba ima svoje leziste.
414, — Rucne odbrambene bombe M50 (Pl i P2) upakovane su po
40 komada и drvene sanduke poljskog pakovanja. Dimenzije sanduka su
sledece: 740X 290 X 150 mm. Bruto tezina sanduka je 34 kg. I kod ovih
sanduka postoji reset к a za pakovanje bombi.
415, — Vezbovne rucne odbrambene bombe ne isporucuju se od
proizvodaca kompletne, vec se posebno nabavljaju kosuljice, a posebno
upaljaci. Kompleti-ranje se vrsi neposredno pred gadanje. Stoga i ne
postoji standardna ambalaza za ovu vrstu bombi, vec se koriste sanduci
od bojevih bombi (M52 i M50).
Upaljaci za vezbovne rucne odbrambene bombe ракиjи se po
500 kom. и kartonske kutije dimenzija: 49з X310X350 mm. Unutar ovog
153
pakovanja, postoje cetiri manje kutije (232 X137X310 mm) sa po 125
upaljaca. Bruto tezina karionske kutije sa 500 upaljaca je 2,5 kg.
416. — Skolske rucne odbrambene bombe pakuju se u ambaiazu
<od bojevih bombi.
2) PAKOVANJE RUCNIH PROTIVTENKOVSKIH BOMBI
417. — Rucne protivtenkovske bombe RPG-40 upakovane su po
-sledecem:
— 12 detonatorskih kapsli upaljaca smesteno je u kartonsku kutiju
-duzine 115 mm, 0 50 mm. Bruto tezina kutije je 300 gr. Kutija je spolja
paraf inis ana;
— 12 bombi smesteno je u drveni sanduk dimenzija: 480X410X220
mm. Bruto tezina sanduka je 20 kg. Bombe su prethodno uvijene u
b i-tumen-izi r anu h artij u.
418. — Rucne protivtenkovske bombe RPG-43, upakovane su po
sledecem:
— detonatorske kapsle upaljaca (9 komada) upakovane su u kar-
tonsku kutiju duzine 116 mm, 0 48 mm, Kutija je hermetizovana leplji-
vom trakom. Bruto tezina kutije je 240 gr. Svaka detonatorska kapsla
teska je po 20 gr. Njene dimenzije su a=34mm, b~17mm;
— devet rucnih protivtenkovskih bombi smesteno je u drveni san-
duk dimenzija: 440X340x200 mm. Bruto tezina sanduka je 16 kg. Svaka
bomba, pojedinacno, uvijena je u parafinisani papir. Zajedno sa bom-
bama je i kutija sa 9 detonatorskih kapsli.
419. — Rucne protivtenkovske bombe RPG-6, upakovane su po sle-
becem:
— 8 detonatorskih kapsli upaljaca smesteno je u kartonsku kutiju
buzine 50mm, !0 5Omm. Bruto tezina kutije je 100 gr;
— 8 bombi upakovano je u drveni sanduk dimenzija: 450X350X200
mm. Bruto tezina sanduka je 15 kg.
6. — OBELEZAVANJE RUCNIH BOMBI
420. — Rucne odbrambene i protivtenkovske bombe obelezene su
po jugoslovenskom sistemu obelezavanja.
1) OBELEZAVANJE RUCNIH ODBRAMBENIH BOMBI
421. — Rucne odbrambene bombe M52 (Pl i P2) obojene su sivo-
maslinasto, a oznake su nanete zutom bojom. Obelezavanje je izvrseno
po sledecem:
(1) Na kapi upaljaca
422. — Na gomjoj (sfemoj) povrsini каре upaljaca utisnuti su hlad-
nim zigovima sledeci podaci:
— PU, M66 (vrsta i model upaljaca);
.154
— ROB, M52, R (vrsta i model bombe i znak da je bomba remon-
tovana), Medutim, u toku remonta se od ovih oznaka odustalo (iz tehni-
ckih razloga), te se visenisu nanosile.
Oznake koje su ranije p os to j ale na kapi upaljaca su na jednom
broju bombi (u pocetku remonta) skidane (brusene), a kasnije su za-
drzane.
(2) Na kosuljici bombe
423. — Na kosuljici bombe su bojom nayedeni sledeci podaci:
— ROB, M52, R (vrsta i model bombe i znak za remont);
— SRB7101 (preduzece, godina i serija remonta bombi).
(3) Na sanduku za pakovanje bombi
424. — Na poklopcu i bocnim s-tranama sanduka su nanete sledece
oznake:
ROB, M52, R
SRB7101
Na prednjoj strani sanduka datisu sledeci podaci:
40 kom
RUCNA ODBRAMBENA BOMBA M52, R
SRB7101
Bruto: 31kg.
425. — Rucne odbrambene bombe M50 (Pl i P2), obojene su i
obelezene na slican nacin kao sto je to ucinjeno kod bombi M52
(Pl i P2).
2) OBELEZAVANJE RUCNIH PROTIVTENKOVSKIH BOMBI
426. — Rucne protivtenkovske bombe obelezene su po sledecem
primeru za bombu RPG^3:
(1) Detonatorska kapsla
427, — Na telu detonatorske kapsle zigom su utisnuti podaci о
partiji i godini izrade (11—44).
(2) Kartonska kutija sa detonatorskim kapslama
428, — Na kartonskoj kutiji sa detonatorskim kapslama (upalja-
cima) navedeno je sledece:
9 upaljaca
(3) Rucna protivtenkovska bomba
429. — Na telu bombe je zutom bojom dat podatak о nazivu bombe
i lab ora eno j seriji. Na primer:
RUCNA PT BOMBA (RPG-43) (s)
RZK6014, R
Na suprotnoj strand je nalepljena etiketa sa uputstvom za upo-
trebu bombe.
(4) Sanduk za pakovanje
430. — Na prednjoj st rani sanduka navedeni su sledeci podaci:
9 kom
RUCNIH PROTIVTENKOVSKIH BOMBI RPG-43 (s)
RZK6014, R Bruto: 16 kg.
Na poklopcu I bocnim stranama sanduka ponovljeni su prednji
podaci, s tim sto je umesto samog naziva bombe data skracenica
(RPTB — RPG-43) i sto su tzostavljeni podaci о bruto tezina i broju
bombi u pakovanj-u.
156
Glava V
ARTIFICIJE
431. — Materije i smese koje pri gorenju daju svetlosni, toplotni,
dimni ili zvucni efekat, nazivamo artificijama, iii pirotehnickim sme-
sama. Prema tome, sve pirotehnicke smese po nameni mozemo podeliti
na: osvetljavajuca (signalna), zapaljiva, dimna sredstva d sredstva za
proizvodnju puenja.
Osvetljavajuca (signalna) sredstva su namenjena za izradu zvezdica
i baklji kod municije. Pored toga, ova sredstva se upotrebljavaju i za
izradu trasera kod municije. Po potrebi, zvezdice se izraduju u vise
boja (zelena, zuta, ervena — na primer kod signalnog metka 26 mm).
Najpoznatdja osvetljavajuca sredstva su: Al, Mg, Ca, Si, Td i dr.
Zapaljiva sredstva se koriste za punjenje zma artiljerijske muni-
cije, mina i bombi. Najpoznatija su termit d beli fosfor.
Dimna sredstva se ta-kode koriste u iste svrhe. Beli fosfor se ovde
koristi kao dimna materija, a poznate su jos i Bergerova ili HC smesa
(m esavin a cinka u prahu sa heksahloretanom).
Sredstva za proizvodnju puenja se izraduju od cmog baruta. U po-
stednje vreme se koristi i brizantnd eksploziv — uglavnom trotil. Gotovi
proizvodi dzradeni od pomenutih materija, nazivaju se topovski udari.
432. — U ovoj glavi ce biti reci samo о osvetljavajucim sredstvima
i sredstvima za proizvodnju puenja. Od osvetljavajucih sredstava upo-
znacemo se sa signalnim metkom 26 mm, a od sredstava za proizvodnju
puenja bice govora о topovskim udarima od cmog baruta i eksploziva.
0 ostaldm sredstvima gde su primenjene pirotehnicke smese, bice reci
u odgovarajucim poglavljima ove knjige.
J. — OSVETLJAVAJUCA (SIGNALNA) SREDSTVA
433. — Najpoznat-ije (ujedno i najmasovnije) osvetljavajuce sred-
stvo u nas jc 26 mm signalm metak.
157
1) 26 mm SIGNALMI METAK M58PI
SL 94 — 26 mm signalm metak
M58PX
1 — Kapa; 2 — Kartonski ulozak; 3 —
— Cahura metka; 4 — Zvezdica; 5 — Prsten
od Silca; b — Prsten od kartona; 7 — Ba*
rut no punjenje; 8 — Inicijalna kapsla
434. — Signalni metak M58PI
(si. 94) namenjen je za osvetljavanje
terena i signalizaciju. Sastoji se od
sledecih oblika:
— cahure;
— inicijalne kapsle;
— barutnog punjenja;
— zvezdice, i
— pomocnih elemenata.
435. — Cahura je cilindricnog
oblika sa povijenim ustima ka unu-
trasnjim zidovima, radi lakseg ula-
zenja metka u cev pistolja, Izradena
je od aluminijuma, Na dancetu ca-
ll u re postoji otvor u koji se utiskuje
inicijalna kapsla. Da bi se sprecio
stetan uticaj vlage na pojedine ele-
mente metka, a posebno na zvezdi-
cu, izvrsena je hermetizacija metka.
Ovo je postignuto pomocu odgovara-
juce aluminijske каре, koja je na-
vucena na usta cahure.
436. — Inicijalna kapsla je tipa
»zevelo«, a utiskuje se pod pritis-
kom u leziste u dance cahure. Da
bi ovaj spoj bio herrnetican, pre utis-
kivanja se cilindricni deo kapsle pre-
mazuje selakovim lakom.
Na inicijainoj kapsli razlikuje-
mo sledece delove:
— cance kapsle;
— inicijalno punjenje, i
— nakovanj.
437. — Cance je izradeno od
tombaka i u njega se smestaju svi
delovi kapsle. Inicijalno punjenje
se nalazi u bakarnom cancetu, a
sastoji se od smese zivinog fulmi-
nata t kalijum hlorata i antimon-tri-
sulfida u odredenom odnosu. Ovo
punjenje sluzi za pripaljivanje pogon-
skog barutnog punjenja. Nakovanj je
izraden od mesinga. Svojim donjini
krajem se oslanja na inicijalno punjenje a gomjim delom na povijene
krajeve usta canceta kapsle. Namenjen je da se izmedu njega i udarne
igle u trenutku opaljenja metka izvrsi gnjecenje inicijalne smese.
158
438. — Barutno punjenje se sastoji od 3 gr croog baruta, a sure-
st eno je u dnu cahure metka. Ovo punjenje ima dvostruku narnenu: da
izvrsi pripaljivanje zvezdice i da je odredenom silom izbaci iz cahure..
439. — Zvezdica pri svom sagorevanju stvara odreaenu kolieinu.
svetlosti (osvetljavajuce dl-i signakie) i taiko ispunjava osnovni zahtev
koji se postavlja signalnom metku, tj. osvetljavanje odredene teritorije-
ili davanje odredenih signala.
Zvezdica je smestena u alummijumsku cahuru. Pored signalne smese
kao glavnog sas-tojka, zvezdica sadrzi jos i pripalnu smesu (od craog,
baruta), prenosnu smesu, kao i neophodan broj pokrivki od kartona
ili celuloida. 'Radi lakseg pripaljivanja, zvezdica je sa doaije strane (ka
barutnom punjenju) nareckana, cime je povecana dodinna povrsina
smese. Zvezdica pri sagorevanju moze da daje razlicitu boju plamena.
sto zavisi od materijala od kojih je izradena.
Za izradu zvezdice bele boje, koristi se:
— barijumnitrat;
— kalijumnitrat;
— sumpor, i
— parafin.
Belu boju plamenu daju soli barijumovog i kalijevog nitrata.
Za izradu zvezdice crvene boje, koristi se:
— stroncijumnitrat;
— magnezijum;
— polivinilhlorid.
Crvenu boju plamenu daju soli stroncijuma.
Za izradu zvezdica sa plamenom zelene boje, najcesce se koriste
iste komponente kao i kod zvezdice sa plamenom crvene boje, s tom
razlikom sto se umesto stroncijumnitrata koristi barijumnitrat-
Za izradu zvezdica zute boje, koristi se:
— natrijumnitrat;
— magnezijum;
— krioht;
— sumpor, i
— polivinilhlorid.
Soli natrijumnitrata u ovoj smesi daju plamenu zutu boju.
440. — Pomocni dementi kod signalnog metka sluze za odgovarajuca
ojacanja i pregrade. Fiicani prsten postavljen izmedu barutnog punjenja
i zvezdice, namenjen je da donekle ublazi udar koji stvara pritisak
barutnih gasova pri sagorevanju. U protivnom bi ovaj pritisak mogao da
dovede do rastresanja pripalne smese u zvezdici i bude uzrok njenom
nepripaljivanju. Slicnu namenu ima i ulozak izmedu zvezdice i poklopca
metka. Zapravo, karton-sfci ulozak prima na sebe silu koju mu u pntm
trenutku predaje zvezdica radi izbijanja ahiminijumske каре, -как о ne bi
doslo do rastresanja smese u zvezdici, odnosno do njenog laganja. Ostali
pomocni elementi signalnog metka su manje znacajni.
159
441. — Funkcija. Dejstvo signalnog metka M58P1 ogleda se u sle-
decem: posle opaljenja inicijalne kapsle, dolazi do paljenja barutnog
punjenja. U tom trenutku se u barutnoj komori metka (prostor .izmedu
dna cahure i filcanog prstena), usled sagorevanja barutnih punjenja raz-
vijaju gasovi visoke temperature i stvara pritisak odredene velicine.
Usled ovoga, istovremeno dolazi do poti-skivanja zvezdice napred i zapa-
Ijenja pripalne smese zvezdice. Posto zvezdica savlada otpor (preko
kartonskog uloska) koji u tom trenutku pruza aluminijumska кара, ona
napusta cev pistolja. U toku leta zvezdice, izvrsi se pripaljivanje prenosne
smese, a kada zvezdica dostigne maksimalnu vdsi-nu, zapali sei sama
signalna smesa zvezdice i ona pocinje da pada ka zemlji sagorevajuci
vrlo burno. Vreme gorenja signalne zvezdice iznosi 5,5 do 9,5 sekundi.
Plamen zvezdice moze da bude razlicite boje: crvene, zelene, zute i bele.
Zvezdica se gasi na oko 15 metara od zemlje.
SI. 95 — Topovski udar M71,
od cmog baruta
1 — Kanap za nosenje; 2 — Poklopac; 3 —
— Tarna smesa; 4 — Sporogorcci stapin;
5 — Kartonska cev; 6 — Glavica za palje-
nje stapina; 7 — Poklopci sa Gtvorom; S —
— Utvrdivac stapina; 9 — Crni barut; 10 —
— Poklopcj
Si
2. — SREDSTVA ZA PROIZVODNJU
PUCNJA
442. — Kao sto je vec napome-
nuto, pirotehnicka smesa zvana crni
barut se koristi za izradu topovskih
udara. Medutim, pored crnog baruta,
za izradu topovskih udara koristi se
u poslednje vreme i trotil. Inace,
topovski udari se koriste za imita-
ciju topovskog puenja i detonaeije
granate pri raznim talktickim rad-
njama.
1) TOPOVSKI UDAR M71 OD
CRNOG BARUTA
443. — Topovski udar M71, od
crnog baruta (si. 95) sastoji se od
sledecih elemenata:
— kartonske cevi sa odgovara-
jucim poklopcima;
— barutnog punjenja, i
— sporogoreceg stapina.
444. — Kartonska cev (5) izraoe-
na od natron papira spiralnim namo-
tavanjem. Debljina zidova cevi izno-
si oko 5 mm. Duzina cevi je 120 mm.
160
a 0 42 mm. К ar to ns к a cev objedinjava sve elemente topovskog udara u
jednu celinu. Kartonskih poklopaca ima ukupno pet. Prvi od njih (2)
sluzi da zastiti sporogoreci stapin od ostecenja. Ima ujedno ulogu po*
klopca topovskog udara. Na njemu je sa unutrasnje strane nalepljena
tama smesa koja je izradena po posebnoj recepturi. Donja dva karton*
ska poklopca (10) cine dno topovskog udara. Radi zastite barutnog
punjenja od vlage, ili eventualnog prosip an j a, povijeni krajevi ovih
poklopaca su zalepljeni za unutrasnji zid kartonske cevi. Preostala dva
kartonska poklopca (7), imaju slicnu ulogu kao prethodni, s tim sto ovi
(s obzirom da su probus eni kroz sredinu) omogucavaju i ucvrscivanje
stapina. I ovi poklopci su zalepljeni za zidove kartonske cevi topovskog
udara.
445. — Barutno punjenje (9) sluzi da izazove eksploziju prilikom
sagorevanja i time proizvede pucanj odredenog intenziteta. Izradeno je
od cmog baruta razlicite granulacije. Tezina barutnog punjenja je 75 gr.
Radi zastite od ostecenja, barutno punjenje je hermetizovano.
446. — Sporogoreci stapin (4) je namenjen da izvrsi pripaljivanje
barutnog punjenja. Za ovu svrhu koristi se standardni sporogoreci stapin
0 6,5 mm (JUS H. D3.050). Ukupna duzina stapina iznosi 250 mm. Radi
lakseg smestaja u kartonsku cev, stapin je spiralno uvijen. Gornji kraj
stapina zavrsava se glavicom (6) koja je nacinjena od kresivne smese
propisanog sastava. Donji kraj stapina uronjen je u barutno punjenje.
Pre ovog, stapin je u cilju fiksiranja provucen kroz otvore kartonskih
poklopaca kao i kroz metalni utvrdivac (8). Vreme gorenja stapina
iznosi 20—30 sekundi.
447. — Funkcija topovskog udara M71, od cmog baruta. Da Ы se
topovski udar doveo do dejstva, najpre treba skinuti poklopac (2) i sa
njegove unutrasnje strane odlepiti pokrivku tarne smese. Zatim, slobod-
nim krajem stapina (na kojem je glavica sa kresivnom smesom) prevuci
preko tame smese. Usled ovog, pripalice se sporogoreci stapin i nakon
— elektronski voltmetar podesiti za rad na nacin opisan u njegovom
barutnog punjenja stvara se pritisak koji u odredenom trenutku (kada
sila p bude veca od otpora zidova topovskog udara), kida kartonski
omotac topovskog udara i izaziva eksploziju barutnog punjenja, sto se
manifestuje pucnjem odredenog intenziteta.
U pogledu mera bezbednosti pri upotrebi topovskog udara kao i
postupka pri eventualnom nepripaljivanju sporogoreceg stapina, ili
izostajanja dejstva, pridrzavati se uputstva koje je nalepljeno na kar-
tonskoj cevi topovskog udara.
2) TOPOVSKI UDAR M71 OD 200 gr TNT
448. — Topovski udar od 200 gr TNT (si. 96) se sastoji od sledecih
elemenata:
— kartonske cevi sa poklopcima;
— eksplozivnog punjenja sa cevcicom, i
— sporogoreceg stapina sa detonatorskom kapslom.
161
449. — Kartonska cev (5) je namenjena da objedini sve delove
topovskog udara u jednu celiiru, Izradena je od netipiziranog kartona
smede boje -i omotnog superiora, Duzina cevi je 100 mm, a 070 mm.
Debljina tela cevi je oko 4—5 mm.
SL 96 — Topovski udar M71, od 200 gr TNT
1 — Калар za nosenje; 2 — Tama smesa; 3 — Utvrdivac cevcice; 4 —
— Poklopac; 5 — Kartonska cev; 6 — Eksplozivno punjenje; 7 — Me-
talna cevcica; 8 — Poklopac; 9 — Detonatorska kapsla; 10 — Sporo-
goreci stapin; 11 — Glavica
Kartonska cev se zatvara sa dva poklopca — gornjdm (4) i donjim
(8). Oba su, svojim povijenim krajevima zalepljena za unutrasnji zid
kartonske cevi. Gornji poklopac ima na srediin o-tvor kroz koji se
namesta metalna cevcica (7). Na ovom poklopcu se takode nalazi Larna
smesa koja je naneta na posebnom kartonu (2). Jedan kraj ovog kar-
tona 'ima jezicak radi lakseg hvatanja. Karton sa tamom smesom
ujedno sluzi л kao poknvac metalne cev dice. Tarna smesa, mace, sluzi
162
da se pomocu nje i kresivne smese (sa stapinom) izvrsi pripaljivanje
sporogoreceg stapina. Izradena je po posebnom receptu.
Donji kartonski poklopac (8) cini dno topovskog udara i ima zada-
tak da spreci ispadanje eksplozivnog punjenja.
450, — Eksplozivno punjenje (6) je namenjeno da svojim dejstvom
(detonacijom), izazove pucanj odredenog intenziteta. Izradeno je od
trotiia u ijuskama, Tezina eksplozivnog punjenja je 200 gr. Da bi se
obezbedio siguran i efikasan prenos micijacije od detonatorske kapsle
ka eksplozivnom punjenju, u ovom je nacin jen otvor za smestaj me-
talne cevcice (7), u koji se pri upotrebi topovskog udara stavlja deto-
natorska ’kapsla. Fiksiranje metalne cevcice u svom lezistu izvrseno
je pomocu posebnog karton&kog utvrdivaca (3), koji je zalepljen za
gomji poklopac topovskog udara.
451. — Sporogoreci stapin (ID) je namenjen za prenos plamena od
glavice (11) do detonatorske kapsle (9). Za ovu svrhu koristi se speci-
jalni podvodni sporogoreci stapin. Duzina stapina iznosi oko 240 mm.
Vreme gorenja je 20—30 sekundi. Na jednom kraju stapina naneta je
kresivna smesa, te se taj deo naziva glavica stapina (11). Da bi se
sprecilo eventualno ostecenja crnog baruta u stapinu, pre namesftanja
glavice, vrh stapina se premazuje smesom acetona i celuloida. Kada
je glavica potpuno suva, zasticuje se umakanjem u rastopljeni parafin.
Za dmgi kraj stapina pricvrscena je detonatorska kapsla (9). Ovaj
spoj je premazan selakovim lakom. Detonatorska kapsla je in ace 'name-
njena da eksplozivno punjenje topovskog udara dovede u odredenom
trenutku do detonacije.
Sporogoreci stapin se detonatorskom кар slum cini poseban eleme-
nat, koji se posebno.cuva i pa'kuje.
452. — Funkcija. Topovski udar M71, od 200 gr TNT dovodi se
do dejstva na sledeci nacin: najpre treba ukloniti karton sa tarnom
smesom (2) a zatim detonatorska kapslu namestiti u leziste u eksplo-
zivnom punjenja. Potom treba glavicom (11) prevuci preko tame smese,
cime je u stvari izvrseno aktiviranje topovskog udara. Nakon 20—30
sekundi, plamen sporogoreceg stapina prenece se na prenosno punjenje
i doci ce do snazne detonacije pracene pucnjem odgovarajuce jacine.
Priprema topovskog udara za gadanje, mere 'bezbednosti i drugi
detalji dati su u uputstvu koje je nalepljeno na omotacu topov-
skog udara.
3) TOPOVSKI UDAR M71 OD 400 gr TNT (si. 97)
453 — Opis dat za topovski udar od 200 gr TNT u potpunosti se
odnosi i na ovaj topovski udar, izuzev razumljive razlike u gabaritu
topovskog udara i tezini eksplozivnog punjenja.
163
I
SI. 97 — Topovski udar M71, od 400 gr TNT
1 — Kanap za nosenje; 2 — Tarna smesa; 3 — Utvrdivac cer-
ci cc; 4 — Poklopac; 5 — Kartonska cev; 6 — Eksplozivno
punjenje; 7 — Cevcica; 8 — Poklopac; 9 — Detonatorska kapsla;
13 — Sporogoreci stapin; 11 — Glavica
164
3. — PAKOVANJE
1) PAKOVANJE SIGNALNIH METAKA 26mm M58P1
454. — Pakovanje signalnih metaka M58P1, izvrseno je po sledecem:
— 5 metaka (iste boje) smesteno je u vrecici od polietilena;
— 100 polietilen skill vrecica (500 metaka), upakovano je neposred-
no u drveni sanduk.
Hermetizacija signalne municije je (pored hermetlzacije samog
metka) postignuta primenom polietilenskih vrecica zavarenih na spo~
jevima.
Drveni sanduk je obojen sivomaslinasto. Nije podesen za b rds к о
transportovanje. Dimenzije sanduka su: 500X330x400 mm. Bruto tezina
sanduka je 38 kg.
U svakom sanduku zastupljene su sve boje metaka i to u si edecim
odnosima:
— 150 metaka bele boje (30%);
— 150 metaka crvene boje (30%);
— 100 metaka zelene boje (20%), i
— 100 metaka zute boje (20%).
455. — Pored izlozenog nacina pakovanja u prethodnoj tacki, и
poslednje vreme je uvedena kartonska ambalaza za pakovanje signal-
nih metaka. Meci se najpre pakuju po 6 odnosno 4 komada u henne-
tizovane vrecice od polietilena, a potom po 120 komada u kartonsku
kutiju od vodootpome lepenke. Odnos metaka u pogledu boja je sledeci:
po 6 metaka u vrecdci pakuju se meci bele i crvene boje, a po 4 komada
meci zelene i zute boje osvetljavanja. Svaka boja je zastupljena и
pakovanj-u sa po 6 vrecica.
2) PAKOVANJE TOPOVSKIH UDARA
(1) Pakovanje topovskog udara M71, od crnog baruta
456. — Topovski udari M71, od cmog baruta pakuju se u kar-
tonske kutije (od vodootpome lepenke). U jednu kutiju je smesten 51
topovski udar. Dimenzije kutije su sledece: 376 X 300 X134 mm. Bruto
tezina je 7 kg.
(2) Pakovanje topovskog udara M71, od 200 gr TNT
457, — Topovski udari M71, od 200 gr TNT pakuju se u kartonske
kutije od vodootpome lepenke. U jednu kutiju smesteno je 40 topov-
skih udara. Pored ovog, u istu kutiju smesteno je i 40 stapina sa deto-
natorskom kopslom i to svaki u posebno drveno leziste. Dimenzije
kartonske kutije su sledece: 395X260X290 mm. Bruto tezina kutije
je 10 kg.
Radi obezbedenja od samootvaranja u toku transporta, kutija sa
topovskim udarima je na dva mesta ojacana poll prop ilen skim trakama
sirine 15 mm.
165
(3) Pakovanje topovskog udara M71, od 400 gr TNT
458. — Topovski udari M71 od 400 gr TNT pakuju se na isti nacin
kao i topovski udari od 200 gr TNT. Jedina razlika je u tome sto se u
kartonsku kutiju (uimesto 40 komada) smesta 20 kompletnih topov-
skih udara.
4. — OBnLuZAVANjii
1) OBELEZAVANJE SIGNALNIH METAKA 26 шт xM58Pl
459. — Obelezavanje sigualnih metaka 26 mm izvrseno je po slede-
cem: na cahura metka, .po duzoj osi, crnom bojom su naneti podaci о
kalibru i modelu metka (26 mm signalm metak M58P1), boja zvezdice
(bela, zuta i dr.), oznaka preduzeca, godina i serija izrade metka (SC
7101) irok njegove upotrebljivosti.
Na dance cahure su zigom utisnuti podaoi о kalibru metka, oznaka
preduzeca i godina izrade cahure (26 mm — SC 1971).
Pored navedenog, a da bi se lakse tiocilo koje je boje metak, кара
svakog metka je obojena onom bojom koju zvezdica daje pri sagore-
vanju. Medutim, da bi se i u uslovima ogranicene vidljivosti ustanoviia
boja metka, na kapi svakog metka postoje ispupcenja (bradavive) i to za:
— zelenu boju ...... jedno;
— crvenu boju...............dva;
— zutu boju.................tri.
Kapa metka bele boje je bez bradavica.
Na kesici sa 5 metaka je na kartonskom omotu (unutar vrecice)
nalepljena etiketa sledeceg sadrzaja:
5 kom.
Bela zvezdica
SC7101
Upotrebljivo do------
Na prednjoj strain! sanduka su zutom bojom nanesene ove oznake:
500 kom.
26 mm SIGNALNI METAK M58P1
SC7001
Upotrebljivo do-------------
150 kom — bela zvezdica;
150 kom —~ crvena zvezdica;
100 kom — zelena zvezdica;
100 kom — zuta zvezdica.
Bruto: 38 kg.
Na desnoj bocnoj strani sanduka su podaci о crnom barutu koji
je upotrebljen za pogonsko punjenje metka (СВ, BK7001).
Na levoj bocnoj strani i po'klopcu sanduka su skraceni podaci о
signalnom metku, kalibar i model (SM — 26 mm M5SP1), zatim podaci
о proizvodaca, godini i seriji izrade metka (SC7101).
166
2) OBELEZAVANJE TOPOVSKIH UDARA OD CRNOG BARUTA i TNT
(1) Obelezavanje topovskog udara M71, od cmog baruta
460. — Topovski udar M7I, obelezen je po sledecem:
461» — Na poklopcu topovskog udara, stembiljem (cmom bojom)
urisnut je podatak: STAPIN I TARNE SMESE,
462. — Na kartonskoj cevi topovskog udara, nalepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
TOPOVSKI UDAR M71
CB №3, sen BK7002
Lab. ser. RZK7101
Ispod ove etikete, nalepljena je etiketa sa uputstvom za upotrebu
topovskog udara.
463. — Na prednjoj strani kutije za pakovanje topovskih udara,
kao i na poklopcu sa spoljne i unutrasnje strane, nalepljena je etiketa
sa sledecim podacima:
— kolicina .upakovanih topovskih udara (51 komad);
— naziv i model upakovanih sredstava (topovskih udara M71);
— vrsta baruta, serija i proizvodac (CB №3, BK7002);
— laboracna serija upakovanih topovskih udara (RZK7101);
— bruto tezina pakovanja (7 kg).
(2) Obelezavanje topovskog udara M71, od 200 gr TNT
464. — Topovski udar M71 od 200 gr TNT, obelezen je po sledecem:
465. — Na poklopcu topovskog udara, stembiljem (crvenom bojom)
otisnut je podatak: TARN A SMESA.
466. — Na kartonskoj cevi nalepljena je etiketa sledecg sadrzaja:
EKSPLOZIVNI TOPOVSKI UDAR M71
od 200 er trotila, ser. 10/68
RZK6801
Ispod ove eti'kete, nalepljeno je uputstvo za upotrebu topov-
skog udara.
467. — Na prednjoj strani kutije za pakovanje topovskog udara
M71 od 200 gr TNT, kao i na poklopcu sa spoljne i unutrasnje strane,
nalepljena je etiketa sledeceg sadrzaja:
40 kom.
EKSPLOZIVNIH TOPOVSKIH UDARA M71
od 200 gr trotila, ser. 10/71
Lab. ser. RZK7101
Bruto: 10 kg.
(3) Obelezavanje topovskog udara M71 od 400 gr TNT
468. — Obelezavanje topovskog udara M71 od 400 gr TNT, isto-
vetno je sa prethodnim, izuzev sto je kod ovog, umesto 200 gr, stavljeno
400 gr TNT i sto je ukupna kolicina udara u kutiji 20 a ne 40 komada,
kao kod prethodnog topovskog udara.
167
G 1 a v a VI
MINE ZA RUCNE BACACE
469. — Mina pretstavlja skiop elemenata i mehanizam a koji se
pomocu barutnog punjenja izbacuju iz oruda sa neizzljebljenom cevi,
radi postizanja dejstva na cilju.
S obzirom na takticku namenu rucnog bacaca, kao oruda za ne-
posrednu borbu sa neprijate!jskim oklopnim sredstvima, postoji samo
bojeva mina sa kumuladvnim dejstvom.
Mina za rucni bacac je nadkalibama, tj. precnik kosuljice sa eks-
splozivnim punjenjem je veci od kalibra cevi oruda (mina je kalibra
90 mm, a 0 cevi bacaca 44 mm).
1. — ELEMENT! MINE ZA RUCNI BACAC
470. — Mina se sastoji od upaljaca, kosuljice sa balistickom kapom
i detonatorom, stabilizatora, eksplozivnog i pogonskog barutnog pu-
njenja.
471. — Upaljac je mehanizam ciji je zadatak da minu dovede do
dejstva pri njenom sudaru sa preprekom. Za kumulativne mine upo-
trebljava se gornji, udami upaljac, trenutnog i trenutno-inercionog
dejstva. Armiranje upaljaca vrsi se pod uticajem sile inercije. Upaljaci
su neosiguranog tipa, jer nemaju prekinut inicijalni lanac.
472, — Upaljac za mine najcesce sacinjavaju sledeci sklopovi:
— telo upaljaca;
— udamo-osiguravajuci mehanizam, i
— detonatorska kapsla.
Telo upaljaca izradeno je od durala, a namenjeno je da objedini u
jednu celinu sve elemente i tako omoguci predvidenu funkciju upa-
ljaca. Zastitna кара obezbeduje hermeticnost upaljaca do upotrebe.
168
UdariiO'Osiguravajuci mehanizam se sastoji od: udaraca sa udarnom
iglom, vodice, cahure, armiirajucih i osiguravajucih kuglica, armirajuceg
prstena sa oprugom. Ovaj mehanizam sluzi da obezbedi sigurnost upa-
ljaca pri rukovanju, transportu i opaljenju, kao i da osigura ispravno
dejstvo upaljaca na cilju.
Detonatorska kapsla se sastoji od kosuljice, eksplozivnog punjenja i
inicijalne kapsle sa nosacam. Sluzi da svojom detonacijom obezbedi
dovoljan detonacioni impuls koji je potreban za potpunu detonaciju
eksplozivnog punjenja u kosuljioi mine.
473. — Kosuljica sluzi za smestaj eksplozivnog punjenja, kao i
da objedini os tale elemente u jednu celinu. Cilindricnog je oblika i
izradena od durala. Na prednjem kraju kosuljice pricvrscena je balis-
ticka кара a na zadnjem (suzenom) delu, navijeni su detonator i sta-
bilizator. Zidovi kosuljice su tanki te omogucavaju smestaj relativno
velike kolicine eksploziva (oko 1 kg). Ovo je moguce iz razloga sto
mina pri opaljenju ne trpi nikakva naprezanja, posto se nalazi van
cevi bacaca.
Detonator je smesten na suprotnoj strand osnovice kumulativnog
levka i ima zadatak da prihvati pl amen od upaljaca i sopstvenom deto-
nacijom inicira eksplozivno punjenje mine,
474. — Stabilizator sluzi da osigura stabilan let mine na putanji.
Zbog relativno velike povrsine krilaca, napadna tacka otpora vazduha
nalazi se pozadi tezista mine, cime se postize stabilnost mine na putanji.
Ova stabilnost je donekle poboljsana blagom rotacijom mine na putanji
sto omogucava neznatno zakosena (oko 3°) krilca stabilizatora. Stabili-
zator raspolaze mehanizmom koji krilca drzi staino u razmahnutom
polozaju. Pri uvlacenju mine u cev, ista se skupljaju i zalaze u I exist a
na telu stabilizatora. Stabilizator je sa zadnje strane zatvoren cepom
u koji su smestene dve inicijalne kapsle i pojacnik od NC baruta.
475. — Eksplozivno punjenje je napravljeno od smese trotila i
heksogena u odnosu 50 : 50%. Eksplozivno punjenje je formirano u
vidu konusa (da bi se dobio kumulativni efekat) i oblozeno bakarnim
levkom, u cilju povecanja probojnosti. Kroz sredinu eksplozivnog pu-
njenja prolazi sprovodna cevoica, koja usmerava plamen od upaljaca
ka detonatora mine.
476, — Barutno (pogonsko) punjenje je od NC baruta. Izradeno
je kao poseban element, koji je nezavisan od mine i koji se tako cuva i
transportuje. Barutno punjenje je smesteno u kartonsku kutiju. Zadnji
deo ove kutije napunjen je peskom, kako bi se smanjio gubitak ener-
gije barutnih gasova kroz zadnji otvor cevi. Na prednjem delu, u
barutnom pimjenju smestena je pripala od crnog baruta koja ima
zadatak da obezbedi sigurno pripaljivanje barutnog punjenja.
169
2. — PODELA MINA PO NAMENI
477. — Zavisno od namene, mine za
rucne bacace delimo na:
— mine za unistavanje tehnickih sre-
dstava (kumulativne), i
— mine za obuku u rukovanju i ga-
danju (vezbovne i skolske).
Pojedinacni opis prednjih mina dat
je и narednom odeljku.
3. — MINE ZA UNISTAVANJE TEHNICKIH
SREDSTAVA (KUMULATIVNE)
478, — Za rucni bacac M57, postoje
sledece mine za unistavanje tehnickih
sredstava:
— kumulativna mina M57, sa upa-
ljacem UTI, M57;
SI. 98 — Kumulativna mina M57
sa upaljacem UTI,M57
[ — Кйра upaljaca; 2 — Upaljac; 3 — Ba-
listicka кара; 4 — Levak; 5 — Kosuljica;
6 — Eksplozivno punjenje; 7 — Detonator;
о — о laud I/а Lor; 9 — Gsu Villa Uskaca kl‘i-
iaca; IQ — Tiskac krilaca; H — Opruga
tiskaca krilaca; 12 — Oslona cahura; 13 —
~~ Nosac kapsli; 14 — Krilce stabilizators;
15 — Udarac; 16 — Inicijalna kapsla; 17 —
— Barutno punjenje
SL 99 — Upaljac UT1JVI57
I — Kapa; 2 — Pecurka; 3 — Telo upa-
ljaca; 4 — Igla; 5 — Opruga; 6 — Prsten;
7 — Vodica; 8 — Artnirajuci prsten; 9 —
— Op ruga upaljaca; 10 — Агппгариса kug-
lica; Il — Armirajuca kuglica; 12 — Ini-
ci jalno-detonatorska kapsla; 13 — Op ruga
armirajuceg prstena; 14 — Nosac inicijalno-
-detonatorske kapsle; 15 — Cahura upaljaca;
16 — Prsten-osigurac upaljaca.
— kumulativna mina M57, sa upaljacem UTI, M61;
— ikumulativna mina M57, sa upaljacem UTI, M57P2, remontovana.
1) KUMULATIVNA'MINA M57, SA UPALJACEM UTI, M57
479, — Kumulativna mina M57 (si. 98) je namenjena za unistava-
nje tenkova i oklopnih vozila u bliskoj borbi na daij.mama do 200
metara. Mina se upotrebljava i za gadanje bunkera i utvrdenih z grad a,
na odstojanju do 400 metara.
480. — Mina se sastoji od sledecih glavnih delova i to:
— upaljaca;
— kosuljice sa balistidkom kapom;
— eksplozivnog punjenja sa levkom;
— detonatora, i
— stabilizatora mine.
481. — Upaljac (si. 99) je udarni, trenutnog dejstva. Prema stepenu
osiguranja, spada u grupu neosiguranih upaljaca, jer пета prekid
inicijalnog lanca, U slucaju dejstva kapsle, bilo iz kojeg razloga, doslo
bi do det onacije mine.
Upaljac je stalno navmut na minu i tako se cuva i transport je.
Nije predvideno da se vrsi bilo kakvo njegovo podesavanje pre gada-
nja. Upaljac sigurno deluje na prepreku postavljenu pod uglom od
25° (i vecim) u odnosu na horizom. lako ovaj upaljac nosi naziv UTI,
on пета inerciono dejstvo, te ovo treba dmati u vidu pri gadanju.
Armiranje upaljaca vrsi se pod dejstvom she inercije. Kada mina
pod pritiskom barutnih gasova krene napred, armirajuci prsten (8)
zaosiaje, sabijajuci time svoju oprugu (13). Usled ovog, armirajuca
kuglica (10) ispadne u prazan prostor izmedu armirajuceg prstena i
tela upaljaca. Po prestanku ubrzanja, armirajuci prsten pod dejstvom
svoje opruge i mercije izazvane us-porenjem mine, polazi napred i
naslanja se na ramena vodice. Kretanjem napred, armirajuci prsten je
stvorio mogucnost da iz svog lezista ispadne i donja armirajuca kug-
lica (11), dime je prekinuta cvrsta veza izmedu kapslonosca (14) i vodice
(7) i zavrseno armiranje upaljaca.
Pri udaru mine u prepreku, usled sile reakcije, pecurka (2) polazi
nazad i preko tela (3) sabija oprugu upaljaca (9). Sila reakcije se
istovremeno prenosi preko ramena vodice na udarnu iglu (4) koja ubada
kapslu. Plamen od inicijaln-detonatorske kapsle prolazi kroz sprovodnu
cevcicu 1 aktivira detonator mine koji se nalazi u dnu kumulativnog
punjenja.
482. — Kosuljica sa balistickom kapom je namenjena da objedini
sve delove mina u jednu celinu. Izradena je od aluminijuma. Na kosu-
Ijici mine razlikujemo prednji cilindricni i zadnji konusni deo. Na
prednji deo postavlja se ballsticka кара koja je sa kosuljicom spojena
pertlovanjem. В alls ticka кара na gomjem delu ima otvor za navijanje
upaljaca. Na unutrasn joj strani postoje cetin ispusta (rebra) radi oja-
canja- каре.
171
Cilindricni deo kosuljice sluzi za smestaj eksplozivnog punjenja i
kumulativnog levka sa cevcicom. Prema zadnjem delu mine, cilmdriom
deo kosuljice se suzava i zavrsava repom u ciji se otvor nalaze navojI
za uvijanje stabilizatora.
483. — Eksplozivno punjenje je smesa trotila i heksogena u od-
nosu 50 : 50. Eksplozivno punjenje je formirano u vidu konusa, a oblo-
zeno je bakamim levkom radi povecavanja efekta probojnosti, kao i radi
njegove zastdie od ostecenja. Kroz sredinu eksplozivnog punjenja do
detonators prolazi sprovodna cevcica ciji je zadatak da usmeri deto-
nacioni talas od upaljaca ka detonatoru mine.
484. — Detonator je od trotila, a namenjen je da prihvati detona-
cioni talas od upaljaca i sopstvenom detonacijom preda potreban im-
puls eksplozivnom punjenju. Sastoji se od dve detonatorske kapsle i
detonatorskog punjenja. Navijen je na kosuljicu mine sa zadnje strane,
tako da se celom oslanja na eksplozivnom punjenju sa cevcicom. Preko’
njega se stabilizator navojima spaja sa kosuljicom.
485. — Stabilizator se sastoji od tela, krilaca sa mehanizmom za
njihovo vracanje u prvobitni polozaj i nosaca inicijalnih kapsli sa
pojacnikom od malodimnog baruta.
Telo stabilizatora je izradeno od silumina. Na zadnjem delu tela
stabilizatora urezana su cetiri zljeba sa prorezima za prolaz krilaca
stabilizatora. Krilca sluze da izvrse stabilizaciju mine u letu, a s obzirom
da su neznatno zakosena, mini daju potrebnu obrtnu brzinu i time
povecavaju stabilnost mine na putanji. Krilca su medusobno ucvrscena
pomocu prstenaste opruge.
U otvoru na zadnjem delu stabilizatora nalazi se mehanizam koj;i
drzi krilca u razvijenom polozaju i omogucava njihovo sklapanje pri-
likom punjenja bacaca. Ovaj mehanizam se sastoji od tiskaca, opruge
tiskaca, osovine i oslone cahure.
Nosac inicijalnih kapsli zatvara stabilizator sa zadnje strane. Na
njemu se nalaze dve inicijalne kapsle sa pojacnikom plamena od nitro-
cekiloznog baruta. U slucaju laganja jedne kapsle pri opaljenju, mina
se okrene za 180° i vrsi opaljenje preko druge inicijalne kapsle.
486. — Barutno punjenje (si. 100) sluzi kao pogonsko sredstvo za
izbaci van je mina iz cevi oruda.
Barutno punjenje se sastoji od nitroceluloznog baruta (NC-25) i
pripale od cmog baruta koji su smestem u kartonsku kutiju. Zadnji deo
kartonske kutije ispunjen je peskom, radi smanjenja gubitka energije
barutnih gasova kroz zadnji otvor cevi. Kartonska cev zatvorena je sa
obe strane kartonskim poklopcima i metalnim pokrivkama, koje su
prelivene asfaltnim lakom radi hermetizacije barutnog punjenja. Pred-
nji poklopac ima na sredini otvor (koji je zatvoren celuioidnom pokriv-
kom) za prolaz plamena od pojacnika plamena i inicijalnih kapsli u
nosacu do pripale od cmog baruta koja se nalazi u posebnoj kartonskoj
cahurici. Ova je cahurica sa pripalom od crnog brauta pricvrscena na.
172
unutrasnji deo poklopca komore u kojoj se na-
lazi barut. Izmedu barutnog punjenja i .peska-
-otpormka nalazi se cep od klobucine koji je
takode, zaliven asfaltnim la'kom radi hermetiza-
cije barutnog punjenja.
