/
Tags: oružje
Year: 1981
Text
PRAVILO
BESTRZAJNI TOP
82mm M60 i M60A
- —
SAVEZNI SEKRETARUAT ZA NARODNU ODBRANU
GENERALSTAB JNA — UPRAVA PESADIJE
VOJNA TAJNA
Interne
PRAVILO
BESTRZAJNI TOP
82 mm M60 i M60A
VOJNOIZDAVACKl ZAVOD
— 1981. —
Biblioteka
PRAVILA I UD2BENICI
KNJIGA DVESTA OSAMDESET OSMA
Sumps: VOJNA STAMPARUA — SPLIT
SAVEZNI SEKRETAKUAT ZA NARODNU ODBRANU
GENERALSTAB JNA
UPRAVA PESADIJE
In. broj 1328-1
05. XI1980. god.
Na osnovu tadke 23 i 26. Uputstva za izradu
i koriScenje vojnostrucne literature, izdanje 1977.
go dine, propisujem pravilo
BESTRZAJNI TOP 82 mm M60 i M60A
koje stupa na snagu odmah.
Ovim se stavljaju van snage pravilo Bestrzajni
top 82 mm M60 i M60A (Pe-86) — izdanje 1965.
godine, Izmene i dopune pravila Bestrzajni top
82 mm M60 i M60A (prilog-4) — izdanje 1969. godine
1 Privremene tablice gadanja za bestrzajni top
82 mm M60 i M60A (Pe-85) — izdanje 1965. godine.
N A C E L NIК
g«n«rai-potpukovnik
Joslf Kostovskl, s. r.
I
UDK 623.421.8.004.1(083.1)
PRAVILO ...
PRAVILO BESTRZAJNI TOP — 82 mm M60 i M60A.
Beograd, VojnoizdavaCki zavod, 1981; 172 s. 8*
(Biblioteka pravila i ud2benici, knj.288)
(SSNO. GS JNA — UP. Vojna tajna. Intemo)
Pravilo BESTRZAJNI TOP 82 mm M60 i M60A Sine
pet poglavlja: namena, opis i rukovanje bestrzajnim
topom i municijom; tuvanje 1 odrfavanje bestrzajnog
topa i municije; natin i pravila gadanja odeljenjem
i vodom bestrzajnih topova 82 mm, rad posluiilaca
bestrzajnog topa sa zapreinim grlima i tablice gadanja.
Uz Pravilo su data Setlrl priloga. Prvi sadrii tehniSke
podatke za top M60 i M80A, drug! — tehniSke podatke
za ni&inske sprave, treSi — tehniSke podatke о pa-
si vnom niSanu PN5x80(j) tetvrti — tehniOke podatke
о munlciji i peti podatke о zaklonu za bestrzajni top.
TIRAZ: 10.000 CENA:
SADR2AJ
О 1 a va I
NAMENA, OP1S I RUKOVANJE BESTRZAJNIM ТОРОМ
I MUNICIJOM
Strana
1. NAMENA I BORBENE OSOBINE BESTRZAJNOG
ТОРА....................................... 7
2. OPIS BESTRZAJNOG ТОРА I MUNICIJE ... 9
1) Opis topa............................... 9
2) Opis municije...........................40
(1) Namena i opis metka sa kumulativnom mi-
nom M60P2R............................. 40
(2) Funkcija metka sa kumulativnom minom
M60P2R..................................50
(3) Namena i opis metka sa reaktivno-kumula-
tivnom minom M72........................53
(4) Funkcija metka sa reaktivno-kumulativnom
minom M72...............................61
(5) Namena i opis ve2bovnog metka M65 . . 62
3. RASKLAPANJE I SKLAPANJE BESTRZAJNOG
ТОРА.........................................68
4. RAD DELOVA BESTRZAJNOG ТОРА .... 72
5. ZASTOJI I NJ1HOVO OTKLANJANJE .... 78
6. MERE SIGURNOSTI...........................81
7. ISPITIVANJE TACNOSTI NiSANSKIH SPRAVA 84
Clave П
CUVANJE I ODR2AVANJE BESTRZAJNOG ТОРА
I MUNICUE
1. CUVANJE ТОРА I MUNICIJE...................88
1) Cuvanje topa............................88
2) Cuvanje i odriavanjc paslvnog niJana ... 89
3) Cuvanje i prenoienje (prevoienje) municije . 90
2. PREGLED ТОРА I MUNICIJE...................93
1) Pregled topa............................93
2) Rukovanjc i pregled municije............94
3. ClSCENJE I PODMAZIVANJE TOPA .... 95
1) OpSte odredbe...........................95
2) Sredstva za CiSOcnjc i podmazivanje topa ... 98
3) NaCin di§6enja i podmazivanja topa .... 99
4. DEKONTAMINACIJA BESTRZAJNOG TOPA . . 101
Glava ш
NAC1N I PRAV1LA GADANJA ODELJENJEM I VODOM
BESTRZAJNIH TOPOVA 82 mm
Strana
1. OPSTE ODREDBE..........................103
2. POSLUZIOCI I NJIHOVE DUZNOSTI .... 105
3. BORBENI STROJ ODELJENJA I VODA ... 109
4. PRIPREMA ZA GADANJE....................112
1) Posedanjc vatrcnog poloZaja.........112
2) Osmatranje boji£ta, izbor 1 pokazivanje clljeva 117
3) Odredivanje daljine do cilja........119
4) Odredivanje ni§ana 1 niSanske tadke .... 121
5) Otklanjanje utlcaja mcteoroloSkih faktora pri
gadanju.....................................122
5. PROMENA VATRENOG POLOZAJA .... 120
6. IZVRSENJE GADANJA...........................127
1) Gadanje nepokrctnih clljeva..............127
2) Gadanje pokretnlh clljeva................131
3) Gadanje kroz meduprostore 1 pored krila vlasti-
tih jedinica................................137
4) Gadanje preko vlastitih jedinica.........140
5) Gadanje no6u i u druglm uslovlma ograniiene
vidljivostl.................................142
6) Gadanje pod zaStitnom maskom.............145
7) Snabdevanje municijom u borbi............146
7. PREKID I OBUSTAVLJANJE GADANJA ... 147
Glava IV
RAD POSLU2ILACA BESTRZAJNOG ТОРА
SA ZAPRE2NIM GRLIMA
1. RAD POSLUZILACA BESTRZAJNOG ТОРА PRI
ZAPREZANJU I ISPREZANJU ZAPREZNOG
GRLA........................................148
Glava V
TABLICE GADANJA ZA BsT 82 mm M60 I M60A
1. OSNOVNE TABLICE GADANJA.................151
2. POMOCNE TABLICE GADANJA.................151
PRILOZI
Prilog 1; Tehnidki podad za BsT 82 nun M60 i M60 A
Prilog 2: Tehnidd podaci za ni&nske sprave
Prilog 3: Tehnlfkl podaci za pasivni ni§an 5x80 (j)
Prilog 4: Tehniikl podaci za municlju
Prilog 5: Podaci о zaklonu za BsT 82 mm
Glava I
NAMENA, OPIS I RUKOVANJE BESTRZAJNIM
TOPOM 1 MUNICIJOM
1. NAMENA I BORBENE OSOBINE
BESTRZAJNOG TOPA
1. — Bestrzajni top 82 mm M60 i M60A (si. 1
i la) je protivoklopno orude peSadije. Namenjen je
za uniStavanje borbenih vozila, a mo£e se koristitl
za gadanje iive sile i vatrenih sredstava u utvrde-
nim zgradama i bunkerima na daljinama do 1800 m.
UspeSno dejstvo na borbena vozila sa kumulativnom
minom M60P2R postize se na daljinama do 1000 m,
a sa reaktivno-kumulativnim zrnom M72 — do
1600 m. Na bunkere, utvrdene zgrade i vatrene taCke
sa kumulativnom minom M60P2R uspeSno dejstvo
je do 1500 m. Pri gadanju pokretnih borbenih vozila
uspeSno dejstvo kumulativnom minom M60P2R po-
stiie se na daljinama do 500 m, a reaktivno-kumula-
tivnim zrnom M72 do 1000 m.
2. — Za gadanje topom upotrebljava se metak
sa kumulativnom minom M60P2R, na koju je navijen
upaljad UTI M61 i metak sa reaktivno-kumulativnim
zrnom M72 (RKZ) sa upaljadem UTM731.
7
Za izvodenje obuke u rukovanju orudem koristi
se veibovni metak, a za obuku u gadanju — veibovni
metak sa metkicem 20 mm M65.
Pod udamim uglom od 90* kumulativna mina
M60P2R probija delibnu ploCu debljine 200 mm, a
reaktivno-kumulativno zrno M72 pribliZno 300 mm.
3. — Brzina gad anj a u borbi je oko 4 metka
u minuti. PoSetna brzina mine je 388—390 m/s.
NiSanska daljina niSanske sprave za minu M60P2R
iznosi 1500 m, a za reaktivno-kumulativno zrno M72
do 3000 m. NiSanska daljina mehaniikog niSana za
minu M60P2R je do 500 m, a za reaktivno-kumu-
lativno zrno M72 do 1200 m.
4. — Prilikom gadanja mora se obratiti narodita
paSnja na mere sigumosti radi zaStite posluge od
znainog mlaza barutnih gasova, koji izlaze kroz
mlaznice na zatvaradu. Zbog toga se orude lako
otkriva, pa je potrebno predvideti vi§e zaklona
(mesta) na vatrenom poloiaju, koje u toku dejstva
treba ёе&е menjati.
5. — Transportovanje oruda vr§i se motornom
i zapreznom vudom i prevoZenjem na vozilu, a na
kratem odstojanju moJe se premeStati vudenjem
ili ga posluga prenosi po delovima.
Dozvoljene brzine kretanja topa su: za
M60 i M60A
— po asfaltnim putevima 50 60 km/h
— po dobrim makadamskim
putevima 35 50 ”
— po lo§im (izlokanim) putevima 15 25 ”
— van puteva 10 15 ’’
Orude u borbi posluZuje 5 posluiilaca.
8
6. — Top M60A razlikuje se od topa M80 po
konstrukciji donjeg lafeta sa podvoskom i po naCinu
osiguranja ruSica brave i rucica grivne na ustima
cevi. Top M60 je bez gibnjeva i sa pumpanim guma-
ma, a top M60A ima gibnjeve i sunderaste gume.
2. OPIS BESTRZAJNOG ТОРА I MUNICIJE
1) OPIS TOPA
7. — Bestrzajni top (BsT) 82 m M60 i M60A
(si. 1 i la) ima ove delove: cev sa barutnom komorom
i bravom, zatvarad, mehanizam za zapinjanje i oki-
danje, lafet (gomji i donji) i niSanske sprave.
Svakom topu pripadaju rezervni delovi, alat i
pribor (RAP).
SL 1 — Bestrzajni top 82 mm M60
9
$1. la — Bestrzajni top 82 mm M60A
8. — Cev sa barutnom komorom i bravom (si. 2)
slu?.i da se u njoj izvrsi opaljenje metka, da mini
d& pravac, obrtnu i podetnu brzinu. UnutraSnjost
cevi se deli na iilebljeni deo, prelazni konus i ba-
rutnu komoru. Hlebljeni deo ima po 90 Glebova i
SI. 2 — Detovi cevi sa barutnom komorom i bravom
10
polja koji imaju ugao uvijanja Г30’. Prema spolj-
njem obliku, cev je valjkasta i konusna, a na zad-
njem delu je konusno-cilindriCno prosirena u barut-
nu komoru. Na prednjem delu cevi nalazi se navoj
za navrtku i prstenasto ojadanje sa izrezom, na koje
se naslanja grivna. Grivna je navutena na cev, a
sa prednje strane priCvrSiena navrtkom. Grivna sa
gornje strane ima ispust, koji ulazi u izrez na prste-
nastom ojacanju, a sluii da se ne okrede oko cevi.
Ispust na grivni sa leve strane slufci kao postolje
prednjeg niSana. Sa donje strane grivne je vilju-
skasti ispust, u koji su uvijeni prednji rukohvati.
Na srednjem delu cevi je navoj za navrtku, koja
priteze ogrlicu i izrez za fiksiranje polozaja cevi u
ogrlici. Na zadnjem delu cevi nalazi se navoj za
bravu, a sa donje strane dva ispusta, koji sluze za
spajanje mehanizma za zapinjanje i okidanje. Na
gornjem zadnjem delu cevi nalazi se kvadrantska
ravan. Na prednjem preseku cevi utisnuta su Cetiri
simetriSno rasporedena izreza, koji slu2e za ispiti-
vanje tadnosti ni§anskih sprava.
Barutna komora sluii za smeStaj metka i sago-
revanje barutnog punjenja. Na zadnjem delu komore
nalazi se navoj za navijanje nosaCa tahure koji je
osiguran vijkom. Nosad dahure je prstenastog oblika
sa dva ispusta, koji sluSe za vodenje i pridriavanje
zadnjeg dela Cahure metka, oslanjanje venca (ahure
i ravnomeran otok barutnih gasova.
Brava sluzi da se pomoiu nje izvrSi zabravlji-
vanje zatvarada sa cevi, a sastoji se od: tela, rudica
i osiguraSa. Telo brave je prstenastog oblika. Na unu-
traSnjoj strani tela ima navoje i detiri rebra za
zabravljivanje zatvarada. Na donjoj strani tela brave
nalaze se dva graniinika, koji ogranidavaju okre-
tanje brave oko cevi, i breg koji pomocu brega na
11
udaratu spretava prevremeno okidanje mehanizma.
Rutice su spojene za telo brave zavarivanjem. U de-
snoj rutici smeSten je osigurad brave, koji sluti
da onemoguti okretanje brave kad je zatvarac za-
bravljen, a sastoji se od tela, opruge, Сера i poluge
osigura&a.
9. — ZatvaraC (si. 3) sluii da zajedno sa bravom
zatvori cev, izvrSi zabravljivanje i obezbedi bestr-
zajnost topa. Sastoji se od: tela zatvaraca, oslone
ploie, udarne igle sa oprugom i mlaznika.
Hl. 3 — Delovl zatvaraia
Telo zatvaraca na prednjem delu, sa spoljne
strane, ima cetiri isprekidana rebra preko kojih se
zatvarad zabravljuje, leziSte za smeJtaj oslone ploie,
lefciSte za udarnu iglu sa oprugom i tri otvora sa na-
vojima za vijke — utvrdivaie oslone ploie. Na zad-
njem delu tela zatvarada su navoji na koje se navija
obloga mlaznika. U unutraSnjosti tela zatvarada
nalaze se cetiri simetritno rasporedena mlaznika,
12
kroz koje pri opaljenju metka istiSu barutni gasovi,
Sija reaktivna sila uravnote£uje silu trzanja topa.
Sa donje Strane je viljuska sa kojom se zatvaraS
uSvrJcuje za telo mehanizma za zapinjanje i oki-
danje.
Udarna igla vr§i opaljenje kapsle metka, a njena
opruga je potiskuje unazad pri ponovnom zatvaranju
zatvaraSa. Na prednji kraj udame igle navuSena
je i utvrdena udarna opruga koja se ne moJe odvo-
jiti od udarne igle.
Zabranjeno je odvajanje udame opruge od udar-
ne igle, a ako dode do odvajanja — spajanje sa
udamom iglom moze izvrSiti samo majstor puskar.
Mlaznik sluii za usmeravanje mlaza barutnih
gasova, a sastoji se od: tela mlaznika, obloge sa
ruSicom i tri vijka kojima se telo mlaznika vezuje
za oblogu. Mlaznik sa telom zatvaraSa obrazuje
jednu celinu — zatvaraS. Sa donje strane zatvaraSa
nalazi se koso povijeni otvor za prolaz udaraSa.
Zabravljivanje zatvaraSa vrsi se pomoSu ispre-
kidanih rebara na zatvaraSu i bravi.
10. — Mehanizam za zapinjanje i okidanje (si. 4)
sluii za opaljenje metka. Sastoji se od: tela, delova
za zapinjanje, delova za okidanje i delova za osi-
guranje.
Telo mehanizma sluzi za smeStaj delova za zapi-
njanje, delova za okidanje i delova za osiguranje,
za utvrdivanje kraka lafeta za mar§ i za spajanje
zatvaraSa sa eevi. Dufc tela mehanizma postoji otvor
za smestaj vretena sa oprugom, a sa prednje strane
navoj u koji se uvija Sep vretena sa gumenim od-
bojnikom. Na donjoj strani tela nalazi se verti-
kalan otvor za smeStaj zapinjaSe i opruge zapinjaSe,
a unutar otvora navoj u koji se uvija Sep zapinjaSe
13
koji sluii kao donji oslonac opruge zapinjade. Uprav-
no na ovaj otvor nalazi se otvor za smeStaj osovine
rudice za okidanje sa osiguradem od prevremenog
opaljenja (sa kojim osovina cini jednu nedeljivu
celinu). Na prednjem delu tela, sa donje strane, nalazi
se ispust sa otvorom koji sluii da se udvrsti krak
Si. 4 — Delovi mehanizma za zapinjanje t okidanje
lafeta za telo mehanizma za zapinjanje i okidanje.
Sa leve strane tela u visini osovine zapinjade nalazi
se viljuSkasti ispust, u koji ulazi zub osigurada rudice.
Gornja strana tela je delom iilebljena i prizmasta,
sa dva popredna otvora za utvrdivanje tela za cev.
Na zadnjem delu tela nalazi se leiiSte sa otvorom
za smeStaj osovine zatvarada sa kojim se spaja zatva-
rad i udarac. Sa desne strane tela mehanizma je
detvrtasti ispust, koji sluzi da ogranidi okretanje
14
osovine rutice za okidanje i poluge osiguraca pre-
vremenog okidanja navise.