(1) Funkcija mine
487. — po opaljenju, udarne igle bacac do-
vodi do dejstva jednu od inicijalnih kapsli, usled
cega se zapali pojacnik plamena i preko pripale
od cmog baruta dode do paljenja barutnog pu-
njenja u kartonskoj kutiji. Sagorevanjem barut-
nog punjenja stvara se pritisak odredenog intern
ziteta koji minu izbacuje iz cevi bacaca. Pri udaru
u prepreku, upaljac dejstvuje trenutno, tj. pla-
men od inicijalno-detonatorske kapsle upaljaca
prolazeci kroz sprovodnu cevcicu dolazi do deto-
natora koji se nalazi u dnu eksplozivnog punjenja
i aktivira ga. Pri detonaciji eksplozivnog punje-
nja stvara se gasni mlaz visoke temperature i
pritisak, koji u zajednici sa metalnim mlazom
(od bakarnog levka) vrsi probijanje prepreke.
Nakon prolaza kroz prepreku, kumulativni mlaz
poseduje jos znatnu kolicinu energije, koja oste-
ouje funkcionalne delove tenka, ubija poslugu,
paid gorivo i izaziva detonaciju municije.
S obzirom da upaljac UTI, M57 nema inerci-
ono dejstvo, to pri gadanju treba teziti da se cilj
pogodi pod uglom vecim od 25°. U protivnom,
doci ce do izostajanja dejstva mine.
SI, 100 — Barutno
punjenje
1 — Metalni poklopac;
2 — Pripala; 3 — Kanon-
ska cahura; 4 — Barutno
punjenje; 5 — Cep; 6 —
— Pcsak; 7 — Kartcnski
poklopac
2) KUMULATIVNA MINA M57 SA UPALJACEM
UTI, M61
488. — Kumulativna mina M57 sa upaljacem
UTI, M61, je istovetna sa prethodnom minom,
izuzev sto je ova kompletirana upaljacem UTI,
M61.
489. — Upaljac UTI, M61 (sl. 101) je udarni, trenutnog i inercio-
nog dejstva. P-rema stepenu osiguranja spada u grupu neosiguranih
upaljaca, jer nema prekid inicijalnog lanca. U slucaju dejstva kapsle
(iz bilo kojeg razloga), doslo bi do detonaeije mine. Inace, pri opaljenju
metka, upaljac ne moze dejstvovati na odstojanju manjem od 10 metara,
sto znaci da je njegova sigurnost ispred usta cevi bacaca 10 metara.
173
Upaljac je stalno navrnut
na minu i tako se cuva i tran-
sp ortuje. Nije predvideno da se
vrsi bilo какvo njegovo podesa-
vanje pre gadanja. Upaljac si-
gurno deluje na prepreku pos-
tavljenu pod uglom od 25° (i
vecim) u odnosu na horizon!, U
slucaju promasaja cilja, pri
udaru na teren telom (a sraz-
merno usporenju), dolazi do
dejstva mine usled inercionog
dejstva upaljaca.
Armiranje upaljaca vrsi se
jednim delom u orudu, a dru-
gim na putanj'i, a dolazi kao
posledica dejstva inercionih si-
la koje se javljaju pri polazu
mine u cevi bacaca usled ubr-
zanja, Kada mina pod pritis-
kom barutnih gasova pode u
cevi oruda, armirajuci prsten
(14) zaostaje, savladava silu
armirajuce opruge (17), naleti
na kocioni deo oslonca vodice
(20) i zabravi se. Na ovaj nacin,
oslobodaju se dve armirajuce
kuglice (16) i oslobada se veza
izmedu kapslonosca (18) i vo-
dice (12). Po prestanku ubrza-
nja, kapslonosac pod dejstvom
svoje opruge (19), -kao i sile
inercije, koja je izazvana uspo-
renjem mine, polazi napred,
zajedno sa preposnim punje-
njem (22), dok ne udari u gra-
nicnik (9), koji je ucvrscen na
vodici.
SI. 101 Upaljac UTI,M61
1 — Kapa upaljaca; 2 — Pecurka; 3 —
— Nosac -pecurke; 4 — Udarna igia; 5 —
— Prsten; 6 — Nosac udarne igle; 7
— Nosac upaljaca; S — Opruga upaljaca;
9 — Granicnik; 10 — Udarna opruga; 11 —
— Telo upaljaca; 12 — Vodica; 13 — Osi-
guravajuca kuglica; 14 — Armirajuci prsten;
15 — Inicijalno-detonatorska kapsla (duple-
ks); 16 — Armirajuca kuglica; 17 — Opruga
armirajuceg prstena; 18 — Kapslonosac;
19 — Opruna kapslonosca; 20 — Oslonac
vodice; 21 — KoSuljica prcnosnog punjenja:
22 — Prenosno eksplozivno punjenje; 23 —
— Ixvak
174
Radi postizanja odredenog stepena sigurn os ti upaljaca ispred usta
cevi, kapslonosac se na svom putu, ka prednjem polozaju, najpre krece
po svojim spirabnm kanalima, prinuden bradavicama na vodici, a po
napustanju istih, u svom drugom delu, ide pravolinijski sve do udara
a granicnik.
Kapslonosac u svom prednjem delu (ispred dupleks kapsle), pose-
duje dve osiguravajuce kuglice (13) koje sprecavaju prolaz igle (4) ka
kapsli :.(15), sve dok ove ne napuste vodicu. Vreme -koje je potrebno
da kapslonosac prede put od svog donjeg polozaja do udara u granic-
nik, predstavijau stvari vreme sigurnosti upaljaca ispred usta cevi.
Kada kapslonosac dode u svoj prednji polozaj, igla potisne osigurava-
juce kuglice ustranu, do'lazi do bravljenja kapslonosca sa vodicom i
upaljac je potpuno armiran.
Upaljac moze delovati trenutno ili inerciono, sto zavisi od toga
da Li je prepreka pogo den a ili ne. Pri udaru mine u prepreku, usled
sile reakcije, pecurka (2) sa svojim nosacem (3) polazi unazad savla-
dujuci otpor opruge upaljaca (8), potiskuje iglu (4), koja ubada kapslu
(15). Usled ovoga dolazi do deton acije tetrilskog prenosnog punjenja,
koje aktivira detonator u eksplozivnom punjenju i izaziva detonaciju
mine. Ako mina ne udari vrhom upaljaca u prepreku, vec bocnom
stranom (ill uopste ne pogodi cilj, upaljac ce dejstvovat! inerciono.
U ovom slucaju gomji deo upaljaca (pecurka, nosac pecurke i igla)
ostaju na svom mestu, a vodica sa kapslonoscem nalece na iglu i dovodi
upaljac do dejstva.
3) KUMULATIVNA MINA M57, SA UPALJACEM UTI, M57P2,
REMONTOVANA
490. — Kumulativna mina M57 sa upaljacem UTI, M57P2, remon-
tovana, u stvari mina opis ana u tacki 479. Pri remontu su stari upaljac!
odbaceni, a mme kompletirane novim upaljacem iste ikonstrukcije i
dejstva. Jedino poboljsanje na upaljadu je zamena postojeceg prste-
nastog osiguraca novim delom, koji obezbeduje sigurno kretanje kap-
slonosca, te ne postoji mogucnost njegovog zaglavljivanja.
4. — MINE ZA OBUKU U RUKOVANJU I GADANJU
491. — Za шспц bacac M57, postoje sledece vrste mina za obuku
u rukovanju I gadanju:
— vezbovna mina M65, d
— skoiska mina M57.
1) VEZBOVNA MINA M65
492. — Vezbovna mina M65 (sl. 102) namenjena je za obuku pos-
luge bacaca u punjenju, praznjenju, rukovanju i gadanju rucnim baca-
cem. Gadanje se vrsi pomocu posebno konstnuisanog i izradenog metka,
— /1лл ; лпс
LdVJtXa -rh-r 1
175
25
Vezbovna mina se moze koristi-
ti i kao skolska — za obuku u
punjenju i praznjenju oruda, te se
moze reci da je rmiverzalna u pogle-
du mirnodopske obuke vojnika i
staresina u rukovanju i gadanju.
Iz jedne vezbovne mine moze se
ispaliti neogranicen broj metaka.
493. — Vezbovna mina M65 ima
sledece glavne delove:
— metalnu kapu;
— balisticku kapu;
— kosuljicu;
— cev;
— udarm mehanizam;
— mehanizam za vracanje kri-
laca stabilizatora, i
— stabilizator mine.
Metalna кара se nalazi na vrhu
mine i svojim spoljnim oblikom
donekle podseca na upaljac. Pomocu
navoja je spojena sa cevi mine i
tako ucvrscena (petman cementom).
Svojim ramenima (sa unutrasnje
strane) oslanja se na gumeni zapti-
vac, a ispustom stiti zavrtnjeve za
rektiflkaciju od eventualnog ostece-
nja. Izradena je od durala i spolja
obojena.
Babsticka кара daje mini odgo-
varajuci aerodinamicki oblik. Izra-
dena je od durala i sa kosuljicom
mine spojena pertlovanjem. Na
prednjem delu balisticke каре (us-
tima) nacinjena su tri otvora sa
navojima radi namestanja odgova-
rajucih zavrtnjeva za rektiflkaciju
mine. Nakon rektifikacije, ovi zavrt-
njevi se utvrduju petman cementom.
SI. 102 — Vezbovna mina M65
V — Metalna кара; 2 —- Zaptivaca; 2 — Zavnanj
za rektiflkaciju; 4 — Balisticka кара; 5 Kosu-
Ijica mine; 6 — Cev; 7 — Oslonac kosulpce; 8 —
— Oslonac cevi: 9 — Metak; 10 — Distaaciona
cev; 11 — Prsten; 12 — Nosac vodice udarne igle;
13 _ Vodica udarne igle; 14 — Udarna igla; 15 —
— Opruga udarne igle; 16 — Sipka; 17 — Stabili-
zator; 18 — Tiskac kriJaca; 19 — Opruga tiskaca;
20 — Kriicc stabilizatora; 21 — Zavojna cahura;
22 — Vodice sipke; 23 — Trokraka poluga; 24 —
— ViljuSka; 25 — Granicnik viljusks; 26 — Nosai
trokrake poluge; 27 — Nosad viljuskc
Kosuljica vezbovne mine nema neku odredenu funkci ju, vec da
zajedno sa balasticikoin kapom imitira izgled bojeve mine. Izradena je
od aluminijeve legure za duboko izvlacenje. Na prednjem delu spojena
je sa balistiokom kapom a zadnjim se oslanja na celicni oslonac.
Cev je namenjena da se u njoj izvr-
si opaljenje metka (za vezbovnu minu) i
da projektilu da odredeni pravac i po-
cetni pravac i pocetnu brzinu. Zadnji deo
cevi je tako oblikovan da predstavlja
leziste metka. Sa unutrasnje strane cev
je glatka. Na spoljnjem delu ima navoje
za navijanje metalne каре, oslonca i navi-
janje nosaca vodice udarne igle.
Udarni mehanizam sluzi da se pomo-
cu njega izvrsi opaljivanje metka. Sastoji
se iz sledecih delova: udarne igle sa op-
rugom 1 vodicom, sipke sa vodicom, tro-
krake poluge i viljuske.
Mehanizam za vracanje krilaca stabi-
lizatora ima ulogu da nakon vadenja
mine iz cevi bavaca, vrati krilca u rasi-
reni polozaj. Sastoji se od tiskaca krilaca
sa oprugom.
Stabilizator obj edin java u svojoj unu-
trasnjosti delove udarnog mehanizma i
mehanizma za vracanje krilaca stabiliza-
tora. Na prednjem delu, ima navoje na
koje je navijen nosac vodice udarne igle.
Ovaj nosac je zavrtnjem ucvrscen za sta-
bilizator. Preko njega (pomocu navoja)
se vrsi spajanje sa cevi mine.
(1) Metak M65 za vezbovnu minu M65
494. — Metak M65 (si. 103) sluzi za
izvrsenje skolskih gadanja na daljinama
do 200 metara. Ima sledece glavne delove:
— caliuru;
— inicijalnu kapslu;
— barutno punjenje, i
— projektil.
Cahura sluzi da se u nju smeste svi
delovi metka. Izradena je od kartona sa
mesinganim ojacanjem na dancetu.
SI. 103 — Metak M65 za
vezbovnu minu M65
I — Tela; 2 — Kapa; 3 — Armi-
rajuci prsten; 4 — Markirac;
5 — Telo metka; 6 —- Opruga;
1 — Stab ilka tor; 8 — Cahura mc-
ika; 9 — Zaptivno cance; 10 —
~ Barutno punjenje; 11 — Kar-
lonski cep; 12 — Inicijalna kapsla
177
Inicijalna kapsla je namenjena da izvrsi pripaljivanje barutnog
(pogonskog) punjenja. Utisnuta je u leziste koje je nacinjeno od kar-
tona. Spoj kapsle i lezista je la’kiran, radi za&tite barutnog punjenja
od vlage.
Barutno punjenje ima zadatak da sagorevanjem stvori odredeni
pritisak za izbacivanje projektila iz cevi mine. Iznad njega je kartonska
pokrivka koja se oslanja na mesingano zaptivno cance. Ovo cance je
u stvari komora za sagorevanje barutnog punjenja i stvaranja potrebnog
pritiska barutnih gasova.
Projektil ima oblik klasicne mine za minobacac. Namenjen je da
na cilju proizvede potrebnu koliciiiu dima i time obelezi mesto njego-
vog pada. Sastoji se od sledecih delova: tela projektila sa stabilizatorom
i kapom, udarne igle, armirajuceg prstena, mark-iraca i opruge.
Funkcija. Da bi se izvrsilo gadanje vezbovnom minom, najpre treba
odviti stabilizator i u leziste u cevi ubaciti metak. Zatim treba izvrsiti
navijanje stabilizatora, vodeci racuna da se crtica na stabilizatora nade
izmedu dve crtice na prednjem delu mine. Na ovaj nacin mina je
spremna za gadanje. Dalji postupak posluge isti je kao i pri gadanju
bojevom minom, tj. sila udaraca oruda prenosi se preko viljuske, tro-
krake poluge i sipke na udarnu iglu, a ova izvrsi opaljenje inicijalne
kapsle metka. Usled ovog, dolazi do paljenja barutnog punjenja i
stvaranja potrebnog pritiska barutnih gasova za izbacivanje projektila.
Dejstvo na cilju ogleda se u sledecem: pri sudaru projektila sa
preprekom, markirac nalece na udarnu iglu, zapali se i ispusta beli
dim koji obelezava mesto pogotka.
(2) Metak M70 za vezbovnu minu M65 (si. 104)
495. — Bojeva cahura ovog metka je identicna prethodnom metku
(M65). Projektil se, medutim, bitno razlikuje od projektila metka M65.
Nairne, dodavanjem projektilu trasera, otpala je poxreba za markira-
cem i ostalim elementima neophodmm za stvaranje dim-nog oblaka na
cilju, sto je daleko pojednostavilo i pojevtinilo izradu projektila.
Pracenje leta projektila i osmatranje -pogodaka na cilju vrsi se preko
trasera, jer ovaj gori na daljini i preko 200 metara. Osim toga, upo-
trebom metka M70, moguce je koriscenje i drugih vrsta meta (jevti-
nijih) a ne samo mete od daske debljine 1,5—2,0 cm, metalne ploce i dr.
kao sto je to bio slucaj pri upotrebi metka M65.
Projektil metka M70 se mace sastoji od tela na cijem je prednjem
kraju utisnuta celicna кара a na zadnjem traser.
Pripaljivanje trasera vrsi se od plamena barutnog punjenja, pri
nj egovom s agorevanju.
Krilca stabilizatora omogucuju pravilan let projektila na putanji.
2) SKOLSKA MINA
496. — Skols-ka mina za RB, M57 (si. 105) namenjena je za obuku
posluge u punjenju i praznjenju rucuog bacaca. Sastoji se od sledecih
elemenata:
17S
Sl. 104 — Metak M70 za vezbovnu
minu M65
1 — Kapa; 2 — Telo metka; 3 — Cahura
metka; 4 — Traser; 5 — Aluminijuinski
prsten; 6 — Kartonski distancioni prsten;
7 — Zaptivno cance; 3 — Celuloidna pokrivka
baruta; 9 — Barutno punjenje; 10 — Kar-
tonski cep; 11 — Inicijalna kapsla
Sl. 105 — Skoiska mina M57
1 — Drveni cep; 2 — Kapa; 3 — Balisticka кара mine; 4 —
— Kosuljica; 5 — Olovo; 6 — Inertni detonator; 7 — Sta-
bilizator; 8 — Osovina tiskaca krilaca; 9 — Tiskac krilaca;
10 — Opruga tiskaca; 11 — Krilce stabilizatora; 12 — Oslona
cahura; 13 — Nosac kapsli (inertan)
— kosuljice mine u ciju je unutrasnjost stavljen pesak i bitumen-
ska masa;
— balisticke каре na cijem je vrhu pricvrscen drveni cep kao imi-
tacija upaljaca;
— laznog detonatora, i
— stabilizatora.
Za izradu skolskih mina koriste se element! od bojevih mina, koji
su u toku proizvodnje odbaceni iz razlicitih razloga. Po spoljnjem obliku
i te^ni, skolska mina je identicna bojevoj. Obojena je plavom bojom.
Barutno punjenje za skol-sku minu M57 sastoji se dz kartonske
cahure napunjene peskom do tezine koja odgovara bojevom barutnom
punjenju. Po dve ovakve cahure (banutna punjenja) upakovane su u
limenu kutiju sa poklopcem ciji su spojevi hermetizovani lepljivom
trakom.
5. — TEHNICKI PODACI ZA KUMULATIVNU MINU M57
497, — Tehnicki podaci za kumulativnu minu M57, dati su u sle-
decern pregledu:
PREGLED 31
Naziv elemenata Material ; Tezina (gr) Duzina : (mm) 1
Upaljac UTI, M57 Dural 100 I 77,5 j
! uti, M61 Dural 165 142 1
! UTI, M57P2 Dural 100 77,5
Kosuljica mine Al
Balisticka кара Silumin 600 244 ;
Kumulativni levak Bakar 590 ! 254
Sprovodna cevoica Bakar 80 70
Stabilizator Dural 790 296
Eksplozivno punjenje T/H 50 : 50 900 —
Barutno punjenje NC barut 93 —
Mina sa upaljacem — 2450 | 575
6. — BALISTICKI PODACI ZA KUMULATIVNU MINU M57
498. — Balisticki podaci za kumulativnu minu M57, dati su u sle-
decem pregledu:
PREGLED 32
Vo m/sck Pmax kg/cm s Proboj- nost (mm) Domet (m) Uslovi preciznosti na 200 m ti metu 3x3 m sa 6 mina
147 1650 270 1300 [ Ispaljene mine mo raj u biti u meti on" ' uU л i uiil.
180
7. — PAKOVANJE MINA ZA RUCNI BACAC
1) PAKOVANJE MINA ZA UNISTAVANJE TEHNICKIH SREDSTAVA
499. — Kumulativne mine M57 (sa upaljacem UTI, M57, UTI, M61 i
UTI, M57P2), upakovane su u sanduke za brdski transport. Pakovanje
je izvrseno po sledecem:
— dva barutna punjenja upakovana su u limenu 'kutiju dimen-
zija: 350X 100x50 mm; dve kutije s punjenj-ima smestene su u odgova-
rajuca lezista u sanduku s miinama;
— cetiri mine (sa navijenim upaljacima) smestene su u drveni san-
duk dimenzija: 620 X450X 140 mm.
Bruto tezina sanduka je 23 kg.
U svakom sanduku postoji kljuc za otvaranje metalnih kutija sa
barutnim punjenjem.
Sanduci su sa spoljne strane obojeni sivomaslinasto, a obelezeni
zutom bojom.
2) PAKOVANJE MINA ZA OBUKU I RUKOVANJE
500. — Skolske mine M57 upakovane su u sanduke od bojevih mina.
501. — Vezbovne mine M65 takode su upakovane u san dulce od
bojevih mina. Kod ovih mina je u sanduk smesten -i pribor za ciscenje
mina koji se sastoji od cetiri cetke.
502. — Meci M65 i M70 (metkici) za vezbovnu minu M65 upako-
vani su po sledecem:
— 8 metaka smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 127X91 X
X45 mm. Bruto tezina kutije je 515 gr;
— 24 kutije (192 metka) upakovano je u kartonsku kutiju od
talasaste 1 epenke dimenzi ja: 380X290X160 mm.
Bruto tezina kutije je 13,3 kg.
8. — OBELEZAVANJE MINA ZA RUCNI BACAC
1) OBELEZAVANJE MINA ZA UNISTAVANJE TEHNICKIH SREDSTAVA
503. — Kumulativne mine M57 obojene su sivomaslinasto, a oznake
su nanete zutom bojom po sledecem:
(1) Obelezavanje mina
— na kap-i upaljaca dati su podaci о vrsti i modelu upaljaca (UTI,
M57), oznaka proizvodaca, serija i godina izrade kao i znak tehnicke i
vojne kontrole (KV5801 — TK, VK); ako je кара upaljaca gumena,
onda se ovi podaci nanose na prednji ozivalni deo mine;
— na ozivalnom delu mine postoje podaci о eksplozivnom punjenju
ТИ50 — trotil i heksogen u odnosu 50 : 50;
181
— na cilindricnom delu mine dati su podaci о vrsti i modeiu
oruda (RB, M57), vrsti i modeiu mine (KUM. MINA M57), oznaka pre-
duzeca, godina, serija d rata izrade (KV 59094).
Na kosuljici mine sa obe strane nanesena je bela liinija sirine 3—4
mm ! duzine oko 95 mm. Ova linija je nanesena uzduzno na kosuljicu
mine belom bojom radi boljeg nisanjenja.
Pored prednj'ih oznaka na donjem delu mine nanesena je jos jedna
linija omom bojom sdrine 5 mm i duzine oko 20 mm, koja pokazuje
pravac stavljanja mine u cev bacaca.
(2) Obelezavanje barutnih punjenja
504. — Limena kutija sa dva barutna punjenja sadrzi sledece:
podatke:
— vrstu i model oruda (bacaca);
— kolioinu, naziv i model barutnog punjenja;
— naziv i model mine za koje se punjenje upotrebljava;
— tezinu baruta u gramima, vrstu baruta, oznaku preduzeca koje
je barut raddlo, godinu i seriju izrade baruta, i
— oznaku preduzeca koje je minu raddlo, godinu, seriju i га-
iu izrade.
(3) Obelezavanje ambalaze
505. — Na sanduoima u koje su upakovane mine, postoje slede-
ci podaci:
Na poklopcu i levoj bocnoj strani
KUM. MINA M57, KV5905-7 (vrsta i model mine, oznaka preduzeca,
godinu izrade mine, serija i rata izrade).
Na prednjoj strani sanduka
RB, M57
4. kom. KUMULATIVNIH MINA M57, KV5905-7
UPALJAC BARUTNO PUNJENJE BRUTO
UTI, M57 M57 23 kg
KV5815
Na desnoj bocnoj strani sanduka
BARUTNO PUNJENJE M57
NC-25 MBL5901
(model barutnog punjenja, vrsta baruta, oznaka preduzeca, godina i
serija izrade baruta).
2) OBELEZAVANJE MINA ZA OBUKU I RUKOVANJE
506. — Vezbovne mine M65 obojene su belom bojom, a oznake su
nanete zigovima na stabilizatora mine. Sadrzaj je sledeci:
VEZBOVNA MINA M65
ZA RB, M57
TK KV6601 VK
182
Na sanducima za pakovanje vezbovnih mina, nanete su sledece
oznake:
4 kom. VEZBOVNIH MINA M65 ZA RB, M57.
Ovi podaci naneti su na prednjoj strani poklopca i obe bocne stra-
ne sanduka.
507. — Vezbovni meci M65 i M70 za VM, M65 obelezeni su tako
sto je na cilindricnom delu cahure (po duzoj osi) stavljen sledeci natpis:
VEZBOVNI METAK M65 (M70) ZA RB, M57
LAB. SER. KV7001
BARUT: CB №9
Na kartonskoj kutiji sa 8 metaka M65 (M70), nalepljena je etiketa
sledeceg sadrzaja:
8 kom.
VEZBOVNI METAK M65 (M70)
Lab. ser. KV7001
Barut: CB №9
Na etiketi kutije sa 192 metka dati su sledeci podaci:
— naziv oruda iz kojeg se ispaljuje metak M65 (M70) (VEZBOVNA
MINA M65 ZA RB, M57);
— kolicina upakovanih metaka (192 kom.);
— naziv metka (VEZBOVNI METAK M65 (M70);
— podaci о barutu (CB №9);
— lab. sebija metaka M65 (KV7001);
— bruto tezina (13,3 kg);
— napomen a о ogranicenju upotrebe municije (ROK UPOTRE-
BE: 3god.).
508. — Skolske mine M57 obojene su plavom bojom, a oznake su
date belom bojom. Na c-ilindricnom delu kosuljice mine stavljen je
natpis: SKOLSKA MINA M57 ZA RB, M57. Na ovom delu mine, takode,
izvucena je bela linija, duzine oko 100 mm radi ola'ksanog msanjenja.
Kutija sa skolskim punjenjima obelezena je po sledecim:
2 SKOLSKA PUNJENJA ZA RB, M57
Obelezavanje sanduka za pakovanje skolskih mina izvrseno je tako
da su na prednjoj i bocnim stranama sanduka i poklopcu stavljeni sle-
deci podaci:
4 SKOLSKE MINE ZA RB, M57
Pored ovog, na poklopcu sanduka dijagonalno je izvucena bela
linija sirine oko 70 mm.
183
Glava VII
RAKETE ZA 90 mm RAKETNI BACAC »BAZUKAc<
509. — Po splojnoj konfiguraciji, raketa za bacac »Bazuka« je
veoma slicna kumulativnoj mini za rucni bacac M57. Medutim, postoji
jedna bitna konstruktivna razlika izmedu njih, a to je da raketa za
bacac »Bazuka« ima svoj vlastiti pogon, dok mina za rucni bacac M57
dobija kmeticku energiju u procesu koji sc odvija u cevi bacaca. Dakle,
raketa nosi sobom gorivo koje se trosi na tzv. aktivnom delu putanje.
Inace, raketu pokrece reaktivna sila produkata sagorevanja barutnog
punjenja koji isticu kroz mlaznicu.
Lansiranje raketa vrsi se pomocu jednostavnog i laganog oruda
(lansera), sto omogucava upravo primenu reaktivnog sistema pogona.
S obzirom na takticku jiamenu raketnog bacaca, kao oruda za blisku
borbu protiv neprijateljskih oklopnih vozila, postoji samo jedna vrsta
municije i to: 90 mm kumulativna raketa HEAT, M28A2.
1. — ELEMENTI KUMULATIVNE RAKETE ZA RAKETNI BACAC »BAZUKA«
510. — Raketa (sl. 106) se sastoji od slededih glavnih elemenata:
gl-ave sa detonatorom, upaljaca, komore sa pogonskim barutnim punje-
njem i stabilizatora sa mlazmcom.
511. — Glava rakete sastavljena je od: kosuljice sa balistickom
kapom, eksplozivnog punjenja sa levkom i detonatora.
Kosuljica kod ove rakete ima veoma jednostavnu f unkoi ju, te je
i njena konstrukcija jednostavna. Izlozena je neuporedivo manjim opte-
recenjima pri lansiranju neg о kostdjice artiljerijskih i drugih zrna i
njeno dimenzionisanje uslovljeno je uglavnom zahtevima za dovoljnu
otpomost pri udaru u prepreku. Stoga su njeni zidovi tanki, te moze
da primi relativno veliku kolicinu eksplozivnog punjenja. Eksplozivno
punjenje je o-blikovano u vidu konusa, radi dobijanja kumulativnog
efekta. Detonator se nalazi u dnu eksplozivnog punjenja i ima zadatak
da ga u odredenom irenutku inicira.
184
512. — Upaljac je donji, udarni, tre-
nutnog dejstva, a prema stepenu osigu-
ranja spada u grupu neosiguranih upa-
ljaca. Sastoji se od tela, osiguraca, udarne
igle, prstena udaraca sa inercionim xegom,
armirajuceg prstena, granicnika aksijal-
nog kretanja prstena udaraca i armira-
juceg prstena i zadrzaca armirajuceg
prstena. Pojedinacni opis svih elemenata
dat je u tac. 520.
Armiranje upaljaca vrsi se pod uti-
cajem sile inercije.
SI. 106 — 90 mm kumulativna raketa
НЕ,АТД12ЙА2 za raketni bacac »BA-
ZUKAcc, (a)
1 — Balisticka кара; 2 — Levak; 3 — Kosu-
ljica rakete; 4 — Eksplozivno punjenje; 5 —
— Prenosno eksplozivno punjenje; 6 — Deto-
nator; 7 — Inicijalna kapsla; 8 — Udarna igla:
9 ™- Zadriac armirajuceg prstena sa oprugom;
10 — Armirajuci prsten; П — Osiguravajuca
opruga; 12 — Prsten udaraca; 13 — Inercioni
teg: 14 — Grivna; 15 — Osigurac upaljaca;
16 _ Granicnik; 17 — Telo upaljaca; 18 — Pr-
sten; 19 — Elektroupaljac; 20 — Elektricni pro-
vodnici; 21 — Barutno punjenje; 22 — Dija-
fragma; 23 — Komora rakete; 24 — Resetka;
25 — Mlaznica; 26 — Krilo stabilizatora; 27 —
— Bakarni prsten; 28 — Izolator: 29 — Kon-
taktnj prsten; 30 — Plasticni cep; 31 — Levak
mlaznice
25
2?
22
23
513. — Komora sluzi da se u njoj izvrsi sagorevanje barutnog punje-
nja tj. pretvaranje hemijske energije pogonskog punjenja u pritisak
potreban za dzbaoivanje rakete iz cevi oruda. Ovo se vrsi posredstvom
mlaznice kroz koju islicu gasoviti produkti sagorevanja pogonskog pu-
njenja. U ikomori se pored barutnog .punjenja nalazi i elek t roup al jac,
dijafragma i resetka.
514. — Stabilizator. Stabilizacija rakete vrsi se pomocu aerodina-
mickih povrsina za staibifeaciju — krilaca, kojih ima tri para, a pove-
zani su medusobno tzv. kontaktnim prstenom, preko kojeg se obezbe-
duje elektriCni kontakt celog sistema.
Krilca stabilizatora rakete neznatno su iskosena u odnosu na osu
rakete, tako da ova na putanji blago rotira. Ovim se u velikoj men
otklanjaju posledice neizbeznih gresaka do kojih dolazi u toku proiz-
vodnje.
2. — KUMULATIVNA RAKETA HEAT, M28A2 (a)
1) OPIS KUMULATIVNE RAKETE 90 mm HEAT, M28A2 (a)
515. — Kumulativna raketa 90 mm M28A2 je namenjena za unista-
vanje neprijateljskah tenkova i drugih oklopnih vozila. Osim ovog, moze
se upotrebiti i protiv zivih ciljeva i vatrenih tacaka. Najbolji rezultati
postizu se na daljinama do 150 m.
516. — Raketa se sastoji iz sledecih glavnih delova:
— kosuljice sa baldstickom kapom;
— eksplozivnog punjenja sa levkom;
— detonatora;
— upaljaca;
— komore -sa pogonskim barutmm punjenjem;
— elektroupaljaca, i
— stabilizatora sa mlaznicom.
517. — Kosuljica rakete (3) je izradena od celika. Cilindricnog je
oblika na prednjem delu, dok je zadnji konusan, i zavrsava se ojaca-
njem sa navojima za uvijanje detonatora (6).
Na prednjem delu kosuljice, pricvrscena je pomocu navoja bali-
stidkakapa (1). Kosuljica sluzi za smestaj eksplozivnog punjenja.
518. — Eksplozivno punjenje (4) je nacinjeno od smese trotila i
heksogena (».kompozicija B«). Formirano je u vidu konusa (da bi se
dobilo kumulativno dejstvo), a oblozeno bakarnim levkom (2), radi pove-
canja efekta probojnostd.
Tezina eksplozivnog punjenja iznosi oko 500 gr.
519. — Detonator (6) sastoji se od tela, detonatorske kapsle (7)
i prenosnog eksplozivnog punjenja od tetrila (5).
Zadata-k detonatora je da u odredenom trenutku dovede do dejstva
eksplozivno punjenje rakete.
520. — Upaljac (M404A1) je udami, trenutnog dejstva. Neosiguran
je, te u slucaju dejstva detonatorske kapsle, doci ce do detonacije rakete.
186
Upaljac je donji, a smesten je izmedu detonatora (6) i prstena (18) -koji
ga razdvaja od komore sa pogonskim barutnim punjenjem (23).
Pre gadanja se sa rakete obavezno skid a grivna (14).
Upaljac dine sledeci glavni delovi:
— telo (17) koje je izradeno od durala, a namenjeno je da obje-
dini sve elemente upaljaca u jednu celinu. Na prednjem delu, telo ima
navoje za uvijanje detonatora (6), a na zadnjem navoj e za navijanje
prstena (18). Sa strane, na- telu upaljaca postoje odgovarajuci otvori
za smestaj pojedinih delova upaljaca о kojdma ce kasrrije biti reel;
— osigurac upaljaca (15) sa oprugom i grivnom (14). Osigurac
upaljaca je u obliku klina na cijem se jednom kraju nalazi кара sfernog
oblika. Opruga osiguraca se oslanja jednim delom na telo upaljaca, a
drugim na unutrasnje zidove sfeme каре. U montaznom polozaju, ona
je zbijena i tezi da osigurac izbaci upolje. Grivna ima ulogu transport-
nog osiguraca i ne dozvoljava ispadanje osiguraca upaljaca pod dejstvom
njegove opruge.
Osigurac upaljaca ima na sebi dva zuba — desni i levi (prema slid).
Dok je jos grivna pricvrscena na upaljacu, desni zub ulazi u odgova-
rajuci prorez na armirajucem prstenu i ne dozvoljava mu pokretanje.
Kada se grivna skine, osigurac pod dejstvom svoje opruge tezi da iziue
iz upaljaca, ali ga u tome sprecava levi zub koji je sada upao u pome-
rm ti prorez na armirajucem prstenu i sprecava njegovo pokretanje.
Na ovaj nacin spreceno je ispadanje osiguraca i onda kada je grivna
skinuta. Osigurac upaljaca i'stovremeno fiksira u krajnjem donjem polo-
zaju prsten udarac (12) i razdvaja udamu iglu od detonatorske kapsle
i time vrsi osiguranje upaljaca od prevremenog dejstva, sve dok raketa
ne napusti cev bacaca;
— udarna igla (8) sa svojim nosacem je postavljena koso, ispod
osiguraca upaljaca. Nosac udarne igle je trouglastog oblika sa dva kraka
koji joj omogucavaju oscilatomo kretanje napred, u momenta udara
rakete u prepreku;
— prsten udarac (12) ima zadatak da u odredenom trenutku (pri
udaru rakete u cilj) pokrene udamu iglu ka kapsli i time izazove njeno
dejstvo. Prsten je izraden od aluminijuma i na svom donjem kraju ima
obod preko kojeg inercioni teg (13) prenosi svoju energiju u momentu
sudara rakete sa preprekom. Na telu prstena ima jedan prorez oblika
razvucene elipse u koji zalazi granicnik aksijalnog kretanja prstena (16),
kao i odgovarajuci izrezi na prednjem delu sa odredenom funkoij-om.
Inercioni teg (13) je masivno mesingano telo sa dspustom na dnu,
koji se oslanja na obod prstena udaraca. Zadatak ovog tega je da u
odredenom trenutku proizvede silu odgovarajuce vrednosti za pokre-
tanje prstena udaraca, a preko ovog i udarne igle;
— armirajuci prsten (10) izraden je od aluminijuma i nesto je kraci
od prstena udaraca. Na telu ima prorez oblika razvucene elipse u koji
zalazi granicnik pravolinijskog kretanja (16), kao kod prethodnog prste-
na. Pored ovog, na telu prstena postoji jos jedan prorez (upravno na
prethodni) u koji zalaze zubi osiguraca upaljaca (15). Osiguravajuca
opruga (11) se nalazi izmedu oboda prstena udaraca i zadnjeg preseka
armirajuceg prstena. Zadatak joj je da po ispadanju osiguraca upaljaca,
187
kada je upaljac vec arniira-n,. drzi prsten udarac na odredenom odsto-
janju od udarne igle i time spreci prevremeno dejstvo detonatorske
kapsle;
— granicnik aksijalnog kretanja prstena udaraca i armirajuceg prs-
tena (16) obezbeduje pravolinijsiko kretanje ovih elemenata u odredenim
gran-icama. Izraden je od celika u vidu standardnog zavrtanja i navija
se u telo upaljaca sa bocne strane;
— zadrzac armirajuceg prstena (9) se sastoji od сера odgovarajuceg
profila sa oprugom i u-tvrdivacsm. Namenjen je da u trenutku polaza
rakete, kada armirajuci prsten zaostane, iride pod dejstvom opruge
iz svog lezista u telu upaljaca i time spreci vracanje armirajuceg prstena
u prethodni polozaj.
521. — Armiranje i dejstvo upaljaca. Pri ski-danju grivne, osigurac
upaljaca se pod dejstvom svoje opruge pomeri ustranu 1 armirajuci
prsten zade pod levi zub osiguraca (prema slici 106), tako da ovaj ne
moze da ispadne. Uvlacenjem rakete u cev bacaca osigurac upaljaca biva
malo potisnut u telo, tako da je sada armirajuci prsten Slobodan izmedu
zuba osiguraca. Pri polazu rakete, armirajuci prsten zaostaje i ne vraca
se u prednji polozaj, jer ga u tome sprecava zadrzac (9). Po izlasku
rakete iz cevi oruda, osigurac upaljaca (posto je sada Slobodan) pod
dejstvom svoje opruge izlazi iz svog lezista u telu upaljaca, cime je u
stvari zavrseno armiranje upaljaca.
U trenutku sudara rakete sa preprekom, inercioni teg potiskuje
prsten udarac napred, koji prouzrokuje pokretanje igle oko krakova,
oscdlacijom nos аса, tako da igla vrsi pokret napred prema kapsli i
dovodi je do dejstva.
Plamen od inicijalne kapsle aktivira prenosno eksplozivno punjenje
a ovo inicira eksplozivno punjenje rakete.
522. — Komora (23) sa barutnim punjenjem (21). Komora rakete
sluzi za smestaj i sagorevanje barutnog punjenja. To je u stvari celicna
cev sa navojima za navijanje prstena (18) na prednjem delu. Zadnji kraj
komore pretvoren je u mlazniou. U komori se nalazi dijafragma (22),
koja o;v deli na cetiri jednaka dela. U svakom delu posebno, nalazi se
barutno punjenje. Pregradivanje komore na odvojene delove ucinjeno
je iz razloga da se obezbedi sto pravilnije i ravnomemije sagorevanje
baruta. Na zavrsetku komore, ispred mlaznice, nalazi se metalna resetka
(24), koja sprecava ispadanje ostataka baruta za vreme sagorevanja.
Pogonsko barutno punjenje sastoji se iz 12 cevcica baruta M7.
Svaka cevcica baruta ima duzinu 127 mm, a spoljni precnik je oko
9,5 mm. U svaki od cetiri odeljka komore, koje obrazuje dijafragma,
smestene su po tri cevcice, tako da se ovim dobije jednaka brzina
sagorevanja, a time i priliv gasova, sto se neposredno odrazava na
ujednaceno ubrzanje rakete.
523. — Elektroupaljac (19) se sastoji od jedne okrugle pljosnate
plasticne kutijice, u kojoj se zavrsavaju krajevi elektricmh vodova (20).
188
Ovaj spoj je izveden tako da se pod dejstvom elektricne stnije (odre-
denog napona) dobije varnica. Ova kutijica je ispunjena cmim barutom,
koji 'ima ulogu pojaonika plamena. Elektroupaljac je smesten izmedu
prstena (18) i pogonskog punjenja. Elektricni provo dnici iz elektroupa-
Ijaca idu paralelno sa barutnim cevcicama i izvedeni su izvan rakete.
Slobodni krajevi provodnika pricvrscuju se preko odgovarajucih veza
za izvor struje.
524. — Stabilizator sa mlaznicom i levkom cini jedinstveni deo,
koji se nav-rce na komoru. Stabilizator ima tri para krilaca koja su
zavarena za levak mlaznilce. Krilca su medusobno povezana sa tkz. kon-
taktnim prstenom (29) od aluminijuma, ciji je zadnji deo nest о veceg
precni'ka i neobojen. Pomocu ovog neobojenog dela -i jednog zuba u
cevi bacaca, obezbeduje se elektricni koniakt mase rakete i mase cevi
bacaca i to u onom momentu kada se raketa u cev bacaca uvuce do
k-raja. Na prednjem delu kontaktnog prstena nalazi se bakarni prsten
(27), koji je utvrden zakovcima, ali tako da je od kontaktnog prstena,
a prema tome d od cele mase rakete izolovan.
Unutrasnjost komore sa barutom je hermeticki zatvorena. Ovo je
izvedeno pomocu jednog сера od plasticne mase (30). Kroz ovaj cep,
in ace, pro laze oba elektricna provodnika od elektroupaljaca. Pri opalje-
nju rakete, cep pod dejstvom gas ova b-iva izbacen.
525. — Funkcija. Nakon punjenja bacaca, povezivanja odgovara-
jucih provodnika sa izvorom elektricnog napajanja i uspostavljanja kola
struje (pritiskom na okidac bacaca), dolazi preko provodnika do stva-
ranja vamice u elektroupaljaou, usled cega se pali pojacnik plamena
od crnog baruta. Plamen od pojaonika pripaljuje zatim pogonsko barut-
no punjenje (koje sagori u vremenu od 0,003—0,015 sekundi) i stvori
odgovarajuci prdtisak, koji ralcetu izbacuje iz bacaca odredenom brzinom.
Pri sudaru rakete sa preprekom, upaljac (s obzirom da je armiran),
izaziva paljenje inicijalne kapsle (7), koja ce preko prenosnog eksploziv-
nog punjenja inicirati detonatorske punjenje (6), a od ovog ce se deto-
nacioni talas prenet-i na eksplozivno punjenje rakete. Pri-ncip kumula-
tivnog dejstva objasnjen je u tac. 310.
Pri upotrebi kumulativnih raketa M28A2 moraju se imati u vidu
izvesna ogranicenja, a to je da se gadanje moze vrsiti pri temp er atu ri
od —30 do -r50eC. Ako se gadanje vrsi iznad najvise temperature, moze
usled naglog sagorevanja baruta doci do eksplozije i rasprskavanja ko-
more (23). Medutim, ako je temperatura jako niska, moze se desiti da
barut. pre nego sto raketa =izade iz cev-i bacaca, ne sagori sasvim i na
taj nacin mlaz vrelih barutnih gasova povredi posluzioca. Osim ovog,
u oba slucaja, tj. ako se rakete upotrebe izvan dozvoljene spoljne tempe-
rature, dolazi do velikog rasturanja pogodaka, pa cak i do prevrtanja
raketa na putanji.
Opasna zona pozadi bcaca, za vreme gadanja, se proteze do 23 metra
daljine od oruda.
189
2) TEHNICKI PODACI ZA KUMULATIVNU RAKETU M28A2
526. — Tehnicki podaci za kumulativni! raketu M28A2, vide se iz
sledeceg pregleda:
PREGLED- 33
; Kaziv munbcije Materijal Tezina (gr) | Duzica (mm) :
। Glava rakete sa balistickom kapom 1 levKom Celik, ba-kar 1180 j 270 !
Eksplozivno punjenje Kompozicija »B« 500 —
Upaljac sa detonatorom Celik — mesing 660 -7t I
Pogonsko barutno punjenje NG, M7 160 127 j
• Komora sa stabilizaiorom : (kompletna) Celik, AL Cu 1350 255 *
< Kompletna raketa — 3850 600
3) BALISTICKI PODACI ZA KUMULATIVNU RAKETU M28A2
527. — Balisticki podaci za kumulativnu raketu M28A2 su sledeci:
— Vo = 103 m/sek;
— Domet=823 m (nat°—20°);
— Probojnost =280 mm (pod uglom 90°).
4) -PAKOVANJE KUMULATIVNIH RAKETA M28A2
528. — Pakovanje kumulativnih raketa M28A2, izvrseno je po sle-
decem:
— jedna raketa smestena je u kartonsku futrolu 0 102 mm, duzine
640 mm. Bruto tezina futrole je 4950 gr;
— tri futrole sa raketama smestene su u drveni sanduk dimenzija:
760 X360X160 mm. Bruto tezina sanduka je 24 kg.
Pored gomjeg nacina pakovanja, kumulativne rakete mogu biti
zajedno sa futrolom pojedinacno smestene u metalne hermeticke kutije
0 120-mm, a duzine 640 mm. Bruto tezina ovakve kutije -iznosi 5300 gr.
Bruto tezina sanduka sa metalnim kutijama iznosi 25 kg.
5) OBELEZAVANJE KUMULATIVNIH RAKETA M28A2
529. — Obelezavanje kumulativnih raketa M28A2, izvrseno je po
sledecem:
(1) Glava rakete -
530. — Na glavi rakete navedeni su podaci о vrsti rakete, kalibru i
modelu (Rocket 3,5INM28A2), laboracna serija raketa (COP-4-297), me-
sec i eodina izrade (9—51) i temperatume leranice u коjima je dozvo-
Ijeno gadanje raketama (TEMP LIM —20T TO 120T).
(2) Komora raketa sa stabilizatorom
531. — Na cdlindricnom delu komore navedeni su podaci о seriji
ovog elementa (OD4-332) I mesec i godina izrade (6—51).
190
(3) Kartonska kutija sa raketom
532. — Na kartonskoj kutiji je najpre naveden skladisni broj rakete
(S9JNA), zatim vrsta rakete, kalibar i model (ROCKET HE AT 3,5 INCH
M28A2) i laboracna serija municije (LOT COP-4-78). Pored ovih poda-
ta-ka dat je i datum pakovanja (1—52).
Svi ovi podaci navedeni su i na suproinoj strani futrole.
(4) Drveni sanduk
533. — Osnovni podaci о raketi dati su na prednjoj strani sanduka
i to:
— broj upakovanih raketa i vrsta (3 ROCKET HEAT);
— kalibar i model rakete (3.5 INCH M28A2);
— vrsta eksploziva (COMP B);
— laboracna serija (LOT COP4-78);
— skladisni broj (S9 JNA);
— bruto tezina (WT, 55);
— zapremina u kubnim stopama (1.59);
— datum pakovanja (1—52), i
— oznaka za polozaj bojeve glave u sanduku (NOSE END).
191
Glava VIII
mine za minobacace
534. — Mina prestavlja skiop elemenata 1 mehanizama, koji se
pomocu ‘barutnog punjenja izbacuje u pros tor — iz oruda sa glatkom
cevi — radi postizanja odredenog efekta na cilju,
L — ELEMENTI MINE ZA MINOBACACE
535. — Mina ima sledece elemente:
— upaljac;
— kosuljicu;
— stabilizator;
— eksplozivno punjenje, i
— barutno punjenje.
536. — Upaljac je mehanizam koji sluzi da minu dovede do dejstva,
posle sudara sa preprekom, ili u toku leta na putanji.
Za -mine se upotrebljavaju gornji upaljaci, udarnog i tempirnog
dejstva. U pogledu vremena delovanja, mog-u bit! trenutni, trenutno-
-usporeni i tempi mi (osvetljavajuca mina). S obzirom da mine u toku
leta ne rotiraju, to se i armiranje upaljaca vrsi iskljucivo usled dejstva
sile ineroije, kao posledice ubrzanja mine u cevi bacaca.
Upaljace za mine najcesce sacinjavaju sledeci sklopovi:
— telo upaljaca sa zastdtnom kapom;
— udarno-osiguravajuci mehanizam;
— tempirni mehanizam (samo kod osvetljavajuce mine), i
— detonator.
Upaljaci sa usporenjem imaju jos i regulator dejstva upaljaca na
trenutno i usporeno dejstvo i usporac.
Telo upaljaca je u stvari nosac svih elemenata upaljaca. U zavisnosti
od konstrukcije, moze bitt razlicitog gabarita i proftla. Po svom obliku
i mestu gde se nalazi, telo upaljaca daje mini (ozivalnom delu) odgova-
rajuci aerodinamicki obli'k. Zastitna кара obezbeduje hermeticnost upa-
ljaca.
192
Udamo-osiguravajuci mehanizam sluzi da obezbedi ispravno dejstvo
mine na cilju, kao i da zagarantuje sigumost upaljaca pri rukovanju i
transports. Sastoji se od udaraca sa udamom iglom i oprugom, voaice,
nosaca inicijalne kapsle sa карsloan, osiguravajucih i armirajucih kugli-
ca i armirajuceg prstena sa oprugom.
Tempirni mehanizam ima zadatak da obezbedi dejstvo mine na
putanji. Sastoji se od odgovarajuceg broja tempirnih kolutova sa uspo-
rackom smesom. P rip al j ivanje kolutova vrse element! udamog meha-
rrizma.
Detonator se sastoji od kosuljice detonatora, eksplozivnog punjenja
i detonatorske kapsle. Namena mu je da prihvati plamen od inicijalne
kapsle i svoj.im dejstvom obezbedi detonaciju eksplozivnog punjenja u.
mini.
Regulator dejstva upaljaca sluzi za podesavanje upaljaca na tre-
nutno i usporeno dejstvo, Usporac moze biti izraden od cmog baruta
ili od smese na bazi cirkonijuma. Upresovan je u metalnu cevcicu m
telu upaljaca, izmedu udamo-osiguravajuceg mehanizma i pojacnika
plamena i detonatora.
Kosuljica objedinjava sve elemente mine u jednu celdnu. Kapljastog
je oblika, za razliku od ostalih eksplozivnih sredstava, koji se u prostor
izbacuju iz oruda. Ovo je moguce iz razloga sto mina leti relativno
malim brzinama (uglavnom u podz- t________b
vucnoj oblasti), pa ovakav njen oblik
pruza najmanji aerodinamicki otpor.
Na kosuljici sa spoljne strane, (sl.
107) razlikujemo ozivalni, cilindric-
ni i zadnji (repni) deo.
Ozivalni deo kosuljice se pro-
teze od vrha kosuljice do centrira-
juceg prstena. Visina ovog dela je
oko 0,5 kalibara mine, a poluprecnik
krivine — do 3 kalibra. Na vrhu
ozivalnog dela, nalazi se otvor sa na-
vojima za uvrtanje glavice sa genom.
U glavicu se uvrce upaljac. Pored
toga, kroz pomenuti otvor na kosu-
ljici i glavici vrsi se nalivanje eksplo-
zivnog ili nekog drugog punjenja,
kao i busenje eksploziva radi smes-
taj a gene, eksplozivnih valjcica i de-
tonatora upaljaca.
Cilindricni deo kosuljice sluzi
za centriranje mine pri njenom
prolazu kroz cev minobacaca i zap-
tivanje barutnih gasova. Obuhvata
centrirajuci prsten, ciji je kalibar
nesto manji (oko 0,6 mm) od kalibra
cevi minobacaca. Ovo je neophodno
radi slobodnos pada mine kroz cev,
Sl. 107 — Kosulji- Sl. 108 — Prolaz
ca minobacaca mi- barutnih gasova rz-
ne medu centriraju-
i - oavaini deo; cih prstenova mi-
П — CiJindricni deo; 1 се^1ШтоЬа-
III — Zadnji (repni) caca
deo; IV — StabiHza-
193
kako ne bi doslo do sabijanja vazduha pri spustanju mine sto bi uspo-
rilo njen pad i time dovelo do eventualnog 4aganja« kapsle osnovnog
barutnog punjenja. Da bi se sprecilo da kroz ovaj zazor barutni gasovi
po opaljenju mine brzo isteknu (produ), na centrirajucem prstenu je
nacinjeno nekoliko kanala trouglastog preseka, sirine 1—3 mm. Ovi ka-
nali uticu na smanjenje brzog prodora barutnih gas ova na taj nacin sto
gasovi nailazeci na kanale (na prosireni prostor), znatno gube od svoje
brzine. Prolazeci kroz nekoliko takvili prosirenja, (si. 108), brzina a
time i prodor barutnih gasova postaju prakticno beznacajnd.
Zadnji (rep-ni) deo proteze se od cilindricnog del a kosuljice pa do
stabilizatora. Duzina ovog dela iznosi oko 3 kalibra, a poluprecnik
krivine ozivala 5—10 kalibar a, Na dnu zadnjeg dela nalazi se leziste
za uvrtanje tela stabilizatora.
537. — Stabilizator se sastoji od tela i krilaca, kojih u zavisnosti
od kalibra moze biti 8—18. Telo stabilizatora spojeno je sa kosuljicom
pomocu zavoja, a sa krilcima tackastim zavarivanjem. Telo stabiliza-
tora je u stvari suplja cev, koja sluzi kao nosac osnovnog i dopunskih
barutnih punjenja. Na -njoj je nacinjen potreban broj otvora za prolaz
plamena osnovnog barutnog punjenja ka dopunskom punjenju.
Krilca stabilizatora imaju na zadnjem delu ispuste, koji sluze za
vodenje -mine kroz cev minobacaca. Precnik ovih ispusta je ravan kalibru
mine. О vim krilcima obezbeduje se stabilnost mine pri letu. Stabilize ra-
juca uloga ovih krilaca sastoji se u tome sto se pomocu njih teziste
otpora vazduha prenosi na zadnji deo mine pri сети pri skretanju ose
mine od tangete putanje nas-taje stabilizirajuci momenat, koji vraca osu
mine na tangetu putanje, Krilca stabilizatora mine moraju biti postav-
Ijena strogo paralelno sa duzom os от mine.
538, — Eksplozivno punjenje, S obzirom da su kod mi-nob acackih
mina ubrzanja relativno mala, to omogucava da kosuljica bude tanja
i laksa i samim tim da primi vise eksplozivnog punjenja. Koeficijenat
punjenja kod ovih mina krece se i do 20%. Za laboraciju se najcesce
koristi liveni trotil.
Eksplozivni valjcici koji se koriste za sigumiji prenos detonacionog
talasa, su takode od trotila, ali razlicite gustine presovanja. Kod nekih
mina (na primer dimnih) pored eksplozivnog punjenja postoji i dimno'
punjenje (beli fosfor). Eksplozivno punjenje ovde ima ulogu razbijaca
kosuljice, dok je dimno punjenje nosilac efekta zadimljavanja.
Kod osvetljavajuce mine, пета eksplozivnog punjenja. Nosilac svet-
losne energije je osvetljavajuca baklja, izradena po posebnoj recepturL
539. — Barutno punjenje sluzi kao pogonsko sredstvo za izbacivanje
mine iz cevi minobacaca. Sastoji se od osnovnog i dopunskog barutnog
punjenja.
Osnovno barutno punjenje je namenjeno da pripaM dopunsko barut-
no punjenje, kao i da oslobodi deo energije za izbacivanje mine iz cevi
minobacaca. Op is ovog punjenja dat je и tacki 683,. kod 120 mm TF
mine OF-843.
19
Kod nekih mina, osnovno punjenje se sastoji iz dva dela i to:
bairuhnog punjenja i minobacacke kapsle. Opis ovog punjenja dat je u
tacki 687, kod 120 mm LTF, M56.
Dopunsko barutno punjenje je izradeno od malodimnog baruta,
a moze bit-i smesteno u svilene kesice ili skoljke od celuloida.
2. — PODELA MINA ZA MINOBACACE PO NAMENI
54u. — Po nameni, mine za minobacace se dele na:
— bojeve;
— vezbovne;
— skolske, i
— Opitne. \
541. — Bojeve mine su namenjene za unistavanje neprijateljske
zive sile i tehnickih sredstava, za neutralisanje vatrenih taca'ka i koman-
dnih mesta, kao i za stvaranje prolaza kroz minska polja i zicane
prepreke. Za izazivanje odredenih efekata (dimna zavesa, osvetljavanje
teritorije) postoje dimne i osvetljavajuce mine.
542. — Vezbovne mine sluze za obuku posluge oruda u gadanju.
Ove mine su na prvi pogled slicne bojevim. Medutim, njihova konstruk-
cija se u sustini bi t n о razlikuje od bojevih. Vezbovne mine koje su sada
u eksploataciji, imaju dva osnovna elementa: minu koja u ovom slucaju
ima funkciju bacaca (po opaljenju pad a ispred oruda) i projektil, koji
imitira bo jew minu (leti na odredeno udaljenje od vatrenog polozaja).
Na mestu pada projeiktila, pojavljuje se dim bele boje, sto je u osnovi
bio cilj i cime se zavrsava funkcija vezbovne mine.
543. — Skolske mine su namenjene za obuku vojnika u punjenju
i praznjenju oruda. Po spoljnjem izgledu, dimenzijama i tezini, odgo-
varaju bojevim. Od ovih se razlikuju po tome sto ne sadrze eksplozivne
elemente uopste. Radi lakseg razlikovanja od bojevih, ove mine su sa
spoljne strane obojene plavom bojom i imaju na telu nekoliko otvora.
Najcesce se izraduju od odbacenih elemenata bojevih mina.
544. — Opitne mine sluze za izvrsenje op it a kao sto su: odredivanje
tezine barutnog punjenja, odredivanje i uporedivanje pocetnih brzina
i maksimalnih pritisa/ka. Pored toga, ove mine se koriste i za tormen-
taciju kosuljica, kao i za ispitivanje cevi oruda i drugih sistema mino-
bacaca, posle izrade — remonta. Kod ovih mina svi elementi (izuzev
barutnog punjenja) su inertni. Opitne mine imaju pored uobicajenih
oznaka i utisnut podata'k (zigovima) »OPITNA«.
3. — PODELA MINA ZA MINOBACACE PO KALIBRU
545. — Prema kalibru, mine za minobacace delimo na:
— 60 mm mine;
— 82 mm mine, i
— 120 mm mine.
195
4. — 60 пип MINE ZA MINOBACACE M57
546. — Za 60mm mmobacac M57, postoje sledece vrste mina;
— 60 mm trenutna mina M57;
— 60 mm trenutna mina M69;
— 60 mm osvetljavajuca mina M67;
— 60 mm vezbovna mina M62;
— 60 mm opitna mina;
— 60 mm skolska mina.
J) 60mm TRENUTNA MINA M57
547. — Trenutna mina M57 (si. 109) namenjena je za unistavanje
neprijateljeve zive sile i vatrenih sredstava u lakim zaklonima i van
njih. Narocito se efikasno moze upotrebiti za tucenje ciljeva na zadnjim
nagibima, posto mmobacac omogucava gadanje sa ubacnom putanjom.
548. — Mina se sastoji od sledecih glavnih -delova:
— upaljaca;
— -kosuljice;
— stabilizatora;
— eksplozivnog punjenja, i
— b arutnog punj enj a.
549. — Upaljac UT, M57 (si. 110) je udarni — trenutnog dejstva.
Prema stepenu osiguranja, spada u grupu neosiguranih upaljaca, jer
nema prekinut inicijalm lanac. U slucaju dejstva kapsle (inicijalne ili
detonatorske), brio iz kojeg razloga, doslo bi do detonacije mine. Inace,
pri opaljenju mine, upaljac ne moze dejstvovati na odstojanju manjem
od 4 metra, sto zn-adi da je njegova sigumost ispred cevi oruda 4 metra.
Upaljac je stalno navrnut na minu i takav se cuva i transportuje.
Nije predvideno da se vrsi bilo kakvo -podesavanje pre gadanja.
Armiranje upaljaca vrsi se na putanji, a dolazi kao posledica dejstva
inercionih sila, koje se javljaju pri prolazu mine u cevi usled ubrzanja.
Kada mina =pod pritiskom barutnih gasova pode sa dna cevi bacaca,
usled sile inercije, ar-mirajuci prsten (9) zaostaje, savladava svoju oprugu
(12) li navlaci se na konusni prsten (15), gde se zadrzava i po prestanku
sile inercije. Svojim kretanjem nanize, armirajuci prsten oslobada osigu-
ravajucu kuglicu (11) koja ispada iz svog lezista i time oslobada kapslo-
nosac (13). Kada mina napusti cev minobacaca, prestaje sila inercije i
usled dejstva otpora vazduha, mina dobija usporenje usled cega se
kapslonosac (tezeci da zadrzi istu brzinu) krece napred i naslanja na
granicnik (5). Dve armirajuce kuglice (10), koje je sobom doneo kapslo-
nosac, pod dejstvom udarne igle, sklanjaju se ustranu, ckne je zavrseno
armiranje upaljaca.
Pri udaru mine u prepreku, usled sile reakcije, udarac sa udamom
iglom (2) pomera se nazad u odnosu na smer kretanja mine i igla ubada
inicijalnu kapslu (14), koja se od ovog pali. Plamen od -inicijalne kapsle
prenosi se na detonatorsku kapslu (17), koja preko detonatorskog punje-
nja (IS) dovodi do detonacije eksplozivno punjenje u mini.
196
Sl. 109 — 60 mm trenutna mina
M57 za minobacac
1 — UpaljaC; 2 — Gena: 3 — Doptinski
detonator; 4 — Koiuljica mine; 5 — Eksplo-
uvno punjenje; 6 — Stabilizator; 7 — Os-
novno barutno punjenje; 8 — Krilca sta-
bilizatora
Sl, 110 — Upaljac UT,M57 za trenutnu minu M57
1 — Zastitna kaka; 2 — Udarac sa udamom iglom; 3 — Osionac
udampg mehanizma: 4 — Utvrdivac; 5 — Granicnik; 6 — Oppugn
udaraca; 7—. Telo upaljaca; 8 — Vodica; 9 — Armirajuci prsten;
10 — Armirajuca kuglica; 1] — Osiguravajuca kuglica; 12 — Op-
ruga arrnirajudih prstena; 13 — Kapslonosac; 14 — Inicijalna
kapsla; 15 — Konusni prsten; 16 — Osionac armirajuce opruge;
17 — Detonatorska kapsla; 18 — Detonatorsko punjenje
550, — Kosuljica objedinjava sve elemente mme u jednu celinu.
Izradena je od kovanog celika izvlacenjem. Sa prednje strane je ozival-
nog oblika. U ovom delu mine navrnuta je glavica sa genera u koju se
uvree upaljac. Na cilindricnom delu kosuljice, urezana su cetiri kruzna
kanala, trouglastog preseka. Ovaj deo sluzi za centriranje mine pri nje-
L — Kartonski poklopac; 2 — Cep;
3 — Cahura osnovnog punjenja; 4 —
— Barutno punjenje; 5 — Pripala
od ernog baruta; 6 — Cep.; 7 —
— Inicijalna kapsla
nom prolazu ’kroz cev minobacaca, kao i
za zaptivanje barutnih gasova. Prema
zadnjem delu, kosuljica se suzava i zavr-
sava repom mine u koji se uvree stabi-
lizator
551, — Stabilizator sluzi da mini osi-
gura let kroz vazduh, kao i za vodenje
kroz cev minobacaca. Sastoji se od cilin-
dricnog tela na kome su zavarena cetiri
para simetricno rasporedenih krilaca.
Krilca stabilizatora na zadnjem delu ima-
ju ispuste za centriranje mine prilikom
njenog prolaza kroz cev minobacaca. Ivice
krilaca su povijene radi pricvrscenja do-
puns kih barutnih punjenja. U unutras-
njosti tela stabilizatora nalazi se leziste
za smestaj osnovnog barutnog punjenja
iz kojeg vodi osam otvora za prolaz pla-
mena od osnovnog barutnog punjenja ka
dopunskim barutnim punjenjima.
SL 112 — Dopunsko barutno pu-
njenje za 60 mm trenuinu minu
M57
552. — Eksplozivno punjenje kod ove mine je od livenog trotila.
Da bi se obezbedio sto sigumiji prenos detonacionog t-al as a od upaljaca
ka eksplozivnom punjenju, u vrh eksplozivnog punjenja je ugraden
dopunski detonator od flegmatizpyanog heksogena.
553. — Barutno punjenje trenutne mine M57 sastoji se od osnovnog
i dopunskog barutnog punjenja. I jedno i drugo punjenje namesteno
je u minu u toku proizvodnje i ista se tako cuvaju do upotrebe.
Osnovno punjenje (si. Ill) izradeno je od malodimnog baruta i
smesteno je u kartonsku cahuru cije je dance i zadnji deo pojacan
mesinganim cancetom. Iznad mesinganog canceta, na kartonskoj cahuri
sa spoljne strane nalazi se prstenasto ispupcenje koje nakon utiskivanja
198
punjenja u unutrasnjost tela stabilizatora ulazi u odgovarajuci kruzni
kanal. U dancetu cahure nalazi se inicijalna kapsla tipa »zevelo«. Izmedu
incijalne kapsle i baruta, nalazi se crni barut, koji sluzi kao pripala.
Crni barut je odvojen od malodimnog, tan?fcam pokrivkom da se ne bi
pomes all. Sa gornje strane, cahura je zatvorena karton-skim poklopcem
koji je pricvrscen povijanjem ivica cahure. Na njemu su lispisani podaci
о barutu. Spoljna povrsina kartonske cahure i poklopca je parafiniisana.
Dopunsko punjenje (si. 112) sastoji se od 10 grama malodimnog
baruta, a smesteno je u cetiri celuloidne skoljke, koje se stavljaju
izmedu krilaca stabilizatora mine.
2) 60 mm TRENUTNA MINA M69
554. — Ova mina je identicna sa prethodnom, izuzev sto je komple-
tirana upaljacem UT, M69, koji ima potpuno osiguranje.
Upaljac UT, M69 (si. 113) je udarni — trenutnog dejstva. Prema
stepenu osiguranja, spada u grupu osiguranih upaljaca, jer ima prekinut
inicijalni lanac. Zapravo, inicijalno-detonators'ka (dupleks) kapsla se u
nearmdrajucem polozaju upaljaca ne nalazi u osi sa udarnom iglom
i prenosnim eksplozivnim punjenjem, tako da je pod bilo kojim okol-
nostima, iskljucena mogucnost prenosa inicijacije od kapsle ka deto-
natorskom punjenje.
Pre gadanja se sa upaljaca obavezno uklanja transportni osigu-
rac (7).
Armiranje upaljaca vrsi se pod uticajem sile inercije. Kada mina
krene u cevi bacaca, armirajuci prsten (6) zaostaje i savladava svoju
oprugu (9). Kada se u svom kretanju nadole, nade u krajnjem polozaju,
armirajuci prsten se navlaci na konusni deo vodice (13) i tu se zadrzava
sve vreme. Uklanjanjem armirajuceg prstena iz prvobitnog polozaja,
armirajuce kuglice (8) ispadaju iz svog lezista u prazan prostor d-zmedu
vodice i vrha upaljaca (10). Na ovaj nacin stvorena je mogucnost da se
udarna igla (4) pod dejstvom svoje opruge (12) povuce nagore i oslobodi
kapslonosac (16). Udarna igla se krece nagore sve dok svojom glavicom
ne udari u kapu upaljaca (1), gde se zadrzava.
Opruga kapslonosca (15) je jednim krajem pricvrscena za drzac
(14), a drugim za sam kapslonosac. Ova opruga, ne samo sto je u zfbije-
nom stainju, vec je -spiral-no tako upredena, da cim kapslonosac postane
Slobodan, pocmje da se odmotava, povlaci za sobom i telo kapslonosca,
koje se okrece i pomera ulevo (prema slici), da bi u odredenom trenutku
inicijalno-detonatorska kapsla bila dovedena u liniju izmedu udarne igle
i prenosnog eksplozivnog punjenja (17). Da se armiranje upaljaca ne bi
izvrsilo isuvise brzo (dok je mina jos u cevi), na telu kapslonosca (po
njegovom obimu) je nacinjen zljeb odgovarajuceg profila, u koji zalazi
civija (23) i po kojem se pod dejstvom opruge okrece (usporeno) kapslo-
nosac. Vreme koje se na ovaj nacin dobije za potpuno armiranje upa-
ljaca je u stvari njegova sigurnost ispred usta cevi bacaca, a to je oko
8 metara. Po zavrsenom armiranju, upaljac je spreman za dejstvo. Da ne
bi upaljac prevremeno delovao na putanji (usled eventualnog naletanja
na neku prepreku), ulogu osiguraca u ovom slucaju imaju opruge
(3 i 12).
199
SL ИЗ — Upa-
ljac UTJV169 za
trenutnu minu
m69
I — Knpa up clin-
es; 2 — Oslonac
opruge; 3 — Op-
ruga каре; 4 —
— Udarna igla;
5 — Granicnik;
6 — Armirajuci
prsten; 7 — Tran-
spanni osigurac;
a — Armirajuca
kuglica; 9 — Op-
ruga; 9 — Opruga
armirajuceg prste-
na; 10 — Vrh upa-
ljaca; li — Telo
upaljaca; 12 — U-
darna op ruga; 13
— vodica; 14 —
— Drzac opruge
kapslonosac; 15 —
— Opruga kapslo-
nosca; 16 — Kap-
slonosac; 17 —
— Prenosno eks-
placivno punjenje;
18 — Detonators-
ko punjenje; 19 —
— Cace detonator-
skog punjenja; 20
— Utvrdivac deto-
uatora; 21 — De-
tonatorska kapsla;
22 — Cep; 23 —
— Civija
200
Pri Sudani mine s preprekom, usled
sile reakcije, udarna igla polazi nadole i
dovodi do dejstva inicijalno-detonatorsku
kapslu koja zatim inicira prenosno eksplo-
zivno punjenje. Detonacioni talas se od svog
prenosi na detonatorske punjenje upaljaca,
a potom na eksplozivno punjenje mine.
3) 60 mm OSVETLJAVAJUCA MINA M67
555. — Osvetljavajuca mina M67 (sl.
114) namenjena je za osvetljavanje bojista
pri nocnim dejstvima u cilju;
— osvetljavanje rejona na kojem se
ocekuje pojava neprijatelja;
— iznalazenje i pokazivanje ciljeva;
— osmatranje rezultata gadanja;
— izvrsenje korekture gadanja;
— uznemdravanje neprijatelja;
— obelezavanje pravca napada ili prav-
ca kretanja sopstvenih trupa;
— odavanja odredenih signala sopstve-
nim trupama
— paljenje zapaljivog materijala na
neprijateljskoj teritoriji.
556. — Mina se sastoji iz sledecih glav-
nih del ova:
— upaljaca;
— kosuljice;
— stabilizatora;
— osvetljavajuce baklje;
— padobrana, i
— barutnog punjenja.
SL 114 — 60 mm osvetljavajuca mina M67 za mi-
nobacac
] — Upaljac; 2 —- Prednji deo kosuljice mine; 3 — Osvct-
Ijavajuca baklja; 4 — Uze za vezu baklje sa padobranom;
5 — Osovinica; 6 — Padobran; 7 — Zadnji deo kosuljice
mina; 8 — Nosac padobrana (raklja); 9 — Opruga; 10 —
— Nosac raklje; 11 — Vodica; 12 — Dopunsko punjenje;
13 — Osnovno barutno punjenje; 14 — Stabilizator
201
557, — Upaljac TP, M67 (sl. 115) je tempirni sa vremenom tempi-
ranja do 30 sekundi. Regulisanje duzine usporenja vrsi se pomeranjem
(okretanjem) tempirnog koluta u odnosu na verti'kateu crtu na telu
upaljaca. Svaki >podeok prestavlja vrednost od jedne sekunde usporenja.
Kada se ventikalna crta sa oznakom na tampimom kolutu poravna
sa odgovarajucom crtom na telu upaljaca, dobdje se sigurnosn-i polozaj
upaljaca, tj. pri ovakvom polozaju tempirnog koluta, ne moze docd do
dejstva upaljaca. Upaljac se u ovom polozaju isporucuje iz faibrrke
i tako cuv a u ski adds tu i transportuje.
Pre gadanja, sa upaljaca se obavezno uklanja transportiri osigu-
rac (3).
Sl. 115 — Upaljac ТРДИ67 za 60 mm osvetljavajuca minu M67
1 — Kapa upaljaca; 2 — Osigurac udarne igle; 3 — Transponni osigurac: 4 — Udarna
igla; 5 — Kapslonosac; 5a — Inicijalna kapsla; 6 — Utvrdivac kapslonosca; 7 — Opruga;
Б — Tempirni kolui; 9 — Fripalni valjcic I; 9a — Usporacka smesa; 10 — Pripalni
valjcic II; 11 — Telo upaljaca; 12 — Izbacno punjenje; 13 — Resetka
558. — Upaljac TP, M67 ima sledece glavne delove:
— kapu sa udarnom iglom;
— kapslonosac;
— tempi mi kol ut;
— telo sa barutnim punjenjem.
Kapa (1) daje upaljacu odgovarajuci balisticki oblik. U njenoj unu-
trasnjo-sti smestena je udarna igla (4) koja je kod ovog upaijaca nos to
202
masivnija. To je u stvari mesingani valjcic sa ispustom (bradavicom)
na njegovoj donjoj strand. S obzirom da je igla relativno teska, to bi
usled njenog otkidanja (kada je izvaden trans portend osigurac) do’slo do
sigurnog opaljenja inicijalne kapsle. Da bi se ovo sprecilo, igla je do
momenta -upotrefbe upaljaca, dvostruko osigurana tj. ima transportni
osigurac (3) i osigurac udarne igle (2), koji sprecavaju bilo kakvo njeno
pomeranje u toku rukovanja i transports. Ova dva osiguraca prolaze
kroz telo udarne igle i vrha каре upaljaca i ukrstaju se (na dva nivoa)
pod pravim uglom.
Kapslonosac (5) je kao i кара upaljaca izraden od durala. Njegova
gornja strana je izradena u vidu case, da bi udarna igla mogla da u
odredenom trenutku dode do inicijalne kapsle (5a). Ispod ovog udub-
Ijenja je postavljena inicijalna kapsla (E-17). Da bi plamen od inici-
jalne kapsle mogao da se prenese dalje (na tempimi kolut), nacinjen
je odgovarajuci kanal na kapslonosca. Fiksiranje kapslonosca u svom
lezistu izvrseno je pomoou odgovarajuceg zavrtnja (6).
Tempimi kolut (8) je na odredenom mestu probusen kako bi mogao
da prihvati plamen od inicijalne kapsle. Na tom mestu se nalazi pripalni
valjcic I (9). Usporacka smesa (9a) je upresovana u kanal koji postoji
sa doi\je strane ikoluta po celom njegovom obimu.
Telo (11) povezuje sve delove upaljaca u jednu celinu. Na odrede-
nom delu (naspram tempirnog koluta) napravljen je kanal koji povezuje
tempimi kolut sa barutnim punjenjem. Da bi se obezbedilo sigurno
pripaljivanje izbaonog punjenja od crnog baruta (12), na vrhu pomenu-
tog kanala postoji pripalni valjcic II (10), koji kada se zapali daje in ten-
zi-vni plamen.
559. — Dejstvo upaljaca. Armiranje upaljaca vrsi se pod dejstvom
sile inercije. Kada mina pod pritiskom barutnih gasova u cevi oruda
krene naglo napred, dolazi do prekidanja civije----osiguraca udarne igle
(2) i naletanja igle na imcijalnu rkapslu (5a). Plamen od inicijalne kapsle
prolazi 'kroz otvor na kapslonoscu i pali pripalni valjcic I (9) a od
ovog se dalje pripaljuje usporacka smesa (9a). U zavisnosti od vremena
na koje je upaljac tempiran, dolazi (pre ili kasnije — u intervalu od
1—30 sekundi) do prenosa plamena na pripalni valjcic II (10), a od
ovog na izbacno barutno punjenje (12).
560. — Kosuljica osvetljavajuce mine se znatno razlikuje od kosu-
Ijica razornih minobacackih mina. Ona je pre svega tanka i sto je
karakreristicno, sastoji se iz dva dela — prednjeg i zadnjeg, koji su
medusobno ucvrsceni pomocu cetiri osovinice (5) strogo definis anih
mehaniekih osobina.
Prednji deo kosuljice je u stvari celicni cilindar precnika oko
60 mm. Na njegovoj spoljnoj strani, sasvim pri vrhu -izradeno je centri-
rajuce ojacanje, koje u zajednici sa centrirajucim prstenovima na zad-
njem kraju ovog cildndra, sluzi za vodenje mine kroz cev oruda. U ovaj
deo kosuljice je smes-tena baklja za osvetljavanje.
Zadnji deo kosuljice je konusnog oblika, a zavrsava se otvorom
u koji se navija stabilizator. S obzirom.da ovaj deo mine trpi znatan
prdtisak od barutnih gasova pri opaljenju mine, to je on nesto deblji
od prednjeg dela kosuljice i boljih mehaniekih Osobina.
203
561. — Stabilizator je izraden od durala. Inace, sve sto je receno-
za stabilizator kod trenutne mine M57, odnosi se i na stabilizator ove
mine.
562. — Osvetljavajuca baklja je nosilac svetlosne energije i kao
takva smatra se najvaznijim elementom u skiop u osvetljavajuce mine.
Baklja se sastoji od pripale, prenosne i osvetljavajuce smese. Osvetlja-
vajuca smesa je nacinjena od natrium nitrata i magnezijuma, a kao
vezivo je koriscen polis tirol. Baklja je smestena u omotac od deb el сиг
natron papi-ra. Na njenom dnu je celicni prsten koji se oslanja na gomji
presek zadnjeg dela kosuljice mine i sluzi da se pre'ko njega prenese
sila priti'ska za izbaci van je baklje. Na dnu baklje se nalazi duralski
nosac za koji se vezuje padobran pomocu uzeta.
563. — Padobran je namenjen da omoguci bl ago spustanje osvetlja-
vajuce baklje na cilj. Sastoji se od platnene 'kupole i potrebnog broja
lanenih uzadi. Na delu gde se uzad spa-
jaju (na dnu), postoji resetkasti karton
koji ima ulogu da izjednaci silu zateza-
nja kanapa pri otvoru padobrana, kako
bi se izbeglo da se ovi zamrse. В nastavku
ovih kanapa nacinjena je omca za vezu
sa zicom a preko ove sa osvetljavajucom
bakljom.
564. — Barutno punjenje za osvetlja-
vajucu minu M67 sastoji se od osnovnog
i dopunskog barutnog punjenja. Oba pu-
njenja su namestena na minu i tako se
cuvaju do upotrebe.
Osnovno punjenje (si. 116) izradeno je
оd nitroglicerinskog baruta (balista). Sme-
steno je u kartonsku cahuru koja je ista
kao i kod trenutne mine M57, izuzev sto-
je nesto duza.
SI. 116 — Osnovno barutno
punjenje M67 za 60 mm os-
vetijavajucu minu M67
[ _ Poklopac; 2 — Cep; 3 —Cahura;
4 — Baruino punjenje; 5 — Pokrivka:
a __ Pripala; 7 — Inicijalna kapsla
SI. 117 — Dopunsko barutno punje-
nje M67 za 60 mm osvetljavajuca mi-
nu M67
1 — Barutno punjenje: 2 — Skoljka
204
Dopunsko punjenje (sl. 117) je takode izradeno od nitroglicerinskog
baruta (balistita). Smesteno je u celuloidnu skoljku koja se bitno razli-
kuje od skoljfci kod trenutnih mina M57. Naime, ovde je upotrebljena
jedna s as vim nova vrsLa celuloida, kod kojeg je i nacin laboracije baruta
i zatvaranje sko-ljke sasvim drukcije. Oblik skoljke je u vidu potkovice.
565. — Funkcija mine* Sago rev an jem cmog baruta (izbacno g punje-
nja) u upaljac-u, stvara se pritisak koji se prenosi preko osvetljavajuce
baklje na zadnji deo kosuljice i dolazi do kidanja veze izmedu prednjeg
i zadnjeg dela kosuljice mine i njihovog razdvajanja. Baklja (zapaljena
od izbacnog punjenja), izlece van, a isto to cini i padobran pod dejstvom
opruge (9) koja je dotle bila u sabijenom stanju. Deloxd mine (prednji
deo kosuljice sa upaljacem i zadnji deo kosuljice sa stabilizatorom),
padaju na zemlju, a padobran se otvara i ostvaruje svoju funkciju poste-
penog spustanja ka zemlji osvetljavajuce baklje. Osvetljavajuca smesa
gori Raj man je 35 sekundi i daje svetlost intenziteta oko 150.000 к an dela
(Cd). Brzina propadanja baklje (zvezdice) sa padobranom je oko 2,5
m/sek. Optimalna visina оtvaranja padobrana je oko 170 m.
4) 60 mm VEZBOVNA MINA M62
566. — Vezbovna mina M62 je u pogledu namene I konstrukcije
istovetna sa 82mm vezbovnom minom M62 (tacka 613), te opis dat za
ovu minu odnosi se i na 60 mm minu. Osnovna razlika se odnosi na
kalibar mine, -kolicmu baruta u cahuri osnovnog punjenja kao i na to
da mina 60 mm ima tri para krilaca stabilizatora, umesto pet koliko ih
ima 82 mm vezbovna mina. Razlike u izvesnim konstruktivnim deta-
Jjima nisu biine za poznavanje opisa i funkcije ovih mina, te о njima
ovde nece biti reci.
5) 60 пни OPITNA. MINA
567. — Opitna mina je namenjena za izvrsenje opita kao sto su:
odredivanje tezine barutnih punjenja, odredivanje d uporedivanje pocet-
nih brzina i maksimalnih pritisaka. Osi-m ovoga, sve mine se upotreblja-
vaju i za tormentaciju kosuljice kao d za ispitivanje cevi i drugih
sistema minobacaca nakon izvrsenog remonta ili izrade.
Opitna mina je inertna, izuzev sto joj je barutno punjenje (osnovno
i dopunsko) kao kod trenutne mine M57. Umesto eksplozivnog punjenja,
ova mina je laborisana nekom inertnom materijom radi postizanja
potrebne tezine. Kompletiranje je izvrseno inertnim upaljacem UT, M57.
6) 60 mm SKOLSKA MINA
568. — Skoiska mina je namenjena za obuku posluge minobacaca
u punjenju i praznjenju oruda. Po spoljnjem obliku i tezini, ova mina
se ne razlikuje od bojeve. Radi lakseg raspoznavanja izbusena je po
telu na nekoliiko mesta i obojena plavom bojom. Inace je inertna, tj.
nema eksplozivnih elemenata. Moze biti izradena od elemenata bojevih
mina, drveta, bakelita a dr.
205
U poslednje vreme se kao skolska koristi vezbovna mina M62 (bez
projektila), Pomocu osnovnog punjenja ova mina se izbacuje na neko-
liko metara ispred oruda, te je na taj nacin ujedno resen problem
uvezbavanja vojnika u rzbacivanju mine iz minobacaca.
7) TEHNICKI PODACI ZA MINE 60 mm
569. — Tehnicki podaci za mine 60 mm vide se iz sledeceg pregleda:
Pregled 34
Naztv elementa Materijal • ( Tezina (gr) j | Duzina (mm) •
Trenutna mina M57 i M69
Upaljac UT, M57 Dural 140 77
Upaljac UT, M69 Dural 150 6S
Kosuljica sa istabrlizatorom Celik 980 197
Eksplozivno punjenje ! Trotil 210 ; ।
Osnovno punjenje (M57) ; NC barut 3,2 i 45 i
Dopunsko punjenje (M57) NC barut ; io,o 1 - 1
Kompletna mina sa upa-ljacem UT, M57 1350 1 26S I 1 !
Osvetljavajuca mina M67 i
Upaljac TP, M67 Dural 262 i 65
j Kosuljica Celik 660 1 207
Baklja — 205 i : 60
S tabiliizator Dural i 1 75 73
Osnovno punjenje (M67) NGB-051 .! 3,2 61
i Dopunsko punjenje (M67) NGB-031 1 1 10,0 —
i Kompletna mina — I 1260 1 338
1 " • ^^>Vezbovna mina M62
Mina — bacac — i 1100 | Ш- ;
j — kosuljica j dural
1 — cev > ; celik ! i
! — stabilizator । celik 45 1
j Projektil 1 275 192 z
! — upaljac celik 150 51
j — telo dural 120 144
— osigurac celik *5 i
. Osnovno punjenje ! — 13,50 55
— cahura ' mesing •12,60 55 j
i — imcijal-na kapsla 1 fulminatska (E-32) 0,25 — i
: — barutno -punjenje NC-03 0,65
Kompletna mina 1388 | 231_
206
8) BALISTICKI PODACI ZA MINE 60 mm
570. — Balisticki podaci za trenutnu minu M57 i M69 vide se iz
sledeceg pregleda:
PREGLED 35
Punjenje • Vo Pm ax Domet (m) 1
Osnovno 68 435 I
Osnovno 4-1. punjenje 96 790 !
Osnovno 4-2. punjenje 120 i 1120 I
' Osnowo 4-3. punjenje 141 1430 i
' Osnovno 4-4. punjenje 159 । 47? i 1690 I
9) PAKOVANJE MINA 60 mm
571. — Trenutne mine M57 I M69 upakovane su po sledecem:
— jedna kompletna mina smestena je u kartonsku futrolu 0 67
mm. Duzina futrole 550 mm;
— 12 kartonskih futrola sa minama upakovano je u drveni sanduk
dimenzija 483 X 310 X 182 mm. Bruto tezina sanduka je 28 kg. Sanduk
j e p ri Iago den za b rdski transport.
572. — Osvetljavajuce mine M67 upakovane su po sledecem:
— jedna kompletna mina (sa osnovnim i dopunskim punjenjima
i navijenim upaljacem), upakovana je u kartonsku futrolu 0 81 mm,
duzine 375 mm. Tezina futrole sa jednom minom je 1,75 kg;
— 12 kartonskih futrola sa minama smesteno je u drveni sanduk
dimenzija: 530X415 X202 mm, Bruto tezina sanduka je 27 kg. Sanduk
je prilagoden za brdsko transportovanje.
573- — Vezbovne mine M62 upakovane su po sledecem: jedna
mina-bacac smestena je u kartonsku kutiju od bojeve mine; 12 kutija
sa minama upakovano je u drveni sanduk od bojevih mina. Pored
mina-bacaca, u jednom sanduku nalazi se 12 sipki (za cetku i izbijac)
i 6 izbijaca za izbijanje osnovnih punjenja.
574. — Pakovanje projektila (i ostalih elemenata) izvrseno je na
nacin prikazan kod 82 mm vezbovnih mina M62, s obzirom da su ovi
elementi isti za obe vrste mina.
575. — Pakovanje opitnih i skoLskih mina 60 mm izvrseno je u
odgovarajucu ambalazu od bojeve municije.
10) OBELEZAVANJE MINA 60 mm
576. — Trenutne mine M57 i M69 obojene su sivomaslinasto, a
oznake su nanete zutom bojom. Obelezavanje je izvedeno na nize nave-
deni nacin:
207
(1) Obelezavanje upaljaca
577, — Na telo upaljaca su s jedne strane 2igovima utisnuti podaci
о vrsti li modelu upaljaca (UT, M57), a s druge strane proizvodac' i
serija (KV6701).
(2) Obelezavanje mina
578. — Na delu mine ispod centnirajucih prstenova, bojom su naneti
podaci о vrsti eksplozivnog punjenja kojom je laborisana kosuljica
mine (T), zatim kali bar, vrsta i model oruda za koje su mine namenjene
(60 mm МБ, M57) i vrstu i model mine (TREN. M57). Ispod ovih poda-
taka navedena je laboracna serija mina koja u sebi sadrzi oznaku proiz-
vodaca, godinu izrade i serijski broj (KV6000).
(3) Obelezavanje osnovnih i dopunskih punjenja
579. — Na kartonskoj cahuri osnovnog punjenja, crnom bojom
su dati podaci о kalibru, modelu i seriji punjenja (60mm PUNJ. M57
KV6000).
Na dopunskim punjenjrma ne postoje nikakve oznake za identi-
fikaciju.
(4) Obelezavanje kartonskih futrola sa minama
580. — Na futroli su dati sledeci podaci: kalibar, vrsta i model
oruda (60mm MB, M57), vrstu i model mine (TREN. MINA M57) i
(5) Obelezavanje drvenili sanduka
581. — Oznake na sanducima su date po sledecem:
Poklopac i leva bocna strana
60 mm TR, M57
KV6000
Prednja strana
60 mm MB, M57
12 kom TRENUTNIH
OSNOVNO
PUNJENJE
M57
UPALJAC
UT, M57
KV6000
MINA M57 — KV6000
DOPUNSKO
PUNJENJE
M57
BRUTO 28 kg
Desna bocna strana
OSN. PUNJENJE M57, NGB-051, SPV6009
DOP. PUNJENJE M57, NGB-031, SPV5904
582. — Osvetljavajuca mina M67 obojena je sivomaslinasto, a ozna-
ke su nanete zutom bojom. Oznake su date po sledecem:
208
(1) Obelezavanje upaljaca
583. — Na telo upaljaca sa jedne strane su zigovima dati podaci
о vrsti, modelu upaljaca a maksimalnom vremenu tempiranja (TP,
M67—30 sek). Sa druge strane tela upaljaca navedena je laboracna serija.
upaljaca sa i-nioijalima preduzeca koje je •proizvelo upaljac (KV6000).
Takode su na ovom delu upaljaca dati i znaoi tehnidke i vojne kontrole
(TK, VK).
(2) Obelezavanje mina
584. — Na prednjem (cilindricnom) delu kosuljice mine najpre je
navedena vrsta punjenja (OS — osvetljavajuca smesa), zatim vrsta i
model mine (OSVETLJ. MINA M67) i kalibar i vrsta oruda (60 mm
MINOBACAC). Na kraju je dat podatak о proizvofiacu, laboracnoj seriji
mine i rati (KV6702-1). Ispod cen triraj uceg prstena neposredno, nanet
je beli pojas sirine 10 mm, kao dopunska oznaka da je u pitanju osvet-
ljavajuca mina.
(3) Obelezavanje osnovnih i dopunskih punjenja
585. — Na kartonskoj cahuri osnovnog punjenja su navedeni podaci
о kalibru (60 mm), vrsti i modelu punjenja (osnov. punj. M67), tezini
baruta u punjenju (3,5 gr), vrsti i seriji baruta (NGB-051, SPV6701) i
laboracnoj seriji i rati punjenja (KV6701-1),
Na celuloidnim skolj’kama dopunskih barutnih punjenja ne postoje
nikakve oznake za identifikaciju.
(4) Obelezavanje kartonskih futrola s minama
586. — Na delu futrole ispod hermetizirajuce trake (po kracoj osi
futrole), navedeni su zutom bojom podaci о kalibru, vrsti i modelu
oruda .(60 mm MB, M57), vrsti i modelu mine (OSVETLJ. MINA M67)
i laboracnoj seriji i rati mine (KV6701-1).