Delovi za zapinjanje sluze da zapnu udarat.
Sastoje se od vretena sa oprugom i zapinjate sa
oprugom. Vreteno je valjkastog oblika. Na njegovom
zadnjem delu nalazi se uzduzni otvor, u koji ulazi
kraci krak udarata. Na prednjem delu nalaze se dva
prstenasta venca, koji su s donje strane zaseceni
i klize po gomjem delu zapinjate. Na vreteno je
navutena opruga koja je svojim prednjim delom
oslonjena na zadnji prstenasti venae vretena, a zad-
njim na suieni deo uzduinog otvora tela mehanizma.
Zapinj ata sa oprugom sluii da zadrii zapeto vreteno
u zadnjem polozaju do izvrSenja okidanja. Na gornjoj
strani se nalazi zub sa izrezom kojim zadrzava vre-
teno u zapetom poloiaju, zaskatuci za prednji prste-
nasti venae vretena i prstenasti venae koji sluii kao
gomji oslonac opruge zapinjate. Na donjem delu
ima zasek na koji naleze ivica zasetenog dela osovine
rueice za okidanje. Opruga zapinjate je navutena
na zapinjacu i sluzi da je stalno potiskuje naviSe.
Delovi za okidanje sluie da se pomotu njih oslo-
bodi vreteno i na taj natin izvr§i okidanje. Sastoje
se od: rutice za okidanje sa osovinom i osiguratem,
udarata i udame igle sa oprugom —koja je smestena
u zatvaratu. Rucica sluii da se pomocu nje izvrSi
okidanje. Ima telo i glavu sa otvorom za spajanje
sa osovinom. Mali vertikalni otvor na glavi rutice
sluii za prolaz iivije — utvrdivata rutice sa osovi-
nom. U unutrasnjosti tela rutice smeSten je osigurat
rutice. Sa zadnje strane telo rutice zatvara se cepom.
Osigurat ruiice svojim zubom u leiiStu viljuSkastog
ispusta na telu osigurava ruticu od slobodnog pada-
nja, a sastoji se od tela sa zubom, opruge, tepa i
poluge. Osovina rutice sluii da omoguci okidanje, a
15
osigurad od prevremenog opaljenja da onemogudi
okidanje dok se zatvarad ne zabravi. Osovina ima
vertikalni otvor, za prolaz divije — utvrdivada, koja
se spaja sa glavom rudice. Sa donje strane ima zasek
za povladenje zapinjade nanize. Osigurad od prevre-
menog opaljenja je dvrsto vezan za osovinu rudice
za okidanje i plodasto-ugaonog je oblika. Udarad sluii
da svojim duiim krakom izvrSi udar na udarnu iglu.
Sastoji se od tela, kradeg kraka sa todkicem i duzeg
kraka. Otvor ispod kradeg kraka sluii kao leziSte za
osovinu zatvarada. Izmedu krakova udarada nalazi
se breg, koji pomodu brega na bravi zatvarada spre-
dava da ne dode do opaljenja metka u cevi, ako iz
bilo kojih razloga dode do prevremenog okidanja.
Na vencu osovine zatvarada i udarada nalazi se osi-
gurad poloiaja osovine i zasek kojim se ogranicava
hod poluge osigurada od prevremenog okidanja.
11. — Lafet sluzi da spoji sve delove u jednu
celinu i da topu obezbedi potrebnu stabilnost pri
gadanju i na marsu. Lafet se deli na gornji i
donji deo.
12. — Gornji deo lafeta (si. 5) spaja cev sa
donjim delom lafeta. Pomocu ogrlice spojen je sa
cevi. Gornji deo lafeta ima ove delove: telo, spravu
za davanje elevacije cevi, stozer, spravu za davanje
pravca cevi, nosad niSanske sprave i ogrlicu sa seg-
mentnim zupcanikom.
Telo gornjeg lafeta sastoji se od: osnove, dve
stranke i stoiera koji su medusobno povezani i dine
jednu celinu. Na levoj stranki je vijcima udvrSdena
kutija sprave za davanje elevacije cevi i nosad niSan-
ske sprave.
Na osnovi se nalazi lefciSte za smeStaj kutije
sprave za davanje pravca cevi. Na gornjem delu
stranki su lezista za smestaj bronzanih dahura i
16
ramena ogrlice. Stozer lafeta je zavaren za osnovu
i ima kruino konusni ileb za utvrdivanje gornjeg
lafeta sa telom donjeg dela lafeta.
SI. 5 — Delovi gornjeg dele lafeta
Sprava za davanje elevacije cevi sluii za pokre-
tanje cevi po vertikalnoj ravni — elevaciji. Verti-
kalno polje dejstva sprave iznosi od —20* do +35*.
Sprava za davanje elevacije cevi ima ove delove:
kutiju sprave. pui sa osovinom, puino kolo, to£ki£
sa rudicom i glavnu osovinu sa zupcanikom. Kutija
sprave je priCvrSdena vijcima na levu stranku. Oso-
vina puia i puz izradeni su od jednog dela i spojeni
pomocu dva radijalna kuglitna lezaja sa kutajom
sprave. Na prednjem delu osovine puia koji izlazi
iz kutije, navuCen je to£ki£ sa ruCicom kojim se
pokrece sprava za davanje elevacije, a time i cev
topa. Puzno kolo smeSteno je u kutiju sprave i navu-
17
(eno na glavnu osovinu. Glavna osovina zajedno sa
zuptanikom izradena je od jednog dela. Jedan kraj
osovine spojen je sa kutijom, a drugi je u kuglitnom
le?.i$tu (smeSteno u otvoru na desnoj stranki).
Sprava za davanje pravca cevi slufci za grubo
i fino pokretanje gornjeg lafeta sa cevi po horizon*
talnoj ravni. Honizontalno dejstvo pri finom pokre-
tanju iznosi maksimum 10’ (1*80), a iskljutivanjem
sprave — pri grubom pokretanju cevi iznosi 380*
(64-00). Sprava za davanje pravca cevi ima ove
delove: telo, vreteno sa totkitem i nosat sprave.
Telo sprave je prstenastog oblika sa dva ispusta sa
popretnim otvorima za prolaz vretena sprave. Kruzni
deo tela je raseten tako da postoje dva prstena. Jedan
prsten je postavljen na venae stoiera gornjeg lafeta.
Drugi deo prstena postavljen je na venae leftSta
stozera na telu donjeg lafeta i oko njega je okretan.
Donji prsten je sa leve strane raseten i na njega je
priivrSiena spojnica sa polugom koja sluSi da uklju-
cuje i iskljucuje spravu. Kad je poluga spojnice u
donjem poloiaju, spojnica je ukljutena i donji prsten
tela spraive ivrsto naleie na venae leziSta stoiera.
Zbog trenja lafet se ne moie grubo pokretati po
pravcu, vet se njegovo fino pokretanje vr§i spravom
za davanje pravca cevi. Kad je poluga spojnice u
gomjem poloiaju, sprava je iskljuiena i lafet se
moie pokretati rukom u krugu od 360’.
Vreteno sa totkitem sluii za fino pokretanje
gornjeg dela lafeta po pravcu. Krajevi vretena po-
kretu se kroz popretne otvore na ispustima tela, a
prolaze kroz nosat sprave. Nosat sprave je tvrsto
vezan vijeima za osnovu gornjeg dela lafeta, pa se
okretanjem vretena krete d gornji deo lafeta.
Nosat niSanske sprave sastoji se od: nosata,
leiiSta niSanske sprave i utvrdivaia. Nosat je ugaona
ploia, koja je vijeima vezana za ispust ramena ogr-
18
lice. Vijci slide i za ispitivanje tadnosti niSanske
sprave po pravcu. LeiiSte nosaCa niSanske sprave
ima prorez u koji ulazi klizaC na telu niSanske sprave.
U prorezu se nalazi vijak, koji ograniiava prednji
poloiai niSanske sprave. Leziste ni&nske sprave
vezano je za nosac vijcima isood kojih su podlo^ne
plotice. Vijci sluze za ispitivanje niSanske sprave
po visini. UtvrdivaC niSanske sprave sltdi da utvrdi
niSansku spravu u njenom leiiStu, a sastoji se od:
plote, poluge utvrdivata, vijka, opruge poluge utvr-
divata, koja je navucena na vijak i osigurana cilin-
dridnom tivijom.
13. — Donji deo lafeta (si. 6 i 6a) sluii da se na
njega postavi gomji deo lafeta i da omoguci gadanje
i prevoienje topa. Donji deo lafeta sastoji se od:
tela, kraka lafeta, rama podvoska, lefciSta stoZera,
gibnjeva (top M60A) i totkova.
Telo donjeg lafeta sluii za smeStaj stozera gor-
njeg lafeta, utvrdivanje stoZera, vezivanje kraka
lafeta i rama podvoska. Sa leve strane le?,ista stoZera
smeSten je utvrdivat kojim se stoier utvrduje u
le2i§tu. Za telo, preko osovina koje su utisnute u
njega, vezan je krak lafeta i ram podvoska.
Krak lafeta sluii da se na njega oslanja top u
borbenom polozaju, a pri transportovanju vutom —
kao ruda za vutu i utvrdivanje cevi. Krak lafeta je
spojen sa osovinom tela. Preko zupfcaste zglobne
spojnice, pomocu stege sa utvrdivadem, utvrduje se
u geljeni polozaj. Kod pripreme topa za mar§ strelice
na telu i kraku lafeta se poravnavaju. Sa gomje
strane kraka lafeta pridvrscena su ramena sa utvr-
divaiem koja ojafavaju krak lafeta i pomodu njih
se on vezuje za ispust na telu mehanizma. Krak
lafeta se zavrSava petom sa obodom. Sa leve strane
smeSteno je oko za motomu vuiu, koje ima dva polo-
19
zaja — polofcaj za mar§ i poloiaj uz krak, a u njih
se utvrduje utvrdivaiem. Sa desne strane kraka
nalazi se leiiSte spojne osovine viljuSke zapreinog
pribora za vucu topa.
Ram podvoska sluft da se na njega postave gib-
njevi i toCkovi i da se omoguci prevoienje topa u
borbenom poloiaju. Ram podvoska je vezan za telo,
kao i krak lafeta.
SI. 6 — Donji deo lafeta topa M60
20
GIBKJEVI
LEZlbTE STOSeRzA
RAM PODVOSKA
мн
UTVRDJIVAC
STEGE PODVOSK^JI
Q-stega podvosk;
yiVRanVAt SIEGE KRAKA
S7EGA KRAKA
KRAK
КАЖЛ KRAKA
uiX’RiviVzV':
CKO ZA VuCU
U1VRIJJFV7-.C
OKA ZA WtU
L’n’RIUIVAt
SPCJ>Л CSa.TNE
leSiSte spcuke
OSCMNE ZAPREt'CG
PRIBCRA
РКГА ZA ОГКШ1
SI. Ca — Donji deo lafeta topa M60A
Gibnjevi su oprufcni sa cilindricnim oprugama.
Na mar§u oni ostvaruju elastidnu vezu izmedu toiko-
va i lafeta. Gibnjevi se sastoje od: kutije, opruga i
rukavaca.
Todkovi imaju ove delove: gume, naplatke i
glaviine. Glav&na tocka sluii da se na njega utvrdi
naplatak toCka i todak preko lezajeva poluosovine
poveie sa podvoskom.
14. — NiSanske sprave. Bestrzajni top 82 mm
M60 i M60A ima: mehani&ki niSan, niSansku spravu
M60, niSansku spravu M72 i pasivni niSan 5X80.
15. — Mehanicki niSan sluzi za niSanjenje i
upravljanje cevi oruda u cilj, kada se ne moie koris-
titi Ш kada nema vremena da se na orude postavi
niianska sprava (iznenadni napad neprijatelja i si.).
Prednji niSan (si. 7) je pomocu osovinice spojen
sa ispustom grivne i osiguran podloznom plo&com i
rascepkom. Sastoji se od: muSice sa ugradenim izvo-
rom svetlosti (tricijum-gas), opruge i regulacionog
vijka za rektifikadju po visini sa osiguraiem, zaStit-
nika muSice-viljuJke i potiskivafa niSana sa oprugom.
Zadnji niSan (si. 7a) je utvrden za nosafi nisan-
ske sprave pomodu dva vijka, koji istovremeno sluie
za rektifikadju niSana po pravcu. Sastoji se od:
postolja; pruine opruge; klizafia skale daljine sa gaj-
kom; klizada sa oprugom i zubom za zauzimanje
temperatumih popravki; ploCe sa skalama daljine i
vijka sa podloSnom ploiom i navrtkom.
Pruzna opruga je namenjena da plocu, klizai
skala daljine sa gajkom i klizai za zauzimanje tem-
peraturnih popravki dvrsto dr2i u vertikalnom polo-
Zaju pri ni&njenju, a u horizontalnom poloZaju pri
marSevanju i premeStanju topa. Gajka kliza&a skala
22
daljine se u zeljenom polozaju ufcvrScuje sa dva
uskocna zuba i oprugama.
Na levoj strani plofe izgravirana je skala daljine
za svakih 100 m, podev od 300 do 500 m za gadanje
metkom M60 i veXbovnim metkicem 20 mm M65.
St. 7 — Delovl prednjcg niiana
Na desnoj strani je skala daljine izgravirana za
svakih 200 m poiev od 400 do 1200 m za gadanje
metkom M72. Ciljevi na daljinama manjim od 300 m,
odnosno 400 m, gadaju se sa podeljkom niSana »300«
(»400«). Za gadanje nocu, pored zareza sa strane, u
gajku su ugradena dva izvora svetlosti (tricijum-gas).
Pri niSanjenju nodu voditi racuna da svetle taike
na musici i gajki obrazuju krst, tako da cilj bude
23
u centru krsta. Popravka daljine za metak M72 za
temperaturno podruije iznad 4-30*C vr§i se oznakom
»+< na klizaCu, a ispod 0*C sa oznakom » —« na
klizaCu.
SA ЗЮ1АМЛ PALM
SI. 7a — Delovi zadnjeg nliana
16. — NiJanska sprava M60 (si. 8) slufci za ni5a-
njenje pri neposrednom gadanju topom na daljinama
do 1500 m i za merenje daljina od 200 do 1000 m.
Pomodu klizaca niSanska sprava se spaja sa nosaCem
niSanske sprave. Okretanjem to&kica niSanske sprave
pokrede se koncanica i zauzima potrebna daljina.
NiSan i rnuSica slu£e za grubo upravljanje ni&nske
24
sprave u cilj, a gumeni zaStitnik Stiti okular i oko
niSandzije od povreda pri niSanjenju a gadanju. Telo
nisanske sprave spaja sve delove u jednu celinu.
NiSanska sprava se Suva i nosi u kofcnoj futroli.
St. 8 — N Hanska sprava MdO
Копёашса niSanske sprave M60 (si. 8a) sluii za
niSanjenje, zauzimanje daljine i preticanja, proveru
mogudnosti gadanja kroz meduprostore, pored krila
i preko vlastitih jedinica, za odredivanje daljine i
za merenje horizontalnih uglova. Pomodu skale da-
ljine koja je izgravirana od 0 do 1500 m i indeksa
skale daljine zauzima se daljina pri ni&unjenju i
gadanju. Skalom preticanja zauzima se preticanje pri
gadanju pokretnih ciljeva, a mogucnost skale je 0-30
levo i 0-30 desno. Pomodu skale preticanja prove-
rava se mogucnost gadanja kroz meduprostore. Vred-
nost jednog podeljka na skali preticanja je 0-05.
Ротоби skale za merenje daljine, na osnovu poznate
25
Л1А1Л1А1Л1Л1.
лицд z* rreVHit м/>м
•М Wi*V W<A
$лди £л мгжл< акдм”
*лл С£*О’Л'&в’л< >/ч«и
A V«25m
I I I lllllir**3*"
SI. 8a — Konfanica niianske sprave M60
UTV/tOlV^.
SL 8b — Pribor ла osvetljavanje nUanske sprave M60 поди
26
visine i Sirine tenka, mozemo odrediti daljinu od 200
do 1000 m. Dve isprekidane linije (linija sigumosti)
nemaju nikakav praktiSan znadaj, te se kao takve
zanemaruju.
Pribor za osvetljavanje (si. 8b) sluzi za osvetlja-
vanje konSanice niSanske sprave prilikom gadanja
nocu i u drugim uslovima ogranidene vidljivosti.
Za izvor struje koristi se baterija od 8 V, a sijalica
je od 2,5 W. Pribor za osvetljavanje Suva se u koinoj
futroli smeStenoj na remniku futrole niSanske sprave.
Prilikom pakovanja pribora u futrolu, treba obratiti
painju da se sijalica ne upali.
17. — NiSanska sprava M72 (si. 9) sluii za niSa-
njenje pri neposrednom gadanju topom na daljinama
do 3000 m i za merenje daljine od 200 do 1200 m.
NiSanska sprava M72 ima iste delove kao i M60 (t. 16).
SI. 9 — Niianska sprava M72
18. — KonSanica (si. 9a) slu2i za: niSanjenje, za-
uzimanje daljine i preticanja, merenje daljine do
cilja, proveru mogucnosti gadanja kroz meduprostore
i preko vlastitih jedinica, merenje horizontalnih uglo-
27
va i zauzimanje temperatumih popravki. Skalom za
preticanje proverava se mogucnost gadanja kroz me-
duprostore, Vrednost jednog podeljka je 0-05. Uku-
pna vrednost skale je 0-40 u jednu i 0-40 u drugu
stranu. Pomocu skale za merenje daljine na osnovu
poznate visine (2,5 m) tenka, mozemo odrediti daljinu
od 200 do 1200 metara.
Ni§anjenje u oilj vrsi se velikom strelicom (nepo-
kretni Hi frontalno pokretni cilj), odnosno jednom
od crtica skale preticanja (bocni i koso-pokretni cilj).