(5) Obelezavanje drvenih sanduka
587, — Oznake na sanducima su date po sledecem:
Poklopac i leva bocna strana
60 mm С, M67
KV6701-1
Prednja bocna strana
60 mm MB, M57
12-kom. OSVETLJ. -MINA M67—KV670L1
OSNOVNO DOPUNSKO
PUNJENJE M67 PUNJENJE M67
UPALJAC KV6701
TP, M67—30 sek
BRUTO 27 kg
209
Desna bocna strana
OSN. PUNJ. M67 NGB-051, SPV6701
DOP. PUNJ. M67 NGB-031, SPV6701
588. — Obelezavanje vezbovnih mina M62 i ambalaze, izvrseno je
na nacin objasnjen za 82 mm vezbovne mine M62, dzuzev sto je kod
mine-bacaca i osno-vnog punjenja, umesto kalibra 82 mm stavljeno
60 mm.
589. — Opitna mina ima pored postojecih oznaka od bojeve tre-
nutne sjnine M57 i utis-nutu rec »opilna«. Ova oznaka stavlja se na
pogodnom mestu zigovima. Na upaljacu opitne mine je stavljen podatak
»inertan«. Na ambaiazi opitni-h mina zadrzane su postojece oznake od
bojeve municije, s tim sto je na poklopcu sanduka dijagonalno ispisana
rec »opitna«.
590. — S obzirom na namenu skolske mine, da se neograniceno
koristi za punjenje i praznjenje minobacaca, to ista nije posebno obele-
zena. Ambalaza ove municije sadrzi najineophodnije podatke za njeno
raspoznavanje.
5. — 82 mm MINE ZA MINOBACACE
591. — Za 82 mm minobacace, postoje sledece vrste mina:
— 82 mm trenutna mina M45, R;
— 82 mm trenutna mina 0-832D;
— 82 mm trenutna mina 0-S32DB;
— 82 mm trenutna mina M48P1;
— 82 mm trenutna mina M48 i M48P1, remontovana;
— 82 mm trenutna mina M48P2, remontovana;
— 82 mm osvetljavajuca mina M67;
— 82 mm dimna mina M62;
— 82 mm vezbovna mina M62;
— 82 mm vezbovna mina M68 (za izbacivanje mete padobranca);
— 82 mm opitna mina;
— 82 mm skolska mina.
1) 82 mm TRENUTNA MINA M45, R
592. — Trenutna mina M45, R namenjena je za unistavanje i neu-
tral is an je neprijateljeve zive sile i vatrenih sredstava u zaklonima i van
njih. Mina se veoma efitkasno upotrebljava za dejstvo po uvalama, jaru-
gama i na zadnjim nagibima terena uopste, s obzirom da mi-nob acac
omogucava gadanje sa ubacnom putanjom.
593. — Trenutna mina M45, R je -рго-izvedena u nas pod -nazivom
0-832D i tako vodena sve do remonta, kada je dobila model M45, R i nove
laboracne serije (1, 2, 3/55; 1/56 i 1/57). Pri remontu na ovim minama
uci njeno je sledece: upaljaci su rastavljeni na elemente i ocisceni, a
neispravni delovi zamenjeni novim i ponovo sklopljeni; osnovna i do-
210
7
8
trenuino
5
. 6
SL 118 — 82 mm trenutna
mina M45,R za minobacac
l — Upaljac; 2 — Zastitnj cep;
3 — Glax’ica; 4 — Gena; 3 —
— Dopunski detonator; 6 — Pre-
dnji deo kosuljice; 7 — Zadnji
deo kosuljice; S — Eksplozivno
punjenje; 9 —- Stabilizator
SL 119 — Upaljac B45-T za 82 mm
minu M45,R
I —_ Zastitna кара; 2 — Udarad sa udamom iglom; 3 —
— Utvrttivac udaraca; 4 — Udarna opruga; 5 — Granicnik;
6 — Telo upaljaca; 7 — Vodica; 8 — Armirajuci prsten;
9 — Op ruga armirajuceg prstena; 10 — Osiguravajuca ku-
glica; ]] — Armirajuca kuglica; 12 — Nosac inicijalnr
kapsle; — Inicijalna kapsla; 14 — Utvrdlivac kapsle
15 — Konusni prsten; 16 — Osionac armirajuce opruge,
17 — Kosuljica detonatora; 1R — Detonatorska kapsla,
19 — Detonatorske punjenje
211
ptmska barutna punjenja su zamenjena no vim barutnim punjenjima;
mine su ociscene i zasticene od korozije; stara indeksacija sa mina i
ambalaze je uklonjena i stavljena nova.
594. — Trenutna mina M45, R (si. 118) se sastoji iz sledecih glavnih
delova:
— upaljaca:
— kosuljice mine;
— stabilizatora;
— eksplozivnog punjenja, i
— barutnog punjenja.
595. — Upaljac B-45-T (si. 119) je udami, trenutnog dejstva. Prema
stepenu osiguranja spada u grupu neosiguranih upaljaca, jer nema pre-
kinut inicijalni lanac. Sigurnost ovog upaljaca ispred usta cevi oruda
iznosi 7,5 metara. Upaljac nije navmut na minu, vec se posebno cuva,
a kompletiranje mina vrsi se na vatrenom polozaju. Hermetizacija upa-
ljaca ostvarena je pomocu olovne каре (1) koja je navucena na vrh
upaljaca. Armiranje upaljaca vrsi se pod uticajem ineroione sile koja
se javlja pri polazu mine u cevi, usled ubrzanja. Kada mina krone sa
dna cevi bacaca, usled dejstva pritiska barutnih gasova, zaostaje armi-
rajuci prsten (8), savladava svoju oprugu (9) i navlaci se na konusni
prsten (15), gde se zadrzava i po prestanku sile dnercije. Svojim kreta-
njem nanize, armirajuci prsten oslobada osiguravajucu kuglicu (10) koja
ispada iz svog lezista i time oslobada kapslo-nosac (12) cvrste veze koja
je postojala izmedu njega i armirajuceg prstena. Zbog otpora vazduha
koji deluje na upaljac i kosuljicu mine, dolazi do usporavanja u kretanju
mine. Post-o na kapslonosac ne deluje otpor vazduha, on krece napred
i naslanja se prednjim delom na granicnik (5). Granicnik odvaja nosac
inicijalne kapsle za oko 2 mm. Ovaj momenat nastaje u upaljacu na
penjucem kraku putanje. U trenutku kada se kapslonosac nasloni na
granicnik, razmicu se dve armirajuce kuglice (11) i otvaraju put udarnoj
igli, cime je zavrseno armiranje upaljaca.
U momentu udara mine u prepreku, pod dejstvom sile reakcije,
udarac sa udarnom iglom (2) se krece unazad, savladujuci svoju oprugu
(4) i ubada inicijalnu kapslu (13), koja se od ovoga pali. Plamen od inici-
jalne kapsle prenosi se na detonatersko punjenje, koje zatim inicira
eksplozivno punjenje u mini.
596. — Kosuljica mine izradena je od celika i to (za razhku od svih
drugih trenutnih minobacackih mina) iz dva dela, koji su medusobno
spojeni zavarivanjem. Sa unutrasnje strane, kosuljica je nasecena (kari-
rana) da bi pri rasprskavanju dala sto veci broj ubdtacnih parcadi.
Prednji deo kosuljice je ozivalnog oblika. U ovom delu mine uvijena je
glavica sa genom od mesinga u koji se navija upaljac. Post о se upaljac
navija te'k neposredno pred gadanje, a radi zastite usta kosuljice od
ostecenja, u njih je jos pri proizvodnji uvijen odgovarajudi cep.
Na cilindricnom delu kosuljice, urezana su cetiri kruzna kanala
trouglastog preseka. Ovaj deo sluzi za cen tri ran je mine pri njenom
212
prolazu ‘kroz cev oruda, kao i za zaptivanje ’barutnih gas ova. Prema zad-
njem -dehi, -kosuljica se suzava i zavrsava repom u koji se uvija sta-
bilizator.
597. — Stabilizator sluzi da mini osigura
pravilan let kroz vazduh i za vodenje kroz cev
oruda. Sastoji se od cilindricnog tela na koje
je zavareno pet pari simetricno rasporedenih
krilaca. Krilca stabilizatora na zadnjem delu
imaju ispuste za centriranje mine prilikom
prolaza kroz cev oruda. U unutrasnjosti tela
stabilizatora nalazi se leziste za smestaj osnov-
nog barutnog punjenja iz kojeg vodi 12 otvora
za prolaz plamena od osnovnog ka dopunskom
barutnom punjenju. U ovom delu lezista (blize
zadnjem kraju), nalazi se kanal u koji zalazi
ispupcem deo cahure osnovnog punjenja.
Eksplozivno punjenje ove mine je od live-
nog trotila. Radi sigumijeg prenosa inicijactje
od upaljaca, u vrh eksplozivnog punjenja ugra-
den je dopunski detonator od trotila razlicite
gustine presovanja (1,3; 1,4; l,5gr/cm2).
Barutno punjenje trenutne mine M45,R
sastoji se od osnovnog i dopunskog punjenja.
Osnovno punjenje M45 (sl. 120) se sastoji od
oko 7,2 grama malodimnog baruta koji je
smesten u kartonsku cahuru. Dance cahure je
ojacano mesinganim cancetom. Spoljna povr-
sina kartonske cahure je parafinisana, radi
zastite baruta od uticaja vlage. Neposredno
iznad mesinganog canceta, na kartonskoj ca-
huri nalaze se prstenasto ispupcenje koje sluzi
SI. 120 — Osnovno ba-
rutno punjenje M45 za
82 mm trenutnu minu
М45Д
I — Poklopac; 2 — Cep 3 —
— Cahura osnovnog punjenja;
4 — Barutno punjenje; 5 —
— Pripala; 6 — Kartonski
cep; 7 — Inicijalna kapsla
SI. 121 — Dopunsko punjenje M45 za 82 mm trenutnu minu М45Д1
1 — Oznaka za kalibar; 2 — Naziv punjenja i model; 3 — Kolicina baruta u punjenju;
4 — Vrsta baruta; 5 — Serija baruta; 6 — Laboracna serija
213
za bolje ucvrscivanje osnovnog barutnog punjenja u telo stabilizatora-.
U dancetu cahure nalazi se inicijalna kapsla tipa »zivelo«. Izmedu inici-
jalne kapsle i malodimnog baruta nalazi se mala kolicina sitnog cmog
baruta (1 gr) koji sluzi kao pripala. Crni barut je odvojen od malodimnog
baruta tankom pokrivkom od kartona. Sa gomje strane, cahura je
zatvorena kartonskim poklopcem koji je pricvrscen povijanjem ivice
cahure. Na njemu je nalepljena etiketa sa podacima о vrsti ugradenog
baruta, kolicini baruta i proizvodacu.
Dopunsko punjenje M45 (sL 121) izradeno je od oko 45 grama malo-
dimnog baruta koji je smesten u tn kcsice od svile ill perkala. Kesice
su valjcastog oblika prilagodene za namestanje oko tela stabilizatora.
2) 82 mm TRENUTNA MINA 0-832D
598. — Ove mine su po nameni i konstrukciji iste kao -remonto-
vane mine M45,R. U stvari deo mina koji nije remontovan (tacka 593)
zadrzao je na ovaj nacin svoj orginalni model — 0-832D. Mine su inace
kom-pletirane upaljacima B-45-T. Medutim, pored ovih mina, najvecu
kolicinu cine sovjetske mine — 0-832D koje su u nas remontovane
(1952—1954 god.). Kompletiranje ovih mina izvrseno je sovjetskim
upaljacima MP i italijanskim upaljacima 81-LR.
Os tali element! mine isti su kao kod trenutne mine M45,R.
3) 82 mm TRENUTNA MINA 0-832DB
599. — Trenutna mina O-832DB (si. 122) je u pogledu namene isto-
vetna sa trenutnom minom M45,R, U pogledu konstrukcije razlika je
u tome sto je kosuljica ove mine izradena iz jednog komada, za razliku
od prethodnih, koje su iz dva dela. Kod ove mine je i spoljna trasa
kosuljice nesto poboljsana, О ovim izmenama u konstrukciji dat je na
stabili'zatoru mine odgovarajuci znak — zuti pojas sirine 14тптп po
celom obimu.
Trenutne mine 0-832DB su -kompletirane upaljacima B45-T -i UT,
M45P1. Upaljac UT, M45P1 je u stvari upaljac B-45-T koji je posle
izmena -u nacinu obelezavanja municije u JNA (1957. godine) dobio
ovaj -naziv. Oznaka Pl odnosi se na izmenu materijala za -izradu upalja-
ca, tj. -umesto mesinga, koji je koriscen za izradu upaljaca B-45-T, kod
upaljaca UT,M45P1 u-potrebljen je dural.
Ostali element! mine isti su kao kod trenutne mine M45,R.
4) 82 пни TRENUTNA MINA M48P1
600. — Ovo su u stvari trenutne mine 0'832pB koje su proizvedene
posle izlaska propisa о obelezavanju municije u JNA (1957. god.). Oznaka
Pl na mini tata je zato sto je kompletiranje izvrseno upaljacima
UT,M45P1 (telo upaljaca izradeno od durala, umesto od mesinga kao
kod upaljaca B-45-T). Prema tome, sve sto je receno za minu 0-832DB,
odnosi se i na trenutnu minu M48P1.
214
5) 82 mm TRENUTNA MINA M48 I M48P1, REMONTOVANA
601. — Kao i mine opisane u prethodnoj tacki, tako i ovo su u
stvari trenutne mine 0-832DB, koje su .pri remontu (1967—1970) dobile
model M48, odnosno M48P1, u zavisnosti od toga da 11 su kompletirane
Sl. 123 — Osnovno ba-
rutno punjenje M45P1
za 82 mm trenutnu mi-
nu M48 i M48P1, remo-
ntovanu
l — Gornji poklopac; 2 —
— Cep; 3 — Donji poklopac;
4 — Cahura osnovnog punje-
nja; 5 — Barutno punjenje;
6 — Pripala; 7 — Pokrivka;
8 — Inicijalna kapsla
Sl. 122 — 82 mm trenutna
mina 0-832DB za minoba-
cac
1 — Upaljac; 2 — Zastitm cep;
3 Glavica; 4 — Kosuljica; 5 —
— Dopunski detonator; 6 — Ek-
splozivno punjenje; 7 — Dopunsko
barutno punjenje; 8 — Osnovno
barutno punjenje; 9 — Stab ili-
713 ЮГ
SI. 124 — Dopunsko pu-
njenje M66 za 82 mm tre-
nutnu minu M48 i M48P1,
remontovanu
1 — Barutno punjenje; 2 — Sko-
ijku od wluluida
215
upaljacima B-45-T (telo upaljaca od mesinga) ili sa UT,M45P1 (telo
upaljaca od durala). Pri remontu je na ovim minama ucinjeno sledece:
upaljaci su delaborisani i pregledani po elementima. Pri ovom su odba-
ceni svi neispravni delovi i za-menjeni novim. Kosuljice mina su obojene
i obelezene. Osnovna i dopunska punjenja su izradena nova. Ambalaza
(postojeca) je opravljena obojena i obelezena.
Osnovno punjenje №45Pl (si. 123) uglavnoni odgovara osnovnom
punjenju M45, koje je op is ano kod trenutne mine M45,R. Razlika je
samo u tome sto je pregrada izmedu pripale od crnog baruta i punje-
nja od malodimnog baruta ovde izradena od celuloida.
Dopunska barutno punjenje M66 (si. 124) se zuatno razlikuje od
punjenja M45. Barut je ovde smesten u skoljke od armiranog celuloida,
za razliku od svilenih kesica kao kod punjenja M45.
6) 82 mm TRENUTNA MINA М48Р2, REMONTO.VANA
602. — Ova mina je ista kao prethodna, izuzev sto je kompletirana
upaljacem UT,M68r koji ima potpuno osiguranje. Upaljac UT,M68 je
identican sa upaljacem UT,M69 izuzev razli-ke u gabaritnim dimenzi-
jama. Upaljac UT,M69 je opisan u tac. 554
7) 82 mm OSVETLJAVAJUCA MINA M67
603. — Ova mina je u pogledu namene i konstrukoije identicna sa
60 mm osvetljavajucom minom M67, izuzev razlike u pogledu gabarit-
nih dimenzija.
Osnovno i dopunsko punjenje su isti kao kod 82 mm remontovanih
mdina M48 i M48P1.
Tempiranje upaljaca TP,M67 je 38 sekundi. Intenzitet osvetljavanja
pri sagorevanju osvetljavajuce baklje je 330.000 Cd. Brzina propadanja
baklje sa padobranom je 2,6—2,Smet/sek. Vreme gorenja baklje je
oko 40 sek. Optimalna visina otvaranja padobrana je 250—300 m.
8) 82 mm DIMNA MINA M62
604. — Dinina mina M62 namenjena je za:
— stvaranje dimne zavese;
— zaslepljivanje neprijateljskih osmatracnica i vatrenih tacaka;
— korekturu gadanja TF minama pri otezanim uslovima os-
mat ranj a, i
— obmanjnvanje neprijatelja о cilju i pravcu sopstvenog dejstva.
S obzirom da je ova mina laborisana belim fosforom, to se ista
m-oze koristiti i kao zapaljiva, ali sa nesto smanjenim efektom dejstva
u odnosu na cisto zapaljivu minu.
605. — Mina (si. 125) se sastoji od sledecih glavnih delova:
— upaljaca;
— kosuljice;
216
— stabilizatora;
— detonatora;
— dimnog punjenja, i
— barutnog punjenja.
606. — Upaljac UT,M62P3 (si. 126) je udar-
ni, trenutnog dejstva. Prema stepenu osigura-
nja spa da u potpuno osigurane up al j ace, jer
ima prekmuti iniciialni lanac. Nairne inici-
jalno-detonatorska kapsla se (nearmirajucem
polozaju upaljada) ne nalazi u osi sa udarnom
iglom i prenosnim eksplozivnim punjenjem,
tako da je pod bilo kojim okolnostima isklju-
cena mogucnost prenosa inicijacije od kapsle
ka prenosnom eksplozivnom punjenju upalja-
ca. Ovaj upaljac, za slucaj da je armiran (u
toku cuvanja ili transportovanja), upozorava
korisnika na ovu okolnost. Ovo upozorenje
ogleda se u nemogucnosti da se pre gadanja
skine кара upaljaca, sto je in ace obavezno,
jer bi u protivnom izostalo dejstvo upaljaca
na cilju. Ovo je postignuto na sledeci nacin:
кара upaljaca sa unutrasnje strane ima neko-
liko udubljenja, a vrh udarne igle zavrsava se
odgovarajucim ispustom koji u slucaju armi-
ran j a upaljaca ulazi u jedno od pomenutih
udubljenja u kapi I na taj nacin ne dozvoljava
okretanje i skidanje каре. Upaljac se sastoji
od sledecih osnovnih ski op ova: tela upaljaca,
udarnog mehanizma, armirajuceg i sigurnosnog
mehanizma, prenosnog punjenja i detonatora.
Telo upaljaca obje din java sve delove upa-
ljaca u jednu celinu. Izradeno je iz dva dela,
a oblikovano je tako da u sklopu sa genom i
prednjim ozivalnim delom kosuljice daje po-
godna aerodinamicki oblik prednjem delu
mine.
Udarni mehanizam sastoji se od udarne
igle, udarne opruge i vodice. Sluzi za ini ci r a-
nje dupleksa kapsle u kapslonoscu.
Armirajuci i sigumosni mehanizam se sas-
toji od каре (koja ujedno sluzi kao transpor-
ts osigurac), armirajuceg prstena, osiguraca,
opruge armirajuceg prstena, osiguravajuce ku-
glice, osovinice, kapslonosca, i dupleks kapsle.
Prenosno i detonatorsko punjenje su od
tetrila a sluze da prenesu dejstvo dupleks
kapsle na detonatorsko punjenje mine.
SI. 125 — 82 mm dimna
mina M62 za minobacac
1 — Upaljac; 2 — Glavica; 3 —
— KoSuljica mine; 4 — Dimno
punjenje; 5 — Detonator: 6 —
— Stabilizator; 7 — Dopunsko
barutno punjenje: 8 — Osnovno
barutno punjenje
217
Sl. 126 — Upaljac UT,M62P3 za 82 mm dimnu minu M62
l — Kapa; 2 “ Utvrdivac opruge; 3 — Granicnik udarne igle; 4 — Opruga каре; 5 — Udarna igla;
6 — Prsten osiguraca: 7 — Armirajuci prsten; 3 — usiguravajuca kuglica; 9 — Opruga armirajuceg
prstena; 10 — Vodica; JI — Opruga udarne igle; 12 — Telo upaljaca; 13 — Osovinica; 14 — Kapslo-
nosac; 15 — Opruga; 16 — Prenosno punjenje; 17 — Telo detonatora; 18 — detonatorsko punjenje;
19 — Inicijalna detonatorska (dupleks) kapsla; 20 — Granicnik
218
Armiranje upaljaca vrsi se pod uticajem sile inercije. Kada mina
krene u cevi bacaca, zaostaje armirajuci prsten (7) i savladava svoju
oprugu (9). Kada se na svom putu nade u krajnjem donjem polozaju,
armirajuci prsten se navlaci na konusm deo vodice gde ostaje sve
vreme. Usled kretanja armirajuceg prstena nanize, oslobada se osigu-
ravajuca kuglica (8) i ona pada u prazan prostor izmedu vodice i tela
upaljaca, dime je omoguceno udarnoj igli (5) da pod dejstvom $voje
opruge (11), koja je inace u nesto zbijenom stanju, krene nagore.
Kretanje udarne igle ka vrhu upaljaca ograniceno je granicnikom (3).
Nakon uklanjanja udarne igle iz svog prvobitnog polozaja, nosac inioi-
jalno’detonatorske kapsle (14), pod dejstvom svoje opruge (15) postav-
Ija se ispod vrha udarne igle, a iznad prenosnog eksplozivnog punjenja
(16). Na ovaj nacin zavrseno je armiranje upaljaca.
U momenta sudara sa preprekom, usled sile reakoije, udarna igla
polazi unazad, ubada kapslu, a ova prenosi inicijalnu preko prenosnog
eksplozivnog punjenja na detonatora mine.
607. — Kosuljica je kao i kod trenutnih mina — kapljastog oblika,
sa genom u vrhu i stabilizatorom па герпот delu. Izradena je od celika
kovanjem iz jednog dela. Na cilindricnom delu ima cetiri polja koja
su fino obradena i skize za centriranje mine pri njenom prolazu kroz
cev. Izmedu ovih polja su kanali trouglastog preseka, koji imaju ulogu
zaptivanja barutnih gasova pri opaljenju mine. Gena je celicna i na
spoljnoj strani ima navoje za navijanje na kosuljicu mine. Da bi se
obezbedila sto in timnij a veza izmedu ova dva el emen ta (s obzirom da
je laboracija kosuljice izvrsena belim fosforom), njihov spoj je zaleto-
van srebrom, Sa unutrasnje strane na geni -postoje navoji za uvijanje
upaljaca.
608. — Stabilizator je kao i kod trenutnih mina — ima pet pari
krilaca i otvor za smestaj osnovnog barutnog punjenja. Na kriloima
su ispusti, koji u kom-bmaciji sa centrirajucim prstenovima na kosu-
Ijici, sluze za centriranje mine pri njenom prolazu kroz cev oruda.
609. — Detonator kod ove mine ima ulogu eksplozivnog punjenja
kao kod trenutnih mina. Nairne, njegov je zadatak da u pogodnom
trenutku razbije kosuljicu mine i omoguci dimnom punjenju dodir sa
kiseonikom iz vazduha. Detonator se sastoji od potrebnog broja tetril-
skih valjcica smestenih u celicnu kosuljicu.
610. — Dimno punjenje kod ove mine je beli fos£or. Kao sto se
na slid 125 vidi, kosuljica mine nije do vrha ispunjena ovom materi-
jom. Ovakvo je postupljeno s obzirom na visoki koeficijent sirenja
belog fosfora na povisenoj temperaturi (>30cC). Municija i dzuzetan
rezim kontrole u toku cuvanja.
611. — Barutno punjenje (osnovno i dopunsko) je dsto kao i kod
trenutnih mina M45,R.
612. — Funkcija mine. Pri sudaru mine s preprekom, usled dej-
stva upaljaca, dolazi do detonacije deto-natorskog punjenja, sto kosu-
ljicu mine rasprskava na nckoliko komada. Beli f os for, pri dodiru s
219
Ьяяптпя]
SI. 127 — 82 mm vezbov-
na mina M62 za
ca£
1 — Projektil: 2 ™
— Kosuljica mine: 4
kiseonikom, prelazi u fosfor pentoksid koji,
uzimajuci vlagu iz vazduha, stvara gust beo
dim. Pored stvaranja dima, ova mina ima i
zapaljivo dejstvo, s obzirom da je laborisana
belim fosforom, tako da kod nje imamo pa-
ralelno dva efekta — zadimljavanja pros tori je
i izazivanje pozara.
minoba-
Cev: 3 —
— Stabili-
zator; 5 Osnovno punjenje
> 9) 82 mm VEZBOVNA MTNA M62
613. — Vezbovna mina M62 namenjena je
za obuku vojnika, staresina i jedinice kao celi-
? ne ti pripremi i izvrsenju gadanja na skracenim
daljinama.
Vezbovna mina (si. 127) se sastoji od:
— mine — bacaca;
— projektila, i
— osnovnog barutnog punjenja.
Pom осп i element! vezbovne mine su:
— cet-ka za ciscenje mine-bacaca, i
— metalna sipka za izbacivanje opaljenog
osnovnog punjenja.
614, — Mina — bacac1) je namenjena za
smestaj i izbacivanje projektila. Sastoji se od
kosuljice (3), cevi (2) i stabilizatora (4).
Kosuljica je izradena od durala. Po spolj-
njem izgledu je istovetan sa kosuljicom tre-
nutne mine, Nije obojena sa spoljne strane.
Kroz sredinu kosuljice je nacinjen otvor
(036 4 mm) u koji je smestena cev.
Cev je izradena od specijalnog nerdajuceg
celika, cija je unutrasnja strana fino obradena.
Na prednjem kraju, cev ima ramena, kojima
se oslanja na kosuljicu mine-bacaca, a na
zadnjem navoje za uvijanje (pricvrscivanje) u
telo kosuljice mine. Na dnu cevi sa unutrasnje
strane izradeni su navoji u koje se uvija telo
stabilizatora. Inace, cev je namenjena za ispa-
Ijivanje i davanje pravca leta projektila.
Stabilizator sluzi da se u njega smesti osnow punjenje za izba-
civanje mine-bacaca i projektila iz oruda, kao d za vodenje mine kroz
1) Vezbovna mina, pored svoje standardne uloge, kao i svaka mana ima u ovoj
konstrukciji i ulosu izbacivaca projektila u polje, te je stoga i nazivamo Mb
NA — BACAC.
220
cev bacaca i na putanji. Sastoji se iz cilindricnog dela i pet krilaca.
Cilindricni deo stabilizatora se prednjim krajem navija u cev mine.
Na telu ovog dela stabilizatora postoje tri koso postavljena otvora
(05,4 mm), koji sluze za prolaz gasova od osnovnog barutnog punjenja.
Unutrasnjost zadnjeg dela tela stabilizatora je
oblikovana u vidu lezista cahure pesadijskog
bojevog metka. Stabilizator (sa krilcima) izra-
den je od celika i po spoljnoj povrsini bm-
niran.
615, — Projektil (si. 128) je namenjen da
na mestu pada imitira dejstvo bojeve mine.
Sastoji se od:
— upaljaca (I);
— tela (2), i
— osiguraca (3).
SI. 128 — Projek-
til za 82 rnm vcz-
bovnu minu M62
I — L?palja£; 2 —
— Teln prnieklila; 3
— Osigurac
5
SL 129 — Upaljac projektila za 82 mm
vezbovnu minu M62
1 — Udarna igla (кара); 2 — Telo upaljaca;
3 — Opruga; 4 — Inicijalna kapsla markira^a;
5 — Kosuljica; 6 — Diuinu punjenja; 7 — Po-
krivka
221
Upaljac (si. 129) je namenjen da pri udaru projektila u zemlju
dovede do opaljenja markirac, koji svojim dimom pokazuje mesto
pada projektila. Sastoji se od udarne igle, opruge, tela i markiraca.
Udarna igla i telo su izraden! od celika i po povrsini zasticeni od
korozije kadmijumom. Masivne su konstrukcije, zbog toga da bi bili
sto otipomiji pri udaru n zemlju -te je na taj nacin omogucena njihova
visestruka upotreba. Opruga je izradena od celicne zice, po pov-rsini
kadmij-uminizirana, a sluzi da do opaljenja drzi markirac na odredenom
odstojanju od Igle. Markirac je namenjen da sagorevanjem dimne smese
kojom je napunjen pokaze mesto pada projektila, Markirac se sastoji
od tela, inicijalne kapsle i dimne smese. Inicijalna -kapsla je fulmi-
natska, tip a »zivelo« i u svoje leziste u telu utisnuta je odredenom ।
silom. Dimna smesa je slobodno nasuta, a sastoji se iz odredenih koli-l
cina aluminijuma u prahu, amimon-trisulfida i kalijum perhlorata. Da|
smesa me bi prolazila kroz otvor na telu prema inicijalnoj kapsli, u'
dnu prostora za smesu nalazi se pokrivka od biljne hartije. Povrsina
nasute smese prdkrivena je poklopcem od kartona, preko kojeg je
pertlovanjem -povijena dvica tela markiraca. U cilju zastite od vlage
inicijalne kapsle i dimne smese, kapsla se pre utiskivanja premazuje
selakovim lakom, a kartonska pokrivka markiraca (posle pertlovanja)
nitro-lakom.
Telo projektila na prednjem delu ima navoje za uvijanje upaljaca.
Telo je izd-ubljeno u prednjem delu i pretstavlja odredenu komoru na
cijem se dnu nalaze cetiri otvora. Ovi otvori su narocito izraden-i na
SL 13Q — Osnov
no punjenje za 82
mm vezbovnu mi-
nu M62
I — Cahura; 2 — Ba-
rui.no punjenje; 3
— Inicijalna kapsla
zadnjem konusu projektila, kako bi se izbeglo nj-ihovo
zacepljenje zemljom pri padu na mekani teren. Zad-
nji deo tela je formiran u vidu cetiri krilca koja su
strogo kalibrirana, a sluze za obezbedenje stabilnosii
projektila u letu. Projektil se zavrsava jednom ravnom
povrsinom koja je upravna na njeg-ovu duzu osu, a
sluzi da na nju deluju barutni gasovi od osnovnog
punjenja.
Osigurac je izraden od celicne zice u vidu prstena
cij'i krajevi nisu potpuno sastavljeni. Nalazi se u odgo-
varajucem kanalu na telu projektila. Namenjen je da
obezbedi izvesan otpor pri utiskivanju projektila u
cev i na taj nacin ne dozvoli njegovo okretanje ili
eventualno ispadanje.
616. — Osnovno barutno punjenje (si. 130) sluzi
da se pomocu njega izbaci iz oruda mina-bacac i pro-
jektil (iz mine-bacaca). Sastoji se od cahure puscanog
metka, inicijalne kapsle tipa »zavelo« i pistoljskog ba-
ruta NC-03. Usta cahure su zapertlovana u cilju her-
metizaeije i zalivena zaptivnom masom (RC-15).
617. — Funkcija mine. Pri opaljenju mine, baru-
tni gasovi od osnovnog punjenja prolaze kroz otvore
na stabil-izatoru i izbacuju minu-bacac iz cevi oruda
na odstojanju od 4—6 m. Barutni gasovi istovre-
meno deluju i na dance projektila i ono dzlece iz cevi odredenom
pocetnom brzinom. U stvari projektil napusta cev minejbacaca jos dok
je ova ii cevi minobacaca.
Pri udaru u prepreku na cilju, usled sile inercije, kapslonosac (mar-
kirac sa inicijalnom kapslom) ploece napred, savladava udamu oprugu
i nabada se na udamu iglu (tin), Od ovog se pali inicijalna kapsla,
koja svojim plamenom dovodi do dejstva markirac, Dim koji se ovom
prilikom stvara, popunjava komoru u telu projektila i kroz cetiri otvora
izlazi vani, tako da se na cilju vidi oblak belog dima i cuje zvuk
odredenog intenziteta.
Mina-bacac i projektil mo-gu se vise puta koristiti za gadanje tj.
upotrebljavaju se sve dok su ispravni. Osnovno punjenje i markirac
sa oprugom su potrosni materijal i pri svakom opaljenju treba stavi-
ti nove.
10) 82 mm VEZBOVNA MINA M68
618. — Vezbovna mina M68 (si. 131) za izbacivanje mete padobran-
ca), namenjena je za obuku ljudstva u gadanju neprijateljskih pado-
branaca, Sastoji se od sledecih glavnih delova:
— kosuljice mine;
— stabilizator;
— каре;
— mete (dva komada);
— padobrana;
— obloge sa potisnom plocom;
— usporac sa izbacnim punjenjem;
— osnovnog punjenja, i
— dopunsko punjenje.
619. — Kosuljica je namenjena da se u nju smeste dve mete za
gadanje pa dob ranaca, kao i da omoguci njihovo izbacivanje na odre-
denu visinu. Izradena je od durala spricanjem. Sa spoljne strane pri
vrhu kosuljice, nalaze se cetiri ispusta koja sluze za pravilno vodenje
mine kroz cev bacaca. Na zavrsetku cilindricnog dela kosuljice urezana
su cetiri kruzna kanala sa odgovarajucim poljima. Ovaj deo mine sluzi
za pravilno vodenje mina kroz cev bacaca kao i za zaptivanje barutnih
gasova po opaljenju. Zadnji deo kosuljice je konusan <i zavrsava se
repom u koji se uvrce stabilizator. Na vrhu kosuljice (sa unutrasnje
strane), napravljen je otvor kroz koji se provlaci i pricvrscuje kanap
od padobrana.
Sa zadnje strane, kosuljica je probusena za stavljanje usporaca.
U repumine su navoji za navijanje stabilizatora.
620, — Stabilizator sluzi za pravilno vodenje mine kroz cev i sta-
bilisanje mine na putanji. Sastoji se od cilindricnog dela i krilaca.
Krilca na zadnjem delu imaju ispuste za cent-riranje mine pri njenom
prolazu kroz cev bacaca. U unutrasnjosti stabilizatora je leziste osnov-
nog punjenja, Na cilindricnom delu stabilizatora postoji potreban broj
otvora za prolaz plamena od osnovnog punjenja ka dopunskom punje-
nju- Na ceonoj strani stabilizatora, izraden je otvor za prolaz plamena
223
SL 131 — 82 mm vezbovnu minu
M68 za тшоЪасаё
1 — Kapa mine; 2 — Padobran; 3 —
— Omotac; 4 — Uze padobrana; 5 —
— KoSuIjica mine; 6 — Zastitnik mete;
7 — ObJoga; 7a — Meta; 8 — Polisna
ploca; 9 —- Izbacno .punjenje; JO — Us-
porac; 11 — Stabilizator; J2 — Dopun-
sko barutno punjenje; 13 — Osnovno
barutno punjenje
od osnovnog punjenja ka usporacu, U
telo stabilizatora ukopana su sa unu-
trasnje strane dva kruzna zleba za bra-
vljenje canceta osnovnog punjenja pro-
ti v ispadanja pri opaljenju.
621. — Kapa sluzi da kosuljicu
sa metama zatvori sa prednje strane
kao i da mini da odgovarajuci aero-
din amicki oblik. Za zadnjem kraju pr-
stenova je oblikovana sa ispustima radi
utiskivanja u kosuljicu.
622. — Meta (padobranca) izrade-
na je od platna. U kosuljicu se smes-
taj u dve mete pribliznih dimenzija —
— duzine 100, a precnika 35 cm. Na
jednom kraju mete (donjem), usivene
su balastne kuglice, a na drugom (gor-
njem), vodeca kormila u obliku dze-
pova. Ova kormila imaju zadatak da
omoguce odgovarajucu brzinu propa-
danja -meta (5—7 m/sek), пакет njiho-
vog odvajanja od kosuljice mine.
623. — Padobran sluzi za blago
spustanje kosuljice mine na zemlju
posle ispadanja meta iz nje. Kosuljica
se na ovaj nacin spusta brzinom od
oko 8—10 m/sek i uglavnom se ne os-
teti. Padobran je izraden od platna u
obliku sestougaoni'ka sa 3 para uzadi,
koja se zavrsavaju okeima za povlace-
nje glavnog uzeta koje spaja padobran
sa kosuljicom. Smesten je u kapi mine.
624. — Obloga (dva komada) je
namenjena da omoguci izbacivanje me-
ta iz kosuljice mine i da ih zastiti od
vrelih barutnih gas ova izbaci vanog pu-
njenja. Izradena je od aluminijumskog
lima, debljine 0,5 mm u obliku poluci-
lindara i oslanja se jednim krajem na
dno unutrasnjeg dela kosuljice a dru-
gim na kapu. Potisna ploca ima zada-
Гак da odvoji prostor za smestaj meta
od pros to ra gde se nalazi izbacno pu-
njenje i usporac i da s pre ci prodor
barutnih gasova u prostor meta posle
zapaljenja izbacnog punjenja. Pritisak
koji se stvara sagorevanjem izbacnog
224
punjenja, prenosi se preko potisne piece (di'jafragme) na polucilin-
dricne obloge.
625. — Usporac je namenjen da omoguci pripaljivanje izbacnog
punjenja u trenutku kada mina po opaljenju dostigne vi-sinu od zemlje
oko 600 metara. Izraden je od smese na bazi cirkonijuma. Usporac je
smesten u aluminijumski cilindric, koji na prednjem kraju ima prosk
renje za smestaj izbacnog punjenja. Izbacno punjenje je od 0,7 gr slo-
bodno nasutog crnog baruta, Radi zastite od vlage, sa gornje strane
je prekriven celuloidnom pokrivkom i premazan selakom.
626, — Osnovno punjenje je uglavnom isto kao kod ostalih (bo
jevih) mina. Razlika je u tome sto ovo punjenje ima, pored pripale
koja se nalazi neposredno iznad inicijalne kapsle, jos jednu pripalu u
vrhu cahure punjenja, tj. iznad barutnog punjenja i olovni disk koji na
sredini ima otvor. Ovako je postupljeno iz razloga da bi se obezbedilo
sto sigurnije pripaljivanje usporaca mine.
Osnovno punjenje je izradeno od nitroglicerinskog baruta NGB-051,
iezine 7,5 gr.
627. — Dopunsko punjenje smesteno je u celuloidnu skolj'ku i her-
metizovano. Izradeno je od nitroglicerinskog baruta NGB-061. Tezina
punjenja je 6 grama.
628. — Funkcija mine, Po opaljenju mine, usled pri ti ska barutnih
gasova od osnovnog i dopunskog barutnog punjenja, mina izleti iz cevi
odredenom pocetnom brzinom. Od plamena osnovnog punjenja pali
se usporac, koji gori oko 10,5 sek. Za to vreme mina dostigne visinu
od oko 600 m i tada se pripaljuje izbacno punjenje od crnog baruta.
Usled pritiska stvorenog sagorevanjem izbacnog punjenja, oslona ploca
se pom era napred i preko obloga se sila prenosi na kapu mine, koja
se odvaja i pada ustranu. Na ovaj nacin, padobran je Slobodan i on
se otvara i po ispadanju obloga sa metama, spusta kosuljicu sa stabi-
lizatorom na zemlju brzinom oko 10,5 m/sek. Mete se pod dejstvom
svojih balastnih kuglica okrecu nadole i istovremeno dolazi do naglog
punjenja vazduhom dzepova (kormila), dime se ostvaruje njihova os-
novna funkcija — postepenog propadanja ka zemlji brzinom 5—7 m/sek.
629. — Pri gadanju vezbovnim штата 82 mm M68 (za izbacivanje
mete padobranca), treba obratiti paznju na sledece okolnosti:
— gadanje vrsiti pod uglom od 75—85°;
— nije preporucljivo vrsiti gadanje ako je brzina vetra iznad 5
m/sek, jer je povecana mogucnost gubljenja meta;
— pozeljno je gadanje vrsiti na cis tom rerenu, bez sume, kako se
mete ne bi gubile na drv ecu, a takode treba izbegavati kameni ti teren
radi ostecenja kosuljice i stabilizatora;
— u rejonu dejstva i padanja meta, ne sme se nalaziti ljudstvo,
posto postoji mogucnost nefunkeionisanja mina ili pada elemenata;
takode treba obratiti paznju da u reonu dejstva puscanih zrna ne
bude ljudstva;
— posle zavrsenog gadanja treba prikupiti kosuljice sa stabiliza-
tor] ma i mete i pripremiti ih za ponovno koriscenje po posebnom
uputstvu.
225
11) 82 mm OPITNA MINA
630. — Opis dat za opitmi minu 60 mm za minobacac (jtacka 567)r
odnosi se i na ovu minu. Razlika je samo u gabaritu i upaljacu za
kompletiranje. Nairne, opitna mina 82 mm kompletira se inertnim upa~
Ijacem B-45-T,
12) 82 mm SKOLSKA MINA
631. — Kao i kod prethodne mine, tako i ovde, skoiska mina ser
izuzev u pogledu gabari-tnih dimenzija, ne razlikuje ni po сети od
skolske mine 60 mm, opisane и tacki 568.
13) TEHNICKI PODACI ZA MINE 82 mm ZA MINOBACAC
632. — Tehnicki podaci za 82 mm mine dati su и sledecem pregledu.
PREGLED
i Naxiv elemenata iMaierijal | Tezina 1 ter) Duzina । (mm) >
Trenutna mina M45 ,R, 0-832D, 0-832DB, M48P1, M48R,
M4SPER i M48P2.R
• Upaljac (B45-T) Mesing 187 । 96 i
l Upaljac UT, M68 . Dural 180 ! i 96
! Kosuljica sa stabilizatorom Celik 2400 i 275 ;
' Glavica sa genom : Mesing 110 44
• Eksplozivno punjenje TNT * 556 — ’
Dopunski detonator TNT 80 28
Osnovno punjenje Malodimm barut 7,2 68
Dopunsko punjenje Malodimni barut ’ 52,5 —
j Kompletna mina — i 3400. ! 340
Osvetljavajuca mina M67
Upaljac (TP, M67) Dural 560 ! 77 i
Kosuljica sa bakljom celik 1500 291
-Stabilizator Dural 290 91
= Osnovno punjenje (M45P1) NGB-051 7,0 68
Dopunsko punjenje (M66) NGB-061 42,0 —
Kompletna 'mina — | 2900 460 i
Dimna mina M62
Upaljac (UT,M62P3) Dural mesing 160 70 : i
• Kosuljica sa genom i : stabilizatorom Celik 2700 j I 250 j
= Detonator Tetril 21 [
’ Dimno punjenje •beli fosfor
, Osnovno punjenje (M45) NGB-051 1 7,5 I 68 !
: Dopunsko punjenje (M45) NGB-061 42(3x14 ; gr) ! 1
Kompletna mina — 3400 j 340 ;
226
Naziv elemenata Maienjal Tezina (fir) Duztna (mm)
2> Vezbovna mina M62 <7 / '7 • J - • ‘
Mina-bacac — ” 2500 193
— 'kosuljica •dural —* 1
COT celik
— stabilizator celik 90 i
Projektil i 275 < 192
— upaljac celik 150 51
— telo dural 120 144
— osigurac celicna zica 15 —
i Osnovno punjenje M62 —- 14,6 I 55 ;
i — cahura mesing 12,6 55 ।
— iniiaij aim a kapsla E-32 0,25 — i
— barutno punjenje NC-03 1,8 —
К о mp I etna mina — 2789 334 2 1“—— J
14) BALISTICKI PODACI ZA 82 mm MINE ZA MINOBACACE
633. — Balisticki podaci za 82 mm mine, vide se iz sledeceg
pregleda:
PREGLED 37
Naziv mine i punjenja j Vo Pmax Domet (m)
; (m/sek.) (kg/cm2)
82 mm trenutna mina M45,R i
j 82 mm trenutna mina 0-832D:
: — osnovno punjenje 67 450
I — osnovno punjenje 4*1. 132 1520
— osnovno punjenje 42. 182 2350
— osnovno punjenje 43. 223 450 3000
82 mm trenutna mina 0-832DB
82>mm trenutna mina M48P1
82 mm trenutna mina M48 i M48P1,R
82 mm trenutna mina M48P2,R
82 mm dimna mina M62:
— osnovno punjenje 70 500
— osnovno punjenje 41. 132 1500
— osnovno punjenje 42. 175 2400
— osnovno punjenje 43. 211 450 3130
15) PAKOVANJE 82 mm MINA ZA MINOBACAC
634. — Trenutne mine 82 mm upakovane su u sanduke za poljski i
brdski transport. U sanduke koji se mogu prevoziti samo u poljskom
transportu, upakovane su sledece mine: trenutna mina M45,R, 01832D
i 0-832DB i to po sledecem:
227
— 5 upaljaca upakovano je u limenu kutiju dimenzija: 110X90X
Х77-1ШП. Dve ovakve kutije (10 upaljaca) smestene su u odgovarajuca
lezista u sanduku isa minama. Tezina jedne 'kutije sa upaljacirna je
1250 gr.
— 6 osnovnih barutnih punjenja i 5 kompleta dopunskog barutnog
punjenja (jedan komplet sadrzi 3 kesice), upakovano je u limenu kutiju
dimenzija: 155X90X77 mm. Dve ovakve kutije (12 osnovnih i 10 kom-
pleta dopunskih punjenja), smestene su u odgovarajuca lezista u drve-
пот sanduku sa minama. Tezina jedne kutije sa punjenjima iznosi
800 gr;
— 10 mina upakovano je u drvene sanduke sledecih dimenzija:
a) 50X48X28 cm, ili
b) 55X48X28 cm, ili
c) 53X53X28 cm, ili
d) 53X48X28 cm.
Bruto tezina sanduka pod a i b je 50 kg, a pod c i d=46 kg.
635. — Izvesna kolicina elemenata mina O-832DB upakovana je po
sledecem: 10 upaljaca, 12 osnovnih punjenja i 10 kompleta dopunskog
punjenja, smesteno je u jednu limenu kutiju dimenzija: 407X151X81
mm. Tezina ‘kutija iznosi 4.700 gr. Kutija je smestena u odgovarajuce
leziste u sanduku pored mina.
636. — Pored gomjih mina, u sanduke za poljski transport upa-
kovane su i remontovane mine M48, M48P1 d M48P2 i to po sledecem:
— 5 upaljaca upakovano je u cilindricnu duralsku 'kutiju 086,5
mm. Duzina (kutije je 103 mm. Dve ovakve ‘kutije smestene su u odgo-
varajuce leziste u sanduku s minama. Tezina jedne kutije s upaljacem
je 1.150 gr;
— 6 osnovnih barutnih punjenja upakovano je u cilindricnu dural-
sku kutiju 065,5 mm. Duzina kutije je 72 mm. Dve ovakve kutije smes-
tene su u odgovarajuca lezista u sanduku s minama. Tezina jedne
kutije s punjenjima iznosi 180 gr;
— 15 dopunskih barutnih punjenja u celuoidnim skolj-kama, upa-
kovano je u cilindricnu duralsku kutiju 0 72,5 mm. Dutina kutije iznosi
195,5 mm. Dve ovakve kutije smestene su u odgovarajuca lezista u
sanduku s minama. Tezina kutije s punjenjima iznosi 315 gr;
— 10 mina upakovano je na nacin dat u tacki 634.
637. — U san duke p о desene za brdsko transportovanje, upakovane
su sledece mine: trenutna mina M45,R, 0-832DB, M48P1, M48 (remon-
tovana) d M48P1 i M48P2 (remontovana).
(1) Pakovanje mina M45,R, 0-832DB i M48P1
Kod ovih mina. pakovanje je izvrseno po sledecem:
— 5 upaljaca upakovano je u limenu kutiju dimenzija: 110X90X
X77 mm, a zatim smesteno u odgovarajuce leziste u sanduku s minama.
Tezina kutije s upaljacirna iznosi 1,250 gr;
228
— 6 osnovnih barutnih punjenja d 5 kompleta dopunskih barutnih
punjenja (jedan komplet sadrzi 3 kesice), upakovano-je u limenu kutijqj
dimenzija: 155X90X77 mm, a zatim smestena u odgovarajuce leziste
u drvenom sanduku s minama. Tezina kutije s punjenjima iznosi
800 grama;
— 5 mina upakovano je u drveni sanduk dimenzija: 612x392x
X139 mm. Bruto tezina sanduka iznosi 28 kg.
(2) Pakovanje mina M48, M48P1 i M48P2 (remontovane)
638. — Upaljaci, osnovna i dopunska punjenja remontovanih mina
upakovani su kao u tacki 636, s tim sto je u sanduk stavljena po
jedna kutija ovih elemenata (5 upaljaca, 6 osnovnih punjenja i 15 do-
punskih punjenja). Broj mina u sanduku, dimenzija sanduka i bruto
tezina isti su kao u prethodnoj tacci.
639. — Pakovanje dimne mine M62, izvrseno je na sledeci nacin'
— jedna kompletna mina (sa navmutim upaljacem i names ten im
barutnim punjenjem), smestena je u kartonsku kutiju duzine 376,5 miru
a ciji je 0—100,8 mm. Tezina jedne kartonske kutije sa kompletnom
minom iznosi 4,4 kg;
— 5 kartonskih kutija sa minama upakovano je u drveni sanduk,
za brds'ko pakovanje. Dimenzije sanduka su sledece: 580 X430 X 154 mm.
Bruto tezina sanduka iznosi 28,5 kg.
Sanduci su sa spoljne strane obojeni sivomaslinasto a oznake stT
nanete zutom bojom.
640. — Pakovanje osvetljavajuce mine M67, izvrseno je na slede-
ci nacin:
— jedna kompletna mina (sa navijenim upaljacem i namestenim
barutnim punjenjem), smestena je u kartonsku kutiju duzine 460 mm
(0 ~ 107,5 mm). Tezina jedne kartonske kutije sa ’.minom iznosi 4,2 kg.
Pre stavljanja mine u kartonsku kutiju, na istu je prethodno navu-
cena vreca od polietilena, koja je na krajevima zavarena. U vreci od
polietilena nalazi se kesica sa 10 gr silikagela radi apsorbovanja suvrsne
vlage u kutiji;
— 5 kartonskih kutija sa minama upakovano je u drveni sanduk
koji se moze prenositi i u brdskom transportu. Dimenzije sanduka sit
sledece: 612 X512 X 160 mm. Bruto tezina sanduka je 28,8 kg.
Sanduci su sa spoljne strane obojeni sivomaslinasto a oznake sll
nanete zutom bojom.
641. — Pakovanje vezbovnih mina M62, izvrseno je po sledecem:
mine-bacaci upakovani su po 5 komada u san duke od bojevih mina.
Pored mina^bacaca, u jednom sanduku nalazi se:
— 4 sipke (za cetke i dzbijace);
— 2 cetke (za ciscenje cevi mine-bacaca), i
— 2 izbijaca (za izbijanje vezbovne mine M62, izvrseno je po
sledecem:
— 6 projektila smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 195 X
XS1 X40mm. Tezina kutije je 1,6 kg;
229
— 12 kutija (72 projektila), upakovano je u kartonsku kutiju od
talasaste lepenke dimenzija: 270x254x210 mm. Bruto tezina kutije
je 20 kg.
642. — Pakovanje projektila vezbovne mine M62, izvrseno je po
sledecem:
— 6 projektila smesteno je u karton’sku kutiju dimenzija: 195 X
X81 X40 mm. Tezina kutije je 1,6 kg;
— 12 kutija (72 projektila), upakovano je u kartonske kutije od tala-
saste lepenke dimenzija: 270X254X210 mm. Bruto tezina kutije je 20 kg.
643. — Pakovanje ostalih elemenata VM, M62 (osnovnih punjenja,
markiraca i opruga), izvrseno je po sledecem:
— 15 osnovnih punjenja smesteno je u kartonsku kutiju dimen-
zija: 65X65X35 mm. Bruto tezina kutije je 220 gr;
— 15 markiraca smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 65 X
X 65X35 mm. Bruto tezina kutije je 230 gr;
— 15 opruga smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 65 X65 X
X35mm. Bruto tezina kutije je 35 gr.
Po 16 kutija od svih prednjih elemenata (po 240 komada ukupno)
upakovano je u kartonsku kutiju od talasaste lepenke dimenzija 254X
X270X 128 mm. Bruto tezina kutije je 8 kg.
644. — Vezbovne mine M68 (za izbacivanje mete padobranca), upa-
kovane su u drvene sanduke sledecih dimenzija: 616X395X159 mm.
Sanduci su sa spoljne strane obojeni sivomaslmasto a oznake su
zute boje.
U sanduk sa osnovnim elementima, pakovanje je izvrseno po
sledecem:
— 5 laborisanih mina (bez usporaca, osnovnih i dopunskih pu-
njenja);
— 6 stabilizatora;
— 5 usporaca sa prstenovima (prednjim i zadnjim) u hermetizo-
vanoj polietilenskoj vrecici dimenzija: 180X80mm;
— 5 osnovnih punjenja u hermetizovanoj polietilenskoj vrecici
dimenzija: 200X105 mm;
— 5 dopunskih punjenja — svako posebno upakovano u herme-
tizo vanu polietilensku kesicu, dimenzija: 100X100 mm.
Bruto tezina sanduka je 20 kg.
645. — U sanduk sa rezervnim elementima za 20 opaljenja upako-
vano je sledece:
— 20 komada кара;
— 20 komada potisnih ploca;
— 40 komada obloga;
— 20 komada usporaca*;
— 2 komada meta;
— 1 konopac padobrana;
— 20 omotaca od prespan papira.
— 20 zastitnika od prespan papira;
— 20 komada dopunskih punjenja"
230
— 20 komada osnovnih punjenja"
— 20 komada prednjih prstenova*
— 20 komada zadnjih prst enova*
Prednja specifi-kacija izradena je na bazi mogucnosti za visestruku,
odnosno jednostruku upotrebu elemenata. Kod ovog se poslo od okol-
no-sti da se kosuljica sa stabilizatora, mete i padobran mogu visestruko
koristiti, dok ostali elementi to ne mogu.
646. — Opitne i skolske mine upakovane su u sanduke od boje-
vih mina.
16) OBELEZAVANJE MINA 82 mm
647. — Trenutne mine 82 mm obelezene su po sledecem:
(1) Obelezavanje upaljaca
648. — Na telo upaljaca su zigovima utisnuti podaci о modelu, i
vrsti upaljaca, preduzeca, godini i seriji izrade (B-45-T, 66, 5 (52). Pored
ovih podataka dati su i znaci vojne i tehnicke kontrole (TK, VK).
(2) Obelezavanje mina
649. — Na ozivalnom i zadnjem delu kosuljice mine nanete su
crnom bojom sledece oznake: vrsta eksplozivnog punjenja (T); vrsta
mine i nomenklatumi broj oruda za koje je mina namenjena (0'832DB);
tezina mine (3,4 kg).
Na minama izradenim (remontovanim) posle 1957. god. su na donjem
delu mine (ispod cen triraj ucih prstenova), navedeni sledeci podaci:
vrsta eksplozivnog punjenja (T); kalibar, vrsta i model oruda za koje je
mina namenjena (82 mm minobacacem); vrsta i model mine (TRENUTNA
MINA M48); oznaka preduzeca, sodina, serija i rata izrade mine
(KV560-1).
(3) Obelezavanje osnovnog barutnog punjenja
650. — Svi podaci о barutu dati su na poklopcu osnovnog punje-
nja. Najpre о crnom barutu za pripalu (1 gr-СВ, BK55O1) a zatim о
malodimnom barutu (7,6 gr — NGB-051, SPV5602).
Na cahuri osnovnog punjenja, navedeno je sledece:
82 mm
OSNOVNO PUNJENJE M45
»66« 9/56
Na dance cahure utisnut je zigom podatak о kalibru i godini izrade
punjenja (82 mm 1956).
* Pakova=nje ’kao kod prethodnog sanduka.
231
Ovakvo obelezavanje odnosi se na osnovna punjenja izradena -pre
1957. godine. Posle 1957. god. svi podaci su data na cilindricnom delu
punjenja i to:
82 mm
OSNOVNO PUNJENJE M45P1
7,1 gr
NGB-051 ~ SPV6602
KV67014
Na dance cahure dati su isti podaci kao kod osnovnih punjenja
izradenih pre 1957. god.
(4) Obelezavanje dopunskog barutnog punjenja
651. — Na svilenoj kesici dopunskog barutnog punjenja, otisnuti
su cmom staroparskom bojom sledeci -podaoi:
82 mm
DOPUNSKO PUNJENJE M45
14,5 gr NGB-06LSPV5912
TV6001
(5) Obelezavanje drvenih sanduka
652. — Na sanducima obelezenim pre 1957. god. dati su sledeci
podaci: serija i godina izrade (5/51); kalibar mine <i oznaka zavoda koji
je radio minu (mina 82 mm »66«); vrsta mine (0-832DB-KOVANA); tezina
mine u kg i broj mina u sanduku (3,4 kg — 10 kom); bruto tezina
sanduka (46 kg). Svi ovi podaci dati su na .prednjoj strani sanduka.
Na desnoj bocnoj strani postoje sledeci podaci: kalrbar mine, serija
mine, vrsta upaljaca i serija upaljaca (mina 82 mm ser. 38/51, upaljac
ВЛ5-Т, ser. 5/51); vrsta i -serija baruta osnovnog punjenja (NC NP-47
A/2 ser. 1/49); vrsta i serija baruta u dopunskom punjenju (NC 5/1,
ser. 9/51 B).
Sanduci obelezeni posle 1957, godine imaju sledece podatke:
Poklopac i leva bocna strana
82 mm TR, M48P1
KV590L1
Prednja strana sanduka
82 mm MB M31, 37, 41, 43, 46, 34/49
5 kom — TRENUTNIH MINA M48PI — KV590I-1
UPALJAC
UT, M45P1
KV5813
OSNOVNO DOPUNSKO
PUNJENJE PUNJENJE BRUTO
M45 M45 28 ks
Desna bocna strana
OSN. PUNJENJE M45 NGB-051, SPV5901
DOP. PUNJENJE M45 NGB-061, SPV5901
232
" 653* — Osvetljavajuca mina M67 obojena je sivomaslinasto, a ozna-
ke su nanete zutom 'bojom. Ispod centrirajuceg ojacanja, st a vljen je
pojas bele boje, sirine 10 mm, radi razlikovanja ove mine od ostalih.
Obelezavanje je izvrseno na sledeci nacin:
(I) Obelezavanje upaljaca
654. — Na telu upaljaca s jedne strane zigovima su utisnuri podaci
о vrsti i modelu upaljaca (TP, M67) i maksimalnom vremenu tempi-
ranja (38 seik).
S druge strane tela upaljaca, utisnuti su podaci о proizvodacu
upaljaca, godini i seriji izrade kao i znaci tehnicke i vojne kontrole
(TK KV 6701 VK).
Na tempirnom kolutu izgravirani su podeoci za tempiranje vremena
dejstva upaljaca. Svaki podeok ima vrednost 5 sekundi.
(2) Obelezavanje mina
655. — Na cilindricnom delu mine naneti su sledeci podaci: vrsta
punjenja (OS — osvetljavajuca smesa), vrsta i model mine (OSVETLJ.
MINA M67), kalibar 1 vrsta oruda (82 mm MIN OB AC AC) i inicijali pro-
izvodaca, godina, serija i rata izrade (KV6701-1).
(3) Obelezavanje osnovnog barutnog punjenja
656. — Oznake na osnovnom barutnom punjenju su iste kao kod
trenutnih mina izradenih (remontovanih) posle 1957. godine.
(4) Obelezavanje dopunskog barutnog punjenja
657. — Na celuloidnim skoljkama nisu dati nikakvi podaci о
(5) Obelezavanje kartonskih futrola s minama
658. — Na futroli su navedeni sledeci podaci:
— kalibar i vrsta oruda (82 mm MINOBACAC);
— vrsta i model mine (OSVETLJ. MINA M67);
— inicijali proizvodaca, godina, serija i rata izrade (KV6701-I);
— vrsta punjenja i model (OSNOVNO PUNJENJE M45P1);
— vrsta punjenja i model (DOPUNSKO PUNJENJE M66);
— upaljac, vrsta, model i vreme tempiranja (UPALJAC TP, M67-38
sek);
— oznaka -proizvodaca -upaljaca, godina i serija izrade (KV6701);
— tezina futrole s jednom minom (BRUTO 4,2 kg).
233
(6) Obelezavanje drvenih sanduka
659. — Oznake na sanducima su date po sledecem:
Poklopac i leva bocna strana
82 mm С, M67
KV6701-1
Prednja strana sanduka
82 mm MINOBACAC
5 kom OSVETLJ. MINA M67 — KV6701-1
OSNOVNO DOPUNSKO
PUNJENJE M45P1 PUNJENJE M66
UPALJAC BRUTO 28,8 ks
TP, M67—38 sek
KV6701
Desna bocna strana
OSN. PUNJ. M45P1 NGB-051 SPV6701
DOP. PUNJ. M66 NGB-061 SPV6701
660. — Dimna mina M62 obojena je sivomaslinasto a oznake su
nanete zutom bojom. Ispod centrirajucih prstenova stavljen je pojas
erne boje sirine 10 mm, radi razli'kovanja ove mine od ostalih.
Obelezavanje je izvedeno po sledecem:
(1) Obelezavanje upaljaca
661. — Na telu upaljaca s jedne strane utisnuti su zigovima podaci
о vrsti upaljaca i njegovom modelu (UT, M62P3). S druge strane su dati
inicijali proizvodaca, sodina i serija izrade, kao i z-naci tehnicke i vejne
kontrole (TKKV6301 VK).
(2) Obelezavanje mina
662. — Ispod centrirajucih prstenova dati su sledeci podaci: vrsta
punjenja (BF-beli fosfor); vrsta i model mine (DIMNA MINA M62);
kalibar i vrsta oruda (82 mm MINOBACAC); oznaka proizvodaca mine,
godina, serija i rata (KV6202-1).
(3) Obelezavanje osnovnog punjenja
663. — Na po'klopcu punjenja su najpre nave deni podaci о crnom
barutu (1 2r CB-BK5501), a zatim о malodimnom barutu (7,5 gr NGB-051,
SPV5501)?
Na cahuri osnovnog punjenja (po duzoj osi), navedeno je sledece:
82 mm osnovno punjenje M45, KV5701.
Na dance cahure osnovnog punjenja utisnui je zigom podatak о
kalibru i godini izrade punjenja (82 mm 1957).
234
(4) Obel£2avanje dopunskog punjenja
664. — Na svilenoj kesici dopunskog barutnog punjenja, otisnuti
su cmom stamparskom bojom sledeci podaci: 82 mm dopunsko punje-
nje M45; 14 g-г NGB-061 — SPV5705. Pored ovih podataka data je i
godina izrade i serija laboracije preduzeca koje vrsi laboraciju punje-
nja (KV5719).
(5) Obelezavanje kartonskih futrola s minama
665. — Na futroli su navedeni sledeci podaci:
— kalibar, vrsta oruda i model (82mm minobacac M31, 37, 41,
43, 46 i 34/49);
— broj upakovanih mina, vrsta mina 1 model (1 kom DIMNA
MINA M62);
— oznaka proizvodaca imine, godina, serija i rata izrade (KV6401-1);
— vrsta punjenja i model (OSNOVNO PUNJENJE M45);
— vrsta punjenja i model (DOPUNSKO PUNJENJE M45);
— upaljac, vrsta i model (UPALJAC UT, M62P3);
— oznaka proizvodaca upaljaca, godina i serija izrade (KV6401);
— tezina futrolesa jednom minom (BRUTO 4,4 kg).
666. — Na dance i poklopac kartonske futrole navedeni su sledeci
podaci: kalibar, indeks za dimnu minu i model mine (82 mm D, M62),
kao i podaci о porizvodacu mine, godini, seriji i rati (KV6401-1).
(6) Obelezavanje drvenih sanduka
667. — Oznake na sanducima date su po sledecem:
Poklopac i leva bocna strana
82 mm D, M62
KV640L1
Prednja strana sanduka
82 mm MB
5 kom DIMNA MINA M62, KV640L1
UPALJAC
UT, M62P3
KV6401
DOPUNSKO
PUNJENJE
M45
BRUTO 28,5 kg
OSNOVNO
PUNJENJE
M45
Desna bocna strana
OSN. PUNJENJE M45 DOP. PUNJENJE M45
NGB-051, SPV6203 NGB-061, SPV6203
668. — Obelezavanje vezbovnih mina M62, izvrseno je na sledeci
nacin: ispod centrirajucih prstenova mine-bacaca, uiisnuti su (hladnim
p os tup kom) sledeci podaci:
82 mm VEZBOVNA MINA M62
TK KV6701 VK
235
Na projektiiu (suzeni deo) utisnute su hladne oznake sledeceg
sadrzaja:
PROJEKTIL
ZA VM 60—82 MM
TK KV6701 VK
Na dancetu cahure osnovnog punjenja, naveden je model punjenja
i njegova skracenica (OP’M62), kao d njegova namena (VM 82 mm).
Markirac nije obelezen.
669. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje projektila, izvrseno
je na sledeci nacin: na kartonskoj kutiji sa 6 projektila nalepljena je
etiketa sledeceg sadrzaja:
82 mm VEZBOVNA MINA M62 z
6 kom PROJEKTILA M62 \Z
KV7101
Na kartonskoj kutiji od talasaste lepenke u koju je upakovano
72 projektila (12 kutija po 6 komada), nalepljena je etiketa slicna
gomjoj etiketi, samo sto je jos unet podatak о bruto tezini pakovanja.
670. — Obelezavanje ambalaze za pakovanje ostalih elemenata VM,
M62 izvrseno je po sledecem:
— na kutiji sa osnovnim punjenjem nalepljena je etiketa sledeceg
sadrzaja:
82 mm VEZBOVNA MINA M62 /
15 kom OSNOVNIH PUNJENJA M62 X/
BARUT: NC-03, MBL6905
— na kutiji sa markiracima, etiketa ima -sledeci sadrzaj:
82 mm VEZBOVNA MINA M62 t /
15 kom MARKIRACA M62
KV7101
— na kutiji sa 150 komada opruga, etiketa ima slican sadrzaj:
— na kartonskoj kutiji od tala-sas-te lepenke, u kojoj je smesteno:
po 240 komada od svih elemenata, etiketa ima sledeci sadrzaj:
82 mm VEZBOVNA MINA M62
240 kom MARKIRACA M62
240 kom OPRUGA
240 kom OSNOVNIH PUNJENJA M62
BARUT: NC-03, MBL6905
KV7103 Bruto: 8 kg.
671. — Obelezavanje sanduka za pakovanje mina-bacaca, izvrseno
je po sledecem:
82 mm MINOBACAC
5 kom MINA-BACACA
ZA VEZBOVNU MINU M62
KV6401
236
672, — Vezbovna mina M68 nije obojena sa spoljne strane kao sto
je to uobicajeno kod municije. Ovako je postupljeno iz razloga sto se
kosuljica mine sa stabilizatorom visestruko koristi za gadanje. Obele-
zavanje kosuljice mine izvrseno je samo hladnim postupkom. Na cilin-
dricnom delu kosuljice mine, dat je sledeci natpis:
VM 82 M68 za MB
TK KV6801 VK
673. — Obelezavanje drvenih sanduka sa osnovnim element! ma date
je po sledecem:
Poklopac i leva bocna strana
5 kom VEZBOVNIH MINA 82 mm M68
ZA IZBACIVANJE METE PADOBRANCA
KV6801
Prednja strana sanduka
82 mm MB M31, 37, 41, 43, 46, 34/49
5 kom VEZBOVNIH MINA 82 mm M68 — KV6801
ZA IZBACIVANJE METE PADOBRANCA
OSNOVNO
PUNJENJE
M68
DOPUNSKO
PUNJENJE
M66
Desna bocna strana sanduka
OSNOVNO PUNJENJE M68, NGB-051, SPV6801
DOPUNSKO PUNJENJE M66, NGB-061, SPV6801
Obelezavanje osnovnih punjenja
Na cahuri osnovnog punjenja navedeni su sledeci podaci:
ZA VM82, M68 ZA MB
OSNOVNO PUNJENJE M68
KV6801-1
NGB-051, SPV6801
674. — Obelezavanje drvenih sanduka sa rezervnim elementima da to
je po sledecem:
Prednja strana sanduka
82 mm MB M31, 37, 41, 43, 46, 34/49
REZERVNI ELEMENTI ZA 20 OPALJENJA
VEZBOVNIH MINA 82 mm M68
ZA IZBACIVANJE METE PADOBRANCA
KV6S01
Poklopac sanduka
REZERVNI ELEMENTI ZA 20 OPALJENJA
VEZBOVNIH MINA 82 mm M68
ZA IZBACIVANJE METE PADOBRANCA
KV6801
237
675. — Obelezavanje opitnih i skolskih mina da to je kod opisa
ovih mina.
6. — 120 mm MINE ZA MINOBACACE
676. — Za 120 mm minobacace, postoje sledece vrste mina:
— 120 mm trenutno-fugasna mina OF-843;
— 120 mm trenutno-fugasna mina OF-843/1;
— 120 mm trenutno-fugasna mina M49;
— 120 mm trenutno-fugasna mina M49P1 (OF-843 i OF-843/1), re-
montovana;
— 120 mm laka trenutno-fugasna mina M56;
— 120 mm laka trenutno-fugasna mina M62;
— 120 mm laka trenutno-fugasna mina M62P1;
— 120 mm dimna mina M64;
— 120 mm osvetljavajuca mina M66;
— 120 mm vezbovna mina M63;
— 120 mm opitna mina;
— 120 mm skolska mina.
1) 120 mm TRENUTNO-FUGASNA MINA OF-843
677. — Trenutno-fugasna mina OF-843, namenjena je za unistavanje
neprijateljske zive sile i tehnickih sredstava, za neutralisanje vatrenih
tacaka i komandnih mesta neprijatelja kao i za stvaranje prolaza sop-
stvenim trupama 'kroz minska polja i zicane prepre'ke, kada je upaljac
podesen za trenutno dejstvo. Ako se upaljac podesi na usporeno dejstvo,
mina se koristi za rusenje fortifikacijskih objekata. Mina je pogodna
za gadanje ciljeva na zadnjem nagibu, jer minobacac moze da gada
ubacnom putanjom.
SA OVOM MINOM JE IZ KONSTRUKTIVNIH RAZLOGA ZABRA-
NJENO GADANJE SA SESTIM PUNJENJEM, STO SE VIDI IZ NAT-
PISA NA MINI I AMBALAZI.
678. — Mina (si. 132) se sastoji iz sledecih glavnih delova:
— upaljaca ;(B-45-TU);
— kosuljice;
— stabilizatora;
— eksplozivnog punjenja, i
— barutnog punjenja (osnovnog i dopunskog).
679. — Upaljac B-45-TU (si. 133) je udarni, trenutnog i usporenog
dejstva. Prema stepenu osiguranja spada u grupu neosiguranih upaljaca,
jer nema prekinuti inicijalni lanac. Sigurnost ovog upaljaca ispred usta
cevi iznosi 7,5 metara. Upaljac nije navmut na minu, vec se posebno
cuva, a kompletiranje mine vrsi se na vatrenom polozaju. Hermetizacija
238
upaljaca ostvarena je pomocu olovne ка-
ре koja je navucena na vrh upaljaca. Iz
proizvodnje upaljac izlazi podesen na tre-
nutno dejstvo, tj. zljeb regulatora okrenut
je u pravcu duze ose upaljaca — prema
slovu (trenutno dejstvo). Na usporeno
dejstvo upaljac se podesava pre uvrtanja
u mimu i to okretanjem zljeba regulatora
za 90° bilo u koju stranu prema slovu
(usporeno dejstvo). Podesavanje upa-
ljaca vrsi se odvrtkom koja se nalazi u
RAP-u oruda ili sa nekim drugim podes-
nim predmetom. Ukoliko se regulator ne
pokrece lakim pokretom odvrtke, ne sme
se upotrebljavati sila. Uvrtanje upaljaca
u svoje leziste vrsi se pazljivo i tom prill-
kom se pregleda unutrasnjost gene i na-
voji na glavici mine da nema prljavstine
ili stranih tela, koje u tom slucaju treba
odmah odstraniti.
Upaljac se sastoji od:
— tela sa zastitnom kapom;
— udarno-osiguravajuces mehaniz-
ma;
— sprave za regulisanje dejstva upa-
ljaca, i
— detonatora.
Polozaj delova upaljaca pre upotrebe
je sledeci: udarna igla (2) nalazi se u
prednjem polozaju potisnuta od opruge
udarne igle (6). Opruga svojim gornjim
presekom deluje na ispust tela nosaca
udarne igle, a donjim na granicni nosac
inicijalne kapsle (5). Da udarna igla ne
izleti pod dejstvom udarne opruge, zadr-
zava je prsten utvrdivac udaraca i udarne
igle (4).
Zastitna olovna кара (1) navucena je
na telo upaljaca (7) i na prsten utvrdivac
udarne igle. Zapertlovana je u zljebu na
prednjem delu tela upaljaca i obezbeduje
hermeticnost istog. Ona je sa spoljne stra-
ne lakirana crnim lakom, radi zastite od
korozije.
SL 132 — 120 mm trenutno-fugasua mina OF-843
za minobacac
1 — Zastitni cep; 2 — Glavica; 3 — Gena; 4 — Dopunski
detonator; 5 — Kosuljica mine; 6 — Eksplozivno punjenje;
7 — Stabilizator
Vodica (8) nosaca inicijalne ka-
psle (13) nalazi se u unutrasnj os ti
tela upaljaca navucena ria osionac
(16). Oko njenog donjeg dela nalazi
se konusni zadrzac (15) armiraju-
ceg prstena. U unutrasnj os ti vodice
nalazi se nosac inicijalne kapsle sa
inicijalnom kapslom (14) i dve armi-
rajuce kuglice (10). Armirajuci prs-
ten se pod dejstvom svoje opruge
(12) nalazi u prednjem polozaju.
Regulator (19) je podesen na
trenutno dejstvo, tako da je Slobodan
prolaz plamena od inicijalne do de-
tonatorske kapsle, Usporac od cmog
baruta (18) nalazi se u donjem delu
tela upaljaca.
Rad delova upaljaca je sledeci:
posle opaljivanja, mina pod dejstvom
barutnih gasova krece napred. Us-
led sile inercije armirajuci prsten (9)
zaostaje, savlada svoju oprugu i na-
vlaci se na konusni drzac (11) usled
tezine ukloni ustranu i oslobodi no-
sac inicijalne kapsle (13) sa inici-
jalnom kapslom (14). U is to vreme
pod dejstvom sile inercije, udarna
igla (2) savladuje svoju oprugu (6)
koja po prestanku delovanja sile
inercije vraca udarnu iglu u prvo-
bitni polozaj.
SL 133 — Upaljac B-45-TU za trenutno-
-fugasnu minu OF-843
1 — Zastitna кара; 2 — Udarna igla; 3 — Nosac
udarne igle; 4 — Utvrdivac; 5 — Granicnik; 6 —
— Udama opruga; 7 — Telo upaljafia; S — Vodica;
? Armirajuci prsten; 10 — Armirajuca kuglica; 11 —
— Osiguravajuca kuglica; 12 — Opruga armirajuceg
prstena; 13 — Nosac inicijalne kapsle; 14 — Ini-
cijalna kapsla; 15 — Konusni prsten (zadrzac);
16 — Osionac armirajuce opruge; 17 — Razbijac
plamena; IS — Usporac; 19 — Slavina usporada;
20 — Telo usporaca; 21 — Pojacnik plamena; 22 —
— Nosac pojacnika plamena; 23 — Olovni prsten;
24 — Kosuljica detonatora; 25 — Detonatorska ka-
psla (zivin fulminat-heksogen); 26 — Detonator
240
Zbog otpora vazduh a koji deluje na upaljac i kosuljicu mine, cel a
mina na putanjd usporava kretanje i pocinje joj opadati brzina. Na telo
nosaca inicijalne kapsle ne deluje otpor vazduha i zato on pod dejstvom
brzine koju je dobio u momentu maksimalne brzine mine (a posto
je osiguravajuca kuglica uklonjena), krece napred i nasi an j a se pred-
njim delom na granicnik nosaca inicijalne kapsle (5). Granicnik odvaja
nosac inicijalne kapsle od udarne igle za oko 2 mm, Ovaj momenat
nastaje u upaljacu na penjucem kraku putanje. U trenutku kada se
nosac inioijaline kapsle nasloni na svoj granicnik, razmicu se armirajuce
kuglice (10) i otvaraj-u put udarnoj igli, dime se u potpunosti zavrsava
armiranje upaljaca. U momentu udara u prepreku, udarna igla savla-
dava svoju opnugu i ubada inicijalnu kapslu, usled cega -se ova pali.
Plamen od inicijalne kapsle prenosi se na detonatorsku kapslu koja
detonira. Kada je regulator podesen na trenutno dejstvo, onda plamen
inicijalne kapsle prolazi kroz otvor regulatora, dolazi do pojacnika pla-
mena i dalje na detonatorsku kapslu i detonator. Kada je rgeulator pode-
sen na usporeno dejstvo, plamen od inicijalne kapsle ne moze da pro de
kroz otvor regulatora, vec pali usporac. Usporac gori 0,20—0,30 sekundi.
Plamen od usporaca pali pojacnik plamena, a ovaj detonatorsku kapslu
i detonator.
680. — Kosuljica mine izradena je od celika izvlacenjem. Na njoj
razlikujemo: prednji ozivalni deo, srednji cilindrioni i zadnji konusni
deo. U vrhu prednjeg ozivalnog dela uvrnuta je glavica (sa mesinganom
genom) u koju se uvrce upaljac. Zastita navoja obezbedena je uvijanjem
u leziste upaljaca odgovarajuceg сера. Na srednjem oilindricnom delu
kosuljice, urezano je pet kanala rrouglastog preseka. Ovaj deo sluzi
za centriranje mine pri njenom prolazu kroz cev oruda i zaptivanje
barutnih gasova. Zadnji konusni deo mine se zavrsava repom u koji
se uvrce stabilizator-
681. — Stabilizator sluzi da mini osigura pravilan let kroz vazduh,
kao i za vodenje kroz cev oruda. Sastoji se od valjcastog tela na kojem
je zavareno sest pari krilaca. Ova krilca na zadnjem delu imaju ispuste
za centriranje mine prilikom prolaza kroz cev oruda. U unutrasnjosti
tela stabilizatora nalazi se leziste za smestaj osnovnog barutnog punjenja
iz kojeg vodi 18 otvora za prolaz plamena od osnovnog ka dopunskim
barutnim punjenjima. U lezistu se takode nalazi kruzni kanal u koji
zalazi ispupcenje na cahuri osnovnog barutnog punjenja.
682. — Eksplozivno punjenje je od livenog trotila. Da bi se obez^
bedio sto siguroiji prenos inicijaoije od uapljaca na eksplozivno punje-
nje, u ovo su namestena neposredno ispod detonatora upaljaca tri valj-
cica od presovanog trotila, gustine 1,3; 1,4 1 1,5 gr/cm3.
683. — Barutno punjenje sastoji se od osnovnog i dopunskog barut-
nog punjenja. Osnovno punjenje (si. 134) je namenjeno prvenstveno za
pripaljivanje dopunskih barutnih punjenja. Sastoji se od 6,5 gr malo-
dimnog baruta, koji je smesten u kartonsku cahuru. Pripaljivanje baruta
vrsi se od inicijalne kapsle (»zevelo«) i pripale od crnog baruta. Ojacanje
zadnjeg dela i danceta cahure izvrseno je mesrnganim cancetom. Na
cahuri je uocljivo ispupcenje iznad canceta, cija je uloga objasnjena
241
Si. 134 — Osnovno punje-
nje za 120 mm trenutno-fu-
gasnu minu OF-843
1 __ Poklopac: 2 — Cep; 3 —
— Cahura osnovnog punjenja;
4 — Barutno punjenje; 5 — Pri-
pala; 6 — Inicijalna kapsla
kod opisa stabilizatora mine. Cahura osnov-
nog punjenja je u vrhu zatvorena kartonskim
poklopcem. Spoljna povrsina cahure je radi
zastite baruta od vlage parafinisana. Dopunsko
punjenje (si. 135) je namenjeno za izbacivanje
mine iz cevi oruda. Sastoji se od 425 grama
malodimnog baruta koji je smesten u kesice
od svile. Kesice imaju valjcasti oblik radi
lakseg namestanja oko tela stabilizatora. Do-
punsko barutno punjenje za ovu minu, sastoji
se od pet kesica po S5 grama baruta. Izvesna
kolicina ovih mina je radi ustede kompleti-
rana sa cetiri dopunska punjenja.
2) 120 mm TRENUTNO-FUGASNA MINA OF-843/1
684. — Ova mina se razlikuje od prethod-
ne same po tome sto ima nesto deblje zidove
kosuljice te se njome moze gadati sa sest
dopunskih barutnih punjenja. Shodno ovome,
izvrseno je i kompletiranje mina sa sest pu-
njenja. Kao i kod prethodne mine i ovde je
u cilju ustede u barutu izvesna kolicina mina
s nab de ven a sa pet dopunskih punjenja.
3) 120 mm TRENUTNO-FUGASNA MINA M49
685. — Ovo je potpuno ista mina kao
OF-843/1, samo sto je obelezena na novi nacin.
Razlika je jos i u nacinu pakovanja. Nairne,
ova mina upakovana je po jedan komad u san-
duke za brdsko transportovanje.
SI. 135 — Dopunsko punjenje za 120 mm trenutnn-fugasnu minu OF-843
242
4) 120 mm TRENUTNO-FUGASNA MINA M49P1
(OF-843 I OF-843/1), REMONTOVANA
686. — Ovo su u stvari mine opisane u tac. 677—684 s tim sto su
remontovane. Pri remontu je na orim minama ucinjeno sledece:
— upaljaci ВЛ5-Т11 su zamenjeni norim upaljacirna UTU, M62 (vidi
tacku 688);
— osnovna barutna punjenja su zamenjena norim punjenjima M67.
Ovo punjenje je is to kao M66 (tac, 690) s tim sto na telo kapsle ne
postoje navoj.i za urijanje punjenja u telo stabilizatora;
— dopunska 'barutna punjenja su takode zamenjena norim punje-
njem M62, u celuloidnim skoljkama (vidi tacku 691);
— sa kosuljica mina je uklonjena stara boja i oznake i naneta
nova zastita od korozije kao i oznake;
— pakovanje mina izvrseno je u prvobitnu ambaiazu, s tim sto
je ova prethodno opravljena, obojena i obelezena;
— upaljaci, osnovna i dopunska punjenja upakovana su u metalne
hermetizovane kutije i smestena u sanduk s minama.
5) 120 .mm LAKA TRENUTNO-FUGASNA MINA M56
687. — Namena ove mine je ista kao i prethodnih (teskih) mina.
U pogledu konst rukcije razlika je u tome sto laka mina M56 (sl. 136)
ima nesto drukciju spoljnu trasu kosuljice, kao i sto je kraca i laksa.
Teska mina ima 16, a laka 12 kg.
Osnovno barutno punjenje se takode razlikuje od slicnih punjenja
teskih mina. Nairne, ovde se osnovno punjenje sastoji iz dva dela i to:
barutnog punjenja i minobacacke kapsle M57 (sl. 137). Barutno punjenje
je od malodimnog baruta i smesteno je u kartonsku cev koja je sa obe
strane zatvorena celuloidnim poknvkama. МшоЪасаска kapsla M57 se
sastoji od tela kapsle, udaraca, nosaca inicijalne kapsle sa ug-radenim
nakovnjem inicijalne kapsle, pripale od crnog baruta i pokrivke. Telo
kapsle ima navoje za uvrtanje u telo stabilizatora. Na dancetu tela
kapsle nalaze se dva udubljenja za zalazenje zuba kljuca pri narijanju
— odvijanju kapsle. Osnovno barutno punjenje je names ten о u leziste
u stabilizator mine u toku izrade mine i tako se cuva i transp о rtuje
do upotrebe.
Dopunska barutna punjenja su u svilenim kesicama i namestena su
oko tela stabilizatora, Mina je kompletirana sa 6 kesica po 75 grama
baruta — ukupno oko 450 grama baruta.
688. — Laka TF mina M56 moze biti kompletirana sledecim upalja-
cima: UTU, M45; UTU, M45P1; UTU, M62 i UT, M61.
Upaljac UTU, M45 je u stvari upaljac B-45-TU (tacka 679) koji se
ovako obelezava posle izlaska propisa о obelezavanju municije.
Upaljac UTU, M45PI je isti kao i upaljac iz prethodnog stava,
izuzev sto mu je telo izradeno od durala, pa je dobio na kraju modela
oznaku ^P1«.
243
SI. 137 — Osnovno punjenje za 120 mm
laku trenutnofugasnu minu M56
1 — Pokrivka; 2 — Cahura; 3 — Barutno pu-
njenje; 4 — Telo minobacaca kapsle: 5 — Nosac
inicijalne kapsle; 6 — Inicijalna kapsla; 7 —
— Udarac; 8 — Pokrivka pripale; 9 — Pripala
SI. 136 — 120 mm laka trenutno-fugasna mina
M56 za minobacac M38 i M52
j _ Upaljac; 2 — Zastitni cep; 3 — Glavica; 4 — Gena;
5 — Dopunski detonatori; 6 — Podmetac; 7 — Eksplo-
aivno punjenje; 8 — Kosuljica mine; 9 — Stabilizator; 10 —
— Dopunsko barutno punjenje; 11 — Osnovno barutno pu-
njenje: 12 — Krilce stabilizatora; 13 — Mincbacacka kapsla
244
Upaljac UTU, M62 (si. 138) je
istovetan sa upaljacem UTU, M45P1
izuzev usporacke smese koja je ov-
de izradena od cirkonijuma. Osnovna
prednost ove materije u odnosu na
usporacku smesu od crnog baruta
je ta da cirkonijum nije higros-
kopan.
Upaljac UT, M61 je u stvari upa-
ljac UTU, M45P1 bez usporaca i
regulatora dejstva, pa se minama
koje su njime kompletirane moze
gadati samo na trenutno dejstvo.
6) 120 mm LAKA TRENUTNO-FUGASNA
MINA M62
689. — Kod ove mine (si. 139)
odmah pada u oci nesto izduzeniji
prednji ozivalni deo, sto je dopri-
nelo poboljsanju balistickih karakte-
ristika mine. Mina je mace zbog
ovoga duza u odnosu na LTF, M56 za
oko 30 mm.
Opis dat za LTF, M56 odnosi se
u celini i na ovu minu, izuzev za
barutno punjenje.
690. — Osnovno barutno punje-
nje (si. 140) (M66), sastoji se od sle-
decih elemenata:
SL 138 — Upaljac UTU,M62 za 120 mm
laku irenutno-fugasnu minu M62
1 — Zastitna кара; 2 — Udarna igla; 3 — Utvrdivac;
4 — Nosac udarne igle; 5 — Udarna opruga; 6 —
— Granicnik; 7 — Vodica; 8 — Telo upaljaca;
9 — Armirajuci prsten; JO — Opruga armirajuceg
prstena; 11 — Armirajuca kuglica; 12 — Osigura-
vajuca kuglica; 13 — Nosac inicijalne kapsle; 14 —
— Inicijalna kapsla; 15 — Konusni prsten; 16 —
— Oslonac armirajuce opruge; 17 — Telo usporaca;
J8 — Usporac; 19 — Zaptivac; 20 — Granicnik;
21 — Inicijalna kapsla; 22 — Detonatorska kapsla;
23 — Detonator
245
SI. 140 — Osnovno punje-
nje za 120 mm laku tre-
nutno-fugasnu minu M62
I — Pokrivka; 2 — Spoljni Ш-
Ijak; 3 — Unutrasnji tuljak;
4 — Barut: 5 — Pokrivka; 6 —
— Nosac; 7 — Pojacnik; 3 —
— Pripala: 9 — Inicijalna kapsla;
10 — Telo minobacacke kapsle:
11 — Udarac
SI. 139 — 120 mm laka trenutno-fugasna mina
M62 za minobacac M38 i M52
l — Upaljac; 2 — Pojacnik detonatora; 3 — Eksplozivno
punjenje; 4 — Kosuljica mine; 5 — Stabilizator; 6 — Do-
punsko barutno punjenje; 7 — Osnovno barutno punjenje
— tela minobacacke kapsle (10);
— udamog valjcica (11);
— inicijalne kapsle (9);
— pripale od crnog baruta (8);
— Dojacnika od crnog baruta (7);
— barutnog punjenja od malodimnog baruta (4), i
— ikartonskog tuljka sa poklopcem (1,2 4 3).
inicijalna kapsla (E-77), pripala i pojacnik, smesteni su u odgova-
rajuci nosac (6). Na telu minobacacke kapsle narezan je sa spoljne
Strane navoj a za uvijaiijc osnovnog
punjenja u lezistu u stabilizatoru
mine. Kartonski tuljak je za telo
kapsle pricvrscen mesinganim prste-
nom. Barutno punjenje u tuljku je
hermetizovano kartonskim poklop-
cem koji je ucvrscen ' povijanjem
krajeva tuljka.
691. — Dopunsko barutno pu-
njenje za ovu minu moze biti sme-
steno u svilene kesice (model punje-
nja M56), kao kod LTF-M56, ili u
celuloidnim skoljkama (model pu-
njenja M62). U ovom drugom slucaju
punjenje (sl. 141) se sastoji od skolj-
ke koja je izradena od armiranog
celuloida i oko 75 gr. nitroglicerin-
skog baruta — balistita. Mina se
kompletira sa sest dopunskih pu-
njenja koja su namestena oko tela
stabilizatora.
Mine LTF, M62 kompletirane si
ku 688).
Sl. 141 — Dopunsko punjenje za 120
mm laku trenutno-fugasnu minu M62
1 — Barumo punjenje; 2 — Skoljka od celu-
loida
i upaljaciiiia UTU, M62 (vidi tac-
7) 120 mm LAKA TRENUTNO-FUGASNA MINA M62P1
692. — Po nanieni i konstrukciji ova mina je identicna sa pret-
hodnom. Razlika je samo u tome sto su sva dopunska punjenja (M62)
u celuloidnim skoljkama i sto su mine kompletirane upaljacirna
UTU,M65.