Daljina do cilja se zauzima poravnavanjem crtice
komandovanog podeljka na skali daljine sa indek-
som, a zatim se daje potrebna elevacija cevi. Kada
se za gadanje upotrebljava metak M60 ill veibovni
metkic 20 mm M65, koriste se podeljci 1 e v e skale
daljine sa oznakom »M60«, a za gadanje metkom
M72 — podeljci desne skale daljine sa oznakom
»M72«. Vrednost jednog podeljka na skalama je
100 m.
28
Preticanje se zauzima podeljcima skale pretica-
nja. Provera mogudnosti gadanja kroz meduprostore
i preko vlastitih jedinica vr§i se pomodu skale preti-
canja, odnosno skale daljine, a prema odredbama
t.136—145. Horizontalni uglovi se mere skalom pre-
ticanja u granicama do 0-80. Ako treba izmeriti veci
ugao, prenosi se odgovarajuci broj podeljaka — po-
meranjem sprave za davanje pravca. Kondanica
niSanske sprave i indeks skale daljine su osvetljeni
pomodu tricijum-gasa. Na taj nacin, omogudeno je
normalno niSanjenje i gadanje svih ciljeva dije se
siluete nocu mogu osmotriti golim okom.
Okular nisanske sprave je podeSen za —0,5 do
—1 dioptrije. Na okular je nameStena gumena Skoljka
za udobnije niSanjenje. Kada se gadanja izvode pod
uslovima jake svetlosti, prilikom izlaska ili zalaska
sunca, radi ublazavanja ili smanjivanja kontrasta na
okular se mo2e postaviti filter.
Popravke tablidnog ugla zbog uticaja tempera-
ture na minu M60P2R i metkic M65 ne treba vrSiti
jer su zanemarujuce. Popravke za metak M72 (si. 9b)
vrSiti po sledecem:
— za temperatumo podrudje iznad + 30*C niSa-
niti vrhom vertikalnih crta ili strelica gornjeg reda
skale za preticanje, a
— za temperatumo podrudje ispod O’C niSaniti
vrhom velike crte ili donjom ivicom vertikalnih crta
(iz donjeg reda) kada se zauzima preticanje.
19. — Pasivni ni§an 5 X 80(j) (si. 9c) je optidko-
-elektronski nKansko-osmatradki uredaj namenjen za
gadanje topom nocu i osmatranje bojiSta. Uredaj radi
na principu iskoriSdavanja i pojadavanja prirodne
bele svetlosti malog intenziteta (svetlost Meseca i
Zvezda). Pored osnovne namene, pasivni ni§an sluii
i kao detektor izvora aktivnih sredstava IC zradenja.
29
KADA X. TEMPERATURA IZNAD •ЗО’С
SI. 9b — KorfSdenje skate preticanja pri olklanjan^u tern,
razlika
Komplet pasivnag niSana safcinjavaju: pasivni
niSan PN 5x80; rezervni delovi. alat i pribor.
Pasivni ni§an ima sledece glavne delove: objek-
tiv, pojaiavac svetlosti slike, okular, sistem konfca-
nice i izvor napajanja.
lehiite akonilfttorske baterije
SI. 9c — Pasivni niian 5X80 (j)
30
Objektiv sa&njava katodioptidki sistem (kombi-
nacija sodiva i ogledala) velike svetlosne jadine i
namenjen je za formiranje slike cilja na fotokatodi
pojadavaca. Svi element! objektiva smeSteni su u
kudiSte koje istovremeno sluzi i za smeStaj pojada-
vada, kondanice i izvora napajanja. Na kuciStu objek-
tiva se nalaze: gumena zastitna кара, prsten za
daljinsko izoStravanje, prekidad napona, utvrdivad
polozaja blende i prikljudne stope.
Gumena zastitna кара stiti uredaj od upada
svetlosti velikog intenziteta i objektiv od mehanid-
kih oStedenja.
Prsten za daljinsko izoStravanje sluii za dobi-
janje oStre slike posmatranih predmeta na daljinama
od 30 m u beskonadnost.
Prekidac napona je namenjen za ukljudivanje i
iskljudivanje napona i za podeSavanje intenziteta
osvetljenosti koncanice. Ima 11 polozaja, od kojih
jedan sluii za ukljudenje napona, jedan za iskljudenje
napona, a 9 za podeSavanje intenziteta osvetljenosti
kondanice. Utvrdivad polozaja blende sluii za postav-
Ijanje blende u poloiaj kojim se eliminiSe itetno dej-
stvo suviSne svetlosti, koja dolazi u objektiv sa hori-
zonta osmatranja i slidno, u gomjoj polovini vidnog
polja okulara.
Prikljudna stopa sluii za spajanje sa odgovora-
jucim adapterom, pomocu koga se nisan postavlja «
na nosad niSanske sprave.
Pojadavac svetlosti slike sluZi da belu svetlost
(iz prirode) malog intenziteta pojaca za preko 30.000
puta i tako do odredenih granica obezbedi jasnoiu
vidljivosti slike u vidnom polju.
On ima automatsku kontrolu intenziteta svet-
losti, dime se obezbeduje odriavanje konstantne
osvetljenosti slike unutar dozvoljenih granica. U slu-
31
daju pojave svetlosti prekomernog intenziteta ure-
daj se automatski iskljuduje iz napona, dime se Stiti
oko niSandfcije od zaslepljenja (sludaj bleska pri opa-
Ijenju iz topa, upad svetlosti iz fara automobila,
eksplozija mine na dlju i st). Cim se smanji preko-
meran intenzitet svetlosti, uredaj se sam ponovo
ukljuduje.
Okular slufci za posmatranje slike bojiSta (sa
razliditim objektima) .i kondanice formirane na anod-
nom ekranu pojadavada. Pomocu prstena podeSava
se oStrina vida u granicama —5 dioptrija. Poravna-
vanjem bradavice na prstenu i telu okulara, okular
se podesava na nulti podeljak u nodnim uslovima.
Odna Skoljka stiti niSand^iju od povreda, a pomidne
blende unutar odne Skoljke onemogucavaju izlazak
svetla iz uredaja i osvetljavanje lica (demaskiranje)
niSandiije kada ne niSani.
Sistem kondanice dine nosac kondanice, konca-
nica i svetlosni izvor. Nosac kondanice je smeSten
na prednjem gomjem delu kuoiSta objektiva i sluii:
da se za njega spoji kondanica, kao lefciSte svetlosnog
izvora, i da omoguci rektifikaciju niSana. Sa leve
strane ima Sestougaoni vijak za rektifikaciju po
pravcu, a sa zadnje strane vijak za rektifikaciju po
visini. Na gornjoj strani nalazi se vijak-nosad svet-
losnog izvora. Okretanjem vijka za rektifikaciju po
pravcu u pravcu kazaljke na satu, kondanica se
pomera u levu stranu i obratno. Okretanjem vijka
za rektifikaciju po visini u istom pravcu, kondanica
se pomera nanize i obratno. Pomeranjem kondanice
u vidnom polju u jednu stranu, pomera se srednji
pogodak u suprotnu stranu. Kondanica se po pravcu
i visini moie pomerati u svaku stranu po 0-23, sa
tadnoSdu od 0,5 hiljaditih (0-00,5).
32
KonCanica (si. 9d) sluii za rektifikadju niSana
merenje i zauzimanje daljine, niSanjenje i zauzi-
manje preticanja. KonCanica ima skalu za merenje
daljine na osnovu poznate visine tenka (2,5 m), skalu
daljine i skalu preticanja.
Skala za merenje daljine je namenjena za odre-
divanje daljine od 300 do 700 m. Postupci i rad su
isti kao sa skalom za merenje daljine na osnovu
visine tenka kod nisanske sprave M72.
I-Skala preticanja
2* Skala za merenje daljine na osnovu v«me tenka 2.5 m
3.- Skala daljine
SI. 9d — Kondanica pasivnog niiana
33
Skala daljine sluii da se pomocu nje zauzme
odredena daljina do oilja. Kada se gada minom M60,
□snovni niSan je vrh vertikalne crtice, oznadene sa
leve strane brojem 3, §to odgovara daljini 300 m.
Donji kraj ove crtice odgovara daljini od 400 m. Vrh
donje vertikalne crtice odgovara daljini od 500 m,
a njena donja ivica, oznadena brojem 6, daljini od
600 m. Kada se gada metkom sa reaktivno-kumula-
tivnim zrnom M72, na daljinama do 700 m, niSani
se vrhom gomje crtice, oznaCene brojem 6 sa desne
strane.
Skala preticanja sluii za zauzimanje preticanja
ori gadanju pokretnih ciljeva no6u. Vrednost preti-
canja je po 0-30 u svaku stranu, a vrednost jednog
oodeljka je 0-10. Kori&enje skale preticanja je isto
kao kod nisanske sprave M72. Svetlosni znak *+«
sluii kao nulti podeljak i koristi se pri rektifikaciji
niSana. KonCanica je osvetljena svetlosnim izvorom.
Izvor napajanja je akumulatorska baterija 2,48 V,
kapaciteta 0,7 Ah. SmeStena je u nosac baterije i
zatvorena poklopcem, koji sluii i kao »masa« za
zatvaranje strujnih kola. Izvor napajanja pasivnom
niSanu obezbeduje napon elektriCne energije koji
pobuduje elektromagnetni sistem pojaCavada svetlosti
slike. Akumulatorska baterija se puni pomodu speci-
ialnog punjafa. prikljucivanjem na gradsku mreiu
220 V 50 Hz. Puni se strujom ja&ine 70 mA u traja-
nju od 14 Casova.
Od rezervnih delova PN 5X80 ima dve akumu-
latorske baterije 2,48 V. Pribor ni§ana sa&njavaju
futrola sa uprtacem za noSenje niSana, punjad aku-
mulatorske baterije, flanelska krpa, Cetkica za diSce-
nje niSana, adapter i kofer. Kofer je izraden od poli-
estera i sluii za pakovanje niSana, rezervnih delova,
alata i pribora. Pomoiu adaptera pasivni ni§an se
udvr§6uje na nosai niSanske sprave i ima: oslonac
34
sa dva otvora za spajanje sa prikljuCnim stopama,
poluSnu vezu i klizat. Adapter se, naCelno, ne odvaja
od pnikljuCnih stopa pri transportu niSana.
Od alata pasivnom nisanu pripada Sestougaoni
kljut za rektifikadju i odvrtka.
20. — Radi zamene polomljenih i neispravnih
delova i radi lakSeg rukovanja i odrisavanja, bestr-
zajnom topu pripadaju odgovarajuCi rezervni delovi,
alat i pribor (RAP). Svi delovi RAP nose se u plat-
nenoj torbici.
Rezervni delovi (si. 10) sluSe da posluga mo£e
zameniti polomljene ili oSteCene delove prilikom
upotrebe topa. Sastoje se od:
— udaroe igle sa udamom oprugom,
— udaraca,
— 3 vijka oslone ploCe,
— vretena, i
— opruge vretena.
Alat (si. 11) je namenjen za rasklapanje i skla-
panje topa. Dvostrana odvrtka sluft za odvijanje
vijaka oslone ploCe. KljuCevi broj 14 i 17 sluze za
odvijanje navrtki prilikom rasklapanja mehanizma
za zapinjanje i okidanje, pri ispitivanju niSanske
sprave i za odvijanje Сера. Poluga sluii za zapinjanje
vretena posle sklapanja mehanizma za zapinjanje i
okidanje i pri zameni udaraCa.
Pribor (si. 12 i 12a) omogudava lak5e CiScenje,
Cuvanje i odiiavanje topa. Sastoji se od slede&h ele-
menata:
— Cetke sa navlakom,
— kantice za ulje i kantice za podmaz,
— ploCe za ispitivanje taCnosti niSanskih sprava,
— diepne lampe,
— nosaCa metaka,
35
UdaraS
Vteteno
Opruga vretena
SI. 10 — Rezervni delovi topa
36
SI. 11 — Alat pri topu
37
SI. 12 — Pribor topa
1. — NosaO met aka; 2. — DZepna lampa; 3. — РЫа za Upltlvanjc
tatnosti dubina; 4. — Kanap; S. — Voawk; 9. — Kantica za ul)c;
7. — Kantica za podmaz: 8. — Rukavlca od plains 9. — Tehnltka
knjitica; 10. — Navlaka za tctku; 11. — Cclka.
SI. 12d — Pribor topa
38
— rukavice od platna,
— mekanog voska,
— tehni&ke knjiiice,
— torbice za rezervne delove, alat i pribor,
— dvodelnog drska distilice,
— futrole za drsku ftstilice,
— navlake za usta cevi,
— navlake barutne komore,
— kvadrant-libele, i
— niSanske tadke sa tricijum-gasom.
Na nosadu M60 nose se tri metka, a na prtenom
nosadu M72 nosi se jedan metak.
Priboru za niSansku spravu (si. 13 i 13a) pripada
kozna futrola, tetfcica, flanelsko platno za &§cenje
okulara i objektiva, kombinovana odvrtka i fiiltar.
NiSanskoj spravi M60 prtpada jos i pribor za osvet-
Ijavanje koncanace.
SI. 13 — Pribor niSanske sprave M60
39
$1. 13а — Pribor niianske sprave M72
2) OPIS MUNICIJE
(1 ) Namena i opis metka sa kumulativnom
minom M60P2R
21. — Metak 82 mm sa kumulativnom minom
M60P2R (si. 14) namenjen je za uniStavanje tenkova
i oklopnih vozila. Moie se uspeSno upotrebiti i za
uniStavanje zive sile i vatrenih taiaka u bunkerima
i utvrdenim zgradama. Bnisani domet za cilj visine
3 m je 530 m, te se do te daljine moze najefikasnije
upotrebiti za gadanje pokretnih ciljeva (tenkova i
40
'1PJ.
eksploziwc hjnxwe $л
t£vmn iKQMTiucfvitoH
aemfAisz
St. 14 —• Metak sa kumula
tivnom minom M60P2R
St. IS — Kumtdativna mine
M60P2R
41
drugih oklopnih vozila). Metak se sastoji od: kumu-
lativne mine 82 mm M60P2R, tahure, barutnog pu-
njenja i topovske kapsle TK M28A2P3.
22. — Kumulativna mina M60P2R (si. 15) sas-
toji se od: upaljaia UTIM61 Hi UTIM61P1, balistiike
каре, kosuljice, eksplozivnog punjenja sa levkom i
kontralevkom, detonatora i stabilizatora.
23. — UpaljaE UTI M61 (si. 16) je udarni, tre-
nutno inercionog dejstva. Stalno je navijen na minu
i ne treba ga podeJavati prilikom gadanja. Spada u
grupu neosiguranih upaljada. UpaljaC se sigumo akti-
vira na prepreci postavljenoj pod uglom od 25* i
SI. IS — Delovi upaljata UTI M61
vedim u odnosu na ravan gadanja. Pri opaljenju
metka upaljad ne moze dejstvovati na odstojanju
manjem od 10 metara, §to obezbeduje armirajuci
42
mehanizam, a to znadi da je njegova sigurnost ispred
usta cevi najmanje 10 metara. Armiranje upaljaCa
vrsi se jednim delom u cevi, a drugim na putanji,
i dolazi kao posledica dejstva inercionih sila koje se
javljaju zbog ubrzanja mine u cevi. Upaljad je zaSti-
6en gumenom kapom koja se ne skida prilikom
gadanja.
Upaljai se sastoji od udamog i armirajuceg me-
hanizma. Udarni mehanizam se sastoji od tela upa-
Ijada, каре, peCurke sa nosatem i granidnikom nosaia,
igle sa granifcnikom, opruge upaljaia, udarne opruge,
vodice sa navlakom i osloncem. Armirajuci mehani-
zam se sastoji od: nosada kapsle sa kapslom i opru-
gom, armirajuce opruge, cevdice, prenosnog punjenja,
armirajucih kuglica, incercionog prstena i osigurava-
judih kugHca.
Telo upaljaCa sluii za smeStaj i spajanje svih
delova upaljada и jednu celinu.
24. — Balisticka кара daje mini pogodan balis-
tiCki oblik. Na gomjem delu ima otvor za name-
Stanje upaljada. Cvrsta veza izmedu upaljada i каре
ostvarena je pomocu prstenastog utvrdivada upa-
Ijada, a kod RKZ M72 ротоёи navoja и otvoru.
Na donjem delu кара ima navoje za spajanje sa
kosuljicom mine M60P2R ili bojeve glave RKZ M72.
25. — Kosuljica je namenjena da objedini и
jednu ceHnu sve delove mine. Na gomjem delu ima
navoje za spajanje sa balistiCkom kapom, a na
donjem navoje za uvrtanje tela stabilizatora mine
MG0P2R, a kod RKZ M72 navoje za vezu sa spoj-
nicom. Na cilindridnom delu kosuljice mine M60P2R
nalazi se centrirajude ojafcanje i bakami vodefci
prsten.
43
26. — Eksplozivno punjenje je smesa trotila i
heksogena u odnosu 50 :50. Eksplozivno punjenje
je formirano u vidu konusa i obloieno levkom od
bakra. Levak stiti eksploziv od oStecenja pri udaru
u cilj, a kontralevak Stiti eksplozivno punjenje od
delova upaljaca pri udaru mine u prepreku. Kroz
sredinu eksplozivnog punjenja do detonatora prolazi
sprovodna cevfcica Ciji je zadatak da prenese dejstvo
upaljafca ka detonatora mine M60P2R ill bojeve
glave RKZ M72.
27. — Detonator (si. 17) je namenjen da pri-
hvati detonacioni talas od upaljaSa i sopstvenom
detonacijom preda potrebne impulse eksplozivnom
punjenju. Obe mine imaju osigurane detonatore.
Osnovna odlika ovih detonatora je u tome §to
im se detonatorska kapsla u montaznom polozaju
nalazi izvan inicijalnog lanca, te se u sluCaju akti-
viranja bilo koje kapsle u upaljaiu dejstvo пеёе
preneti na prenosno detonatorsko punjenje.
28. — Detonator mine M60P2R se sastoji od;
tela, poklopca, detonatorskog kolafida, podmetaca ko-
lacida, ceviice, Cahure, armirajuceg prstena, armira-
juce opruge, nosaca kapsle sa driadem, kapsle M7A,
kapsle M17, drzaca nosaCa kapsle, opruge nosaia
kapsle i granidnika.
29. — Cahura (si. 18) je namenjena da se u nju
smesti stabilizator mine M60P2R ili raketni motor
sa stabilizatorom RKZ M72, barutno punjenje i
topovska kapsla, a sastoji se od tela i dna. Dno
dahure je izradeno kao poseban deo koji je uvijen
u iahuru. Telo Cahure je cilindridnog oblika i po
celoj povrsini je izbuSeno radi oticanja barutnih
gasova pri opaljenju 'metka. Otvori su prednika
6 mm. Na donjem delu tela ima navoje pomocu
44
1
St. 17 — Delovi dctonaiora za kumulativnu minu
M60P2R:
1. — Poklopac; 2 — Detonatorski kola£t6: X — Podme-
tafc kolaCila; 4. — cevttca; $. — Cahura; & — Armirajudl
prsten; ?. — A rm i raj u 6a opruga: 8. — Nosa6 kapslc
sn drAadcm; 9. — Telo delonntora; 10. — Kapala M7A:
IL — Kapsla Ml"; 12. — Driad поздба kapsle; 13. — Op-
ruga nosata kapsle; H. — GraniCnlk.
45
SI. 18 — Cahura za metak sa reaktivno-kumula-
tivnim zrnom №12
46
kojih je izvrseno spajanje sa dnom dahure. Na sre-
dini dna nalazi se otvor sa navojima za uvijanje
topovske kapsle.
30. — Barutno punjenje je namenjeno da pri
sagorevanju cevi oruda stvori potreban pritisak radi
izbacivanja mine sa odredenom poCetnom brzinom.
Barutno punjenje se sastoji od baruta, pripale i
obloge. Barut je nitrocelulozni i slobodno je nasut
u Cahuru. Obloga je od kartona i ima namenu da
sprefi ispadanje baruta iz iahure i da ga Stiti od
spoljnih uticaja. Pripala je od crnog baruta i sme-
stena je u celuloidnu cevdicu, a zatim u telo stabi-
lizators mine M60P2R. Kod reaktivno-kumulativnog
zrna M72 smeStena je u svilenu kesicu i uvijena
oko topovske kapsle. Barutno punjenje kod ovog
metka je sa gomje strane zaSticeno kartonskim
poklopcem.
31. — Topovska kapsla (si. 19 i 19a) svojim
dejstvom pali pripalu barutnog punjenja. Sastoji se
od tela, plamenika, pripale, inicijalne kapsle i udar-
nog valjiiia. Telo i plamenik su izradeni od mesinga,
a spojeni su pomocu navoja. Pripala je od crnog
baruta, koji je slobodno nasut u plamenik. Plamenik
je sa gomje strane zatvoren kartonskim poklopcem.
Inicijalna kapsla je smeStena u svoje leZiSte u telu
kapsle i ima ugraden nakovanj. Udami valj&c je
slobodno pokretan u svom leZiStu, a obezbeden je
od ispadanja mesinganim prstenom. Topovska kap-
sla je uvijena u dno (ahure i po potrebi se moZe
zameniti. Topovska kapsla za minu M60P2R nosi
oznaku TK M28A2P3, a za metak sa RKZ M72
TK M28A2P5. Razlikuju se po duZini plamenika.
47
POKLOPAC
PRIPALA
PLAMENIK
TELO KAPSLE
UDftR?»i VALJtlC
PRSTEN KAPSLE
INICIJALNA KAPSLA
SI. 19 — Delovi topovske kapsle TK M28A2P3
48
SI. 19a — Delovi topovske kapsle TK M28A2PS
(2) Funkcija metka sa kumulativnom minom
M60P2R
32. — Pri udaru udame igle u topovsku kapslu,
dolazi do njenog paljenja. Plamen topovske kapsle
pali pripalu barutnog punjenja, a plamen pripale
(prolazedi kroz otvore na stabilizatoru) pali barutno
ounjenje metka. PoSto je dahura metka izbuSena,
deo barutnih gasova potiskuje minu kroz cev, a
drugi deo prolazi kroz otvore na zatvaracu i stvara
silu reakcije <koja paraliSe silu trzanja, te na taj
nadin orude ostaje u stanju mirovanja (bez trzanja).
S obzirom na to da je cev topa iilebljena, to
mina, prolazeci kroz nju, dobija potrebnu obrtnu
brzinu, sto u 'kombinaciji sa zakoSenim krilcima na
otabilizatoru mine doprinosi stabilnosti mine na
putanji i pravilnosti njenog poloSaja pri udaru u
prepreku — cilj. To je veoma znadajno sa stanoviSta
formiranja i dejstva kumulativnog mlaza.
33. — Armiranje upaljada vr§i se jednim delom
u orudu, a drugim na putanji mine, i dolazi kao posle-
dica dejstva inercionih sila fkoje se javljaju zbog ubr-
zanja mine u cevi. Kad mina pod pritiskom barut-
nih gasova krene napred, inercioni prsten zaostaje,
savladujudi armirajucu oprugu, nalede na konusni
deo oslonca vodice i zabravi se. Na taj nadin oslo-
badaju se armirajuce kuglice i veza izmedu nosada
kapsle i vodice. Posle prestanka ubrzanja, nosad
kapsle, pod dejstvom svoje opruge i sile inercije
koja je izazvana usporenjem mine, polazi napred
zajedno sa kosuljicom i prenosnim punjenjem, sve
do udara u navlaku udvrScenu na vodici.
Radi postizanja odredenog stepena sigumosti
upaljada ispred usta cevi, nosac kapsle se na svom
50
putu lea prednjem polozaju najpre krete po svojim
spiralnim kanalima. U drugom delu ide pravolinijski,
sve do udara u navlaku.
Nosat kapsle u svom prednjem delu (ispred
kapsle) poseduje dve osiguravajute kuglice koje
spretavaju prolaz igle ka kapsli, sve dok on ne
napusti vodicu. Vreme koje je potrebno da nosat
kapsle prede put od svog donjeg polozaja do udara
u navlaku predstavlja vreme sigurnosti upaljata
ispred usta cevi. Kada nosat kapsle dode u prednji
polozaj, a igla svojim telom potisne osiguravajute
kuglice u stranu, dolazi do zabravljivanja nosata
kapsle sa vodicom i tada upaljat postaje potpuno
armiran. Posle tog procesa upaljat je osetljiv na
svaki dodir ili udar u prepreku.
34. — Kada vrh mine udari u prepreku-cilj,
zbog sile reakeije, peturka sa svojim nosatem polazi
unazad, savladujuti otpor opruge upaljata, i poti-
skuje iglu koja udarom u kapslu izaziva njeno
dejstvo. Dejstvo kapsle se preko prenosnog punjenja
prenosi na detonator koji aktivira eksplozivno pu-
njenje, odnosno bojevu glavu mine. Ako mina ne
udari vrhom upaljata u prepreku-cilj, vet botnom
stranom, upaljat te dejstvovati inerciono. U tom
slutaju gomji deo upaljata (peturka, nosat peturke
i igla) ostaje na svome mestu, a vodica sa nosatem
kapsle nalece na iglu i ikod upaljata izaziva inerci-
ono dejstvo.
35. — Pri rukovanju, transportu ili paraSutira-
nju nosat kapsle detonators se nalazi u montainom
poloiaju vezan drSatem. Zbog ubrzanja mine, sila
armirajuteg prstena svlati drzac sa nosata kapsle,
koji se tako odbravljuje od cevcice. Zbog sile iner-
cije, nosac kapsle savladuje svoju oprugu i zadriava
se u donjem polozaju, pa je time mina osigurana
51
u cevi, jer kapsla ne moie aktivirati prenosno deto-
natorsko punjenje. Nakon izlaska mine iz cevi opru-
ga postepeno potiskuje nosad kapsle ka gomjem
poloZaju sve dok se ne nasloni na granidnik, dime
je zavrseno armiranje i uspostavljen inicijalni lanac.
Sada je nosad kapsle sa kapslom u prenosnom deto-
natorskom punjenju. Dalja sigumost mine zavisi od
sigumosti upaljada. Posle udara mine u prepreku,
upaljad de aktivirati kapslu M7A na gomjem delu
cevdice. Sa kapsle M7A se prenosi inicijacija na
kapslu M17 i tetrilski pojacnik, koji de aktivirati
prenosno detonatorsko punjenje, a ono — eksplo-
zivno punjenje mine.
36. — Posle detonacije eksplozivnog punjenja,
razvijeni gasni produkti eksplozije se kredu u vidu
mlaza upravno na povrSinu kumulativnog udublje-
nja. Mlazevi se sudaraju i skupljaju u centralni
(op§ti) kumulativni mlaz, koji se postepeno suiava.
On se karakterise sve vedom gustinom dok ne, dosti-
gne najmanji prednik u iizi (fokusu) kumulacije.
Posle toga, centralni kumulativni mlaz se Jiri i
gustina se smanjuje.
Centralni kumulativni mlaz se krece brzinom
oko 8.000 do 10.000 m/s, temperaturom oko 20.000
do 30.000’C i pritiskom u zizi-fokusu oko 29.420—
490.328 bar, i kombinovanim dejstvom probija pre-
preku (oklopnu plodu). U sastavu centralnog kumu-
lativnog mlaza nalazi se i manji deo rastoplje-
nog kumulativnog levka i kontralevka, a vedi deo
krede se kao dvrsta masa u obliku cilindra iza cen-
tralnog kumulativnog mlaza (brzinom oko 1.000 m/s).
Nakon prolaza kroz prepreku, centralni kumulativni
mlaz jo§ poseduje znatnu energiju, koja oSteduje
vitalne delove borbenog vozila, izaziva detonaciju
municije u njemu i unistava posadu.
52
(3) Namena i opis metka sa reaktivno-kumulativnim
zrnom M72
37. — Metak 82 mm sa reaktivno-kumulativnim
zrnom M72 (si. 20) namenjen je za unistavanje bor-
benih vozila. Mo2e se upotrebiti za uniStavanje zive
sile i vatrenih tadaka u bunkerima i utvrdenim
zgradama. Brisani domet za cilj visine 2 m iznosi
775 m, za cilj visine 2,5 m — 860 m, a za cilj visine
3 m — 930 m. Do tih daljina metkom se mogu uspe-
§no gadati pokretni ciljevi.
Metak sa reaktivno-kumulativnim zrnom M72
moze se uspeSno upotrebljavati pri temperaturi od
-30’C do +40’C.
Metak 82 mm sa reaktivno-kumulativnim zrnom
M72 je sjedinjen i sastoji se od: reaktivno-kumu-
lativnog zma M72, barutnog punjenja, cahure i
topovske kapsle.
38. — Reaktivno-kumulativno zrno M72 (si. 21)
sastoji se od bojeve glave i raketnog motora sa sta-
bilizatorom.
39. — Bojeva glava (si. 22) se sastoji od: upa-
Ijafia UTM731, kosuljice, balisticke каре, eksploziv-
nog punjenja sa levkom i kontralevkom, detonators
M72 i spojnice.
UpaljaS UTM731 (si. 23) je udamo-trenutnog
dejstva. Prema stepenu osiguranja, spada u grupu
neosiguranih upaljafca, jer nema prekid inicijalnog
lanca. U sludaju dejstva kapsle, do§lo bi do aktivi-
rania upaljada, ali ne i bojeve glave. Pri opaljenju
metka sigumost upaljafca je 1,5 m od usta cevi.
UpaljaS je navijen na bojevu glavu i tako se
Suva i transportuje i ne treba ga podeJavati pri
gadanju.
53
«Г4*гм»о кичлмто
г/илнй_____________
SI. 20 — Metak за геак-
tivno-kumulativntm гт-
nom М72
SI. 21 — Reakttvno-ku-
midativno zrno M72
55
Upaljad ima ove delove: telo, pritezad, skiop
armirajudeg mehanizma i skiop inicijalnog lanca.
Skiop armirajudeg mehanizma ima armirajudi prsten,
oprugu i osiguravajuce kuglice, a skiop inicijalnog
lanca — kapslu KS1B, kapslu KL34 i prenosno
tetrilsko punjenje.
St. 23 — Driotrf upaljata VTM731
Upaljac obezbeduje sigurno delovanje na pre-
preku postavljenu pod uglom 25’ (i vedim) u odnosu
na ravan gadanja. U sludaju promaSaja cilja (pre-
preke) pri udaru vrhom u zemlju, dolazi do dejstva
upaljaCa i bojeve glave.
Balistidka кара, koSuIjica bojeve glave i ekspio-
zivno punjenje sa levkom i kontralevkom opisani
su u t. 24—26.
Detonator M72 (si. 24) ugraden je u reaktivno-
-kumulativno zmo M72. Kod ovog detonators izvr-
Sen je prekid inicijalnog lanca na taj nadin sto je
nosad kapsle postavljen izvan detonatora. Ako u
56
takvom poloiaju dode do aktiviranja bilo koje kapsle
u upaljata ili detonatoru, dejstvo se nece preneti
na detonatorsko eksplozivno punjenje. Ugradnjom
detonatora M72 u bojevu glavu, metak je svrstan
SI. 24 — Delovi dctonntora M72
57
u grupu osiguranih metaka, pa je tako osposobljen
za parasutiranje (izbacivanje) iz vazduhoplova.
Detonator M72 se sastoji od tela; armirajudeg
mehanizma (armirajuci prsten, opnuga, nosad kapsle
sa driadem i oprugom); nosada kapsle sa kapslom
M17; cevdice sa nosadem, granricnikom i inicijalnom
kapslom M7A, i prenosnog detonatorskog punjenja
(flagmatizovani heksogen FH-2).
40. — Raketni motor sa stabilize torom (si. 25)
sastoji se od: mlaznice i stabilizatora sa krilcima,
komore motora, dijafragme (diska), raketnog punje-
nja, opruge-kompenzatora, pripalnog mehanizma
M72 i spojnice.
Mlaznica slufci da bi sagoreli gasovi u komori
raketnog motora dobili §to vecu izlaznu brzinu, koja
je potrebna radi ostvarenja sile potiska. Izradena
je od delika i na krajevima ima navoje za spajanje
sa komorom raketnog motora i stabilizatora. Na gor-
njem delu mlaznice ugraden je bakmi vodeci prsten,
dija je uloga da na minu prenese obrtno kretanje,
vr5i zaptivanje cevi u toku kretanja zma i onemo-
guci prodiranje barutnih gasova ispred zrna, i da
pri polazu zrna osigura podetni pritisak barutnih
gasova, koji de omoguditi pravilno sagorevanje ba-
rutnog punjenja.
Stabilizator sa krilcima daje zrnu dodatnu sta-
bilnost na putanji. Stabilizator ima Sest krilaca
izradenih od aluminijske legure, koja su pridvrSdena
za zadnji kraj mlaznice.
Komora motora shizi da se u nju smesti raketno
punjenje i da obezbedi rad raketnog motora. Sa
prednje strane pomodu spojnice spaja se sa bojevom
glavom, a na zadnjoj strani spojena je sa mlaznicom
i stabilizatorom.
58
SI. 25 — Delovi raketnog motoro
sa stebilizotorom
59
Dijafragma (disk) spredava ispadanje i paljenje
raketnog punjenja dok se mina nalazi u cevi. Pri
dejstvu metkom sa reaktivno-kumulativnim zrnom
M72 dijafragma (disk) se odvaja (otpada) od njega
na oko 5 m ispred usta cevi i ima praktifno zane-
marujucu kinetiCku energiju (E=18,6J).
Raketno punjenje je cilindridnog oblika sa cen-
tralnim kanalom. Barutni gasovi koji se stvaraju
sagorevanjem raketnog punjenja prolazedi kroz
mlaznicu stvaraju reaktivnu silu i daju zmu dodatnu
brzinu na putanji. Raketno punjenje izradeno ie
SI. 26 — Delovl pripalnog mehanizma h!72
60
od nitroglicerinskog baruta NGR 205 — postupkom
presovanja.
Opruga — kompenzator sprecava bilo kakvo po-
meranje raketnog punjenja.
Pripalni mehanizam M72 (si. 26) sluii da pripali
raketno punjenje u komori motora, a dejstvuje na
principu inercije. Sastoji se od: tela, nosaca kapsle
sa kapslom NBI, pripale, podmetada, membrane,
usporafa, folije i dna.
Spojnica sluii da spoji bojevu glavu i raketni
motor sa stabilizatorom. Na spojnici se nalazi navoj
u koji se navija pripalni mehanizam.
41. — Cahura, barutno punjenje i topovska ka-
psla su opisani u t. 29—31.
(4) Funkcija metka sa reaktivno-kumulativnim
zrnom M72
42. — UpaljaS UTM731 se armira isto kao i
UTIM61. Posle zavrSenog armiranja, pri udaru u
prepreku, aktivira se kapsla KS1B, koja svojim pla-
menom aktivira kapslu KL34, a ona — prenosno
tetrilsko punjenje. Dalje se inicijacija prenosi na
detonator.