693. — Upaljac UTU,M65 (sl. 142) je udarni sa trenutnim i uspore-
ni mdej=stvom. Spada u grupu osiguranih upaljaca. Stalno je navmut
na minu i tako se duva i transportuje. Sastoji se od sledecih elemenata
i skiop ova: tela upaljaca, udarnog mehanizma sa vrhom upaljaca, spoj-
nice, detonatora, nosaca detonatorske kapsle sa usporacem, regulatora
dejstva, armirajuceg mehanizma i kulise.
Telo upaljaca (16) je izradeno od celika i sluzi kao (neposredni i
posredni) nosilac ostalih elemenata upaljaca. Na njemu je izraden
spoljni navoj za navijanje upaljaca na minu, Poprecno, na konusnom
247
delu tela, izbuseno je udubljenje za smestaj nosaca detonatorske kapsle
i usporaca -kao i regulatora dejstva upaljaca. Sa donje strane tela,
nacin jena su dva otvora u коjima su smes ten e cahurice sa prenosnim
eksplozivnim punjenjem (34). Sa gornje strane tela dzbusen je otvor
kroz koji prolazi cevcica (13).
BEES EK B-B
SL 142 — Upaljac UTUjVI65 za 120 mm laku trenutncpfugasnu minu M62P1
1 — Kapa upaljaca; 2 — Drzac udarne igle; 3 — Opruga udarne igle; 4 — Udarna igla; 5 — Vodica;
n — Drzac каре upaljaca; 7 — Cilindar; 8 — Hermctizimjuda traka; 9 — Inicijalna kapsla; 10 —
— Osigurac; 11 — Spojnica; 12 — Zaptivac! 13 — Cevcica; 14 — Oslonac; 15 — Opruga kapslonosca;
16 — Telo upaljada; 17 — Detonatorska kapsla; 18 — Klip; 19 — Kapslonosac; 20 —"Nosac kuglica;
21 — Armirajuci prsten; 22 — Armirajuca kuglica; 23 — Opruga armirajuceg prstena; 24 — Krilasta
opruga; 25 — Civija; 26 — Kulisa; 27 — Civija; 2S — Zaptivac” 29 — Regulator dejstva 30 — Civija;
31 — Nosac detonatorske kapsle; 32 — Opruga nosadn rietonatorske kapsle; 33 — Osigurac; 34 —
— Prenosno punjenje; Й — Detonator; 36 — Usporac
249
Udarni mehanizam upaljaca sacinjavaju: udarna igla (4), -opruga
udarne igle (3), drzac udarne igle (2) i vodica (5). Vrh upaljaca cini
кара (1), drzac каре (6) i cilindar (7). Cvrst spoj izmedu drzaca каре i
cilindra ostvaren je pomocu navoja premazanog petman c emen tom. Na
spoljnoj povrsini cilindra, tnarezani su zljebovi radi lakseg hvatanja
vrha upaljaca pri rukovanju. Unutrasnji otvoar u oilindru feio je o'bra-
den i sa gornje strane hermeticki zatvoren pomocu vodice udarne igle i
gumenih zap ti vac a.
OS/GURANO
TRENUTNO
b)
SI. 142 — Nosa£ detonatorske
kapsle UTU,M65
a) u osiguranDin njontaznom polozaju
b) pri txenutnom dcjstvu
C) pri usporenom dejstvu
16 — Telo upaljaca; 17 — Detonatorska
kapsla; 31 — Merac detonatorske kapsle;
34 — Prenosno eksplozivno punjenje;
36 — Upaljac.
Spojnica (11) je izradena od durala d sluzi za spajanje vrha upa-
ljaca i tela, Spoj sa telom ostvaren je pomocu navoja premazanog
petman cementom radi cvrstog i hermetickog spoja, Spoj sa vrhom
izveden je pomocu celicnog osiguraca (10). Ovaj osigurac provucen je
kroz odgovarajuce kanale na spojnici i cilindru i omogucava okretanje
vrha upaljaca u spojnicu. Henneticnost izmedu vrha upaljaca i spoj-
nice ostvarena je pomocu gumenog zaptivaca (12), koji istovremeno
250
ne dozvoljava okretanje vrha upaljaca bez upotrebe odgovarajuce sile,
odredene tako da se okretanje moze izvrsiti rukom.
Detonator (35) se sastoji iz cancete detonatora izradenog od durala
u kome je smesten detonatorski kolacic od tetrila.
Nosac detonatorske kapsle (31) izraden je od mesinga i cini osnovnii
element za prekid inicijalnog lanca u upaljacu. U njemu su smesten!
detonatorska kapsla (17) d usporac {36). Sa ceone strane nosaca postoje
dva udubljenja. U jedno je cvrsto utisnuta celicna civija (30) a u drugo
je pncvrscen jedan kraj opruge nosaca detonatorske kapsle (32). Drug!
kraj opruge izraden je u obliku omce i zakacen о zljeb civije (27). U
montaznom polozaju, opruga je nategnuta i odredenim momentom tezi
da okrene nosac detonatorske kapsle. Okretanje nosaca sprecava cev-
cica (13).
Regulator dejstva (29) izraden je od providne plasticne mase i
sluzi za regulisanje upaljaca na trenutno ili usporeno dejstvo. Sa
spoljne strane regulatora urezan je kanal u koji se stavlja kljuc za
podesavanje dejstva upaljaca. Sa unutrasnje strane izraden je upust u
koji zalazi civija (30). Pri okretanju regulatora, bocne povrsine upusta
se oslanjaju na civiju i ogranicavaju hod regulatora u polozaju za
trenutno i usporeno dejstvo. Regulator dejstva ob ezb e den je proti-v
ispadanja iz tela pomocu elast ionog celicnog osiguraca (33). koji zalazi
u odgovarajuci kanal na telu. Izmedu regulatora dejstva i tela smesten
je gumeni zaptivac (28) koji istovremeno ne dozvoljava slobodno okre-
tanje, regulatora bez upotrebe odgovarajuce sile.
Armirajuci mehanizam upaljaca sacinjavaju sledeci element!:
— kapslonosac (19);
— op ruga kapslonosca (15);
— armiraju prsten (21);
— opruga armirajuceg prstena (23);
— krilasta opruga (24);
— nosac kuglica (20);
— armirajuce kuglice (22).
U kapslonoscu je smestena inicijalna kapsla (9) dznad koje se nalazi
membrana. Ispod kapsle, smestena je cevcica (13), koji sluzi za spro-
vodenje plamena pri opaljenju inicijalne kapsle. Cevcica svojim donjim
krajem zalazi u nosac detonatorske kapsle i zajedno sa njim vrsi prekid
inicijalnog lanca dok se ne izvrsi armiranje upaljaca. Na kapslonosac
je navijen klip (18) cije su spoljne povrsine glatko obradene. Nosac
kuglica (20) je vezni element armirajuceg mehanizma. Pricvrscen je
za telo upaljaca pomocu navoja. Navijanje se vrsi propisainim momen-
tom navijanja odredenim tako da ne dode do odvijanja pri transportu.
Kulisa (26) je izradena od mesinga i sluzi da osigura upaljac pri
transports i rukovanju. Na kulisi je izraden kanal u obliku dva kruzna
Iuka medusobno spojena kosim delom kanala. Kroz kanal kulise prolazi
civija (25) koja je cvrsto utisnuta u telo upaljaca i sluzi za vode-
nje kulise.
251
694. — Armiranje i dejstvo upaljaca. Pri opaljenju mine, usled
dejstva barutnih gasova u cevi bacaca, na elemente upaljaca deluje sila
inercije u smeru suprotnom kretanju mine. Pod dejstvom ove sile,
armirajuci prsten (21) krece nadole sve do naleganja na telo upaljaca i
pri tome sabija armirajucu oprugu (23) i povija krilca krilaste opruge
(24). Usled elasticnosti, krilca uskacu u odgovarajuci kruzni kanal na
armirajucem prstenu i brave ga u donjem polozaju. U trenutku brav-
ijenja, armirajuci prsten se nalazi ispod otvora na nosacu kuglice, iz
k-ojeg ispadaju kuglice (22) i oslobadaju kapslonosac cvrste veze sa
nosacem kuglica.
Pri izletanju mine iz cevi bacaca, kada prestane dejstvo barutnih
gasova, pocinje usporavanje mine pod dejstvom otpora vazduha, pri
сети na elemente upaljaca deluje inerciona sila и smeru kretanja mine.
Na pokretne elemente deluje pored ove sile i sila odgovarajucih op ruga,
Kapslonosac (19) sa klipom (18) se krece pod dejstvom opruge kapslo-
nosca (15) dok se membrana iznad kapsle ne osloni na vrh udarne igle
(4). Pri ovom kretanju, kopslonosac izvlaci cevcicu (13) iz nosaca deto-
natorske kapsle (31). Kada se cevcica izvuce iz svog prvobitnog polozaja,
dolazi do okretanja nosaca pod dejstvom svoje opruge (32). Opruga
okrece nosac sve dok se civija (30) ne osloni na ispust na regulatoru
dejstva i drzi ga и tome polozaju. Ovim je zavrseno armiranje upa-
ljaca i ovaj je spreman za dejstvo.
Pri udaru mine о prepreku vrhom upaljaca, dolazi do sabijanja
opruge udarne igle (3) i ubadanja ove и imcijalnu kapslu (9) usled
cega dolazi do njenog opaljenja. Plamen inicijalne. kapsle prenosi se
kroz cevcicu difektno, ili preko usporaca na detonatorsku kapslu, za-
visno od toga da li je upaljac podesen na trenutno ili usporeno dejstvo.
Detonatorska kapsla vrsi preko pojacnika (34) iniciranje detonatora
koji izazava eksploziju mine.
695, — Sigumost upaljaca pri transport!! i rukovanju. Sigurnost
upaljaca UTU,M65 pri transp о rtu i rukovanju postignuta je pomocu
transportnog osiguraca — .kulise (26), koja ne dozvoljava armiranje
upaljaca kada je и osiguranom polozaju. Osigurani polozaj upaljaca
oznacen je na spojnici slovom »S«, pored koga je utisnuta strelica
Na nareckanom delu vrha upaljaca iznad slova »S«, obelezena je enve-
nom bojom erta koja pokazuje da je upaljac и tom polozaju transport
tno osiguran.
Za vreme dok je upaljac transportno osiguran, kulisa se nalazi и
polozaju ispod armirajuceg prstena i ne dozvoljava pomeranje armira-
juceg prstena nadole. Kretanje armirajuceg prstena moguce je samo
do oslanjanja na kulisu, no и tom polozaju armirajuci prsten drze
kuglice i ne dozvoljavaju armiranje upaljaca.
Pri pripremi upaljaca za gadanje, kulisa se iz osiguranog polozaja
postavlja и polozaj za gadanje. Ovo se postize okretanjem vrha up a»
Ijaca и smeru strelice iza slova »S«. Ulogu osiguraca sada vrsi armira-
juca opruga koja drzi armirajuci prsten и montaznom polozaju i ne
dozvoljava armiranje upaljaca pri rukovanju.
252
696. — Sigumost upaljaca pri funkciji. Upaljac UTU,M65 je sigu-
ran u cevi bacaca, posto pri nezeljno-m del о van ju inicijalne i detona-
torske kapsle, njihovo dejstvo se ne prenosi na detonator upaljaca.
Pri eventualnom delovanju inicijalne kapsle, plamen se prenosi kroz
cevcicu, koja svojim donjim krajem zalazi u nosac detonatorske kapsle
i usporac. Na taj nacin sprecen je prenos dejstva inicijalne kapsle na
detonatorsku kapslu i pojacnik. odnosno detonator upaljaca.
Nosac detonatorske kapsle u montaznom polozaju (sk 142/a) po-
kriva pojacnike i sluzi kao mehanicka prepreka izmedu pojadnika i
detonatorske kapsle pri nezeljnom dejstvu fete. Na taj nacin sprecen
je prenos dejstva detonatorske kapsle na pojacnike, odnosno dalje na
detonator upaljaca.
697. — Sigumost upaljaca ispred usta cevi. Sigurnost upaljaca
UTU,M65 zavisi od pocetne brzine mine 4 iznosi minimum 20 metara
pri gadanju sa LTF minom 120 mm sa pndm punjenjem. Pri vecim
brzinama veca je i sigurnost upaljaca, tako da pri gadanju sa sestim
punjenjem iznosi minimum 50 metara.
Upaljac je siguran ispred usta cevi do onog trenutka dok se cev-
cica ne izvuce iz nosaca detonatorske kapsle. Izvlacenje cevcice iz
nosaca vrsi se pod dejstvom opruge kapslonosca. Pri ovom kretanju
kapslonosac sa klipom povlaci cevcicu i istiskuje vazduh iz cilindra
kroz zazor izmedu klipa i cilindra. Zazor je tako konstruisan da je
za istiskivanje vazduha potrebno odredeno vreme. Тек po isteku ovog
v remen a, cevcica napusta nosac detonatorske kapsle i omogucava pot-
puno armiranje upaljaca.
Pri udaru u prepreku, pre izvlacenja cevcice iz nosaca detonatorske
kapsle, moze doci do delovanja inicijalne kapsle, ali se njeno dejstvo
лесе preneti na detonatorsku kapslu, pojacnike i detonator, pa upa-
ljac лесе izazvati eksploziju mine.
698. — Priprema upaljaca za gadanje. Da bi se upaljac osposobio
za gadanje, potrebno je vrh upaljaca iz sigumosnog polozaja »C« okre-
nuti u pravcu strelice onoliko koliko moze rukom da se okrene. Ovim
je upaljac pri.premljen za gadanje na trenutno dejstvo (polozaj delova
u nosacu detonatorske kapsle prikazan je na si. 142/b). Za gadanje na
usporeno dejstvo potrebno je jos i regulator dejstva postaviti u odgo-
varajuci polozaj. Ovo se vrsi okretanjem regulatora u levo do granic-
nika, tako da prorez na regulatoru bude u pravcu crte uz slovo »U«.
Okretanje regulatora vrsi se pomocu kljuca ili metalnog novca (polozaj
delova u nosacu detonatorske kapsle prikazan je na si. 142/c).
Kroz regulator dejstva vidi se crveno obojen vrh civije (30), koja
je utisnuta u nosac detonatorska kapsla. U visini ove oznake zabusena
je sa ‘spoljne strane na telu upaljaca rupa u koju je takode naneta
erven a boja. Kod nearmi ranog upaljaca, ove oznake su u priblizno istom
n-ivou i tada je upaljac ispravan za gadanje. Kod armrianog upaljaca,
medutim, zbog okretanja nosaca detonatora kapsle, oznake su razmak-
nute. Obojen vrh civije nalazi se u pravcu ili ispod slova »T« i poka-
zuje da je upaljac armiran i opasan z,a gaoanje.
253
Po izvrsenoj pripremi za gadanje,
nije dozvoljeno hvatanje vrha upaljaca,
jer je pri ovome moguce vracanje vrha
u osigurani polozaj, sto bi pri gadanju
dovelo do ?>laganja« upaljaca-mine.
Ako se sa' pripremijenim upaljacima
ne izvrsi gadanje, isti se moraju ponovo
osigurati vracanjem vrha upaljaca u osi-
gurani polozaj. Takofie se regulator dej-
stva ponovo vraca u poloiaj za trenutno
dejstvo.
8) 120 mm DIMNA MINA M64
699. — U pogledu namene, konstruk-
cije i dejstva, ova mina je ista kao 82 mm
dimna mina M62. Razlika je samo u ga-
baritnim dimenzijama. Upaljac no si naziv
UT,M62P2. Osnovna i dopunska punjenja
su ista kao i kod mine LTF,M62 (osnov-
no M66 i dopunsko M56).
9) 120mm OSVETLJAVAJUCA MINA M66
700. — Osvetljavajuca mina 120 mm
namenjena je za osvetljavanje bojista pri
nocnim operacijama u cilju:
— osvetljavanje reoria na kome se
ocekuje ili vec nalazi neprijatelj;
— iznalazenje ili pokazivanje ciljeva;
— osmatranje rezultata gadanja bo-
jevom municijom;
— uznemiravanje neprijatelja.
Sh 143 — 120 mm osvetljavajuca mina M66 za
minobacac M38 i M52
1 — Upaljad; 2 — Pregrada; 3 — Prednji deo kosuljice;
4 — Baklja; 5 — Celicno uze za vezu baklje sa padobra-
nom; 6 — Obioga glavnog padobrana; 1 — Osovinica;
8 — Glavni padobran; 9 — Potnocni padobran; 10 — Obioga
pomocnog padobrana; 11 — Zadnji deo kosuljice; 12 —
— Opruga; 13 — Drzac; 14 — Vodica; 15 — Stabilizator;
16 — Dopunsko barutno punjenje; 17 — Osnovno barutno
punjenje
Pored iznetog, osvetljavazuca mina moze da posluzi za:
— obelezavanje pravca napada ill 'kretanja sopstvenih trupa;
— davanje odredenih signala sopstvenim trupama;
— paljenje lako zapaljivog materijala.
701. — Mina (sl. 143) se sastoji iz sledecih glavnih delova:
— upaljaca;
— kosuljice;
— stabilizatora;
— osvetljavajuce baklje;
— glavnog padobrana (sa oblogom);
— pomocnog padobrana (sa oblogom);
— mehanizam za izbacivanje padobrana sa bakljom, d
— barutnog punjenja.
702. — Upaljac TP,M66 je po konstrukciji piro tehnicki, s obzirom
da se vreme tempiranja postize sagorevanjem pirotehnicke smese. Moze
se tempirati do 50 sekundi. Regulisanje duzine usporenja vrsi se okre-
tanjem tempirnog koluta u odnosu na repernu crtu na telu upaljaca.
Kada se vertikalna crta sa oznakom »S« poravna sa pomenutom reper-
nom crtom na telu upaljaca, dobije se sigumosni polozaj upaljaca.
Ovo je polozaj za transportovanje i uskladistenje i pri eventualnom
gadanju doslo bi do laganja na cilju.
Pre gadanja sa upaljaca se obavezno skida transportni osigurac.
Ako se gadanje ne izvrsi, isti se moze vratiti u svoje leziste, s tim da
se vrh osiguraca utisne do kraja.
Upaljac TP,M66 je veoma slican upaljacu TP,M67 (primenjenom
kod osvetljavajuce mine 60 mm), te sve sto je za njega receno u tacki
557 odnosi se i na ovaj upaljac.
703. — Kosuljica ima prednji i zadnji deo. Prednji deo je cilindric-
nog oblika i u njemu je smestena osvetljavajuca baklja. Na prednjem
otvoru urezani su navoji za navijanje upaljaca, a na zadnjem je naci-
njeno sest otvora kroz koje prolaze civije pomocu kojih se postize
cvrsta veza izmedu prednjeg i zadnjeg dela kosuljice. Ove osovinice
imaju strogo definisane mehanicke osobine, jer one treba da se lako
pokidaju u trenutku razdvajanja prednjeg i zadnjeg dela kosuljice na
putanji. Sa spoljne strane, pri vrhu izradena su cetiri ojacanja koja
sa centrirajucim prstenovima na zadnjem kraju prednjeg dela kosu-
ljice sluze za vodenje mine kroz cev oruda. Zadnji deo kosuljice izraden
je od kvalitetoog celika, •$ obzirom na opterecenje koje trpi u cevi po
opaljenju. [Ozivalnog je oblika i zavrsava se repom u koji se ='uvija
stabilizator. Na prednjem delu (cilindrican deo koji ulazi u prednji
deo kosuljice) urezane su dve kruzne (radlovane) povrsine koje sluze za
ostvarcnjc boljcg spoja prednjeg i zadnjeg dela kosuljice. U unutras-
255
njosti zadnjeg dela kosuljice smesteni su glavni d pomocni padobran sa
svojim oblogama, vodica opruge, opruga i drzac opruge.
704. — Stabilizator je od dur ala. Sa prednje strane na njemu je
narezan spoljni navoj za navijanje na kosuljicu mine, a sa zadnje strane
urezan je navoj za navijanje kapsle osnovnog punjenja. Sa bocne strane,
nacinjeni su otvori za prolaz plamena od osnovnog ka dopunskim pu-
njenjima.
Krilca stabilizatora (10 komada) izradena su od aluminij-ske legure.
Spricanjem su direktno ugradeni na telo stabilizatora. Ispusti na kril-
cima stabilizatora obezbeduju u zajednici sa centrirajucim prstenovima
i ojacanjima na prednjem delu kosuljice, vodenje mine u cevi i pravilan
]et mine.
705. — Osvetljavajuca baklja sastoji se od sledecih elemenata:
— tela baklje ciji je omotac izraden od kartona, a dno od metalnib
elemenata. U sredini tela baklje nalazi se nosac drzaca uzeta za koji
je pricvrsceno celicno uze pomocnog padobrana;
— pripalne smese odredenog hemijskog sastava, koja sluzi za pri-
paljivanje prenosne i osnovne osvetljavajuce smese;
— osnovne osvetljavajuce smese (magnezijuma i natrijumnitrata),
koja sagorevanjem daje svetlost odredenog intenziteta (oko 700.000 Cd);
— poklopaca od kartona koji sluzi da onemoguci pripaljivanje os-
novne smese pre nego sto izgori pripalna i prenosna smesa ;
— nosaca baklje za koji je preko celicne zice vezan glavni padobran.
706. — Glavni padobran sluzi da omoguci lagano propad an je bak-
lje (oko 3 гл/sek). Sastoji se od kupole sa potrebnim brojem uzadi.
Kupola i uzad izradeni su od sintetickog materijala. Padobran je smes-
ten u svoju oblogu i sa bakljom je vezan pomocu celicne zice. Ova
obloga izradena je od Al. legure i sluzi za smestaj i zastitu padobrana
u montaznom polozaju i omoguci lakse izbacivanje baklje sa pado-
branom.
707. — Pomocni padobran je namenjen da smanji brzinu propa-
dan ja baklje do momenta otvaranja glavnog padobrana. Kao i glavni i
ovaj padobran se sastoji od kupole i odredenog broja uzadi( sve od
sintetike). Padobran je smesten u svoju oblogu i sa bakljom je vezan
pomocu celicne sajle (uzeta), koja prolazi kroz baklju i oblogu pado-
brana. Obloga pomocnog padobrana je istovetna sa oblogom glavnog
padobrana.
708. — Mehanizam za izbacivanje padobrana sa bakljom se sas-
toji od vodice sa drzacem i opruge. Vodica i drzac izradeni su od
durala, a opruga od kvaiitetne celicne zice. U montaznom polozaju
op ruga se nalazi u delimicno sabijenom stanju.
256
709. — Barutno punjenje se sastoji od osnovnog (M66P1) i do-
punskog (M56). Osnovno barutno punjenje -ima minobacacku kapslu
na koju je namesten kartonski tuljak sa malodimnim barutom. Tuljak
je na vrhu zatvoren kartonskim cepom. Minobacadka kapsla se sas-
toji iz sledecih delova: tela, udamog valjcica, inicijalne kapsle, nosaca,
pripale od cmog baruta i valjcica od cmog baruta sa pokrivkom.
Na telu minobacaca kapsle nalazi se spoljni navoj za navijanje osnov-
nog punjenja u stabilizator mine. Dopunsko barutno punjenje smesteno
je u pet svilenih kesica koje su obavijene oko tela stabilizatora. Barut
je nitroglicerinski, t ezine oko 420 gr.
710. — Funkcija. Pri к retan ju mine kroz cev bacaca, usled sile
inercije, udarna igla upaljaca kida svoj osigurac i udarom inicira inici-
jalnu ‘kapslu. Ova radnja dogada se jos dok je mina u cevi bacaca.
Kapsla svojim plamenom kroz bocni otvor kapslonosca pali pripalni
valjcic I, ovaj dalje prenosi plamen na tempirnu smesu tempirnog
koluta. U toku leta mine, tempirna smesa gori i nakon tempirnog
vremena pali pripalni valjcic II, cijd se plamen prenosi na izbacno
punjenje.
Pri sagorevanju izbacnog punjenja, stvara se pritisak kojim se
vrsi razdvajanje mine u letu. Plamenom izbacnog punjenja ujedno se
vrsi i pripaljivanje smese osvetljavajuce baklje.
Prilikom razdvajanja baklje, smicu se 6 bakamih civija pomocu
kojih su spojeni prednji i zadnji deo kosuljice mine. Posle razdvajanja
mine, op ruga izbacuje baklju sa glavnim i pomocnim padobranom.
Posle napustanja kosuljice, usled strujanja vazduha, otvara se
pomocni padobran koji nosi u vidu paketa skiop vec pripaljene baklje
i neotvoren glavni padobran smesten u svoju oblogu. Posle leta po-
mocnog padobrana od 2—3 sekunde, vrsi se razdvajanje veze uzeta
pomocnog padobrana sa drzacem uzeta, koji se nalazi na ceonoj povr-
sini baklje. Razdvajanje ove veze nastaje usled otapanja kalajnog
lema, koji se zajedno sa drzacem izlaze intenzivno toplotnom dejstvu
plamena pripalne i prenosne smese. Oslobadanjem naznacene veze,
pomocni padobran na svom uzetu odnosi oblogu glavnog padobrana
i na taj nacin omogucuje njegovo otvaranje.
Otvaranje glavnog padobrana vrsi se na padajucem kraku putanje
a na zeljenoj visini, sto se postize uglom gadanja i vremena tempi-
ranja upaljaca.
Optimalna visina otvaranja glavnog padobrana je oko 400 m,
posto je u ovom slucaju najbolje iskoriscenje svetlosne energije bak-
lje. Ukupno vreme gorenja osvetljavajuce baklje je oko 60 sekundi.
Intezitet svetlosti je oko 700.000 Cd (kandela). Brzina propadanja bak-
lje je oko 3 m/sek.
257
10) 120 mm VEZBOVNA MINA M63
711. — Vezbovna mina M63 (sl. 144) je namenjena za obuku
vojnika u pripremi i izvrsavanju gadanja na skracenim daljinama —
— do 500 metara.
Vezbovna mina je veoma s lien a 82
mm vezbovnoj mini M62, koja je opi-
sana u tacki 613—614. Postoje izvesne
konstruktivne razlike (kod mine — ba-
caca), koje medutim nisu od posebnog
znacaja, te о njima ovde nece biti reci.
Projektil vezbovne mine je univer-
zalan, tj. koristi se istovremeno i za
ovu minu kao i vezbovne mine 60 i
82 mm. Opis projektila dat je u tacki
615.
Osnovno punjenje je kao kod bo-l
jeve mine. |
Funkcija vezbovne mine opisana
je u tacki 617 (kod 82 mm VM, M62),
te istu treba koristiti i za razumevanje
dejstva ove mine,
11) 120 mm OPITNA MINA
712. — Opis dat za opitnu minu
60 mm za minobacac (tacka 567),. od-
nosi se i na ovu minu. Razlika je samo
u gabaritnim dimenzijama i mo delu
upaljaca za kompletiranje. Nairne, opit-
na mina 120 mm laborisana je iner-
tnim upaljacem B-45-TU.
12) 120 mm SKOLSKA MINA
713. — Kao i kod prethodne tac-ke,
tako i ovde, skoiska mina se izuzev
u pogledu gabarita ne razlikuje ni po
сети od skolske mine 60 mm opisane
и tacki 568.
Sl. 144 — 120 mm vezbovna
mina M63 za minobacac М38
i M52
1 — Projektil; 2 — Mina-bacac; 3 —
— Osnovno barurco punjenje
258
13) TEHNICKI PODACI ZA MINE 120 mm ZA MINOBACAC
714. — Tehnicki podaci za 120 mm mine, vide se iz sledecih
pregleda:
PREGLED 38
Naziv elemenra MsHcrija! Tezina (gr) 1 Duzina (mm)
Trenutno-fugasna mina OF-843, OF-843/1, M49, M49P1,R
Upaljac (B-45-TU) ; j Mesing | 230 ; 109
Upaljac UTU,M62 Dural i 120 j 109
Kosuljica sa stabilizatorom Celik [ 12200 : 613
; Glavica i gena Gvozde, mesing | i 490 : 60
! Eksplozivno punjenje Trotil 3060 : ——
Prenosni pojacnik (3 kom) . Trotil 95 • —
Osnovno punjenje Malodimni barut 35 1 130
Dopunsko punjenje (6 kesica) Malodiimni barut 450 1 —
Kompletna mina — 16000 690
Laka trenutno-fugasna mina M56
Upaljac UTU, M45 Mesing i 230 1 109
Upaljac UTU, M45P1 Dural 120 1 109
Upaljac UTU, M62 Dural | 120 i 109
Upaljac UT, 'M61 i Dural 1 100 I 109
Kosuljica sa stabilizatorom Celik 10000 * 448
Glavica 1 gena Gvozde, mesing ; ! 490 : 59
Eksplozivno punjenje Trotil 2500 j —
Dopunsk-i detonator Trotil 18 —
'O&novno iptmjenje Malodimni barut 37 1 130
Dopunsko punjenje (6 kesica) Malodimni barut 460- —
Kompletna mina —~ 12000 1 556*"
Laka trenutno-fugasna mina M62 i M62P1
Upaljac UTU, M62 Dural, Ms 1 120 i 109 :
Upaljac UTU, M65 Dural, Ms, celik ! 500 i 112 ;
Kosulj ica Celik 8700 ! 370 j
Eksplozi vno punj enj e Trotil 2500 j — J
Dopunski detonator Heksogen 26 ! —
Osnovno punjenje M66 Malodimni barut j 37 ! 124 :
Dopunsko punjenje (M56 ili M62) Malodimni barut 450 j — 1
Kompletna mina — 12600 1 590 j
Dimna mina M64 Upaljac (UT. M62P2) I Mesing, Dural 226 76
Kosuljica sa stabilizatorom Celik 7620 550
Detonator i Tetril 274 —
Dimno punjenje | Bell fosfor 2450 •—
Osnovno punjenje (M66) • Alalodimm barut 37,5 130 ;
Dopunsko Dunjenje (6 kesica) • Malodimni barut j 460 ; 1
(M56) Kompletna mina 1 । — 1 12400 : 626
259
Naziv elemcnta Materijal Tezina (gr) Diizina (mm)
Osvei Upaljac TP, M66 iljavajuca mina M60 Dural 1265 103
Kosuljica sa stabilizatorom Celik 6250 600
Osvetljavajuca baJklja sa meha- nizmom za izbaaivanj e Osnovno punjenje (M66P1) Malodimni- barut 2500 37 118 135
Dopunsko punjenje (M56) Malodimni barut 450 - 1
Kompletna mina — 10400 665
2> Ve Mina-bacac zbovna mina M63 Celik 11600 5081)
— (kosuljica — cev — stabilizator Projektil Celik 400_ 280
— upaljac — telo — osigurac Osnovno punjenje Malodimni barut 35 125
— cahura — inicijalna kapsla — barutno punjenje Kompletna mina — 12000 558
1) Bez projektila.
(14) Balisticki podaci za mine 120 mm
715. — Balisticki podaci za mine 120 mm vide se iz sledeceg pre-
gleda:
rREGLr.D 39
Naziv municije ! I ; Pocetna brzina : (m/sek) Maksimalni pritisak (kg/cm2) Domct (m)
120 mm TF mina OF-843, OF-843/I , M49P1, R
Osnovno plus 1- punjenje 106 1000
. Osnovno plus 2. punjenje 143 1800
Osnovno .plus 3. punjenje 174 2640
Osnovno plus 4. punjenje 201 3355
Osnovno plus 5. punjenje 226 4125
Osnovno plus 6. punjenje ’ 247 950 4700
120 mm TF mina (laka), M56, M62, M62P1 ; i dimna mina M64
Osnovno plus 6. punjenje | 297 | 900—1000 | ( 6400
120 mm osvetljavajuca mina M66
Osnovno plus 5. .punjenje | 279 j 4980
Napomena: merenja balistickdh vrednosti mina vrsena su az 120 mm mfruo
bacaca ГВ, M52.
260
15) PAKOVANJE MINA 120 mm
716. — Trenutno-fugasne mine sa oznakom OF-843 i OF-843/1, upa-
kovane su u sanduke za poljsko transportovanje. Smestaj elemenata je
izvrsen po sledecem:
— dva upaljaca upakovana su u cilindricnu kartonsku kutiju prec-
ni.ka 55 mm i duzine 270 mm. Kutija je smestena u odgovarajuce leziste
u sanduku s minama. Тейпа kutije s upaljacirna iznosi 520 gr;
— tri osnovna barutna punjenja upakovana su u cilindricnu karton-
sku kutiju precnika 100 mm i duzine 260 mm. Kutija je smestena u odgo-
varajuce leziste u drvenom sanduku sa minama. Tezina kutije s osnov-
nim punjenjima je 500 grama;
— os am kesica dopunskog barutnog punjenja (kod OF-843) ili
10—12 kesica 'kod OF-843/1, upakovano je u cilindricnu kartonsku kutiju
precnika 100mm i duzine 260mm. Kutija je smestena u odgovarajuce
leziste u sanduku s minama. Tezina kutije s dopunskim barutnim punje-
njem je 1 kg;
— ve ml*iepupa'kovane su u drveni sanduk dimenzija S60X310X210
mmBruto tezina.sanduka j e_43.kg,
717. — Pored gomjih mina, u sanduke za poijsko transportovanje
upakovane su i remontovane mine M49P1 sa oznakom OF-843 i OF-843/1
i to po sledecem:
— jedan upaljac upakovan je u cilindricnu aluininijumsku kutiju
0 35,5 mm i duzine 130mm. Tezina kutije s upaljacem iznosi 175 gr.
Dve kutije s upaljacirna smestene su u odgovarajuce leziste u sanduku
s minama;
— 6 dopunskih punjenja i jedno osnovno punjenje, smesteni su
u cilindricnu duralsku kutiju 0 119 mm. Buzina kutije je 134 mm.
Kutija je na spoju tela i poklopca hermetizovana lepljivom trakom.
Dve -ovakve kutije smestene su u odgovarajuce leziste u sanduk s
minama. Tezina jedne kutije s punjenjima je 1080 gr. Izvesna kolicina
punjenja upakovana je u kartonske kutije umesto kutija od durala;
— dve mine upakovane su u drveni sanduk dimenzija 860X310x210
mm. Bruto tezina sanduka iznosi 44 kg.
718. — U san duke za b rds ко transportovanje, upakovane su sledece
mine: TF, M49, LTF, M56, LTF, M62, LTF, M62P1, dimna mina M64 i
osvetljavajuca mina M66. Pakovanje je izvrseno na nize opisani nacin:
(1) Pakovanje elemenata za TF minu M49
719. — Kod ove mine, element! su upakovani po sledecem:
— jedan upaljac upakovan je u cilindricnu alurninijumsku kutiju
precnika 35 mm i duzine 135 mm. Ova kutija smestena je u odgovara-
juce leziste u sanduku s minama. Tezina kutije s upaljacem iznosi
265 gr;
— jedno osnovno punjenje upakovano je u istu kutiju kao i upa-
ljac; smesteno je u odgovarajuce leziste u sanduku s minom. Tezina
kutije sa osnovnim punjenjem je 125 gr;
261
— sest dopunskih barutnih punjenja upakovano je po tri komada
u dve cetvrtaste ahrminijumske kutije dimenzija 120x45 x85 mm, koje
su smestene u odgovarajuce leziste u drvenom sanduku s minama. Tezina
jedne kutije s dopunskim barutnim punjenjima iznosi 810 gr;
— jedna mina upakovana je u drveni sanduk dimenzija 740 X190 X
X 170 mm. Bruto tezina sanduka je 23 kg.
(2) Pakovanje elemenata za laku TF minu M56
720, — Element! LTF, M56 upakovani su po sledecem:
— dva upaljaca smestena su u cilindricne aluminijumske kutije
0 35 mm i duzine 135 mm. Ove kutije nalaze se na dnu sanduka izmedu
futrola s minama. Tezina jedne kutije sa upaljacem je 270 gr;
— jedna mina, kompletirana sa osnovnim i 6 dopunskih barutnih
punjenja, upakovana je u kartonsku futrolu precnika 141mm i duzine
581mm. Tezina kompletne mine sa futrolom iznosi 13,9 kg.
— dve kartonske futrole sa upakovanim minama, smestene su u
drveni sanduk dimenzija 620 X 310 X 190 mm. Bruto tezina sanduka je
33 kg.
721. — Lake trenutno-fugasne mine M62, upakovane su u kartonske
futrole po dva komada u drveni sanduk dimenzija 706 X 344 X 178 mm.
Bruto tezina sanduka je 36 kg.
Osnovna i dopunska punjenja su namestena na minu u toku izrade
mine. Upaljaci su, svaki posebno, upakovani u aluminijumske cilin-
dricne kutije i smesteni na dno sanduka izmedu futrola.
722. — Kao i prethodne, tako i lake TF mine M62P1, upakovane su
kartonske futrole pa u drveni sanduk. Dimenzije sanduka i bruto tezina
su isti kao kod LTF, M62. Razlika u pakovanju u odnosu na prethodnu
minu je u tome sto je ovde, pored osnovnog i dopunskih punjenja i
upaljac names ten na minu.
723. — Dimna mina M64 je kompletirana svim pripadajucim elemen-
tima 1 tako smestena u kartonsku futrolu 0 139 mm i duzine 634 mm.
Bruto tezina futrole s minama iznosi 15,8 kg. Dve kutije s minama sme-
stene su u drveni sanduk dimenzija 706 X 344X178 mm. Bruto tezina
sanduka je 38 kg.
724. — Osvetljavajuca mina M66 je kompletirana svim elementima
(upaljac i barutna punjenja) i upakovana u kartonsku futrolu 0 139 mm
i duzine 698 mm. Bruto tezina kutije s minom je 13 kg. U kutiju je pre
hermetizacije lepljivom trakom stavljena kesica od 15 gr silikagela radi
apsorbovanja vlage.
Dve kutije s minama iz prethodnog stava, smestene su u drveni
sa-nduk dimenzija 780X347X180 mm. Bruto tezina sanduka je 35 kg.
725. — Pakovanje vezbovnih mina M63 izvrseno je po sledecem:
mine-bacaci upakovani su po dva komada u sanduk od bojevih mina.
Pored mina-'bacaca u sanduku se nalazi i cetka za ciscenje cevi mine-
-bacaca i metalna sipka za izbacivanje op al j enog osnovnog punjenja.
262
Projektil! i ostali element! upakovani su kao kod 82 mm vezbovnih
mina M62.
726. — Pakovanje opitnih i skolskih mina izvrseno je u odgovara-
jucu ambalazu od bojeve municije.
16) OBELEZAVANJE MINA 120 mm
727. — Trenutno-fugasue mine OF-843 i OF-843/1 obelezene su po
sledecem:
(1) Obelezavanje upaljaca
728. — Na telo upaljaca su zigovima utisnuti podaci о vrsti Д
modelu upaljaca (B-45-TU), preduzeca koje je izradilo upaljac (66 —
»Krusik«), seriji i godini izrade upaljaca (3/50). Na kartonskoj kutiji sa
dva upaljaca, nalepljena je etiketa sledeceg sadrzaja:
.^UPALJACI ZA 120 mm M38 — B-45-T — 66—76/49*
(2) Obelezavanje mina
729. — Na delu mine ispod centrirajuceg prstena, crvenom bojom
su naneti sledeci podaci:
— oznaka za eksplozivno punjenje kojim je laborisana mina (T);
— vrsta mine i nomenklatura! broj oruda za koje je mina name-
njena (OF-843).
Sa suprotne strane u odnosu na prednje podatke, navedeno je sle-
dece:
— ozaka preduzeca koje je radilo minu (»22«);
— serija i godina izrade mine (15—49);
— kalibar mine (120);
— tezinski znak (H, Ч-, —).
Kod mina OF-843 na ovom delu mine ispisana je sledeca oznaka:
»Zabranjena upotreba sa sestim punjenjem*.
(3) Obelezavanje osnovnih barutnih punjenja
730. — Podaci о barutu dati su na poklopcu osnovnog punjenja
i to najpre za crni barut u pripali a potom za malodimni barut: (35 gr
— NBL-35, ser. 1/46).
Podaci о laboracnoj seriji osnovnog punjenja i proizvodacu, dati
su na cahuri (1/54—66).
Na metalno dance osnovnog punjenja utisnut je zigom podatak о
kalibru i godini izrade punjenja (120—1954).
Oznake na pakovanju osnovnog punjenja sadrze sledece:
— oznaka preduzeca koje je radilo punjenje (»22«);
— naziv punjenja, kalibar i model minobacaca za koje je punjenje
namenjeno (OSNOVNO PUNJENJE ZA 120 MM PM M38);
— vrsta i kolicina baruta u pripali (PRIPALA: crni barut 33 gr):
263
— vrsta, serija i godina izrade baruta (BARUT: NBL 1/46 BS);
— podaci о stabilnosti baruta;
— laboracna serija punjenja (8/48);
— podaci о kontroli i .pakovanju.
(4) Obelezavanje dopunskih barutnih punjenja
731. — Na svilenoj kesici dopunskog barutnog punjenja, otisnuti
su cmom stamparskom bojom sledeci podaci:
85 gr VTOD — 9/48
120 mm PM M3S, 41,42, 43 i UB-52
Oznake na pakovanju dopunskog punjenja sadrze uglavnom iste
podatke koji su dati kod osnovnog punjenja.
(5) Obelezavanje drvenih sanduka
732. — Na sanducima sa prednje strane su crnom bojom nanesene
oznake iz kojih se vidi:
— kalibar i model oruda (120 PM-M38);
— tezinski znak (H, 4~ t —);
— vrsta upaljaca i oznaka preduzeca koje je raddlo upaljac
(B-45-TU — 66);
— skraceni naziv mine i nomenklatura! broj oruda za koje su
mine namenjene (OF-843/1);
— godina zavrsetka laboracije i broj mina u sanduku (ZAV. LAB.
48 — 2 kom.);
— vrsta baruta, serija, godina izrade i oznaka preduzeca koje je
radilo barut dopunskog barutnog punjenja (VTOD — 9/48);
— serija a, godina izrade mine i oznaka preduzeca (19 — 50 — »22«).
Na bocnim stranama sanduka nalaze se oznake о barutnom punje-
nju i etikete sa podacima о vrsti baruta, seriji, posebno za osnovno a
posebno za dopunsko punjenje.
733. — Trenutno-fugasne mine M49 obelezene su po sledecem:
(1) Obelezavanje upaljaca
734. — Upaljaci ove mine obelezeni su na nacin kako je to obja-
snjeno u prethodnoj tadki. Na me taino j kutiji sa upaljacem dat je
sledeci natpis: »UPALJAC B-45-TU, KV5530«.
(2) Obelezavanje mina
735. — Na prednjem oz-ivalnom delu stavljena je oznaka T (trotil).
Ispod centrirajuceg prstena je nanet sledeci tekst:
120 mm
TREN. FUG. MINA M49
KV5501 — 1
264
(3) Obelezavanje osnovnih punjenja
736. — Osnovna punjenja obelezena su na isti nacin kao i kod mine
O-F843 i OF-843/1. Na metalnoj kutiji 11 koju je upakovano punjenje,
postoje sledece oznake: »120mm OSNOVNO PUNJENJE, KV5502«.
(4) Obelezavanje dopunskih punjenja
737. — Objasnjenje obelezavanja dato u .prethodno] tacci odnosi
se i na ova barutna punjenja. Na pakovanju su navedeni sledeci podaci:
»3 kom dopunskih punjenja, KV5505-3«.
(5) Obelezavanje drvenih sanduka
738. — Osnovni podaci za ovu minu dati su na poklopcu sanduka.
Iz ovih podataka vidi se sledece:
— kalibar ii model oruda (120mm minobacac M38, 41, 42, 43 i
UB-52);
— kolicina mina u sanduku (1 kom);
— kalibar, vrsta i model mine (120 mm TREN. FUG. M49);
— oznaka preduzeca, godina izrade, serija i rata mine (KV5501-5);
— vrsta i model upaljaca (ВЛ-5-TU);
— laboracna serija upaljaca, godina izrade i oznaka preduzeca
(32/55 — 66);
— bruto tezina sanduka (25 kg).
Pored ovih, na sanduku su dati d podaci о osnovnim i dopunskim
punjenjima — vrsta i serija baruta, oznaka preduzeca i godina izrade.
739. — Trenutno-fugasne mine M49P1, remontovane, obelezene su
po sledecem:
(1) Obelezavanje upaljaca
740. — Sve oznake na upaljacima su nanete zigovima. Na telu
upaljaca s jedne strane utisnuti su podaci о vrsti modelu (UTU, M62),
a s druge strane su dati inicijali proizvodaca, godina i serija izrade kao
i znaci tehnicke i vojne kontrole (TK KV6201 VK).
(2) Obelezavanje mina
741. — Na delu mine ispod centrirajuceg prstena navedeni su sle-
deci podaci: tezinski znak (Ч-4-+), vrsta eksplozivnog punjenja (T),
kalibar, vrsta i model oruda (120 mm MB M52, M38), vrsta i model
mine (TREN. FUG. M49P1), oznaka preduzeca, godina, serija i rata
remonta mine (MOL6702-1, R).