43. — Odredbe L35 delimifno se odnose i na
detonator M72. Zbog sile ineroije, armirajuci prsten
detonatora M72 krede nadole savladujuti armirajutu
oprugu. Na svom putu u krajnji donji poloiaj, arml-
raju^i prsten nailazi na driaS nosaSa kapsle i smide
ga. Posle izlaska iz cevi oruda, nosad kapsle pod
dejstvom svoje opruge kreie napred sve do gra-
nicnika, time je zavrSeno armiranje detonatora, jer
se sada inicijalna kapsla M7A nalazi u sredini pre-
61
nosnog detonatorskog punjenja. Iniciranje detonatora
se vr§i nakon dejstva upalja&a.
44. — Posle ispoljenog kretanja mine kroz cev,
zbog sile inercije udama igla pripalnog mehanizma
zaostaje savladujuci osiguravajuiu oprugu. PoSto
savlada osiguravajucu oprugu, udara u inicijalnu
kapslu NBI, zbog dega se ona pali. Plamen od inici-
jalne kapsle pali usporad, 'koji treba da spredi palje-
nje raketnog punjenja u cevi oruda, a da ga pali
na 4 do 5 m ispred usta cevi. Vreme gorenja uspo-
rada je od 0,017 do 0,025 sekundi, za ikoje vreme
mina napusti cev oruda. Plamen usporada pali pri-
palu, a ona raketno punjenje.
(5) Namena i opis vezbovnog metka M65
45. — Veibovni metak M65 za bestrzajni top
82 mm (si. 27) namenjen je za obuku u rukovanju
i izvrSenje pripremnih i jedinadnih bojnih gadanja
topom. Iz jednog veibovnog metka moze se ispaliti
neogranifceni broj veJbovnih metkida. Veibovni me-
tak bez metkica koristi se kao Skolski metak za
obuku u punjenju i prainjenju topa.
46. — Ve^bovni metak ima ove delove: balis-
ticku kapu, koSuljicu, Cahuru, cev, dno (ahure i
izvlakad cahure metkica. Delovi su sliCni bojnom
metku M60P2R. Kalibar iilebljene cevi je 20 mm,
kroz koju se izbacuje zrno veibovnog metkida.
Kako je cev izlebljena, zrno ima obrtno kretanje
i postiie taCnost pogadanja cilja na daljinama do
500 m.
47. — Metkifi 20 mm M65 (si. 28) sluii za izvr-
Senje gadanja na odstojanju do 500 m (danju i noiu).
Sastoji se od: zrna, trasera, pomodnih elemenata.
62
SI. 21 — Delovi veibovnog metka
MGS
63
SI. 28 — Delovi metkiia 20 mm M65
64
cahure, barutnog punjenja, pripale i inicijalne kapsle.
Osmatranje pogodaka vrSi se okom ili opt&kim
instrumentom, a na osnovu trasera koji gori i osta-
vlja iza sebe crveni mlaz.
48. — Za opaljivanje vezbovnog metka postoj;
posebna udarna igla sa oprugom i oslona ploda koja
se pakuje zajedno sa veibovnim metkom.
Prilikom gadanja treba voditi racuna da nc
dode do zamene oslonih ploia za vefcbovni metak
i bojni metak.
49. — Vezbovni med se pakuju u sanduke od
bojne municije (si. 29). Metkidi se pakuju u karton-
ske kutije (po 36 komada u jednu kutiju), a pet
kutija u jedan sanduk od bojne municije (si. 30)
ili u kartonsku kutiju od 192 komada (si. 30a). Mora
se strogo voditi rafcuna da pakovanje i cuvanje ve£-
65
SI. 30 — Pakovanje metkica 20 mm u sanduk bojne mwnicije
SI. 30a — Pakovanje metkiia 20 mtn u kartonsku kutiju
66
bovne municije bude odvojeno od bojne kako ne bi
doslo do njihovo zamcne prilikom gadanja.
50. — Pre upotrebe veibovnog metka i met-
kida pridriavati se odredbi t.73.
51. — Veibovnj metak se priprema za gadanje
na taj nafcin §to se u metak postavi veibovni metkid
(potiskivajuci ga dlanom), a zatim se veibovnim
SI. 31 — Punjenje topa veibovnim rnetkom M65
sa metkiiem
Postupak i rad posluge pri punjenju i gadanju
topom u svemu je isti kao i pri gadanju bojnom
munieijom.
52. — Vezbovnim metkom se gada kao i kad
se gada bojnom municijom, uz preduzimanje svih
mera obezbedenja na strelistu. Posebne mere treba
preduzeti za zastitu od pozara, jer traser pri gada-
nju gori.
3. RASKLAPANJE I SKLAPANJE
BESTRZAJNOG TOPA
53. — Top se raskiapa i sklapa radi obuke,
discenja, podmazivanja, pregleda i zamene neisprav-
nih delova. Rasklapanje i sklapanje mogu vrsiti samo
obudeni posluzioci pod nadzorom komandira ode-
Ijenja i voda. Pri obuci u rasklapanju i sklapanju
od posluiioca se prvo zahteva pravilnost, a zatim i
brzina u radu.
Pri rasklapanju topa u jedinici dozvoljeno je
da se odvoji niSanska sprava, odvoji i rasklopi zaiva-
rac (izvadi udarna igla sa oprugom i oslona ploca),
rasklopi mehanizam za zapinjanje i okidanje, bez
odvajanja kutije od topa. Daljnje rasklapanje mogu
da vr§e samo organi tehnidke sluzbe.
Pre svakog rasklapanja treba proveriti da li je
top prazan.
54. — Top se raskiapa ovim redom:
— potisne se poluga utvrdivada niSanske sprave
unazad do kraja i niSanska sprava odvoji od nosada;
— levom rukom se uhvati za desni rukohvat
brave, a desnom za rudicu zatvarada. Palcem leve
ruke potisne se osigurad brave udesno i brava okrene
ulevo do kraja. Desnom rukom se otvori zatvarad i
izvrsi zapinjanje udarata (si. 32), a zatim zatvarad
zatvori i zabravi. Izvadi se rascepka i osovina zatva-
rada (dime se gubi veza zatvarada sa mehanizmom
za zapinjanje i okidanje). Odvoji se udarad od tela
mehanizma za zapinjanje i okidanje tako §to se
68
duii krak udarad-a podigne, a kradi vude nadole.
Posle odvajanja udarada, dried! zatvarad desnom
rukom za rudicu, a levom za desni rukohvat brave,
odbravi se zatvarac i odvoji od barutne komore, a
brava vrati u prvobitan poloiaj. Zatvarad se postavi
SI. 32 — Otvaranje topa i zapinjanje -mehanizma
:a zapinjanje I okidanje
69
na dislu prostirku, sa oslonom plotom nagore. Odvrt-
kom se odviju vijci oslone plode (si. 33) i ploca odvoji
od zatvarada, a zatim se izvadi udama igla sa njenom
oprugom. Odvajanje opruge od udame igle najstro-
zije je zabranjeno. Ukoliko iz bilo kojih razloga dode
do odvajanja opruge od ludarne igle, namestiti je
moZe iskljucivo majstor puskar;
SI. 33 — Odvijanje vijka oslone plote
— izvrsi se okidanje zapetog mehanizma. Klju-
dem br. 14 odviti dep vretena (si. 34), a zatim polu-
gom za zapinjanje u levoj ruci potisnuti vreteno
napred. Desnom rukom (si. 35) izvuci vreteno sa
oprugom iz kutije mehanizma. Ukoliko opruga vre-
tena nije izaSla sa vretenom, onda levom rukom
potisnuti rudicu mehanizma za okidanje nadole, a
kaiiprstom desne ruke oprugu izvudi iz kutije me-
hanizma (ukoliko nije deformisana).
70
SI. 34 — Odvijanje дера vretena
SI. 35 — Vadenje vretena sa oprugom
71
55. — Top se sklapa obmutim redom, s tim
sto pre sklapanja udarada treba polugom za zapi-
njanje izvrSiti zapinjanje vretena udarada (si. 36).
Pri sklapanju udarata sa osovinom prvo podifci
njegov duii krak, pa onda kra6i krak sa totkicem
uvuci u viljuSku zatvarada i spojiti sa osovinom
zatvarafca.
SI. 36 — Zapinjanje vretena polugom
za zapinjanje
4. RAD DELOVA BESTRZAJNOG TOPA
56. — Delovi i mehanizam topa pre punjenja
nalaze se u sledelem polofcaju (si. 37):
— cev sa barutnom komorom i bravom preko
ramena ogrlice spojena je sa lafetom. Stoker gomjeg
lafeta je u svom leiiStu i utvrden utvrdivacem;
72
— nisanska sprava je na nosacu utvrdena svojim
utvrdivadem;
— zatvaraC je pomocu isprekidanih rebara i
brave zabravljen, a brava je utvrdena svojim utvr-
divadem;
— rudica za okidanje je utvrdena svojim osigu-
radem, a osigurad rudice se nalazi u prednjem polo-
zaju i naleze u izrez viljuSkastog ispusta tela me-
hanizma za zapinjanje i okidanje;
— zasedeni deo osovine rucice za okidanje na-
leie na zasedeni deo zapinjade;
— zapinjada je u svom le£i§tu, a njen zub
viri kroz otvor tela mehanizma za zapinjanje i
okidanje;
— vreteno udarada pod dejstvom udarne opruge
je potisnuto napred, a njegova opruga je opruiena
i svojim prednjim krajem se naslanja na zadnj:
prstenasti venae vretena, a zadnjim na suieni deo
uzduZnog otvora tela mehanizma za zapinjanje i
okidanje;
— dep je navijen u svoje leziste;
— udarad je pomodu osovine spojen sa zatva-
radem i telom mehanizma za zapinjanje i okidanje,
a njegov kradi krak sa todkidem je uvuden u uzdu-
?.ni prorez vretena. DuZi krak udarada nalazi se
u koso savijenom otvoru tela zatvarada i naleie na
udarnu iglu;
— udarna igla viri kroz otvor oslone ploce, a
njena opruga je sabijena pod dejstvom udarada, i
— ravna povrSina osigurada od prevremenog
okidanja je naspram proreza na bravi ($1.37a), a
breg na bravi je ulevo u odnosu na breg na udaradu,
dime je omogudeno izvrSenje okidanja.
73
SI. 37 — Poloiaj delova i mehanizma topa pre punjenja
57. — Rad delova topa pri punjenju (si. 38).
Da bi se top napunio, potrebno je osiguraS brave
potisnuti udesno i bravu okrenuti ulevo do kraja,
otvoriti zatvarat, staviti metak u njegovo leiiSte,
zatvoriti zatvarai i bravu okrenuti udesno do kraja.
Pri tome je rad delova i mehanizma sledeci: .
— u momenta potiskivanja osigurada brave ude-
sno, zub osiguraCa sabijajufci oprugu izlazi iz otvora
74
SL 37a — Polofaj osfyurato od prevremenog oki-
danja pre punjenja
na navojima barutne komore, cime se omogy6ava
okretanje brave;
— okretanjem brave ulevo, isprekidana rebra
brave oslobadaju isprekidana rebra zatvaraca;
— pri otvaranju zatvarada, njegova teiina po-
tiskuje udarac naniSe, pri (emu kradi krak udarada
sa todkicem preko uzduznog otvora vretena povladi
vreteno udarada unazad. Povladenjem vretena uda-
rada unazad, sabija se udarna opruga vretena. Kada
ravno zasedena povrsina vretena prede preko zuba
zapinjade, ona se pod dejstvom svoje opruge podiie
naviJe. Njen zasedeni deo zaskade ispred prednjeg
preseka vretena i zapinjanje je izvrSeno;
75
— pri zatvaranju zatvaraca, vreteno ostaje za-
peto, a udarad u donjem polozaju. Kada se udarna
igla oslobodi pritiska udarada, pod dejstvom svoje
opruge vraca se unazad. Njen vrh ne viri kroz otvor
oslone plode, a oslona ploda se naslanja na dno
dahure metka, i
— okretanjem brave zatvarada udesno, ravna
povr&na osiguraca od prevremenog opaljenja klizi
po prednjoj povrSini brave i spredava samoopaljenje
SI. 38 — Poloiaj delova f mehanizma sapetog topa
sve dok se brava ne zabravi. Kada se brava okrene
udesno do kraja, njena isprekidana rebra dolaze
iza rebara zatvaraca, a zub osigurada brave pod
dejstvom svoje opruge zaskade u udubljenje barutne
76
komore. Ravna povrsina osiguraca od prevremenog
okidanja je naspram proreza brave, dime je omo-
guceno okidanje. Breg na bravi zatvarada za vreme
zabravljivanja zatvarada, klizi po bregu na udaradu
i time dovodi mehanizam u poloSaj da se ne mo2e
izvrSiti prevremeno okidanje sve dok zatvarad ne
izvrsi potpuno zabravljivanje.
58. — Rad delova topa pri okidanju (si. 39).
Da bi se izvr&lo opaljenje metka, potrebno je: sa
detiri prsta desne ruke uhvatiti rucicu za okidanje
odozgo, a palcem odozdo, povuci osigurad unazad
do kraja i rudiou za okidanje lagano potisnuti naniie.
Pri tom je rad delova i mehanizma sledeci:
— povlacenjem osiguraca rudice za okidanje
unazad, njegov prednji kraj izlazi iz proreza viljuS-
Sl. 39 — Poloiaj delova i mehanizma tope posle okidanja
77
kastog ispusta na telu mehanizma za zapinjanje i
okidanje i omogudava spuStanje rucice za okidanje
naniSe;
— potiskivanjem rucice za okidanje naniSe,
okrede se osovina rudice i svojim zasedenim delpm
dejstvuje na zasedeni deo zapinjace spuStajudi je
naniie. Njen zaseceni zub oslobada vreteno uda-
rada, koje pod dejstvom svoje opruge odlazi napred
i uzdu2nim otvorom preko kradeg kraka udarada
sa todkidem povladi udarad napred. Udarad se ok-
rede oko osovine udarada, podiie se navise, te svojim
duzim krakom ulazi u koso povijeni otvor na zatva-
racu i prednjom povrsinom udara u udarnu iglu,
potiskujudi je napred. Vrh igle udara u topovsku
kapslu, pri demu se ona pali i preko pripale pali
barutno punjenje. Sada vrh udarne igle viri kroz
oslonu plodu, a opruga udarne igle je sabijena.
59. — Rad delova topa pri praznjenju. Rad
delova pri praJnjenju odvija se prema t. 57, s tim
§to pomodnik niSandzije sa navudenom rukavicom,
desnom rukom, vadi dahuru, a niSandJija posle za-
bravljivanja zatvarada vr§i okidanje.
5. ZASTOJI I NJIHOVO OTKLANJANJE
60. — Zbog hebanja i lomljenja delova, neis-
pravnosti municije i nepazljivog rukovanja, mogu se
pojaviti neispravnosti koje prouzrokuju zastoje pri
gadanju bestrzajninm topom
Da bi posluga mogla lako i brzo otklohiti sve
zastoje, mora dobro poznavati rad delova i nadin
rasklapanja i sklapanja topa.
Pri otklanjanju zastoja, posluga se mora pridr-
gavati svih mera sigumosti iznetih u t. 61.
78
Kada dode do zastoja, niiandiija izveStava ko-
mandira odeljenja i zajedno sa pomocnikom i puni-
ocem pristupa njegovom otklanjanju. Zastoj se otkla-
nja pod rukovodstvom komandira odeljenja, a na
gadanjima u mini pod rukovodstvom rukovaoca
gadanja.
Moguci zastoji, njihovi uzroci i nadin njihovog
otklanjanja:
Vrsta zailnjh Uzrok zastoja Kadtn otklanjanja
1) Otciano — zub osigurata bra- O&sliti nctiste ili za-
okrctanje ve iskrivljen ili slo- rdale delove, a ako
brave pri mljen, osigurat zar- su delovi oSteicni, ili
odbravlji- dao ili Je le2i§te osi- polomljeni, top po-
vanju gurata prljavo, pa se slatl u radionicu.
zatvara&a osigurat ne moze po- tisnuti udesno pri o- kretanju brave. — neCisti, zardali Hi oSte&ni navoji na barutnoj komori i bravl, — netiste. zardala ili oSte&na rebra brave 1 zatvarada.
2) Udarai — kra61 krak udara- Zameniti udarad, vre-
se ne zapi- Ca sa toikitem slom- teno 1 oprugu ako su
nje pri ot- Ijen, slomljeni. Ako je slo-
varanju — vreteno udarafa mljen ili izlizan zub
zatvaraCa slomljeno. slomljena udama opruga, — slomljen ili Izllzan zub zapinjaCe, — oslabljena ill slo- mljcna opruga zapi- njate. zapinjafe, oslabljena ili slomljena opruga zapinjaCe, top posted u radionicu.
79
Vrsta xaatoja Uzrok zastoja Nadin otklanjanja
3) Metak teSko naleze u svoje lezlSte — netista cev, — deformisani Ispust nosata tahure, — deformisana ili netista tohura metka. Otistiti neilste delo- ve, a deformisane za- meniti i produ£iti ga- danje. Ako su ispusti nosata tahure na pr- stenu deformisani, top poslati u radlo- nicu.
4) Zatvarat se teSko za- tvara I za- bravljuje — netista oslona plota i isprekidana rebra na tclu zatva- raia, — netista ill zardala unutraSnja povrSina brave, — nedovoljno uvijen vijak-osigurat prste- na, Otistiti netiste delo- ve i vijak-osigurat prstena uviti do kra- ja, a ako su deformi- sani ispusti nosata tahure na prstenu. top poslati u radio- nicu. Ako su popus- tili vijci oslone plo- te, pritegnutl ih.
— deformisani ispu-
sti nosata tahure na
prstenu,
— nepritcgnuta oslo-
na plota.