(3) Obelezavanje osnovnih barutnih punjenja
742. — Na cahuri osnovnog punjenja dati su sledeci podaci:
120 mm
OSNOVNO PUNJENJE M67
37 gr
NGB-161, SPV 6701
KV6701-1
265
(4) Obelezavanje dopunskih barutnih punjenja
743. — Etiketa koja je nalepljena na skoljku sa dopunskiin barut'
nim punjenjem ima sledeci sadrzaj:
120 mm
DOPUNSKO PUNJENJE M62
85 zr NGB-213. SPV 7001
MOL7001
(5) Obelezavanje kutije sa osnovnim i dopunskim punjenjima
744. — Na cilindricnom delu kutije u koju su upakovana osnovna
i dopunska punjenja, dati su sledeci podaci:
120 mm MB M52 i M38
TREN. FUG. MINA M49P1 (OF-843)
6 dop. punj. M62, MOL6801
NGB-081, SPV6823
1 osn. punj. M67, KV680L1
NGB-161, SPV6711
(6) Obelezavanje drvenih sanduka
745. — Osnovni podaci о minama i njenim elementima dati su na
pred-njoj strani sanduka. Njihov sadrzaj je sledeci:
120 mm MB M52 i M38
UPALJAC
UTU, M62
KV6201
2 kom
TREN. FUG. MINA M49P1 (OF-843)
MOL 6801-1, R
BRUTO 44 ka.
Na poklopcu i levoj bocnoj strani sanduka dati su sledeci podaci:
120 mm TF M49P1
OF-843
MOL6801-1, R
Na desnoj bocnoj strani sanduka dati su podaci о barutu i to:
OSN. PUNJ. M67, NGB-161 — SPV6801
DOP. PUNJ. M62, NGB-081 — SPV-6801
/46. — Ostale mine obelezene su na slican nacin kao remontovane
TF mine M49P1.
Obelezavanje vezbovnih mina M63, projektila, osnovnih punjenja i
ambalaze izvrseno je kao kod 82 mm vezbovnih mina M62.
266
Glava IX
MUNICIJA ZA BESTRZAJNA ORUDA
747. — Meci namenjeni za bestrzajne topove se donekle razlikuju
od ostalih artiljerijskih metaka. Narocho je ta razlika uocljiva kod
municije za 82 mm ВО, M60. Tamo je metak kompletiran minom umesto
granate. Inace, kod svih vrsta metaka, cahura je perforirana po citavoj
povrsini, izuzev danceta i griica, a kod metaka 57 i 75 mm (za americke
bestrzajne topove), vodeci prsten je nazubljen. Ovakva razlika u muni-
ciji uslovljena je konstruktivnim osobinama oruda. Nairne, kod ovih
oruda, trzanje cevi je eliminisano izlaskom jednog dela baiutnih gasova
kroz otvor na zatvaracu oruda, tako da onude pri dejstvu ostaje u
ravnotezi. Municija bestrzajnih topova se ispaljuje iz oruda sa izolu-
cenom i -glatkom cevi. Stabilnost zma na putanji ostvaruje se rotacijom
ili pomocu stabilizatora.
1. — ELEMENTI METKA ZA BESTRZAJNO ORUDE
748. — Elementi metka za bestrzajna oruda su sledeci:
— upaljac;
— kosuljica;
— eksplozivno punjenje;
— cahura;
— barutno punjenje, i
— topovska kapsla.
Kod 82 mm metka za BO, s obzirom da je kompletiran minom,
postoji i stabilizator, kao poseban elemenat.
749. — Upaljac. Kao sto je poznato, upaljac je mehanizam ciji je
zadatak da u odredenom trenutku zrno dovede do dejstva.
Upaljac za -municiju bestrzajnih topova su udami, trenutnog ili
t renutnog i us porenog dejstva. Prema mestu gde se nalaze na zmu,
mogu ‘biti gomji ili donji. Armiranje se vrsi na putanji, usled centri-
267
fugalne sile ili sile inercije. Prema stepenu osiguranja, spadaju u grupu
potpuno osiguranih upaljaca, izuzev upaljaca UTI, M61 (za 82 mm
BO,M60).
750. — Kosuljica objedinjava eksplozivno punjenje i upaljac 1 stiti
punjenje od spoljnih mehaniekih. i atmosferskih uticaja. Kod metaka sa
trenutnom, trenutno-fugasnom granatom i dimnim zrnom, kosuljica je
masivna, jer to zahteva njena takticka namena. Kod kumulativnih zrna,
kosuljica je relativno tanka.
Na prednjem kraju, kosuljica se zavrsava t'kz. »ustima« u koja se
navija upaljac. Kod dimnih zrna je radi obezbedenja sto sigumije her-
metizaeije izmedu upaljaca i kosuljice, umetnuta glavica.
Na kosuljiici razlikujemo prednji ozivalni, srednji cilindricni i
zadnji konusni deo. Na cilindricnom delu su dva centrirajuca prstena
koji sluze za vodenje zrna kroz cev oruda. Na zavrsetku cilindricnog
dela postoji vodeci prsten koji je izraden od bakra. Vodeci prsten je
ovde nazubljen, tj. povrsine prstena koje bi trebalo da budu smaknute
(od strane polja cevi) pri urezivanju u cev topa, unapred su skinute
tako da je na taj nacin izbegnuto da se deo energije barutnih gas ova
trosi na savladivanje ove prepreke.
751. — Eksplozivno punjenje je kod metaka sa trenutnom i tre-
nutno’fugasnom granatom od livenog trotila. Kod kumulativnih zrna,
me du tim, eksplozivno punjenje je nesto »jace« i predstavlja mesavinu
trotila sa jednim od ultrabrizantnih eksploziva — najcesce pentritom
ili heksogenom i to u odnosu 50 : 50. Inace, eksplozivno punjenje kod
kumulativnih zrna (mina) je oblikovano u vidu konusa ili polulopte,
radi dobijanja kumulativnog efekta, a obelezeno je bakarnim levkom,
radi povecanja probojnosti. Kod dimnih zrna, pored eksplozivnog, pos-
toji i dimno punjenje i to uglavnom od belog fosfora.
752. — Stabilizator se kod municije za bestrzajna oruda pojav-
Ijuje samo kod metka 82 mm za BO,M60, posto je ovde metak komple-
tiran minom, umesto granate. Stabilizator mace sluzi da mini obezbedi
stabilnost na putanji. Sastoji se od tela i krilaca. Telo stabilizatora
je po citavoj duzini izdubljeno radi smestaja pripale barutnog punjenja
a na njemu takode postoje otvori za prolaz plamena ka barutnom
punjenju. Na zavrsetku tela stabilizatora, navarena su tri para krilaca,
koja ’su nesto male (3°) zakosena, kak-o bi mina na putanji imala
blagu rotaeiju.
753. — Cahura obj edin java sve elemente metka u jednu celinu.
Izradena je od celika. Po plastu je perforirana, radi nesmetauog otica-
nja barutnih gas ova. Na prednjem kraju se zavrsava grlicem u koji se
vrsi pertlovanje zrna. Dance je sa otvorom za smestaj topovske kapsle.
754. — Barutno punjenje je namenjeno da sagorevanjem stvori
potreban prirtisak za izbacivanje zrna (mine) iz cevi. Izradeno je od
nitroceluloznog baruta. S obzirom na okolnost da je cahura izbusena
po obimu, te da bi se sprecilo ispadanje baruta kroz ove otvore, isti
je prethodno smesten u vrecice od polietilena, ili je cahura sa unu-
268
trasnje strane oblozena kartonom. Radi sigumijeg pripaljivanja ba-
rutnog punjenja, na pogodnom mestu je postavljen pripal od crnog
baruta.
755. — Topovska kapsla je namenjena da zapali. barutno punjenje,
odnosno pripalu kod metka 82 mm za BO,M60. Sastoji se od tela sa
inicijalnom kapslom i plamenika sa barutnim punjenjem. Kod metka
za americko bestrzajne topove, plamenik je dugacak, ispunjen cmim
barutom i proteze se gotovo do vrha barutnog punjenja, radi sto brzeg
i efikasnijeg pripaljivanja barutnog punjenja. Kod metka 82 mm za
BO,M60, ulogu produzenog dela plamenika ima pripala koja je smestena
u stabilizator mine. Plamenik je inace perforiran radi oticanja barut-
nih gasova. Topovska kapsla se najcesce utiskuje u dance cahure, a
rede navojima spoja sa cahurom.
2. — PODELA MUNICIJE ZA BESTRZAJNA ORUDA PO KALIBRU
756. — Za bestrzajna oruda postoji municija sledecih kalibara:
— 57 mm municija za bestrzajni top Ml8 (a);
— 75 mm municija za bestrzajni top M20 (a), i
— 82 mm municija za bestrzajni top M60 i M60A.
3. — 57 mm MUNICIJA ZA BESTRZAJNI TOP M18 (a)
757. — Za 57 mm bestrzajni top M18, postoje sledece vrste metaka:
— 57 mm metak sa trenutnom granatom HE,M3O6A1 (a);
— 57 mm metak sa kumulativnim zrnom HE, AT, M307A1 (a), i
— 57 mm metak sa dimnim zmom WP,M308AI (a).
1) 57 mm METAK SA TRENUTNOM GRANATOM НЕДО06А1 (a)
758. — Metak 57 mm sa trenutnom granatom namenjen je za uni-
stavanje zive sile i vatrenih sredstava neprijatelja (neposrednim gada-
njem), na daljmama do 800 metara, a izuzetno i vecoj. Najbolji rezul-
tati, medutim, postizu se na odstojanju od oruda do 600 m.
759. — Metak (sl. 145) se sastoji iz sledecih elemenata:
— upaljaca;
— kosuljice granate sa eksplozivnim punjenjem;
— cahure;
— barutnog punjenja, i
— topovske kapsle.
760. — Upaljac PD,M503Al (sl. 146) je gomji, udami trenutnog
dejstva. Osiguran je od prevremenog delovanja na taj nacin sto mu
detonatorska kapsla mjc u inicijalnom lancu sa iglom i prenosnim
269
SI. 146 — Upaljac PDA1503A1 za 57 mm metak sa
trenutnom grana tom HE,M306AI, a)
1 — Membrana; 2 — Utvrdivac udarne igle; 3 — Udarna igla;
4 — Vodica; 5 — Opruga; 6 — Nosac; 7 — Opruga; S — Deto-
natorska kapsla; 9 Kapslonosac; 10 — Prenosno eksplozivno
punjenje; 11 — Telo upaljaca; 12 — Kosuljica detonatora; 13 —
— Detonatorsko punjenje; 14 — Civija; 15 — Utvrdivac
SI. 145 — 57 mm metak sa trenutnom granatom HE, M306AI, (a)
1 — Upaljac; 2 — Kosuljica granate, 3 — Eksplozivno punjenje; 4 — Vrectcu od polictilena;
5 — Pripala; 6 — Кеча od pedona: 7 — Cahura: E — Barutno punjenje; 9 — Topovska kapsla
eksplozi\mim punjenjem. Sastoji se od tela upaljaca, udarnog meha~
nizma, 'kapslonosca i detonatora.
Telo upaljaca (11) je izradeno od durala u jednom komadu, S
prednje strane tela smesten je udarni mehanizam, a sa zadnje ostali
element!.
Udarni mehanizam cini udarna igla (3) sa utvrdivacem (2) a vodica
(4) sa oprugom (5). Zadatak ovog sklopa je da u odredenom trenutku
obezbedi dejstvo deronarorske kapsle.
Kapslonosac (9) sa detonatorskom kapslom (8) je smesten u nosacu
(6). U montaznom polozaju, kapslonosac je take postavljen da je deto-
natorska kapsla razdvojena telom kopslonosca od udarne igle i pre-
nosnog eksplozivnog punjenja. Kapslonosac u ovom polozaju drze cetiri
slobodno postavljene civije (14), koje op ruga (7) sprecava da ispadnu.
Detonator se sastoji od 13 gr trotila. Smesten je u posebnu cahuru
(12) a navijen je sa donje strane upaljaca. Radi sigurnijeg prihvatanja
detonacionog talas a od detonatorske kapsle, izmedu ova dva elementa
postavljeno je prenosno eksplozivno punjenje (10).
761. — Armiranje upaljaca vrsi se pod uticajem centrifugalne sile,
tako da sve dok granata ne dobije dovoljnu obrtnu brzinu, ne desava
se u upaljaou nista znacajno. Medutim, kasnije, pod uticajem centri-
fugalne sile, opruga (7) se razmice pod dejstvom osovdnica (14), koje
izlaze iz lezista na kapslonoscu i oslobadaju ga. Kapslonosac zatim
dovodi detonatorsku kapslu u liniju sa iglom i prenosnim eksploziv-
nim punjenjem, cime je uspostavljena inioijalni lanac.
Pri Sudani granate s preprekom, kapslonosac (svojom masom)
potiskuje napred vodicu (4), koja savladava svoju oprugu (5) i detona-
torska kapsla naleti na udarnu iglu (3), usled cega dolazi do njenog
dejstva. Detonacioni talas se zatim prenosi preko prenosnog eksplo-
zivnog punjenja (10) na detonator (13), a od ovog se inicira eksplozivno
punjenje granate.
762. — Kosuljica je celdcna, sa dva centrirajuca i jednim vodecim
prstenom, koji je nazubljen. Prednji ozivalni deo je konusan i zavrsava
se ustima na koja se navije upaljac. Zadnji deo kosuljice je cilindrican
i zavrsava se masivnim dnom. Na dance kosuljice navarena je celicna
plocica.
Eksplozivno punjenje cini 236 gr trotila.
763. — Cahura (M30A1) je celicna, perforirana po plastu., Blago je
konusna i zavrsava se ustima. Na oko 40 mm od usta, ka dancetu,
postoje tri ispupcenja u materijalu, ciji je zadatak da omoguce lakse
vodenje metka u cevi pri punjenju oruda. Dance cahure je masivno
i u njegovoj sredini izraden je otvor za utiskivanje topovske kapsle.
Po spoljnoj povrsini, cahura je zasticena od korozije pecenim lakom.
764. — Barutno punjenje (MIO) je od nitroceluloznog baruta. Sme-
steno je u vrecicu od pohetilena koja je na vrhu zavarena, radi obezbe-
denja hermetizacije. Prethodno je barut stavljen u kesu od perlona.
Vrecica od polietilena ima na dnu ojacanje, kuda prolazi topovska
kapsla. U vrhu barutnog punjenja nalazi se pripala od cmog baruta
tezine 19 gr.
271
765. — Topovska kapsla (M46), (Sl, 147) je sa dugaokim plamem-
kom, kojii je na vrhu otvoren, radi sto sigumijeg pripaljivanja p rip ale
od crnog baruta. Kapsla se sastoji od tela (4) 1 plamenika (1), inicijalne
kapsle (5) i barutnog punjenja od crnog baruta (3). Telo kapsle je
.celicno, Navojima je spojeno sa plamenikom. Na zadnjem delu postoji
leziste za inicijalnu kapslu, a kroz sredinu prolazi
SI. 147 — Topov-
ska kapsla M46 za
57 mm metak sa
trenutnom grana-
tom HE, M306A1
1 — Plamenik; 2 —
— Cevcica od hartije;
3 — Barutno punjenje;
4 — Telo kapsle; 5 —
— Inicijalna kapsla
SI. 148 — 57 mm kumula-
tivno zrno НЕДТД1307А1,
(a)
I — Upaljac; 2 — Kosuljica zr-
na; 3 — Levak; 4 — Sprovodna
zevcica; 5 — Eksplozivno punje-
nje; 6 — Detonator; 7 — Pod-
loika; 2 — Cep
272
opaljivanje, vec se kapsla stavlja u dejstvo neposredno udarcem
udarne igle topa. Barutno punjenje se sastoji od 13 gr crnog baruta,
koji ‘ispunjava citav pros tor u telu kapsle i plameni'ku. Radi zastite
barutnog punjenja od vlage, otvori za isticanje gasova na plameniku
su premazani lakom, a usta plamenika zatvorena ibiljnom hartijom.
Sa unutrasnje strane plamenika, postavljena je cevcica (2) od hartije
radi sprecavanja ispadanja barutnih zrnaca.
2) 57 mm METAK SA KUMULATIVNIM ZRNOM HE, AT, M307A1 (a)
766. — Metak 57 mm sa kumulativnim zmom namenjen je za
unistavanje neprijatelj'skih la-ко oklopljenih vozila na daljinama do
600 m.
767. — Metak se sastoji od zrna i bojeve cahure. Zrno (si. 148) cine
sledeci elementi:
— upaljac;
— kosuljica sa eksplozivnim punjenjem, i
— levak sa sprovodnom cevcicom i detonatorom.
768, — Upaljac PI, M90 (si. 149) je gomji, uda-rni, trenutnog dejstva,
bez detonatora. Za vreme rukovanja i transporta, potpuno je osiguran,
SL 149 — Upaljac PIJW90 za 57 mm za metak sa kumula-
tivnim zmom НЕДТД1307А1, (a)
1 — Inicijalna kapsla; 2 — TeJo upaljaca; 3 — Balisticka карл; 4 — De-
tonatorska kapsla; 5 — Nosac detonatorske kapsle; 6 — Civija; 7 —
— Osigurac nosaca detonatorske kapsle; 8 — Cahura osiguraca; 9 — Op-
ruga; 10 — Nosac prenosnog eksplozivnog punjenja; 11 — Prcnosno
eksplozivno punjenje
273
jer mu je detonatorska kapsla izvan ose sa inicijalnom kapslom i pre-
nosnim eksplozivnim punjenjem. Upaljac je staino navrnut na zrno,
i tako se cuva i transportuje. Nije predvideno da se pre gadanja vrsi
bilo kakvo podesavanje upaljaca. Sastoji se od tela (2), kapslonosca (5),
osiguraca (7) i prenosnog eksplozivnog punjenja (11).
Telo (2) izradeno je od durala i neobicnog je profila. Na suzenom
delu je nacinjeno leziste za nosac detonatorske kapsle sa osiguracem,
a u nastavku ovog dela, telo upaljaca se suzava u cevcicu (u vidu
nakovnja) na cijem je vrhu postavljena inicijalna kapsla (1). Sa zadnje
strane, u cilindricnom delu tela su nacinjeni navoji za uvijanje nosaca
prenosnog eksplozivnog punjenja (10). Na periferiji tela postoji unutra-
snji navoj preko kojeg se upaljac navija na zrno. Na telo upaljaca name-
stena je balisticka кара, radi davanja upaljacu (a ujedno i zrnu) povolj-
nog aerodinamidkog oblika.
Kapslonosac (5) je izraden od mesinga. U njegovoj unutrasnjosti
nalazi se detonatorska kapsla (4).
Osigurac nosaca detonatorske kapsle (7) je namenjen da ne dozvoli
kapskmoscu za vreme rukovanja i transporta okretanje oko duze ose
i time postavljanje detonatorske kapsle u liniju sa inicijalnom kapslom
i prenosnim eksplozivnim punjenjem. Ovo je postignuto na taj nacin
sto dva zuba na osiguracu ulaze u odgovarajuce otvore na kapslonoscu.
Osigurac je izraden od durala. U svojoj unutrasnjosti ima oprugu (9)
i cahuru opruge (8). Civija (6) sprecava ispadanje osiguraca iz lezista
u telu upaljaca, kao i njegovo okretanje oko duze ose,
Prenosno eksplozivno punjenje (11) je namenjeno da u odredenom
trenutku prihvati detonaoioni talas od detonatorske kapsle i sopstvenom
detonacijom stvori potreban impuls za dejstvo detonatora (6, sl. 148)
i time dovede do detonacije eksplozivno punjenje zrna. Prenosno eks-
plozivno punjenje nacinjeno je od tetrila. Na dnu ima -malo konusno
udubljenje (levak), radi sto efikasnijeg prenosa detonacionog talasa ka
detonatora.
769. — Armiranje upaljaca vrsi se pod uticajem centrifugalne sile.
Kada zrno napusti cev oruda i dobije dovoljnju obrtnu brzinu, osigurac
(7) se pomera u levu st-ranu (prema slici), savladavajuci pri tom oprugu
(9) i izvlaci ispuste (zube) iz kapslonosca (5). Usled ovoga, nosac deto-
natorske kapsle je sada Slobodan i pod dejstvom centrifugalne sile se
okrene tako da detonatorska kapsla (4) dode naspram inicijalne kapsle
(1) i prenosnog eksplozivnog punjenja (11). Na ovaj nacin upaljac je
armiran i spreman za dejstvo.
Pri udaru u prepreku, balisticka кара (3) se deformise, a inicijalna
kapsla se od udara zapali. Plamen inioijalne kapsle paid detonators ku
kapslu koja preko prenosnog eksplozivnog punjenja izaziva detonaciju
detonatora u dnu zrna.
770. — KoSuljica zma je celicna. Cilindricnog je oblika i tankih
zidova, sto je u skladu sa namenom ovog zrna. Na spoljnoj povrsini,
kosuljica ima dva centrirajuca ojacanja, od kojih je prednje izrazito
duze. Iza zadnjeg centrirajuceg prstena je vodeci prsten, koji je nazub-
Ijen. Pozadi vodeceg prstena postoji udubljenje za pertlovanje usta
274
cahure. Na prednjem kraju, kosuljica je otvorena i ima navoje za navi-
janje upaljaca. Zadnji deo kosuljice se zavrsava dnom ’koje je na sredini
probuseno radi uvijanja сера.
Eksplozivno punjenje je mesavina trotila -i pantrita u odnosu 50 : 50
(pentolit).
771. — Na prednjem kraju, eksplozivno punjenje ima kumulativno
udubljenje poluloptastog oblika, koje je oblozeno bakarnim levkom.
Kroz sredinu eksplozivnog punjenja prolazi celicna cevcica, oiji je zada-
tak da usmeri detonacioni talas od upaljaca ka detonatoru.
Na dnu eksplozivnog punjenja smesten je detonator. Detonator je
izraden u vidu kolacica (0 23 mm) od heksogena.
772. — Bojeva cahura je ista kao kod metka sa trenutnom granatom.
3) 57 mm METAK SA DIMNIM ZRNOM WP, M308A1 (a)
773. — Metak 57 mm sa dimnim zrnom namenjen je za zadimlja-
vanje bojista, pokazivanje ciljeva i korekturu vatre. Pored ovog, ovaj
metak se moze upotrebiti i kao zapaljivi (ali sa smanjenim dejstvom),
s obzirom da je zrno laborisano belim fosfo-
rom.
774. — Metak se sastoji od zrna i bojeve
cahure. Zrno (si. 150) sacinjavaju sledeci de-
menti:
— upaljac;
— kosuljica sa dimnim punjenjem, i
— detonator.
775. — Upaljac PD, M503A1 je opisan kod
metka sa trenutnom granatom.
776. — Kosuljica zrna je kao u trenutne
granate HE, M306A1, izuzev sto ima glavicu na
koju se spreda navija upaljac, a pozadi utis-
kuje detonator. Dimno punjenje je od belog
fosfora, koji ispunjava oko 4/5 unutrasnje
zapremine kosuljice.
777. — Detonator je namenjen da izvrsi
razbijanje kosuljice zrna i time omoguci dim-
nom punjenju dodir s kiseonikom, radi stva-
ranja dimnog oblaka. Sastoji se od 5 gr tetrila,
koji je prethodno stavljen u aluminijumsku
cevcicu, a potom u kosuljicu od cesavne cevi.
Iniciranje eksplozivnog punjenja u detonatoru
vrsi se od upaljaca neposredno.
SI. 150 — 57 mm metak sa
dimnim zmom WP,M3O8A1,
(a)
1 — Upaljai; 2 — Glavica; 3 —
— KoSuljica detonatora: 4 — De-
778. Bojeva cahura je ista kao kod tonatorsko punjenje; 5 — Dimno
metka sa trenutnom granatom HE, M306A1. punjenje; 6 — Kosuljica zrna
275
4) TEHNICKI PODACI ZA MUNICIJU 57 mm ZA ВО, M18 (a)
779. — Tehnicki podaci za munieiju 57 mm za BV, Ml8 (a), vide
se iz sledeceg pregleda:
PREGLED 40
Naxiv elementa Materijal j Tezina (gr) | Duiina (mm)
Metak sa trenutnom grana tom HE, M306A1 (a)
Upaljac (PD, M503A1) Alumimjum, mesing 168 64
Kosuljica Ceii'k 813 120
Eksplozivno punjenje TNT 236 —
Cahura Celik 750 305
\ Barutno punjenje >NC, MIO 454 —
Topovska kapsla (M46) Mesing 113,4 196
Kompletan metak 2540 445
Metak sa kwnulativnim zmom HE, AT, M3Q7A1 (a)
Upaljac (PI, M90) Celik, alumimjum, •mesing 116,2 64
Kosuljiica Celik 954 150
Eksplozivno punjenje Pentoldt 177 —
Cahura Celik 750 305
Barutno punjenje NC, MW 454 1 —
Topovska kapsla (M46) Mesing 113,4 i 196
Kompletan metak — 2540 | 477,0
Metak sa dimnim zmom WP, M308A1 (a)
Upaljac (PD, M503A1) Alumimjurn, mesing 168 64
Kosuljica sa nosacem deto- natora Celik 905 101
Eksplozivno punjenje Tetril 5 —
Dimno punjenje Beii fosfor 168,8 —
Cahura Celik 750 305
Barutno punjenje NC, MIO 454 —
Topovska -kapsla (M46) Mesing 113,4 196
Kompletan metak — 2540 445
5) BALISTICKI PODACI ZA MUNICI JU 57 mm ZA ВО, M18 (a)
780. — Balisticki podaci za munieiju 57 mm za ВО, M18 (a), vide
se iz sledeceg pregleda:
PREGLED 41
Naziv metka Vo (m/s) Domet (m) Prob oj Dost (<V3(F) (mm)
57 mm metak sa trenutnom grana tom M306A1 366 4444 —
57 mm metak sa kumulativnim zrnom M307Al j 366 4353 76,2
57 mm metak sa dimnim zrnom M308A1 i 366 4444 —
276
6) PAKOVANJE METAKA 57 mm ZA ВО, M18 (a)
781, — Pakovanje metaka 57 mm za BO, MIS (a), izvrseno je po
sledecem:
— jedan metak upakovan je u kartonsku futrolu duzine 510 mm,
a precnika 0 = 73 mm. Bruto tezina futrole je 2,9 kg, Poklopac futrole
je pomocu lepljdve trake ucvrscen za telo futrole i obezbeduje odgova-
rajucu hermeticnost;
— cetiri futrole s mecima smestene su u drveni sanduk dimenzija:
880X290X170mm. Bruto tezina sanduka je 17,2 kg. Sanduk nije spolja
obojen. Ima kudeljni rukovat za nosenje.
7) OBELEZAVANJE METAKA 57 mm ZA ВО, M18 (a)
782. — Obelezavanje municije 57 mm za BO, Ml8 (a), izvrseno je
po sledecem:
(1) Oznake na upaljacirna
783. — Na upaljacirna su oznake nanete zigovima i to po sledecem
primeru za municiju sa kumulativnim zrnom:
— vrsta i model upaljaca (FUZE PI, M90A1);
— proizvodac, serija i godina izrade
(Lot LOP-1-30 3—53)
(2) Oznake na granatama (zrnima)
784. — Na cilindricnom delu, bojom su naneti sledeci podaci za
metak sa trenutnom granatom:
— kalibar i vrsta oruda (57 R);
— vrsta i model, granate (SHELL, M306A1), i
— oznaka punjenja (TNT). _
Na suprotnoj strani navedeni su podaci о seriji laboracije muni-
ci je (AMM Lot LOP-2-40).
(3) Oznake na cahurama metka
785. — Svi predvideni podaci za cahuru, nanose se na dance i to
samo zigovima. Podaci se odnose na:
— kalibar oruda (57 mm);
— model cahure (M30A1 Bl), i
— tizradu cahure (GLM-1- 1953).
(4) Oznake na topovskim kapslama
786, — Zigovima su na dance kapsle dati sledeci podaci:
— model kapsle (M46);
— proizvodac, serija d godina izrade
(KOP — 55 — 53 3 — 1953).
277
(5) Oznake na kartonskim futrolama
787. — Na kartonskim futrolama (za municiju sa kumulativnim
zmom) su zutom bojom naneti sledeci podaci:
— skladisni broj (R1 JRB);
— vrsta eksploziva (COMP. B), i
— vrsta metka (CARTRIDGE) i vrsta i model zrna (HE, AT,
M3O7A1).
— upaljac (FUZE PI, M90A1);
— kalibar i vrsta oruda za koje je municija namenjena (FOR 57 mm
RIFLE); a
— laboracna serija municije (Lot LOP-2-40).
Zatva-ranje futrola s municijom izvrseno je lepljivom trakom zute
boje. Kod dimne municije lepljiva traka je sa zutim pojasom na sredini,
radi lakseg raspoznavanja.
(6) Oznake na drvenim sanducima
788- . — Podaci koji su dati na kartonskim futrolama, sadrzani su
i na drvenim sanducima, s tim sto na о vim postoje i dopunski podaci
kao:
— broj metaka u sanduku (4 cartridges);
— bruto tezina sanduka (38 LBS);
— zapremina sanduka u kubnim stopama (CU FT.86), i
— mesec i godina pakovanja (LOADED 2—54).
Svi napred navedeni podaci dati su na prednjoj strani sanduka
i to cmom bojom. Na ostalim stranama sanduka, podaci se uglavnom
ponavljaju.
4. — 75 mm MUNICHA ZA BESTRZAJNI TOP M20 (a)
789. — Za 75 mm bestrzajni top M20, postoje sledece vrste metaka:
— 75 mm metak sa trenutno-fugasnom granatom HEf_.M3jD5Al (a);
— 75 mm metak sa kumulativno-obelezevajucim zrnom HE, AT-T,
M310A1 (a); i
— 75 mm metak sa dimnim zrnom WP, M311A1 (a).
1) 75mm METAK SA TRENUTNO-FUGASNOM GRANATOM HE, M309A1 (a)
790. — Metak 75 mm sa TF granatom M309A1, namenjen je za
unistavanje zive sile i vatrenih sredstava neprijateija (neposrednim
gadanjem) na daljinama do 1500 m. Najefikasnije dejstvo medutim, je
do 1000 m daljine. Posrednim gadanjem na grupisane zive ciljeve, moze
se uspesno koristiti i na daljinama do 4000 m.
791. — Metak (si. 151) se sastoji od sledecih elemenata:
— upaljaca;
— kosuljice granate sa eksplozivnim punjenjem;
278
— cahure;
— barutnog punjenja, i
— top о vs ke kapsle.
792. — Upaljac PD, M51A5 (si. 152) je udar-
ni, sa trenutnim i usporenim dejstvom. Potpuno
je osiguran. Upaljac je navijen na granatu i tako
se cuva i transportuje. Ovaj upaljac ima poseban
uredaj za Lrenutno, a poseban za usporeno dej-
stvo. Oba ova uredaja su po svojoj funkciji ne-
zavisni jedan od drugog. Prema tome, oba uredaja
dejstvuju pri udaru granate u prepreku, a akti-
viranje detonatora vrsi se prema podesavanju
upaljaca. Ako se upaljac podesi za trenutno
dejstvo, paljenje detonatora vrsi mehanizam za
trenutno (udarno) dedjstvo, a ako dode do laga-
nja ovog mehanizma, paljenje detonatora vrsi
mehanizam za usporeno dejstvo. Ako se upaljac
podesi na usporeno dejstvo, detonator aktivira
mehanizam za usporeno dejstvo, posto je meha-
nizam za paljenje trenutnog dejstva odvojen
regulatorom (klipom). Detonator upaljaca je za-
seban deo (ima svoj model) i moze se koristiti
za vise vrsta upaljaca, cija konstrukcija to omo-
gucava. U nasem slucaju, on je spojen sa upa-
Ijacem pomocu navoja i pretstavlja jedinstvenu
celinu.
Upaljac ima sledece glavne grupe delova:
— mehanizam za udarno dejstvo;
— mehanizam za usporeno dejstvo;
— mehanizam za regulisanje upaljaca na
trenutno ili usporeno dejstvo, i
— detonator sa mehanizmom za potpuno
osiguranje upaljaca.
SI. 151 — 75 mm metak sa trenutno-fugasnom granatom
НЕДД309А1 za bestrzajni top M20, (a)
1 — Upaljac: 2 — Kosuljica granate; 3 — Eksplozivno punjenje;
4 — Vodeci prsten; 5 — Celicna plocica; 6 — Kartonski ulozak;
1 — Vreca od polietiiena; Б — Pripala barutnog punjenja; 9 — Kar-
tonski omot; 10 — Barutno punjenje; Ц — Topovska kapsla; 12 —
— Cahura
1
279
Mehanizam za udamo dejstvo je smesten u vrh upaljaca i sastoji
se od tela (5), udarne igle (3), osiguravajuce cahure (4) i inicijalne
kapsle >(6) sa njanim utvrSivacem (7). Ovaj mehandzam je pomocu
sprovodne cevcice (9) spojen sa telom upaljaca (10) putem navoja.
Mehanizam deluje dnace uvek pri udaru granate u cilj, nezavisno od
toga кako je upaljac regulisan.
Mehanizam za usporeno dejstvo je smesten u posebnu cahura (17)
i ugraden u telo upaljaca sa donje strane. Kao sto je vec receno, ovaj
mehanizam deluje uvek pri gadanju, nezavisno od toga kako je upaljac
podesen. Glavni delovi ovog mehanizma su:
— osiguravajuca cahura (18) sa oprugom (19). Njena uloga sastoji
se u tome da onemoguci kretanje inicijalne kapsle (27) ka tmu (26),
a to se ostvaruje. preko centiifugalnih osiguraca (32), koji nalezu na ovu
cahura sa donje strane;
— dva centrifugalna osiguraca (32), koji se pod uticajem centrb
fugalne sile sklanjaju ustranu (a to je posto granata napusti cev oruda)
i omogucavaju iniaijalnoj kapsli (27) sa usporacem (29) da naleti na
trn (26);
— osiguravajuca bravica — viljuska (22) sa svojom osovinicom
(21) oko koje se okrece pod dejstvom centrifugalne sile i granicnik
кretanja osiguravajuce bravice — viljuske (20). Funkcija ove bravice je
u tome da u pogodnom trenut'ku, kada su (usled centrifugalne sile),
centrifugal.nl osiguraci sklonjeni ustranu, zade svojim kracima izmedu
njih i ne dozvol-i im vracanje u prvobitm polozaj i time omoguci inich
jalnoj kapsli kretanje napred;
— inicijalna kapsla (27) sa usporacem od cmog baruta (29) i pojac-
nika usporaca od olovo-azida (31) i trn (26). Funkcija ovih elemenata
sastoji se u tome da u odredenom trenutku iniciraju detonatorsku kapslu
u detonatoru upaljaca.
Mehanizam za regulisanje dejstva upaljaca ugraden je u telo upa-
ljaca, sa [bocne strane, i sastoji se od: cahure za regulisanje (14) sa
elasticnim prstenom (15) i utvrdivacem (16), opruge (13), pokidvke opru-
ge (12) i klipa (11). Podesavanje upaljaca na temutno ili usporeno dejstvo
vrsi se okretom cahure (14) za 90D. Kada je prorez na cahuri okrenut
prema oznaoi »SQ« (paralelno duzoj osi upaljaca), upaljac je podesen
na trenutno dejstvo. Ako je, medutim, prorez okrenut prema oznaci
SI. 152 — Upaljac PDД151А5 za trenutno-fugasnu granatu НЕД13О9А1
1 — Membrana; 2 — Drzac udarne igle; 3 — Udarna igla: 4 — Osiguravajuca cahura; 5 — Telo
udarnog mehanizma; 6 — Inicijalna kapsla; 7 — Utvrdivac inicijalne kapsle; S — Balisticka кара
upaljaca; 9 — Sprovodna cevcica; 10 — Telo upaljada; 11 — Klip mehanizma za regulisanje dejstva
upaljaia; 12 — Pokrivka opruge; 13 — Opruga; 14 — Cahura za regulisanje dejstva upaljaca; 15
— Elast icni prsten; 16 — Utvrdivac; 17 — Cahura mehanizma za usporeno dejstvo; 18 — Osiguravajuca
Cahura: 19 — Opruga; 20 — Granicnik kretanja osiguravajuce bravice; 21 — Osovinica osiguravajuce
bravice; 22 — Osiguravajuca bravica; (viljuska): 23 — Nosac mehanizma za usporeno dejstvo; 24 —
— Utvrdivac mehanizma za usporeno dejstvo; 25 — Pokrivka utvrdivaca; 26 — Trn; 27 — Inicijalna
kapsla; 26 — Nosac; 29 — Usporac; 30 — Usporatka cevcica; 31 — Pojacnik usporaca; 32 — Centri-
fugalni osigurac; 33 — Opruga centrifugalnog osiguraca; 34 — Plocica; 35 — Pokrivka detonatora;
36 — Nosac detonatorske kapsle; 37 — Detonatorska kapsla; 38 — Osovinica; 39^ — Granicnik;
40 — Klip'Utvrdivac; 41 — Utvrdivat; 42 — Utvrdivad centrifugalnog osiguraca nasathi detonatorske
kapsle; 43 — Opruga centrifugalnog osiguraca; 44 — Centrifugaini osigurai; 45 — Inercioni zadrzac
centrifugal nog osiguraca; 46 — Opruga inercionog zadrzaca: 47 — Utvrdivac inercionog zadrzaca;
48 — Telo detonatora; 49 — Prcnosno eksplozivno punjenje; 50 — Detonator; 51 — Cance detonatora
281
Slika 152.
282
»DELAY«, dobija se usporeno dejstvo. Usporenje ovog upaljaca iznosi
oko 0,05 sekundi. Osnovnu funkciju u ovom mehanizmu vrsi cahura
za regulisanje dejstva. Ona je izradena u vidu dvokrake viljuske, ciji
je jedan krak nekoliko puta deblji od drugog. U unutrasnjem delu ove
cahure nalazi se op ruga, koja preko svoje pokrivke pritiska na klip
i drzi ga stalno u krajnjem polozaju i na taj nacin zatvara kanal za
prolaz plamena od micijalnc kapsle ka detonatorskoj kapsli. Na spolj-
njem delu tela cahure postoji udubljenje za kljuc. Pri trenutnom dejstvu,
puniji (deblji) krak cahure je izvan ose sa klipom, tako da ovaj pod
uticajem centrifugalne sile moze da se uvuce u cahuru i time oslobodi
sprovodni kanal, Medutim, pri usporenom dejstvu, deblji krak cahure
se tako -postavi da sprecava klipu bilo kakvo pomeranje, te sprovodni
kanal ostaje trajno zatvoren.
793. — Detonator (sa mehanizmom za potpuno osiguranje upaljaca)
je pomocu navoja spojen sa telom upaljaca. Sa spoljne strane, telo
detonatora takode ima navoje radi navijanja upaljaca na granatu. Glavni
delovi detonatora su:
— nosac detonatorske kapsle (36) sa kapslom (37), osovinom (38)
oko koje se октесе i granicnikom (39). Pored ovih elemenata, u jednom
kraju nosaca detonatorske kapsle nalaze se dva klipa (40 i 41), koji
sluze da utvrde nosac u armiranom polozaju, da se ne bi pri eventualnom
udaru upaljaca bocnom stranom (najcesce na kamenitom terenu) vratio
natrag i doveo upaljac do laganja. Nosac detonatorske kapsle postavljen
je tako da je u nearmiranom polozaju detonatorska kapsla udaljena od
pravca prenosnog eksplozivnog punjenja za око 90й, cime je vatreni lanac
izmedu ova dva elementa prekinut i postignuto je potpuno osiguranje
upaljaca za rukovanje i pri prolazu granate kroz cev oruda. Nosac deto-
natorske kapsle pokriven je sa gornje strane mesinganom pokrivkom
(35), koja ima u sredini otvor za prolaz plamena od pojacnika (31) na
detonatorsku kapslu. Ovaj otvor je pokriven kruzicem tanke hartije da
bi se sprecilo prodiranje stranih tela u unutrasnjost detonatora;
— centrifugalni osigurac (44) sa oprugom (43) i njegovim (inercio-
nim) zadrzacem (45). Ova dva dela imaju zadatak da pravovremeno
oslobode nosac detonatorske kapsle, kako bi se ovaj u odredenom tre-
nutku okrenuo radi armiranja;
— prenosno eksplozivno punjenje (49) sa detonatorskim punje-
njem (50).
794. — Armiranje upaljaca (bez detonatora) vrsi se pod dejstvom
sile inercije i centrifugalne sile. Kad granata krene dz svog lezista, javlja
se sila inercije usled koje svi delovi upaljaca ostaju u svom prvobitnom
polozaju i vrse pritisak na svoje oslone povrsine. Istovremeno se javlja
i centrifugalna sila koja tezi da pomeri ustranu centrifugasne osigurace
(32) u mehanizmu za usporeno dejstvo i klip (11) u mehanizmu za regu-
lisanje dejstva upaljaca, Ali, izmedu ovih delova i njihovih os Io nih povr-
sina se javlja trenje, koje je znatno vece od centrifugalne sile. Zbog
ovoga, pomenuti delovi ostaju na svojim mestima sve dok ne prestane
sila inercije, tj. dok granata ne napusti cev oruda. Ovo trenje se u
vehkoj meri povecava i zbog toga sto su lezista centrifugalnih osiguraca
283
i klip a postavlj&na pod uglom manjim od 90° u odnosu na neutralnu
os и upaljaca.
Posle izlaska gran ate iz cevi, tj. posle pres tanka dejstva sile merci je
i kada granata dobije dovoljnu obrtnu brzinu, centrifugalm osiguraci
se sklanjaju ustarnu; о dm ah nakon ovoga (ta-kode us led centrifugalne
sile), osiguravajuca bravica — viljuska (22) se okrene о ко svoje osovi-
nice i krakovima zagradd put centrifugalnim osiguraolma za povratak
nazad.
Ako je upaljac podesen na trenutno dejstvo, onda se klip (11) meha-
nizma za regulisanje dejstva smice ustranu i oslobada pro!az plamenu
od inicijalne kapsle (6) u udamom mehanizmu ka detonatorskoj kapsli
(37) u deton atoru.
Ako je, medutim, upaljac podesen na usporeno dejstvo klip (11)
mehanizma za regulisanje ostaje na mestu, a dejstvo detonatorske kapsle
izaziva mehanizam za usporeno dejstvo na taj nacin sto pri sudaru
granate sa preprekom (usled naglog kocenja) inicijalna kapsla (27)
naleti na trn (26) i zapali se. Plamen od inicijalne kapsle paid usporac
(29) koji kada dogori paid pojacnik (31) a ovaj inicira detonatorske
kapslu (37).
795. — Armiranje detonatora sa mehanizmom za potpuno osiguranje
upaljaca vrsi se pod ucicajem sile inercije i centrifugalne sile. Kad gra-
nata krene iz svog lezista, usled sile inercije, zaostaje inercionl zadrzac
(45) <i izlazi iz lezista u centrifugalnom osiguracu (44). Istovremeno se
javlja i cemrifugalna sila koja sklanja ustranu inercioni zadrzac posto
je njegova oslona povrsina kosa u odnosu na leziste. Stoga se ovaj ne
moze vise vratiti u svoje leziste u centrifugalnom osiguracu posle pre-
stanka sile inercije, jer je sada centrifugalna sila znatno veca.
Dok granata prolazi kroz cev oruda, nosac detonatorske kapsle (36)
i centrifugalm osigurac (44) se ne pomeraju iz svojih prvobitnih polo-
zaja. Тек kad granata napusti cev, centrifugalm osigurac (pod uticajem
centrifugalne sile) sklanja se ustranu, a nosac detonatorske kapsle se
okrene oko svoje osovine i detonatorsku kapslu namesti iznad prenos-
nog eksplozivnog punjenja, cime je uspostavljen vatreni lanac.
Tacno namestanje detonatorske kapsle iznad prenosnog eksploziv-
nog punjenja podesava se pomocu granicnika (39) na koji se osloni jedan
kraj nosaca detonatorske kapsle. Fiksiranje nosaca detonatorske kapsle
medutim, vrsi klip-utvrdivac (40) na taj nacin sto ovaj pod uticajem
centrifugalne sile, kada pri okretanju nosac detonatoske kapsle naide
na odgovarajuce gnezdo u detonatoru, izlazi iz svog lezista i ulazi u
njega te na taj nacin drzi nosac u armiranom polozaju. Njegovo even-
tualno vracanje natrag, sprecava drug! klip — utvrdivac (41), koji zauz-me
njegovo mesto pod uticajem sile inercije, usled usporenja (kocenja gra-
nate na putanji).
796. — Dejstvo upaljaca, Pri udaru granate u cilj, otpor prepreke
lomi membranu (1) i pritiskuje na udarnu iglu (3), pri сети se osigura-
234
vajuca cahura (4) deformise i igla pali inicijalnu kapslu (6). Plamen
kapsle prolazi kroz sprovodnu cevcicu (9) i kanal na telu upaljaca
i pali detonatorsku kapslu (37). Ovo se sve dogada za slucaj da je upa-
ljac regulisan na trenutno dejstvo. U protivnom (upaljac podesen na
usporeno dejstvo), iniciranje detonatorske kapsle vrsi mehanizam za
inerciono dejstvo, sa usporenjem od 0,05 sekundi. Inicijalni lanac se
zatim prenosi sa detonatorske kapsle na prenosno eksplozivno punjenje
(49) i detonator (50), a od ovog na eksplozivno punjenje granate.