5) Opaljenje — neispravna kapsla
metka nlje ili barutno punjenje,
izvrSeno — slomljen ili izlizan
vrh udame igle,
— netlsto leliSte
udarne igle,
— slomljen duii
krak udarata,
— oslabila ill slom-
Ijena opruga vretena
udarata.
Saiekati 1—2 minuta,
a zatim rukom zapetl
udarat i ponovo iz-
vrSiti okidanje. Ako
se zastoj ponovi, sa-
tekati 1—2 minuta,
otvoriti zatvarat, iz-
vaditi metak iz leii-
§ta metka I ustano-
viti uzrok zastoja.
Neispravnl metak za-
meniti ispravnlm, o-
tlstiti netiste delove,
a polomljene, izllza-
ne i oslabljcne zame-
niti rexervnim iz
RAP-a.
80
Vrsta xastoja
Uzrok zastoja
Nadin otklanjanja
6) Trzanje topa unazad — prljavStina u ba- rutnoj komori i mla- znlku zatvarata, — zaokrenut prsten nosata tahure u ba- rutnoj komori. Otistiti zaprljane de- love. Prsten u komo- ri vratiti u normalan poloiaj i pritegnuti ga vijkom.
7) Trzanje — zbog duieg dejst- Top poslati u radio-
topa va oslona plota je iz- nicu.
unapred lizana, pa su zazori izmedu unutragnjih zidova tela zatvarata 1 oslone plote veil od normalnih, — povecan zazor Iz- medu konusnih po- vrsina tela zatvarata 1 prstena u barutnoj komori.
6. MERE SIGURNOSTI
61. — Zbog jake detonacije, snainog mlaza ba-
rutnih gasova koji izlaze kroz otvore zatvaraca
unazad, mogudnosti da dode do samoopaljenja i
prevremenog opaljenja pri gadanju iz topa, posluga
se mora pridrzavati ovih mera sigurnosti:
— posluzioci su pre gadanja obavezni da stave
vatu u u5i, pri iemu u momenta okidanja usta
moraju biti zatvorena. Ako se (iz bilo kojih razloga)
ne stavlja vata u u5i u momentu okidanja, usta
moraju biti otvorena;
— pre izvrSenja gadanja treba proveriti da li
je stavljena oslona ploda i udaraa igla sa oprugom
namenjena za gadanje bojnim metkom. Ukoliko se
81
na zatvaracu nalazi oslona plofca i udarna igla sa
oprugom namenjena za gadanje sa veibovnim met-
kicem, gadanje bojnim metkom je zabranjeno;
— u toku gadanja. niSandSija i pomofcnik stalno
obradaju paznju na to da im se u momenta opa-
Ijenja delovi tela ne nadu iza mlaznika na zatvaracu;
— opasna zona pri gadanju iz topa je trouglas-
tog oblika sa temenom kod zatvaraca (si. 40). Ona
se protege 25 m od zatvarada topa unazad u pravcu
produzene ose, od koje se Siri do 8 m ulevo i udesno.
U ovom trouglu za vreme gadanja ne sme se nala-
ziti ljudstvo, municija, pribor i lako zapaljivi mate-
rijali koji mogu izazvati pozar;
SI. 40 — Opasna zona pri gadanju topom
— na daljini od 25 do 40 m od zatvaraca topa
i u momenta opaljenja metka niko se ne sme nala-
ziti licem okrenut ka barutnoj komori, zbog mogu6-
nosti da bude povreden od rasute zemlje, peska,
82
praiine i nesagorelog baruta, koji pod dejstvom
mlaza barutnih gasova odlaze unazad;
— iz topa se moie gadati iz zaklona, s tim da
pozadi njega nema nikakvih vartikalnih prepreka;
— posle ispaljenih 12 metaka, dolazi do jadeg
zagrevanja cevi, zbog dega moie doci do samoopa-
Ijenja. Zbog toga niiandzija stalno kontroliie cev
i kad primeti da je pregrejana izveitava komandira
odeljenja, koji je duzan prekinuti gadanje dok se
cev ne ohladi;
— pri punjenju topa, rudica za okidanje mora
da bude u gomjem poloiaju i utvrdena svojim osi-
guradem, kako ne bi doJlo do prevremenog opalje-
nja metka u momentu zabravljivanja zatvarada.
Radi toga, posle svakog opaljivanja, a pre ponovnog
punjenja, nisandiija mora rudicu za okidanje vratiti
u gomji poloiaj i utvrditi je osiguradem. Ukoliko se
rudica za okidanje ne vrati u gomji poloiaj, zatvarad
se (ako je top ispravan) ne moie odbraviti;
— posle stavljanja metka u cev, a pri zatva-
ranju zatvarada, pomoSnik ni&mdiije mora obratiti
posebnu paznju da udarna igla ne viri kroz otvor
oslone plode zatvaraca, kako ne bi doslo do opaljenja
metka u momentu zabravljivanja zatvarada. Ukoliko
igla viri kroz otvor oslone ploce, prekida se gadanje:
— ako se u toku gadanja primeti ma kakva
neispravnost na topu ili municiji, koja bi uticala na
sigumost posluge, gadanje odmah prekinuti;
— pri otklanjanju zastoja, posluzi i drugim lici-
ma zabranjeno je stajati pozadi topa;
— posle opaljenja metka punilac je pre punje-
nja obavezan pogledati kroz unutrasnjost cevi i pro-
veriti da nije ostao barut koji jo§ sagoreva (tinja),
a koji moie izazvati samoopaljenje metka kroz otvore
na dahuri (posebno zimi i pri niskim tempera-
turama):
83
— top se ne sme puniti neispravnim metkom.
Narocito treba pregledati oblogu barutnog punjenja
i proveriti da nije oStecena (prosedena), jer zrna
baruta koja ispadaju iz cahure mogu, kada je cev
zagrejana, da prouzrokuju samoopaljenje;
— radi obuke zabranjeno je punjenje i praZnje-
nje oruda bojnim i veZbovnim metkom kada je
napunjen metkicem;
— ako metak pri opaljenju zataji, satekati 1
do 2 minuta. Kada se ustanovi da uzrok nije do
oruda, pailjivo ga izvuci iz cevi i ostaviti ga sa
strane na udaljenosti od najmanje 40 m. Daljnji
postupak sa metkom sprovode pirotehnicari, unilta-
vajuci ga na lieu mesta;
— ako mina pri udaru na cilj ne eksplodira,
ne sme se pomerati ili dodirivati rukama. UniStava
je na lieu mesta pirotehnidar;
— voditi racuna da pri gadanju oklopnih ciljeva
na odstojanju do 300 m, pariad od oklopa i mine
lete na daljini do 200 m. U tom slucaju gadanje je
dozvoljeno iz zaklona;
— ako u zatvorenoj prostoriji dode do razbi-
janja svetlosnih izvora (ampula sa trieijum-gasom),
ugradenih u nisansku spravu i mehanicki nisan,
prostoriju treba provetriti, a oStecenu spravu ne
dodirivati rukom, i
— u miru je zabranjeno gadanje preko sopstvc-
nih jcdinica i kroz njihove meduprostore.
7. ISPIT1VANJE TACNOST1 NlSANSKIH SPRAVA
62. — Ispitivanje tadnosti niSanskih sprava vr§i
se pre svakog gadanja, a u borbi kad se za to ukaze
potreba.
84
Radi ispitivanja tacnosti niianske sprave M60
i M72 potrebno je:
— izabrati pogodnu nisansku tadku na odsto-
janju 1000 m i vecem;
— pomocu libele top dovesti u horizontalni
poloiaj;
— u izreze na ustima cevi, pomoCu konca Ш
druge tanke niti, postaviti krst konCica;
— otvoriti zatvaraC i plocu za ispitivanje ni§an-
ske sprave postaviti u nosac cahure;
— na skali daljine niSanske sprave zauzeti
podeljak »O«;
— kroz otvor ploCe i preko krsta konCiCa nani-
Saniti u izabranu nisansku tacku,
— pogledati kroz niSansku spravu i proveriti
da li se velika strelica u sredini skale preticanja
poklapa sa izabranom niSanskom tackom.
Ako velika strelica odstupa po pravcu izabrane
niSanske tacke, kljuCem odviti dva vijka sa gomje
strane i vijak sa donje strane nosaCa niSanske sprave.
Nosad sa niSanskom spravom paZljivo pomeriti po
pravcu sve dok se velika strelica ne dovede u iza-
branu niSansku tadku, a zatim vijke pailjivo zaviti,
vodedi raduna da se pri tom cev topa ili nisanska
sprava ne pomeri. Ako velika strelica odstupa po
visini, odviti dva vijka sa desne strane nosaCa ni§an-
ske sprave i pomeranjem nosaCa sa niSanskom spra-
vom naniSaniti u niSansku taCku po visini, a zatim
vijke zaviti.
63. — Radi rektifikacije pasivnog nisana PN
5X80 potrebno je:
— rektifikaciju vrSiti danju ili u sumrak sa
navucenom gumenom kapom objektiva, pri Сети
se uredaj ne sme usmeravati u izvor jake svetlosti;
85
— na daljini od 100 do 200 m izabrati pogodnu
niSansku tacku ili postaviti Skolsku metu sa nisan-
skom tadkom;
— na nosad nisanske sprave postaviti rektifi-
kovanu niSansku sprava M60 ili M72 i na skali
daljine zauzeti podeljak »O«. Pomocu sprava za
davanje pravca i elevacije, nanisaniti orudem u
nisansku tadku, a zatim skinuti niSansku sprava;
— pazljivo postaviti pasivni ni§an na nosad
niSanske sprave i ucvrstiti ga utvrdivacem, vodedi
raduna da se ne pomeri top sa linije niSanjenja;
— ukljuditi uredaj u napon na nadin propisan
u 1.19; i t.147, i
— pogledati kroz okular da li se znak »+«
na vrhu skale daljine poklapa sa nisanskom tadkom.
Ako se poklapa, rektifikacija je zavrSena i topom
se moie gadati. Ako ima odstupanja znaka » + «
od niSanske tacke, Sestougaonim kljudem okretati
vijak za rektifikaciju po pravcu, vodeci raduna da
se ne pomera top i remeti linija mSanjenja, sve dok
se znak »4-« ne dovede na pravac niianske tadke,
a zatim, okretanjem vijka za rektifikaciju po visini,
tiovesti znak »+« na niSansku tacku.
Nakon zavr&ne rektifikacije, ako uslovi dozvo-
Ijavaju, moze se izvrsiti probno gadanje 4 do 5 met-
kida. Na osnovu polozaja srednjeg pogotka и meti,
ponovo popraviti poloiaj kondanice, imajudi и vidu
da jedan korak hoda vijka vredi 0-05 ili 5 cm na
100 m, odnosno 10 cm na 200 m.
64. — Radi ispitivanja tadnosti mehanickog ni-
sana potrebno je*.
— izvr&ti ispitivanje niSanske sprave M60
(M72);
— izabrati pogodnu niSansku tadku na odsto-
janju ne manjem od 400 m;
86
— na klizadu sa gajkom zauzeti temperaturnu
podelu >O«;
— na plofi zadnjeg mehanidkog niSana zauzeti
podeljak »400«;
— na skali daljine prethodno ispitane nisanske
sprave (za odredenu vrstu metka) uzeti podeljak »4«.
pa strelicom naniSaniti u izabranu niSansku tacku, i
— preko zareza mehanickog nisana za >400« i
vrha musice proveriti gde se zavrSava linija niSa-
njenja.
Ako linija nisanjenja mehanidkog niSana odstu-
pa od niSanske tadke po pravcu, odgovarajucim
kljudem odviti vijke zadnjeg niSana, dovesti liniju
niSanjenja u niSansku tadku, a zatim vijke priteg-
nuti, pri сети se top ne sme pomeriti. Ako linija
nisanjenja odstupa po visini, odviti osigurad mu-
Sice, a zatim preko regulacionog vijka, odvrtkom,
odvijati (zavijati) muSicu sve dok se preko zareza
zadnjeg niSana ne poravna sa niSanskom tadkom
Posle toga zaviti osigurad muSice и svoje leiiSte.
87
Glava П
CUVANJE I 0DR2AVANJE BESTRZAJNOG
ТОРА I MUNICIJE
1. CUVANJE ТОРА I MUNICIJE
1) CUVANJE TOPA
65. — Posluzioci su duini da top Suvaju, diste,
pravilno odriavaju i svakodnevno pregledaju, kako
bi bili sigurni u njegovu ispravnost.
66. — Prilikom cuvanja topa preduzeti ove
mere:
— top svakodnevno iistiti i podmazivati;
— prilikom rukovanja ne upotrebljavati silu,
pazljivo pratiti rad delova i neispravne delove zame-
niti ispravnim;
— uvek proveravati da li su svi vijci na orudu
dobro navijeni;
— navlake moraju biti ispravne i ciste. Ciste
se Setkom ili peru sapunom i toplom vodom;
— rezervne delove, alat i pribor redovno pre-
gledati i iistiti;
— kada je top van upotrebe, da bi se sprefcilo
prodiranje prasine, Stetno dejstvo sunca i atmosfer-
88
skih padavina, treba ga zaStititi navlakama ili Sator-
skim krilom;
— u peskovitim i praSnjavim mestima orude
treba ceSce cistiti i podmazivati;
— prilikom gadanja voditi evidenciju о broju
ispaljenih metaka. Posle ispaljenih 250 metaka, uko-
liko se orude trza unapred, zameniti oslonu ploCu.
Dok se god orude trza unazad, oslonu plocu ne
treba menjati, bez obzira na broj ispaljenih metaka.
Prilikom gadanja na niskim temperaturama, moze
do6i (pri opaljenju prvih metaka) do trzanja oruda
napred, ali de nakon zagrejavanja orude normalno
funkcionisati;
— kada je jedinica smeStena u kasami, top se
Suva postavljen na lafet, sa todkovima odignutim
na klocne — podmetaCe, zatvaraC je zatvoren i izvr-
seno je okidanje. NiSansku spravu skinuti i cuvati
u koznoj futroli, i
— na logorovanju top se Suva kao i u kasami,
s tim §to se obraca veda painja na zaStitu od vlage
i sunca i mora se ceSce Cistiti i podmazivati.
2) CUVANJE I ODRZAVANJE PASIVNOG NISANA
67. — Pri rukovanju pasivnim niSanom 5X80
strogo voditi raCuna о slededem:
— gumenu zaStitnu kapu objektiva skidati samo
nocu i u sumrak;
— uredaj ne usmeravati u pravcu sunca Ш
nekog drugog jakog izvora svetlosti;
— ako je gumena zastitna кара oStedena, ob-
jektiv zaStititi drugom pokrivkom (кара, maramica
i si.);
— kontrolisati CistoCu optidkih elemenata i po
potrebi ih Cistiti;
89
— posle upotrebe nisana na ki§i ili snegu, pre
pakovanja, obavezno ga osuSiti, i
— unutraSnjost kofera za pakovanje driati u
Sistom stanju.
68. — Pasivni ni§an, rezervni delovi, alat i pri-
bor se pakuju u za to odredeni kofer i Suvaju u
prostoriji sa ostalim optiSkim instrumentima. U toku
duzeg skladiStenja svaka tri meseca ukljuditi uredaj
i pustiti da radi od 30 do 60 minuta.
Ako anodni ekran poja&avaSa slike ne zasvetli
u toku 5 minuta posle uklju&vanja, uredaj poslati u
radionicu na pregled i opravku.
Ukoliko se uredaj duie ne koristi, akumulatorsku
bateriju izvaditi iz uredaja i spakovati u kofer.
U toku koriSSenja uredaj obavezno proveravati
pre, u toku i posle upotrebe. U koferu za pakovanje
uvek imati jednu napunjenu akumulatorsku bate-
riju. PrenoSenje, prevoienje i Suvanje uredaja vrsiti
iskljuiivo u koferu za pakovanje.
Sve opravke uredaja vrSe iskljucivo struSni
organi.
69. — Duznost je komandira voda, odeljenja i
posluzilaca da redovno pregledaju sve delove topa,
Siste i podmazuju orude, a izgubljene i slomljene
delove zamenjuju. Ako se desi kvar na orudu, ko-
mandir voda preduzima mere da se on otkloni.
3) CUVANJE I PRENOSENJE
(PREVO2ENJE) MUNICIJE
70. — Municija se smesta, Suva i odriava prema
odredbama »Uputstva za smeStaj j rukovanje muni-
cijom i minskoeksplozivnim sredstvima*. Svaki me-
tak je poluhermeticki upakovan u kartonsku kutiju,
90
a po dva metka M60P2R su smeStena u drveni sanduk
(si. 41). Metak sa RKZ M72 pakuje se u kartonsku
kutiju, a tri kartonske kutije sa mecima u drveni
sanduk (si. 41a).
Kartonska kutija u koju je smeSten metak otvara
se odlepljivanjem izolir-trake, a metak iz kutije
vadi se neposredno pred njegovu upotrebu. Neupo-
trebljeni metak ponovo staviti u kutiju, koju zalepiti
izolir-trakom. Ove metke upotrebiti na prvorn pred-
stojeiem gadanju. Prilikom vadenja metka iz kutije,
pri punjenju i praznjenju topa, voditi raiuna da
metak ne padne na tvrdu podlogu, da ne dode do
udaranja upaljaCem i slidnih greSaka, 5to moie iza-
zvati opaljenje ili ostecenje metka.
SI. 41 — Pakovanje metaka sa kumulativnom minom M60P2R
U borbi jedan posluiilac na nosacu metaka nosi
po tri kartonske kutije sa mecima M60, odnosno
po jedan metak M72 u kartonskoj kutiji.
91
Zabranjeno je odvijanje upaljaca, delaborisanje
metka i upotreba metaka koji su slagali.
71. — U vozilu od 4,5 tone mogu^e je istovre-
meno prevoziti dva oruda sa poslugom i osam san-
duka municije (pakovanje po 3 metka). Sanduci se
smeStaju ispod klupa.