797 — Kosuljica granate je celicna. Ima dva centrirajuca ojacanja
i jedan vodeci prsten, koji je nazubljen. Iza vodeceg prstena postoji
udubljenje za pertlovanje cahure. Deo granate pozadi vodeceg prstena
je konusan. Na dancetu granate zavarena je celicna plocica (5), nesto
manjeg precnika nego sto je dance. Uloga ove plocice je da spreci
prodor vrelih barutnih gasova ka eksplozivnom punjenju po opaljenju
metka, kroz eventualne supljine (lunkere) na dancetu granate. U protiv-
nom, ako ne bi postojala ova plocica, moguce je da dode do deflagra-
cije granate u cevi topa. Na ustima kosuljice postoje navoji za navijanje
upaljaca.
Eksplozivno punjenje je od livenog trotila. Na prednjem delu je
izdubljeno za smestaj detonatora upaljaca.
798. — Cahura (M31A1) je celicna, perforirana po obimu. Napred
se zavrsava grlicem, a pozadi dnom koje je masivno i u koje je izra-
deno leziste za smestaj toppvske kapsle. Po spoljnoj povrsini, cahura
je zasticena od korozije.
799, — Barutno punjenje (10) je od nitroceluloznog baruta MIO,
sa pripalom od cmog baruta u vrhu (8). Barut je najpre smesten u
sv-iienu kesu, a zatim u vrecu od polivinila (9). Vreca na dnu ima oja-
canje (kuda prolazi topovska kapsla), a na prednjem kraju jc zavarena
radi obezbedenja hermetizaoije. Barutno punjenje je 'feksirano u cahuri
pomocu kartonskih ulozaka (6).
800. — Topovska kapsla (M47) ima dugacki plamenik, koji je na
vrhu otvoren radi sto efikasnijeg pripaljivanja pripale od crnog baruta.
Kapsla M47 (si. 153) sastoji se od tela (5), udaraca (8), inicijalne kapsle
sa nakovnjem (6), barutinog punjenja (4) i plamenika (1). Telo kapsle je
od mesinga. Pomocu navoja je spojeno sa plamenikom. Plamenik je
tako de mesingani, sa otvorima po obimu, radi isticanja barutnih gas ova
po opaljenju metka. Napimjen je cmim barutom, ciji je zadatak da u
odredenom trenutku pripali barutno punjenje u cahuri. Da ne Ы crni
barut ispadao kroz otvore na plameniku, sa unutrasnje strane tela
plamenika postavljела je obloga od bdljne hartije. Kao posebna mera
obezbedenja hermetizacije barutnog punjenja u plameniku, sa spoljne
strane su otvori za isticanje gasova premazani asfaltnim lakom. Plame-
nik je na vrhu zatvoren poklopcem od v-ostane hartije (2). Topovska
kapsla -M47 nema na telu navoje, vec se u dance cahure utiskuje pod
pritiskom. Dejstvo ove kapsle je sledece: udarna igla oruda (po okida-
285
nju), naglo potiskuje udarac (8) napred, koji vrsi paljenje inicijalne
kapsle (6). Plamen od kapsle pripaljuje crni barut u plameniku (4) a od
ovog (kroz otvore) pali se barutno punjenje u cahuri i pripala na vrhu
barutnog punjenja.
SI. 153 — Topov-
ska kapsla M47 za
metak 75 mm sa
trenutno - fugasn-
om granatom HE,
M309A1, (a)
1 — Telo plamenika:
2 — Poklopac kapsle;
3 — Obloga plamen i-
ka; 4 — Barutno pu-
njenje; 5 — Telo ka-
psle; 6 — Inicijalna
kapsla; 7 — Prsten
udaraca; 8 — Udarac
SI. 154 — 75 mm
kumulativno - obe-
lezavajuce zrno
НЕАТДШ0А1 za
ж JMA /_ \
(a)
1 — Balisticka кара;
1 — Prsten; 3 — Le-
vak; 4 — Eksplozivno
punjenje; 5 — Kosu-
ljica zrna; 6 — Vodeci
prsten; 7 — Upaljac
sa traserom
2) 75 mm METAK SA KUMULATIVNO-OBELEZAVAJUCIM ZRNOM HE. AT-T,
M310A1 (a)
801. — Metak 75 mm sa kumulativno-obelezavajucim zrnom M310A1,
namenjen je za unistavanje neprijateljskih lako oklopljen-ih vozila na
daljinama do 1000 m. Metak se sastoji od zrna i bojeve cahure. Zrno
(si. 154) ima sledece glavne delove:
— upaljac;
— kosuljicu sa balistickom kapom, i
— eksplozivno punjenje sa levkom.
286
802. — Upaljac BD, M91 (si. 155) je donji, inercioni, bez usporenja.
Ргета stepenu osiguranja od prevremene eksplozije, spada u grupu
potpuno osiguranih upal jaca.
SL 155 — Upaljac BD,M91 za kumulativno-obelezavajuce zrno Hb,AT,M310Al, (a)
1 — Poklopac detonatora; 2 — Detonatorske punjenje; 3 — Telo upaljaca; 4 — Utvrdivac centri-
fugalnog osiguraca; 5 — Cemriiugalni osigurac; 6 — Opruga; 7 — Inicijalno-dctonatorska kapsla;
8 — Utvrdivac; 9 — Osiguravajuca opruga; 10 — Udarna igla sa nosacem; 11 — Centrifugalm utvrdivac
(cep) udarne igle; 12 — Nosac udarnc igk; 13 — Cahura; 14 — Dno upaljaca; 15 — Trascr; 16 —
— Prenosno cksplozivno punjenje; 17 — Osovinica udarne iglc; IS — Opruga centrifugalnog utvrdivacn
(сера) udarne igle
287
Upaljac se sastoji od sledecih glavnih delova:
— tela upaljaca (3) u koje je smesten centrifugalni osigurac (5)
sa oprugom (6) i prenosnim eksplozivnim punjenjem (16), inicijalno-
-detonatorska kapsla (7) i detonatorsko punjenje;
— dna upaljada (14) u kojem je udarna igla (10) sa svojim nosacem
(12). Nosac sa iglom smesten je i utvrden u cahurici (13) iznad koje
se nalazi op ruga (9), koja citav nosac sa iglom drzi u donjem polozaju.
Igla je u nosacu utvrdena osovinicom (17) i to u tacki izvan tezista.
Vrh igle je u montaznom polozaju u odnosu na detonatorska kapslu
zaokrenut za 90“ tako da u slucaju pojave ineroije pri padu zrna vrh
igle m u kom slucaju ne moze da dovede detonatorsku kapslu do opa-
ljenja. U ovom polozaju se igla drzi pomocu dva centrifugalna valjcica
(11) koji se pod dejstvom svojih op ruga (18) drze zajedno, obrazujuci
time utvrdivac igle u njenoj drugoj tacki.
Armiranje upaljaca vrsi se pod uticajem centrifugalne sile i pocinje
onog trenutka kada zrno (po izlasku iz cevi topa) dostigne rotacionu
brzinu od 1700 okretaja u minuti, razmicanjem centrifugalnrh utvrai-
vaca udarne igle (11). Posto je na ovaj nacin udarna igla postala slo-
bodna, ona se okrene oko svoje osovinice i vrhom postavi prema inici-
jalno-detonatorskoj kapsli. Za \тете leta kroz vazduh, osiguravajuca
opruga (9) zadrzava udarnu iglu zajedno -sa svojim nosacem (12), da ne
udari u kapslu. Kada zrno dostigne na putanji rotacionu brzinu od
3600 okretaja u minuti, centrifugalni osigurac (5) savladava svoju oprugu
i prenosno eksplozivno punjenje (16) dovodi u Imiju sa inicijalno-deto-
natorskom kapslom (7) i detonatorom upaljaca (2), cime je uspostavljen
inicijalni lanac.
Pri udaru zrna u prepreku, udarna igla sa svojim nosacem savladava
silu osiguravajuce opruge (9) i ubada kapslu (7), koja zatim inicira
detonator (2), a ovaj eksplozivno punjenje u zmu.
803. — Kosuljica zrna je izradena od celika, Ima dva centrirajuca
i jedan vodeci prsten. Vodeci prsten je nazubljen. Iza vodeceg prstena
nalazi se udubljenje za pertlovanje cahure. Kosuljica kumulativno-obele-
zavajuceg zrna M310A1 je otvorena s obe strane. Na prednjoj strani
navmut je prsten, a preko ovog celicna balisticka кара. Sa zadnje strane
postoje navoji za uvijanje upaljaca.
804. — Eksplozivno punjenje je mesavina trotila sa pentritom (pen-
tolit) u odnosu 50 : 50. Na prednjem kraju eksplozivno punjenje ima
konusno udubljenje,. koje je oblozeno celicnim levkom.
805. — Bojeva Cahura je ista kao kod metka sa trenutno-fugasnom
granatom HE, M309A1.
288
3) 75 mm METAK SA DIMNIM ZRNOM WP,
M311A1 (a)
806. — Metak sa dimnim zrnom WP,
M311A1 namenjen je za stvaranje dimne za-
vese u cilju zaslepljivanja neprijatelja, za po-
kazivanje ciljeva, signaiizaciju i korekturu
vatre.Osim toga, metak sa dimnim zrnom, s
obzirom da je laborisan belhn fos fо ram, maze
se koristiti i kao zapaljivi, ali sa ogranicenim
dejstvom.
Metak se sastoji od zrna i bojeve cahure.
Zrno (si. 156) ima sledece glavne delove:
— upaljac;
— kosuljicu sa dimnim punjenjem, i
— detonator.
807. — Upaljac M48A3 je u stvari upaljac
M51A5, ali bez detonatora, tako da se opis dat
za upaljac PD, M51A1 odnosi i na ovaj upaljac
(tac.792, 794, 796).
808. — Kosuljica zma je celicna sa dva
centrirajuca i jednim vodecim prstenom. Na
prednjem delu je navijena glavica -preko koje
je uvrnut upaljac. Kosuljica detonatora je
preko jednog prstena spojena sa glavicom.
Dimno punjenje kod ovog zma je beli f os For,
tezine 612 gr.
809. — Detonator je u stvari dugacka
(besavna) cev zatvorena sa donje strane i па-
рил jena brizantni-m eksplozivom — tetrilom
(28 gr). Cev se prostire od upaljaca do dna
kosuljice zma, a ucvrscena je pomocu prste-
na (3). Detonator je namenjen da izvrsi raspr-
skivanje kosuljice zrna i time omoguci dimnom
punjenju dodir sa vazduhom radi obrazovanja
dimne zavese. Iniciranje eksplozivnog punjenja
и detonatoru vrsi se od upaljaca, a preko
detonatorske kapsle, kao kod metka sa dim-
nim zmom 76 mm, WP, M312, tacka 1191.
810. — Bojeva cahura je ista kao kod
metka sa trenutno-fugasnom granatom HE,
M309A1.
SI. 156 — 75 mm dimno
zrno WP,M311A1 za BO,
M20, (a)
1 —- Upaljac; 2 — Glavica;
3 — Prsten; 4 — Kosuljica
detonatora; 5 — Eksplozivno
punjenje; 6 — Dimno punje-
nje; 7 — Kosuljica zma;
S — Vodeci prsten; 9 — De-
ton a tors kn kapsla
289
4) TEHNICKI PODACI ZA MUNICIJU 75 mm ZA ВО, M20 (a)
811. — Tehnicki podaci. za municiju 75 mm za bestrzajni top M20
(a), vide se iz sledeceg pregleda:
PREGLED 42
Nazlv elcmenta Materijal Tezina (gr) Duzina (mm)
Metak sa trenutno-fugasnom granatom HE, M309A1 (a)
Upaljac (M51A5) sa detonate- Celik, alumimjum, 975 151
ГОШ mesing
Kosuljica Celik 4S79 287
Eksplozivno ptmjenje TNT 676 —
Cahura- Celik ’ 1920 4064 j
Barutno punjenje NC, MIO 1315 — j
Rripala Cmi barat 19,5 — I
Topovska kapsla M47 M esing 150 267 j
Kompletan metak — 9970 736,6
Metak sa kumulativno-obelezavajucim zrnom HE, AT-T, M310A1 (a).
Upaljac i(BD, M91) Celik, mesing | 640 103,6
Kosuijica Celik 4969 403,8
Eksplozivno punjenje Pentolit 400 —
Cahura Celik j j 1920 406,4
Barutno punjenje NC, MIO ! 1270 —
Pripala Cmi barur : 19,5 —
| Topovska kapsla M47 Mesing I f 150 267 i
Kompletan metak — 1 I 9379 736,6 §
Metak sa dimnim zmom WP, М3 II Al (a)
Upaljac (M48A3) C elik, aluminij um, mesing 639 115,4 i
Kosuijica sa nosacem delo- •natora Celik 5063 287
Eksplozivno ptmjenje Pentrit 28,3 —
Ddirmo punjenje Beli fosfor 612 —
Cahura Celik 1920 406,4
Barutno ptmjenje NC, MIO 1270 —
Pripala Cmi barut 19,5 —
Topovska kapsla M47 Mesing 150 267
Kompletan metak i 10342 734.5
290
5) BALISTICKI PODACI ZA MUNICIJU 75 mm ZA ВО, M20 (a)
812. — Balisticki podaci za municiju 75 mm za ВО, M20 (a), vide
se iz sledeceg pregleda:
PREGLED 43
Naziv rnctku Vo (m/sek) Pm ax (kg/cnj2) Probojnost (mm) Domet max (mj
75 mm metak sa trenutno-fueasnom srana- tom HE, M309A1 (a) 302 — -**** 6360
75 mm metak sa kmn^ativno^belezavajucim zmom HE, AT-T, M310A1 (a) 305 5S0 92 6670
75 mm metak sa dimnim zmom WP, М311 Al (a) 301 — — 6416
6) PAKOVANJE METAKA 75 mm ZA ВО, M20 (a)
813. — Pakovanje metaka 75 mm za ВО, M20 (a), izvrseno je po
sledecem:
— jedan kompletan metak upakovan je u kartonsku futrolu 0 120
mm, duzine 757 mm. Bruto tezina je 12,5 kg;
— dve futrole s mecima, upakovane su u drveni sanduk dimenzija:
870X285 X 190 mm. Bruto tezina sanduka je za:
— metak sa trenutno-fugasnom granatom — 33,1 kg.
— metak sa kumulativno-obelezavajucim
zrnom — — — — — — — — = 34,0 kg.
— metak sa dimnim zrnom — — — = 35,4 kg.
Sanduci sa spoljne strane nisu obojeni. Na bocnim stranama imaju
kudeljne rukohvate za nosenje.
7) OBELEZAVANJE MUNICIJE I AMBALAZE 75 mm ZA ВО, M20 (a)
814. — Obelezavanje municije 75 mm za ВО, M20 (a), izvrseno je
po sledecem:
815. — Na telo upaljaca su zigovima utisnuti podaci о vrsti i mo-
delu upaljaca i vrememi usporenja (PD, M51A5 0,05 sek. DELAY). Sa
suprotne strane su navedeni inicijalni proizvodaci upaljaca kao i labo-
racna serija i vreme proizvodnje (LOT LOP — 2—15 9—54).
(2) Oznake na granatama (zrnima)
816. — Tremitno-fugasne gran ate i kumulativna zrna, obojena su
sivomaslinasto. Dimna zrna obojena su svetlo sivom bojom i ispod
centrirajuceg prstena imaju zuti pojas. Oznake kod svih zrna su zute.
Na cilindricnom delu gran ate (zmu), dati su sledeci podaci:
— kalibar i vrsta oruda (75 R);
— vrsta punjenja (TNT ili WP SMOKE);
291
— vrsta granate — zrna i model. Na primer: SHELL M309A1, za
trenutno-fugasnu gram atu;
— tezinski znak (4-4-), samo kod municije sa trenutno-fugasnom
granatom i dimnim zrnom.
(3) Oznake na cahurama metka
817, — Sve oznake nanete su na dance cahure d to bojom i zigo-
vima. Bojom su dati sledeci podaci:
— laboracna serija municije (AMM LOT ETTV-1-7);
— vrsta i model granate (SHELL E-M309A1).
Podaci naneti zigovima odnose se na 'kalibar i model cahure (75
mm M31A1), laboracna serija cahure (Lot SYI — 1 — 8) i godinu pro-
izvodnje cahure (1956).
(4) Oznake na topovskim kapslama
818, — Podaci о kapslama nanose se Zigovima i odnose se na:
— model kapsle (М47);
— laboracnu seriju (FTV 124 — 1 — 7), i
— godinu proizvodnje (1955).
(5) Oznake na kartonskim futrolama za pakovanje metka
819, — Na kartonskim futrolama su, ispod trake za herrnetizaciju,
zutom bojom dati sledeci podaci:
— tezinski znak (4-4-);
— skladisni broj (P,l NPA);
— vrsta metka i model (CARTRIDGE HE, E, M309A1);
— podaci о upaljacu (W) FUZE PD, E, M51A5 0,5 sek. (DELAY);
— kalibar i vrsta oruda za koje je metak namenjen (FOR 75 mm
RIFLE);
— laboracna serija municije (LOT-E-FTVd-7).
Kartonske fur role hermetizovane su lepljivom trakom zute boje,
izuzev dimne municije kod koje je traka svetlo sive boje sa zutim
pojasom u sredini.
(6) Oznake na drvenim sanducima
820. — Na sanducima se podaci sa futrole uglavnom ponavljaju
izuzev ко Heine metaka u sanduku, punjenju granate (zrnu) — TNT,
SMOKE i si. i vremenu pakovanja municije (LOADED 3—56). Pored
ovih podataka, na prednjoj strani sanduka navedena je bruto tezina
sanduka (WT LBS 73) i zapremina sanduka u kubnim stopama (CU FT
L64). Oznake na sanducima su utisnute vrucim postupkom i to cr-
nom bojom.
292
5. — 82 шт MUNICIJA ZA BESTRZAJNI TOP M60 i M6DA
821. — Za 82 mm bestrzajni top M60 i M60A, postoje sledece vrste
metaka:
— 82 mm metak sa kumulativnom minom M60;
— 82 mm metak sa kumulativnom minom M60P1;
— 82 mm vezbovni metak M65.
822. — Municija za bestrzajni top 82 mm se znatno razlikuje od
os tale municije, iako metak ima sve odgovarajuce elemente standardnog
artiljerijskog metka. Metak je kompletiran minom, a cahura je po
celoj povrsim (izuzev dance ta) perforirana.
, 1) 82 mm METAK SA KUMULATIVNOM MINOM M60
823. — Metak je namenjen za unistavanje tenkova i drugih bor-
benih vozila, bunkera i utvrdenih zgrada na daljmama do 1000 metara.
Polozena putanja -mine je 500 metara, te se do ove daljine moze naje-
fikasnije upotrebiti za gadanje pokretnih ciljeva. Pored’ ovog, kumu-
lativna mina ima i znatno dejstvo na nezaklonjenu zivu silu od parcadi
celicne kosuljice i snaznog eksplozivnog punjenja.
824. — Metak (si. 157) se sastoji od sledecih glavnih delova:
— upaljaca;
— kosuljice mine sa balistickom kapom;
— eksplozivnog punjenja sa levkom;
— detonatora;
— stabilizatora mine;
— cahure;
— barutnog punjenja, i
— topovske kapsle,
825. — Upaljac ШТ, M61 je istovetan sa upaljacem kod kumu-
lativne mine za RB, M57 (tacka 489). Jedina razlika je u tome sto
upaljac kod 82 mm BO ima veci precnik navoja za navijanje na minu.
826. — Kosuijica je namenjena da objedim u jednu celinu sve
delove mine. Izradena je od kovanog celika. Na gornjem delu ima
navoje za spajanje sa balistickom kapom, a na donjem navoje za uvj-
janje tela stabilizatora mine. Na cilindricnom delu kosuljice (kao i kod
artiljerijskih zrna) nalazi se centrirajuce ojacanje i bakami vodeci prsten.
827. — Balisticka кара sluzi da min a da pogodan balisticki oblik.
Na gornjem delu ima о tv or za names tanje upaljaca. Cvrsta veza izmedu
upaljaca i каре os tvarena je pomocu prstenastog utvrdivaca upaljaca.
Na donjem delu кара ima navoje za vezu sa kosuljicom mine.
828. — Eksplozivno punjenje je smesa trotdla i heksogena u od-
nosu 50 : 50. Eksplozivno punjenje je formirano u vidu konusa, a oblo-
zeno je bakamim levkom radi povecanja efekta probojnosti mine kao
293
i radi zastite eksplozivnog punjenja od ostece-
nja. Kroz sredinu eksplozivnog punjenja do
detonatora, prolazi sprovodna cevcica ciji je
zadatak da usmeri detonacioni talas od upa-
ljaca ka detonatoru mine.
829. — Detonator je namenjen da prihvati
detonacioni talas od upaljaca i sopstvenom
detonacijom preda potreban impuls eksploziv-
nom punjenju. Sastoji se od kapsle M7A, po-
jacnika M17 i detonatorskog punjenja od
tetrila.
830. — Stabilizator se sastoji iz tela i
nosaca krilaca sa krilcima i prstenom. Telo
stabilizatora je izdubljeno radi smestaja pri-
pale. Da bi barutni gasovi od pripale mogli da
upale barutno punjenje u cahuri, stabilizator
je po celoj svojoj povrsini perforiran. Nosac
krilaca je od celika, a uvmut je u telo stabili-
zatora i nosi na sebi tri para navarenih kri-
laca sa prstenom od celicnog lima. Krilca i
prsten daju mini potrebnu stabilnost na puta-
nji, a da bi se ova jos povecala i rotacijom
mine, krilca imaju izvesno zakosenje (oko 3°)
u odnosu na duzu osu mine.
831. — Cahura je namenjena da se u nju
smesti zadnji ozivalni deo mine sa stabiliza-
torom, barutno punjenje i topovska kapsla.
Izradena je od celika i sastoji se iz tela, i dna,
koje je izradeno od posebnog komada i uvi-
jeno u cahura. Telo cahure je cilindricnog
oblika i po celoj povrsini je izbuseno radi
oticanja barutnih gasova pri opaljenju metka.
Otvori su precnika 6 mm, a nalaze se na rasto-
janju od oko 3 mm. Na donjem delu ima na-
voje pomocu kojih je izvrseno spajanje sa
dnom cahure. Na sredini dna postoji otvor sa
navojima za uvijanje topovske kapsle.
SI. 157 — 82 mm metak sa kumulativnom minom
M60 za bestrzajni top M60 х М60Л
1 — Upaljac; 2 — Balisticka кара; 3 — Kontra-levak; 4 — Levak;
5 — Eksplozivno punjenje; 6 — Kosuljica mine; 7 — Detona-
tor; 8 — Stabilizator mine; 9 — Cahura metka; 10 — Barutno
punjenje; 11 — Pripala barutnog punjenja; 12 — Topovska kapsla
294
832. — Barutno punjenje je n amen j eno da pri sagorevanju u cevi
oruda stvori potreban pritisak radi izbacivanja mine sa odredenom
pocetnom brzinom. Barutno punjenje se sastoji od baruta, pripale i
obloge. Barut je nitrocelulozni sa 7 rapica, slobodno nasut u cahuri.
Da barutni stapici ne -bi ispadali kroz otvore na telu cahure, izmedu
unutrasnje povrsine cahure i samog baruta postavljena je obloga od
prespan-kartona. Pripala je od krupnozrnastog cmog baruta i smestena
je u celuloidnu cevcicu, a zatim u telo’ stabilizatora.
833. — Topovska kapsla M28A2P3
(si. 158) je namenjena da svojim dejstvom
izvrsi zapaljenje pripale barutnog punje-
nja u stabilizatora mine. Sastoji se od
tela, plamenika, pripale, inicijalne kapsle
i udamog valjcica. Telo i plamenik su
izradeni od mesinga a spojeni su pomocu
navoja. Pripala je od cmog baruta koji
je slobodno nasut u plameniku. Plamenik
je sa gornje strane zavtoren kartonskim
poklopcem. Inicijalna kapsla je smestena
u leziste u telu kapsle i ima ugraden
nakovanj. Udarni valjcic je slobodno po-
kretan u svom lezistu a od ispadanjaje
zasticen mesinganim prstenom. Topovska
kapsla je uvijena u dance cahure i moze
se zameniti rezervnom, ako za to postoji
potreba.
834. — Funkcija metka i mine. Pri
dejstva topovsku kapslu. Plamen od to-
povske kapsle pali pripalu barutnog pu-
njenja, a plamen pripale (prolazeci kroz
rupice na stabilizators) pali barutno pu-
njenje metka. Posto je cahura metka
perforirana, to se samo jedan deo ener-
gije barutnih gasova trosi na potiskiva-
nje mine kroz cev, a drug! deo gasova
prolazeci kroz otvore na zatvaracu topa
stvara silu reakeije koja paralise silu
trzanja, te na taj nacin orude ostaje u
ravnotezi.
S obzirom da je cev topa izljebljena, to mina prolazeci kroz nju
dobija potrebnu obrtnu brzinu, sto u kombinaeiji sa zakosenim kril-
cima na stabilizatora mine, doprinosi stabilizaeiji mine na putanji i
pravilnosti njenog polozaja pri udaru u prepreku — cilj, sto je veoma
znacajno sa s tan о vista formiranja i dejstva kumulativnog ml aza.
Pri udaru u prepreku, upaljac dejstvuje trenutno, tj. detonacioni
talas od prenosnog punjenja u cevcici upaljaca, prolazeci kroz sprovodnu
cev dolazi do detonatora koji se nalazi u dnu eksplozivnog punjenja i
aktivira ga. Pri detonaeiji eksplozivnog punjenja stvara se gasni mlaz
visoke temperature i pritiska koji u zajednici sa metalnim ml azo m
opaljenju oruda, udarna iela dovodi do
SI. 158 — Topovska kapsla
M28A2P3 za 82 mm metak sa
kumulativnom minom M60
1 — Plamenik; 2 — Pripala; 3 —
— Telo; 4 — Inicijalna kapsla; 5 —
— udarni valjcic
295
(od bakamog levka) vrsi probijanje prepreke. Nakon prolaza kroz pre-
preku, kumulativni mlaz poseduje jos znatnu kolicinu energije, koja
ostecuje funkcionalne delove tenka, unistava poslugu, pali gorivo, iza-
ziva detonaciju i si.
S obzirom da upaljac UTI, M61 ima i ineroiono dejstvo, to prak-
ticno znaci da ce mina delovati pod bilo kojim uglom, pa cak i ako
Lid an bocnom stranom pn padu и zemlju.
Pri gadanju se treba strogo pridrzavati mera bezbednosti и odnosu
na zonu sigumosti pozadi oruda (25 metara) kako je to predvideno
odgovarajucim pravilom.
2) 82 mm METAK SA KUMULATIVNOM MINOM M60PI
835. — Ovaj metak je isti kao prethodni, izuzev sto mu je deto-
nator zamenjen no vim (osiguranim) detonatorom M71. Ovaj detonator
(sk 159) se sastoji od sledecih glavnih elemenata:
SI. 159 — Detonator
M71
l — Inicijalna kapsla (M7A);
2 — Granicnik; 3 — Cevdica;
4 — Poklopac; 5 — Eksplo-
zivno punjenje; 6 — Nosa6
cevcice; 7 — Zaptivac; 8 т
— Inicijakio-cletonatorska ka-
psla; 9 — Armirajudi pr-
sten: 10 — Opruga armirajuceg
prstena; 11 — Prcnosuo ek-
splozivno punjenje; 12 — Op-
ruga kapslonosca; 13 — Drzac
kapslonosac; 14 — Kapsiono-
sac; 15 — Telo detonatora
296
SL 160 — 82 mm vezbo-
vni metak M65
1 — Balistidka кард; 2 —
— KoSuljica mine; 3 — Ca-
hura metka; 4 — Cev; 5 —
— Opruga izbacaca cahura;
6 — Izbacad cahura; 7 —
— Dno cahure
— tela detonatora;
— armirajuceg mehanizma (armirajuceg prste-
na, armirajuce opruge, drzaca kapslonosca i opruge.
kapslonosca);
— kapslonosac sa kapslom (M17);
— cevcica sa nosacem, granicnikom i inicijal-
nom kapslom (M7A);
— prenosnog detonatorskog punjenja.
Osnovna odlika ovog detonatora (u odnosu na
stari) je u tome sto se kod njega detonatorska
kapsla, u montaznom polozaju nalazi izvan inici-
jalnog lanca, tako da u slucaju dejstva upaljac,
ili detonatorske kapsle, ne moze doci do eksplozi-
je mine.
836. — Funkcija detona-
tora M71. Pri polazu mi-
ne u cevi oruda, armirajuci
prsten (9), usled sile inercije
krece nadole, savladujuci pri
tome svoju oprugu (10). Na
svom putu ka krajnjem donjem
polozaju, armirajuci prsten na-
ilazi na zadrzac kapslonosca
(13) i smice ga. Inace, ovaj za-
drzac svojim ispustima drzi
kapslonosac na dnu cevcice —
— u sigurnosnom polozaju. Na-
kon smicanja zadrzaca, kapslo-
nosac pod dejstvom svoje op-
ruge (12) polazi napred sve do
granicnika (2), cime je u stvari
zavrseno armiranje detonatora^
jer se sada (nakon armiranja)
detonatorska kapsla (M17) na-
lazi u sredini detonatorskog
pojacnika (od tetrila). Inicira-
nje dejstva detonatora vrsi ini-
cijalna kapsla (1), a koja se
pripaljuje od upaljaca, nakon
sudara mine sa preprekom.
3) 82 mm VEZBOVNI METAK M65
SI. 161 — Metak
M65 za 82 mm ve-
zbovni metak M65
1 — Zrno; 2 — Vo
dedi prsten; 3 — Tra-
cer; 4 — Kartonski
elementi; 5 — Cahura;
6 — Barutno punjenje;
7 — Pripala: 8 — Ini-
ci join fi kapsla
837. — Vezbovni metak 82
mm M65 za bestrzajni top M6O
i M60A, namenjen je za obuku
posluge oruda i staresina u ru-
kovanju i gadanju na skracenim
daljinam — do 500 metara. Ga-
danje se vrsi sa posebno kon-
struisanim i izradenim metkom.
297
Vezbovni metak se moze koristiti i kao skolski — za obuku u
punjenju i praznjenju ora da, te se moze reci da je univerzalan u pogledu
mimodops'ke obuke vojnika i staresina u rukovanju i gadanju.
Iz jednog vezbovndg metka moze se ispaliti neogranicen broj
metkica.
Vezbovni metak M65 (si. 160) ima sledece glavne delove:
— baiisticku kapu;
— kosuljicu;
— cahura sa dnom;
— cev sa uredajem (izbacacem) za izbacivanje cahure metka.
838. — Balisticka кара sluzi da olaksa punjenje orada, metkom,
kao i da mu da odgovarajuci balisticki oblik i izgled, posto ovaj metak
sluzi i kao skolski. Izradena je od celika i sa kosuljicom spojena navo-
jima. Po potrefoi balisticka кара se moze skidati.
839. — Kosuijica mine objedinjava sve delove -metka u jednu celi-
nu. Na njenom prednjem delu navijena je balisticka кара, na srednjem
cahura metka, a na zadnjem delu cev metka.
840. — Cahura je celicna i po plastu perforirana. Na zadnjem kraju
je na nju uvijeno dance, koje je u odnosu na bojevi metak znatno
masivnije. Na sredini danceta cahure postoji otvor za prolaz cevi metka.
841. — Cev sa uredajem (izbacacem) za izbacivanje cahure metka
je, u stvari, deo cevi PA topa 20 mm M55 » Hi spano «. Cev je izolucena.
Njen zadnji deo je obraden tako, da predstavlja leziste metka. Radi
izbadvanja cahure po opaljenju metka, u cev je ugraden poseban
uredaj. On se sastoji od izbaci vaca cahure sa oprugom i klipom.
842. — Za vezbovni metak M65 postoje dve vrste metaka za gada-
nje i to: metak M65 i M65P1.
(1) Metak M65 za vezbovni metak 82 mm M65
843. — Metak M65 (si. 161) sluzi za izvrsenje skolskih gadanja na
daljinama do 500 m. Ima sledece glavne delove:
— zrno sa traserom;
— cahura;
— baratno punjenje sa pripalom;
— inicijalnu kapslu, i
— pomocne elemente.
844. — Zrno je izradeno od durala, punog je preseka i ne sadrzi
nikakve eksplozivne materije. Na njegovom zadnjem delu je utisnut
traser, koji sluzi za obelezavanje leta zma i osmatranje pogodaka. Zrno
ima bakami vodeci prsten radi toga da bi dobilo potrebnu obrtnu
brzinu kao i radi zaptivanja baratnih gasova po opaljenju metka.
845. — Cahura je, takode, izradena od durala, a namenjena je
(kao i sve cahure kod municije) za objedinjavanje elemenata metka u
jednu celmu. Na dancetu postoji otvor za utiskivanje inicijalne kapsle.
258
846, — Barutno punjenje je smesteno u casici koja je obrazovana
na zadnjem delu cahure. Barut je nitroglicerinski, tezini oko 3 gr, a pri-
paljivanje se vrsi preko pripale od cmog baruta, koja se nalazi iznad
inicijalne kapsle.
847. — Inicijalna kapsla daje osnovni impuls za dejstvo metka.
Smestena jeu otvor na dance cahure. Da bi se pripala zastitila od even-
tualnog vlazenja i 'time postala neispravna, spoj tela kapsle i cahure
je premazan seiakovim lakom.
848. — Pomocni dementi kod ovog metka javljaju se u vidu prste-
nova od plute, filca, kartona i si. Namenjena su da u prvom trenutku
(pri zapaljenju barutnog punjenja i razvijanju pritiska barutnih gasova)
prime jednim delom na sebe silu pritiska i usmere plamen ka traseru.
U protivnom, postojala bi opasnost da usled visokog pritiska barutnih
gasova dode do rastresenja pripale smese trasera d do njegovog leganja.
849. — 'Radi izvrsenja gadanja vezbovrdm metkom, orude se kom-
pletira posebnom udamom iglom i udamom plocom. Zabranjeno je
gadanje vezbovnim metkom sa originalnom udamom dglom i udamom
plocom zaitvaraca. Namestenje i skidanje udarne igle i udarne ploce
za gadanje vezbovnim metkom vrsi se na isti nacin kao i namestanje
i skidanje originalne udarne igle i udarne ploce zatvaraca. Inace oki-
danje i opaljenje vrsi se postojecim mehanizmom oruda. Punjenje
oruda vrsi se na taj nacin, sto se najpre metak smesti u cev vezbovnog
metka, a zatim se tako pripremljen metak ubaci u cev oruda i zatvori
zatvaracem.
Pri udaru igle u kapslu metak dolazi do njenog paljenja i pripa-
Ijivanja barutnog punjenja preko pripale od cmog baruta. Usled pri-
tiska stvorenog isagorevanjem barutnog punjenja dolazi do razdvajanja
zrna od cahure i njegovog izbacivanja iz cevi vezbovnog metka. Istovre-
meno dolazi do pripaijivanja trasera. S obzirom da je cev vezbovnog
metka izolucena, a zrno snabdeveno vodecim prstenom, to ono pri
к ret an ju kroz cev dobija potrebnu obrtnu brzinu, te je na putanji sta-
bilno. Njegova putanja leta poklapa se s putanjom bojeve mine na
daljinama do 500 metara, tako da preciznost zma iznosi 500 metara —
— kao i kod bojeve municije. Pracenje i obelezavanje leta zma omo-
guceno je gorenje trasera, sto omogucava i gadanje nocu. Osmatranje
pogodaka na cilju moze se vrsiti kako pomocu trasera, tako i usled
fizickog udara zma о prepreku, pri сети se ono rasprskava i dolazi
do pojave male kolicine di ma.
(2) Metak M65P1 za vezbovni metak 82 mm M65
850. — Metak M65P1 je veoma slican prethodnom metku, izuzev
sto je kod ovog vodeci prsten izraden zajedno sa zmom iz istog ko-
mada ma-terijala (durala). Osim ovog, kod metka M65P1 je spajanje
zma sa bojevom cahurom izvrseno pertlovanjem, a ne same utiskiva-
njem kao ranije.
299
4) TEHNICKI PODACI ZA METAK 82 mm ZA ВО, M60
851. — Tehnicki podaci za metak 82 mm sa -kumul-atiraom minom
M60, vide se iz sledeceg p reeled a:
PREGLED 44
Naziv elementa Materijal Tezina {gr) Duzina (mm)
Upaljac (ВТ1Д161) Dural 165 142
Kosuljica mine Celik 1700 * 210
•Balisticka кара Celik 900 129
Levak Bakar 162 93
Kontra levak Celik 28 35
Stabilizator Celik — dural 600 210
Cahura Celik 1650 400
I Eksplozivno -punjenje T/H 50: 50 620 —
Barutno punjenje NC-35 1200 —
Pripala Crni baru1 No j 47 205
Topovska kapsla M28A2P3 Mesing 55 57
Kompletna mina — 4300 i 565 i
Kompletan metak — 7270 ! 629 |
5) BALISTICKI PODACI ZA METAK 82 mm ZA ВО, M60
852. — Balistieci podaci za metak sa kumulativmom minom M60
i M60P1, vide se iz sledeceg:
— pocetna brzina (Vo) =388 m/se'k;
— maksimalni pritisak (Pmax) =700 kg/cm2;
— probojnost pancime piece pod uglom od 9Cr = 200 mm;
— domet = 4000 m;
— prezicnost na 500m sa 7 -metaka = НтЬ = 2,4ш.
6) PAKOVANJE METAKA 82 mm ZA ВО, M60
853. — Pakovanje kumulativnih metaka izvrseno je prema sle-
decem:
— jedan kompletan metak smesten je u hermeticki zatvorenu
limenu kutiju. Prethodno je -na -metak navucen kartonski -ulozak —
— tuljak;
— dve kutije sa mecima upakovane su u drveni sanduk dimen-
zija: 69,5 X 23,8 X 14,1 cm. Bruto tezina sanduka je 22 kg. Sanduk je sa
spoljne strane bojen sivomaslinastom bojom.
Pored gomjeg nacina pakovanja, postoji i sledeci:
— jedan kompletan metak upakovan je -u kartonsku 'kutiju;
— dve kartonske kutije smestene su u drveni sanduk istih dimen-
zija kao kod prethodnog nacina pakovanja, ili.
3G0
854. — Vezbovni metak M65 pakuje se po dva komada u sanduk
od bojeve municije. U sanduku je pored metka smesten (sa unutrasnje
strane poklopac) i pribor za ciscenje cevi vezbovnog metka koji se
sastoji od dve cetke sa drskama. Is to tako, u sanduku su smestene dve
udaime ig-le i dve udarne ploce, koje se moraju ugraditi na zatvarac
,topa pre gadanja sa vezbovnim metkom. Sanduk je obojen sivomaslb
nastom bojom. Dimenzije sanduka su: 69,5X23,8 X14,1 cm, a brute
tezina je 17 kg.
855. — Meoi M65 i M65P1 (metikici) upakovani su po sledecem:
— 8 metaka smesteno je u kartonsku kutiju dimenzija: 127x91 X
X45 mm. Bru to tezina kutije je 515 gr;
— 24 kutije (192 metka) upakovano je u kartonsku kutiju od
talasaste lepenke dimenzija: 380X280X160 mm. Bruto tezina kutije je
16,7 kg.
7) OBELEZAVANJE METAKA 82mm ZA ВО, M60 I M60A
856. — Metak 82 mm sa kumulativnom minom M60 i M60P1 obo~
jen je sivomaslinastom bojom, a oznake su nanete zutom bojom i to:
— na ozivalnom delu mine bojom su naneti podaci о upaljacu i
to: vrsta i model upaljaca (UTI, M61), oznaka proizvodaca, serija i
godina izrade kao i znak tehnicke i vojne kontrole (KV, 6601-TK, VK);
— na ozivalnom delu mine, tako de postoje podaci о eksplozivnom
punjenju mine (TH50-trotil d heksogen u procentualnom odnosu 50 : 50
i tezinski znak (H, -r, —);
— na oildndricnom delu mine dati su podaci о kalibru, vrsti i
modelu oruda (82 mm ВО, M60 i M60A), vrsta i model mine (kum.
mina M60, odnosno M60P1), oznaka preduzeca, godina, serija i rata
izrade (KV 66014);
— na grlicu cahure dati su sledeci podaci: kalibar, vrsta, model
oruda (82 mm ВО M60, vrsta) i model mine (kum. M60 Hi M60P1),
tezina barutnog punjenja u gramima, vrsta baruta, oznaka preduzeca,
godina d serija izrade baruta (1200 gr, NC-35, MBL6554);
— na plastu cahure (pri dnu) dati su podaci о barutu koji je
upotrebljen za pripalu i to: vrsta baruta, granulacija, oznaka predu-
zeca, godina i serija izrade baruta (CB, №1, BK6602), oznaka preduzeca,
godina, serija i rata laboracije metka (KV6605-1);
— na dancetu cahure (po periferiji) postoje sledeci podaci: 82 mm
ВО M60 — (kalibar, vrsta i model oruda), KV6602-2 (oznaka predu-
zeca, godina serija i rata izrade); na sredini danceta postoji oznaka
К, M60, (M60P1), sto oznacava skracenicu za kumulativni metak i
model mine.
857. — Na metalnoj kutiji dati su sledeci podaci:
— 82 mm ВО M60 (ikalibar, vrsta i model oruda);
— metak sa kumulativnom minom M60, — KV6605-1 (vrsta metka,
model, oznaka рт-еНпургя, godina, serija! rata laboracije);
301
— tezinski znak (H, t, —);
— bruto tezina metka (8,2 kg).
Ovakvi isti podaci postoje na kartonskim kutijama u kojima je
upakovan po jedan kompletan metak. Пшена kutija je takode obojena
sivomaslinastom bojom, a oznake su zute.
858. — Na sanduku za pakovanje dva metka naneti su slede-
ci podaci:
na poklopcu i levoj bocnoj strani: 82 mm ku-m. M60 (M60P1), (ka-
libar, vrsta i model municije), KV6602-5 (oznaka preduzeca, godina i
serija laboracdje i rata);
n a prednjoj strani sanduka (levo od bravice), upaljac UTI, M61,
KV6601*5; (vrsta, modela, proizvodac, godina, serija i rata izrade
upaljaca);
na prednjoj strani (izmedu bravice za otvaranje sanduka);
— 82-mm ВО M60 (M60A) (kalibar, vrsta i model oruda);
— 2kom (broj metaka u sanduku);
— metak sa kum. minom M60 (M60P1) (naziv metka i model);
— KV6602-5 (oznaka preduzeca, godina, serija i rata laboracije);
na prednjoj strani (desno od bravice) dati su podaci о bruto tezini
sanduka (22 kp);
na desnoj bocnoj strani nalaze se podaci о barutu koji je upotreb-
Ijen za 'laboraciju metka i iskoriscen kao pripala (barut NC MBL6507 i
СВ, BK6501). .
859. — Obelezavanje vezbovnog metka M65. S obzirom da se vez-
bovni metak moze upotrebiti neogiandceni broj puta, bilo kao vezbovni
ili skolski, to je, dm-ajuci u vidu ovaj momenat, obelezavanje izvrseno
hladnim zigovima d tot
— na kosuljici metka (izmedu centrirajuceg i vodeceg prstena)
stavljeni su podaci о vrsti i modelu metka (vezbovni metak M65);
— -na dance cahure metka nanefri su podaci о vrsti i modelu
metka (vezbovni metak M65), kalibar, vrsta i model oruda (82 mm
ВО M60A) i preduzece, godina i serija izrade metka (KV6501);
860. — Na sanduku za pakovanje vezbovnih metaka, naneti su
zutom bojom sledeci podaci:
prednja strana sanduka:
— kalibar, vrsta i model oruda (82 mm ВО M60 i M60A);
— broj upakovanih metaka (2 komada);
— vrsta J model metka (vezbovnih metaka M65);
— preduzece, godina i serija izrade (KV6501);
— bruto tezina sanduka (17 kg).
Leva strana i poklopac sanduka
— skracenica za vezbovni metak, model metka, kalibar, vrsta oru-
da. preduzece, godinai serija izrade metka (VM M65, 82mm BO, KV6501).
302
861. — Obelezavanje metaka M65 i M65P1 za 82 mm vezbovni meta-k
M65 izvrseno je na taj nacin sto su na cahuri (po duzoj osd) cmom
stamparskom bojom naneti sledeci podaci:
— 82 mm vezbovni metak M65 za BO;
— meta'k M60 (M60P1);
— laboracna serija: KV7001;
— barat: NGT-011, SrV 6905.
Na zrnu metka M65 (M65P1) nisu dati nikakvi podaci.
Na karronskoj kutiji sa 8 metaka (M65 ili M65P1) nalepljena je
etiketa isle sadrzine kao i na cahuri. Na kartonskoj kutiji sa 192 metka
(M65 ili M6 5 Pl) takode je nalepljena etiketa sldcne -sadrzine s tim sto je
ovde data i bruto tezina pakovanja.
303
PREGLED UNETIH IZMENA — DOPUNA
Izmene i dopune upisuju se u ovaj pregled na osnovu naredenja Tehnftke uprave
SSNO, Citko mastilom
Red. broj Broj i datum naredenja Teh, uprave SSNO za izvrSenje jzmena Biken TU SSNO u kome je izmena objavljena Gde je izniena jzvrSena Datum izvr- Senja izmena I potpis iica koje jc iznie- nu izvrSilo
Na koju stranu Koji red
odoz- S° 1 odoz- do !
Broj b ti- le n a Broj clanka u bikenu
1 Л. 3 4 c 6 7 В
i i