SI. 41a — Pakovanje metaka sa RKZ M72
Na tovamo grlo mogu se tovariti po tri sanduka
sa mecima M60P2R ili dva sanduka sa RKZ M72.
Municija upakovana u sanduke moie se transpor-
tovati avionima, helikopterima, brodovima i zelez-
nicom.
Pri prebacivanju sastavljenog oruda (na toiko-
vima) svaki posluSilac pomocu nosada metaka moie
poneti po 1 metak M72, odnosno 3 metka M60P2R.
Pri prebacivanju rastavljenog oruda posluga
moze nositi samo 4 metka M72, odnosno 8 metaka
M60P2R, jer punilac nosi donji lafet.
92
2. PREGLED ТОРА I MUNICIJE
1) PREGLED TOPA
7 2. — Pregled topa vrSi se sa ciljem da se
ustanovi kompletnost, ispravnost i distoca, i da se
pravovremeno preduzmu mere za otklanjanje neis-
pravnosti. Pregledi mogu da budu redovni i van-
redni, a obavljaju se prema odredbama >Pravila
sluz.be OS«. Prilikom pregleda topa, vr§i se pregled
rezervnih delova, alata i pribora.
Komandir voda je odgovoran za stanje i isprav-
nost oruda i pravovremeno otklanjanje svih neis-
pravnosti, radi cega vrSi pregled kad je god to
potrebno.
Komandir odeljenja je duzan da orude pregleda
svakodnevno pre, za vreme i posle upotrebe, a i za
vreme CiScenja i podmazivanja. Svakodnevni pregled
vr§i se u sklopljenom stanju, a za vreme £i§€enja i
u rasklopljenom. Prilikom svakodnevnog pregleda
oruda, komandir odeljenja narofcito obrata paznju:
— da na metalnim delovima nema rde, prljav-
stine, ogrebotina i uboja;
— da unutrasnjost cevi nije zapusena ili da u
njenoj unutraSnjosti nema pukotina i drugih oste-
cenja;
— da neki deo nije izgubljen i da na orudu
nema istroSenih, polomljenih i olabavljenih delova;
— da pri okretanju brava lako klizi po navo-
jima, a osigurad dobro utvrduje bravu;
— da pri zatvaranju zatvarada udama igla ne
viri kroz oslonu plofcu;
— da pri okidanju mehanizam za zapinjanje i
okidanje pravilno funkcioniSe i da osigurat od pre-
vremenog okidanja ne dozvoljava bravi da se odbravi
kad je ruCica za okidanje u donjem poloXaju;
93
— da pri udvr&ivanju utvrdivad gornjeg lafeta
dobro zateie, da se todkidi vretena sprave za dava-
nje pravca i sprave za davanje elevacije cevi lako
okrecu i da su svi utvrdivad! ispravni i na broju:
— da su niSanske sprave i libela ispravne;
— da se utvrdivadi na kraku i ramu podvoska
lafeta udvr&uju za telo. da se pravilno osiguravaju
osiguradima i da se bez te&oca odvijaju i zavijaju, i
— da su gume na todkovima lafeta ispravne,
a kod topa M60 i dobro napumpane, odnosno da su
ispravni gibnjevi (kod topa M60A) i naplaci todkova.
2) RUKOVANJE I PREGLED MUNICIJE
73. — Municija se moie upotrebiti za gadanje
samo ako je potpuno ispravna i sa poznatim poda-
cima о seriji baruta, godini proizvodnje, seriji muni-
cije i roku upotrebe. Pre gadanja ove podatke uzeti
sa municije radi eventualnog podnosenja izveStaja
о vanrednom dogadaju.
Municija doneta na vatreni poloiaj smesta se
iza i u stranu od linije na koju su oruda postavljena,
i to levo ili desno od granica opasne zone na rasto-
janju 15—20 m. Najbolje je municiju smestiti u
nisu iskopanu u zemlji. Municija odredena za gada-
nje smeSta se na podmetace ili Satorska krila. Nije
dozvoljeno municiju drzati neposredno na zemlji ili
je, pak, izloiiti kisi, vlazi ili duzem dejstvu sunde-
vih zraka.
Pre gadanja ustanoviti da meci nemaju meha-
nidkih ostecenja ili korozije. Pri tome se obraca po-
sebna painja na ispravnost obloge barutnog punje-
nja. Ako je ona pocepana, metak se ne moie upo-
trebiti za gadanje. Nije dozvoljeno gadanje mecima
kod kojih je upaljad oiteden ili je korozija zahvatila
veci deo metka, kod kojih se mina klima u leiiitu
94
dahure i si. Svi takvi meci izdvajaju se i posle
zavrSenog gadanja vracaju u skladiSte. Isto tako,
nije dozvoljeno gadanje municijom koja je pala sa
visine vece od jednog metra.
U ipogledu punjenja i prafcnjenja oruda, laganja
kapsle ili barutnog punjenja, pridrzavati se odre-
daba о merama sigurnosti propisanim t. 61.
U toku gadanja metkom sa kumulativnom minom
M60P2R i RKZ M72, mogu se dogoditi ovi nepred-
videni dogadaji;
— laganje upaljada;
— laganje topovske kapsle;
— veliko odstupanje pogodaka od cilja;
— nenormalni zvuk pri polazu zma (mine);
— prskanje, naduvavanje ili te§ko vadenje Ca-
hure iz topa, i
— nepravilno urezivanje ili skidanje vodeieg
prstena.
Za sve nabrojane sluCajeve stareSina osnovne
jedinice (rukovalac gadanja) podnosi redovnim putem
izveStaj о vanrednom dogadaju.
74. — Municija koja nije utroSena za gadanje
pakuje se u kartonske kutije (u kojima je prvobitno
bila upakovana), heranetizuje pomodu lepljive trake,
stavlja u sanduk i vrada u skladiSte. Za vreme nared-
nog gadanja prvo utroSiti raspakovanu municiju.
Municija kod koje je slagala kapsla ili barutno
punjenje mora se vidno obele&ti.
3. ClSCENJE I PODMAZTVANJE TOPA
1) OP&TE odredbe
75. — Bestrzajni top na upotrebi izlozen je §tet-
nom uticaju nedistoce, vlage, promeni temperature
i gareZi barutnih gasova, koji kod topa izazivaju
95
rdanje, nagrizanje i razna o§te&nja. Da bi se Stetni
uticaji spreiili, top treba redovno i pravilno distiti,
podmazivati i odriavati u ispravnom stanju.
76. — Cilj discenja i podmazivanja topa je da
se nefcistoda 1 stare naslage maziva odstrane, da se
ponovnim podmazivanjem delovi topa zaStite od
korozije i da se obezbedi normalna funkcija svih
delova i sklopova oruda.
Top se ftisti i podmazuje svakodnevno, posle
svake upotrebe. Ako se top ne upotrebljava, vec se
nalazi u magacinu jedinice, &sti se i podmazuje
jedanput sedmiCno (prilikom periodicnog pregleda), ili
kad naredi staresina.
U borbi, na manevrima i duiim vezbama, top se
obavezno &sti i podmazuje svakodnevno, koristeti
za to zatiSje u borbi ili prekid u vezbi.
77. — Bestrzajni top iz kojeg je gadano bojnim
metkom ili metkicima, posle prvog diScenja i pod-
mazivanja, svakodnevno se disti podmazuje na isti
nadin i u toku sledeca tri dana.
78. — Zabranjeno je oJtrim predmetima i ras-
tvaradima fcistiti otvore svetledih izvora na meha-
nidkom nisanu, rukama dirati povrSine oko otvora
razbijenih ampula i prste stavljati u usta, jer trici-
jum-gas zrafci zrake koji Stetno uticu na zdravlje
Coveka. Ako dode do razbijanja ampule svetleceg
izvora u zatvorenoj prostoriji, treba je odmah pro*
veriti. Konstrukciono reSenje onemogucuje lomlje-
nje ampula svetlosnog izvora i do njega mofce dooi
samo u sludaju krajnje nepailjivog rukovanja ni§an-
skom spravom i mehanickim nisanom.
79. — Top diste i podmazuju poslu&oci pod
rukovodstvom komandira odeljenja i komandira
96
voda, koji daju uputstva za ciscenje. Komandir ode-
Ijenja duzan je da:
— naredi rasklapanje i SiSSenje topa;
— proven ispravnost pribora i kvalitet mate-
rijala za SiSSenje i podmazivanje;
— proven da li je Si&enje izvrSeno pravilno
i potpuno, i posle toga naredi podmazivanje, i
— proven da li je top pravilno podmazan, posle
Sega nareduje njegovo sklapanje i ostavljanje na
mestu za Cuvanje.
80. — Bestrzajni top se Sisti i podmazuje u
prostoriji ili napolju, a delovi se stavljaju na klupu
ili prostirku. Pribor za SiSSenje mora biti ispravan,
a sredstva za podmazivanje i Ciscenje Sista i dobrog
kvaliteta. Cev se podmazuje Setkom.
81. — U zimskim uslovima pri niskim tempe-
raturama top treba Cistiti u prostorijama u kojima
je temperature pribliino jednaka ili veSa od one
u prostoriji gde se orude Suva, kako posle Siscenja i
ostavljanja na mesto Suvanja ne bi doslo do >zno-
jenja* i korozije.
Posle upotrebe i unoSenja topa u prostoriju za
CiSSenje, top se ostavlja da se prvo »oznoji«, a zatim
se, ne Sekajuci da se osu§i, pristupa njegovom detalj-
nom SiScenju.
82. — Pre gadanja unutraSnjost cevi treba da
bude cista i ovlaS podmazana. U toku gadanja za
vreme prekida vatre koji je duai od jednog Casa,
kroz cev se, radi odstranjivanja garezi i neSistoce,
provladi Cetka umoSena u DRNC. Pre ponovnog
gadanja, cev se mora oSistiti i osuSiti suvim krpama.
Brava i zatvaraS u toku gadanja treba da budu ovla§
podmazani.
97
83. — NiSanska sprava na upotrebi Cisti se i
podmazuje svakodnevno kao i top. U zimskim uslo-
vima, niSanska sprava se ne sme odmah unositi u
zagrejanu prostoriju i obratno, ve6 postepeno, kako
bi se spredilo znojenje na metalu i kondenzacija
vlage na kondanici i optifikim elementima niSanske
sprave. Prilikom CiScenja niSanske sprave, prvo se
Ciste mehaniCki, a zatim optiCki delovi. Pragma i
sliCna neCistoCa na spoljnim povrSinama optiCkih
elemenata uklanjaju se Cistom Cetkom od meke
dlake iz pribora, a zatim se CiSCenje nastavlja Cistim
flanelskim platnom, krugnim pokretima, od sredine
ka periferiji.
OptiCki instrument! se ne smeju dodirivati ozno-
jenim rukama, jer one ostavljaju tragove na optiC-
kim instrumentima, zbog Cega Ce optiCko staklo
potamniti na mestima dodira.
2) SREDSTVA ZA ClSCENJE I PODMAZIVANJE TOPA
84. — Za CiSienje bestrzajnog topa upotreblja-
vaju se ova sredstva:
Deterdientni rastvaraC za CiSCenje naoruianja
(DRNC) je izraden na bazi nafte, sa dodatkom deter-
dZentnih i antikorozionih aditiva, i zamenjuje deter-
dzent DM-C. Primenjuje se na hladno, radi ukla-
njanja produkata sagorevanja baruta i odmaSCivanja
povrSina. Kako sadrfi deterdientne i antikorozione
aditive, ima povoljne osobine CiMenja i odmaSdi-
vanja povr&na, i zaStite oCiStenih povrSina. Vreme
zastite oCiSCenih povrSina bez naknadne zaStite posle
CiSCenja je oko 20 dana. Zabranjena je upotreba
DRNC pored otvorenog plamena i vatre.
Pri radu sa rastvaraCem DRNC, u posudu nali-
vati samo koliCinu neophodnu za rad (2—3 litre).
98
jer se rastvaraS brzo zagaduje i isparava. Posle
utroSka navedene koliiine, unutraSnjost posude obri-
sati krpom ili kudinom, pa tek onda naliti sve2u
kolidinu.
Platnena krpa za tiScenje i podmazivanje topa
mora biti £ista, bez praSine, blata i peska.
Kudina se upotrebljava za Ci§6enje svih neobo-
jenih delova i treba da bude Cista, bez praSine,
blata i peska.
Cetka sa 6istilicom sluzi za diScenje i podma-
zivanje cevi topa.
Stapiti od mekog drveta (Camovi, lipovi, topo-
lovi) obmotavaju se krpom ili kudinom i njima se
diste pojedina manja udubljenja, otvori i si.
85. — Za podmazivanje delova topa upotreb-
Ijavaju se ova sredstva:
ZaStitno ulje opSte namene (ZUON) namenjeno
je za podmazivanje svih delova topa na upotrebi.
ZaStitni podmaz (ZP-M) upotrebljava se za kon-
zervaciju topa.
Litijumska mast (UM-3) upotrebljava se za pod-
mazivanje osovina todkova.
Litijumska mast (UM-2) upotrebljava se za pod-
mazivanje neobojenih delova niSanske sprave.
Solvent za zaStitu (SZN-M) se upotrebljava za
konzervaciju koja ie trajati duie od §est meseci.
3) NACIN ClSCENJA I PODMAZIVANJA TOPA
8 6. — Ci&enje bestrzajnog topa moze da bude
delimidno 1 potpuno.
8 7. — Delimicno SiS&nje vr§i se svakodnevno
posle upotrebe, kada se nije gadalo i kada top nije
99
bio izlozen vremenskim nepogodama. Pri tome treba
distom krpom 6istiti sve delove topa, a zatim ih
ovla§ podmazati.
8 8. — Potpuno £i§cenje vHi se posle gadanja
i kada je top bio izloZen vremenskim nepogodama,
pred periodiini pregled i kada stareSina naredi.
Potpuno Cistenje radi otklanjanja ostataka barutnih
gasova, starog maziva i mehanickih ne&stoia vrSi
se sa DRNC na sledeci natin:
— odvojiti zatvarad i mehanizam za zapinjanje
i okidanje;
— Cetku sa fcistilicom natopiti u rastvarafc
DRNC-a i 2—3 puta provuci kroz cev. Tako pre-
mazanu cev ostaviti 10—15 minuta, a zatim Setku
ponovno natopiti u rastvaraC i provudi kroz cev
8—10 puta. Natapanje detke d provlacenje kroz cev
ponoviti 2—3 puta. Po zavrSenom CiScenju, na detku
namotati distu krpu i obrisati unutraSnjost cevi;
— Cistu i opranu cev prosuSiti suvom krpom,
a potom ovlaS podmazati;
— ostale delove oruda otistiti u rasklopljenom
stanju brisanjem krpom natopljenom u rastvarafi
DRNC. Cisienje se vr§i sve dok se ne uklone pro-
dukti sagorelog baruta. Posle zavrSenog 6i56enja, sve
povrsine prebrisati iistom i suvom krpom i ovlas
podmazati;
— sve ostale obojene povrSine, koje pri gada-
nju nisu izlozene barutnim gasovima, prebrisati
cistom i suvom krpom bez podmazivanja;
— lafet tistiti krpom ili kuftnom, a neobojene
delove podmazivati zastitnim uljem;
— gume se Siste, a kad je potrebno peru i
vodom, a zatim se su§e brisanjem ili provetravanjem.
Nakon predenih 500 km ili jednom godiSnje menja
100
se stara mast u lezajevima toikova. Pre zamene
masti, tockove treba skinuti, leSajeve oprati benzi-
nom i dobro osuSiti, i
— nisansku spravu svakodnevno distiti fcetkicom
i flanelskim platnom. a spoljne delove posle svake
upotrebe.
89. — Za fciScenje oruda i skidanje garezi zabra-
njena je upotreba metalnih predmeta.
90. — Orude koje je bilo izloieno padavinama
(ki§a. sneg, rosa 1 si.), a iz njega se nije gadalo,
disti se tako §to se unutraSnjost cevi dobro istrlja
suvom krpom. Krpu na detki menjati dok se cev
ne osu§i i odisti. U svemu ostalom, postupa se
prema t. 88.
91. — Sa distilice treba skinuti cetku i obrisati
je krpom. Ukoliko je zaprljana mazivom i nedisto-
com, treba je oprati u rastvaracu DRNC, benzina
ili nafte, a zatim je osuSiti krpom.
92. — Vezbovni metak cistii se i podmazuje
redovno kao i top na upotrebi. Prilikom potpunog
Sisienja i podmazivanja dozvoljeno je odvojiti bali-
stidku kapu. Pribor za ciscenje sastoji se od Cetke,
driata i produzivaca, koji su smeSteni na poklopcu
sanduka za vezbovni metak.
4. DEKONTAMINACIJA BESTRZAJNOG TOPA
93. — Bestrzajni top 82 mm dekontaminira se
neposredno posle izvrSene lifcne dekontaminacije.
Ona se izvodi organizovano pod rukovodstvom ko-
mandira odeljenja, naielno, na dekontaminiranom
zemljistu, a u borbenim uslovima na vatrenom
poloZaju.
101
94. — Dekontaminacija moie biti radioloSka,
hemijska i biolofika.
RadioloSka dekontaminacija vr§i se pranjem
kontaminiranih delova vodenim rastvorom deter-
dienta (0,5—1%) ili sapuna, uz upotrebu detke,
sundera ili tampona od krpe, kuSine, novinske har-
tije i si. Top se pere prvenstveno vodom koja otiSe
ili polivanjem iz sudova. U nedostatku vode, dekon-
taminacija se <mo£e vr§iti protiranjem vlaznim
(suvim) tamponima ili guivama sena (slame). Tam-
poni se uvek povlaSe u jednom pravcu, a posle
svakog zahvata okrenuti ih na fcistu stranu.
Hemijska dekontaminacija (sem ni&nske sprave)
vrsi se premazivanjem rastvora za dekontaminaciju
iz pribora za dekontaminaciju zajedniikog peSadij-
skog naoruzanja (PDPO). U nedostatku pribora,
dekontaminirati se mofce protiranjem tamponima
nakvaSenim u rastvoru materije za dekontaminaciju
(hlomi kreS ili kaporit 1:10, deterdzent — sapuni
0,5—1%, nafta ili benzin).
NiSanska sprava se dekontaminira protiranjem
tamponima nakvaSenim u alkoholu ili Sistom
benzinu.
BioloSka dekontaminacija vr§i se premazivanjem
(protiranjem) tamponima namoSenim u vodeni ras-
tvor lizola (3—5%) ili formalina (4%).
95. — Prilikom svih vrsta dekontaminacdje vo-
diti raSuna da rastvori materija za dekontaminaciju
ne udu u cev oruda. Nakon 5—10 minuta, a naj-
kasnije 30 minuta posle dekontaminacije, top ocistiti
i podmazati kako bi se spreSilo korozivno dejstvo
materija za dekontaminaciju.
102
Glava П1
NAClN I PRAVILA GADANJA ODELJENJEM
I VODOM BESTRZAJNIH TOPOVA 82 mm
1. OPSTE odredbe
96. — Gadanje odeljenjem i vodom bestrzajnih
topova 82 mm obuhvata izvrSenje ovih radnji: pri-
prema za gadanje (posedanje vatrenog poloiaja,
osmatranje bojiSta, izbor i pokazivanje cilja, odre-
divanje daljine do cilja, odredivanje ni§ana i ni§an-
ske tadke; otklanjanje uticaja meteoroloSkih faktora
na gadanje), izvrSenje gadanja, prekid i obustavlja-
nje gadanja.
Bestrzajnim topom 82 mm uvek se gada sa
lafeta, a poslufcioci svoj stav prilagodavaju visini
zaklona i karakteru zemljiSta. Sve radnje posluSioci
izvrSavaju pravilno i brzo, a rad im mora biti medu-
sobno uskladen.
Gadanje topom izvodi se po komandi (narede-
nju) komandira odeljenja (voda). Komande se izdaju
glasom ili ugovorenim signalima. StareSina u borbi,
za svaki konkretni sluiaj, reguliSe da К 6e se vatra
otvarati po komandi ili samostalno.
97. — Komanda za gadanje sadrii: jedinicu,
cilj, vrstu i broj metaka, nisan, niSansku taiku
103
i izvrSni deo komande. Ako stare&na u komandi
izostavi .vrstu metka, posluhoci gadaju metkom
M60P2R. Isto tako, u komandi ce biti izostavljena
vrsta metka ako se uz oruda nalazi samo jedna
vrsta municije.
Primer 1. »Prvo orude, orijentir 2, dalje
50 tenk, sa dva reaktivna, 7, u sredinu — PALI!«
Primer 2. »Drugo odeljenje, na putu tenkovi
u pokretu, u Celni, po jedan metak, 4, u podnofcje —
PALI!*
Primer 3. эТгеёе odeljenje orijentir 1, tenk —
UNISTI!*
Primer 4. «Odeljenje (prvi, drugi), koso desno
(levo), tenk, sa dva metka, 5, preticanje 3 podeljka
desno (levo), u sredinu — PALI!«
98. — Ako je za sledede opaljenje metka po-
trebno promeniti neki deo komande, komanduje se
samo onaj deo koji se menja, na primer: »5-PALI!«
Ako je neki deo komande izdat pogreJno, na primer
ni§an, komanduje se: »Ostav ni§an 5, niSan 6!«
IzvrSni deo komande za otvaranje vatre izdaje se
posle izveStaja (znaka) о gotovosti za otvaranje vatre
ili spremnosti oruda za gadanje, koji daje niSandSija
glasom »GOTOVO« ili ugovorenim signalom.
99. — Radi sasredivanja vatre na jedan cilj,
komandir odeljenja komanduje: «Odeljenje, orijen-
tir 2, blize 100, tenk, sa dva metka, 7, u sredinu —
PALI!« Na tu komandu posluSioci otvaraju vatru
do uniStenja cilja ili do komande komandira ode-
ljenja »PREKINI!«
Za podelu vatre na viSe ciljeva, komandir ode-
ljenja izdaje komandu svakom orudu, na primer:
«Prvi top, orijentir 3, levo dva, tenk — UNI§TI,
104
drug! top, orijentir 4, dalje 100, oklopni transpor-
ter — UNiSTI!« U tom slu&aju niSandiije uotavaju
oilj, odreduju daljinu, biraju niSansku tadku i uz
ротоб ostalih posluzilaca otvaraju vatru do uni-
stenja cilja ili do komande komandira odeljenja
»PREKINI!«
100. — Za podelu vatre na vi§e ciljeva, koman-
dir voda izdaje komandu svakom odeljenju, na pri-
mer: »Prvo odeljenje, orijentir 2, levo dva, tenk —
UNISTI, drugo odeljenje orijentir 3, dalje 100,
oklopni transporter — UNISTI, tre€e odeljenje,
koso levo, tenk — UNISTI!* U tom sluSaju ko-
mandiri odeljenja biraju cilj, odreduju daljinu i
niSansku tafcku, biraju metak, a zatim izdaju ko-
mandu za otvaranje vatre prema t. 97.
2. POSLV2IOCI I NJ1HOVB DU2NOSTI
101. — Odeljenje bestrzajnih topova sadinjava
komandir odeljenja, dva topa sa poslugama i potre-
bna transportna sredstva (motorna vozila ili zapreZna
grla).
102. — Komandir odeljenja komanduje odelje-
njem u svim prilikama, odgovoran je za moralno-
-politidko stanje i stalnu borbenu gotovost, obuku
posluzilaca i odiiavanje u ispravnom stanju oruda,
municije i transportnih sredstava. On snosi punu
odgovomost za izvrSenje borbenog zadatka i u vezi
s tim radi sledece:
— odreduje mesto zadrzavanja odeljenju do po-
sedanja vatrenog polozaja;
— organizuje osmatranje i neposredno osigu-
ranje;
105
— izvida zemljiSte i, ako mu nije odreden, bira
vatreni poloiaj (osnovni. rezervni i naredni), mesto
za osmatraSnicu i transportna sredstva;
— na vatrenom poloiaju orudima odreduje os~
novne i rezervne zaklone i osnovni pravac gadanja:
— izvodi odeljenje na vatreni poloiaj i predu-
zima mere za njegovo uredenje i maskiranje;
— nareduje vozafcima (vodifiu konja) da sklone
vozila (konje) na mesto transportnih sredstava i
da ih maskiraju;
— reguliie neposredno obezbedenje vatrenog
poloiaja i mesta transportnih sredstava;
— bira potreban broj orijentira i odreduje
daljinu do njih;
— organizuje snabdevanje municijom i ostalim
borbenim potrebama;
— upravlja vatrom odeljenja;
— odriava neprekidnu vezu sa komandirom
voda ili stareiinom kome je pot&njen;
— pravi skicu plana vatre (si. 42);
— na vojnike deluje lidnim primerom i razvija
kod njih osobine koje su krasile borce u NOR-u
(hrabrost, inicijativa, upornost, poirtvovanje, dru-
garstvo, ljubav prema domovini, odlu&nost, itd.), i
— vodi гаёипа о odmoru i о uslovima za iivot
svojih vojnika.
Komandir odeljenja je naoruian automatskom
puSkom. U borbi nosi dvogled. Zamenjuje ga niian-
diija prvog oruda.
103. — Poslugu topa dine: niiandiija, pomo6nik
niiandiije, punilac, dodavac i donosilac.
106
Nisandzija je odgovoran za postavljanje topa na
vatreni poloZaj, zauzimanje komandovanih eleme-
nata, ni&mjenje i opaljivanje i, u toku gadanja, za
uskladivanje rada pomoinika i punioca sa svojim
radom. Sa pomocnikom i puniocem uSostvuje u
otklanjanju zastoja, disti i podmazuje delove topa,
a posebno je odgovoran za (istodu i ispravnost niian-
skih sprava.
SI. 42 — Skica plana vatre komandira odeljenja BsT 82 mm
NiSandzija u borbj nosi niSansku spravu i nosai
metaka sa dva metka M60P2R Ш jedan metak M72.
Pri premeStanju topa hvata za levu ruCicu zatvaraca.
Naoruian je automatskim piStoljem.
Pomoinik nisandSije ufcestvuje u postavljanju
oruda na vatreni poloiaj, rukuje zatvaraiem prili-
kom punjenja topa, pomaie niSandiiji pri niSanjenju,
osmatranju pogodaka, otklanjanju zastoja, Ci§£enju
107
i podmazivanju topa, prazni top posle opaljenja
metka i po potrebi zamenjuje nisandziju. Pri zatva-
ranju zatvaraca kontroliSe da li vrh udarne igle
viri kroz oslonu plodu. Ukoliko viri, ne zatvara
zatvarac, vec izvcStava nisandZiju da je top neis-
pravan.
Pomocnik niZandzije u borbi nosi torbicu RAP
i nosad metka sa dva metka M60P2R ili jedan metak
M72 i udestvuje u premeStanju topa hvatajuci za
desnu rudicu zatvarada. NaoruZan je automatskom
pu§kom.
Punilac pomaZe niSandziji i pomocniku nisan-
dZije u postavljanju topa na vatreni poloZaj. Pun:
ga komandovanim metkom i prazni samo kad vadi
metak (ispravan ili neispravan), pri сети svoj rad
uskladuje sa radom pomodnika niZandZije. Udestvuje
и otklanjanju zastoja, diScenju i podmazivanju topa.
Punilac и borbi nosi distiiicu (ako nije postavljena
na cev), a pri premeZtanju rastavljenog oruda vude
ili nosi donji deo lafeta. Pri premeZtanju sastavlje-
nog topa, nosi dva metka M60P2R ili jedan metak
M72 umesto pomodnika niSandZije i pomaZe и vude-
nju (guranju) topa. Punilac je naoruzan automat-
skom puZkom.
Dodavad udestvuje и postavljanju topa na va-
treni poloZaj, prima metak od donosioca, pregleda
ga i predaje puniocu. Svoj rad uskladuje sa radom
punioca i donosioca i udestvuje и diSdenju i podma-
zivanju topa. Pored ostalog, ureduje i maskira mesto
za municiju. Dodavad и borbi nosi nosad metaka
sa dva metka M60P2R ili jedan metak M72 i udes-
tvuje и premeZtanju topa hvatajudi za levu rucicu
cevi. NaoruZan je automatskom puSkom.
Donosilac donosi metke i druga sredstva na
vatreni poloZaj i predaje ih dodavadu, odrZava vezu
108
sa komandirom odeljenja i mestom transportnih
sredstava i ucestvuje u iiicenju i podmazivanju topa.
Donosilac u borbi nosi nosa( sa dva metka M60P2R
ili jedan metak M72. Prilikom premeitanja topa
hvata za desni rukohvat cevi. Naoruzan je auto*
matskom puikom.
Vozaci su odgovorni za ispravnost motornih
vozila, a vodiCi konja se staraju о zapreznim grlima.
U borbi ureduju, maskiraju i obezbeduju mesto
transportnih sredstava. Odriavaju vezu sa koman-
dirom odeljenja (voda). Mogu biti angazovani za
prenos municije i drugih sredstava do vatrenog
polozaja. Vozadi (vodidi konja) naoruiani su auto-
matskim puSkama.
3. BORBENI STROJ ODELJENJA I VODA
104. — Borbeni stroj odeljenja bestrzajnih topo-
va sastoji se od vatrenih poloiaja oruda, osmatrafcnice
komandira odeljenja i mesta transportnih sredstava^
105. — Borbeni stroj voda bestrzajnih topova
(kad je na jednom vatrenom poloiaju) sastoji se
od vatrenih poloiaja odeljenja, osmatrainice koman-
dira voda i mesta za transportna sredstva.
106. — Vatreni poloiaj je rejon na kome su ras-
poredena oruda sa poslugom (odeljenje ili vod) radi
izvrsenja borbenog zadatka. Po taktickoj nameni,
vatreni poloiaj moie biti: osnovni, rezervni, naredni,
privremeni i laini.
Osnovni vatreni poloiaj (posluge, odeljenja ili
voda) je onaj poloiaj sa kojeg se izvrSava osnovni
zadatak u borbi.
109
Rezervni vatreni poloSaj se poseda u slutaju
prinudnog napuStanja osnovnog vatrenog polo2aja.
Nadelno se biraju 2—3 rezervna vatrena poloiaja.
Naredni vatreni poloiaj se predvida i poseda
u napadnim i odbrambenim dejstvima.
Privremeni vatreni poiozaj poseda se radi izvr-
Savanja posebnih (privremenih) zadataka, posle Sega
se prelazi na osnovni vatreni poloiaj.
Lazni vatreni poiozaj se ureduje radi obmane
neprijatelja i na njega se, kad je to mogute, postav-
Ija maketa topa.
107. — U borbi top nadelno dejstvuje iz zaklona
(uredenog ili prirodnog), a pri brzoj promeni vatre-
nog poloiaja dejstvuje sa mesta koje moie da bude
zaklonjeno ili otkriveno, §to zavisi od zemlji&a i
situacije. Top na vatrenom polo£aju odeljenja zbog
demaskiranja barutnim gasovima ima jedan osnovni
i 2—3 rezervna zaklona, na medusobnom udaljenju
po pravcu i dubini 50—80 m.
108. — Rejon odredenih poloiaja i zaklone za
top bira komandir odeljenja-voda, ako nisu odredeni
od pretpostavljenog, vodeci гаёипа da se sa njih
moie izvrSiti dobijeni zadatak. Zato vatreni poloiaj
(zaklon za top) treba da odgovori slede&m uslovima:
— da obezbedi moguinost neposrednog gadanja
svih ciljeva u dodeljenoj zoni dejstva i na §to ve&m
daljinama, a najmanje do 1000 m;
— da bude na pravcu verovatnog napada ten-
kova;
— da ima §to §iru (kruinu) zonu dejstva;
— da omogudi rastresit raspored posluga oruda,
odeljenja ili voda;
— da bude, po mogu6nosti, zaklonjen od osma-
tranja sa zemlje i iz vazduSnog prostora;
110
— da ima pogodno mesto za osmatraSnicu;
— da bude, po mogudnosti, iza prirodnih ili
veStabkih protivoklopnih prepreka;
— da, po mogubnosti, nadviSava vlastite jedi-
nice i da se preko njih moie sto duie gadati;
— da ima prikriven prilaz za neometano snab-
devanje municijom i drugim borbenim potrebama
i za premeStanje na ostale vatrene poloJaje, i
— da ne bude u blizini uobljivih mesnih ob-
j ekata.
Pored navedenih uslova, pri izboru vatrenih
polozaja treba voditi rabuna da na pravcima naj-
verovatnijeg kretanja borbenih vozila ne postoji
rastinje ili druge prepreke koje bi mogle izazvati
prevremenu eksploziju mina na putanji.
109. — OsmatraSnica je mesto sa koga koman-
dir odeljenja (voda) osmatra i upravlja vatrom svpga
odeljenja (voda). Osmatradnica mo£e biti: osnovna,
rezervna, naredna, privremena i laSna, a treba da
odgovori ovim uslovima:
— da bude u rasporedu odeljenja (voda) i da
omogubi osmatranje neprijatelja i vlastitih jedinica;
— da u dodeljenoj zoni dejstva omogudi uspe-
§no upravljanje vatrom odeljenja (voda);
— da bude zaklonjena od ugleda sa zemlje i
iz vazduha;
— da glasom, signalima i pogledom omogubi
sigumu vezu sa orudima (odeljenjima), a po mogub-
nosti i sa pretpostavljenim;
— da nije u blizini uotljivih mesnih objekata, i
— da ima prikriven prilaz do zaklona topa
(vatrenog poloiaja odeljenja).
110. — Mesto za transportna sredstva je pro-
stor na zemljiStu na kome se rasporeduju srpdstva
ill
za transport oruda (motorna vozila ili grla). Pri
izboru mesta za transportna sredstva treba se ruko-
voditi slede&m:
— da bude zaklonjeno od neprijateljevog osma-
tranja sa zemlje i iz vazduinog prostora;
— da od vatrenog poloiaja nije udaljeno vi§e
od 500m;
— da ima prikriven prilaz ka vatrenom polozaju;
— da se vozilima moie doci do vatrenog po-
loiaja;
— da omogudi rastresit raspored transportnih
sredstava, i
— da, po mogucnosti, omoguli ishranu i poje-
nje konja.
4. PRIPREMA ZA GADANJE
1) POSEDANJE VATRENOG POLOZAJA
111. — Odeljenje-vod bestrzajnih topova 82 mm
moie iza6i na vatreni poloiaj po orudima, po
odeljenjima ili ceo vod odjednom, po komandi.
>Prvo orude (odeljenje. vod), sa vozilima (rastav-
Ijenim, vuienjem) — NA POLO2AJ!« Vatreni po-
loiaj se moie posesti i po ugovorenom signalu.
Na komandu ili po ugovorenom signalu, posluga
bestrzajnog topa pailjivo i prikriveno se кгебе ka
vatrenom polozaju, koristedi pokrivenost i druge
uslove zemljiita.
Kada se posluiioci (odeljenje, vod) sa orudima
pribliie vatrenom poloiaju, staresina komanduje:
»Prvo orude (prvo odeljenje) kod..., drugo orude
(drugo odeljenje) kod.... pravac dejstva..., —
SPREMA ZA PALJBU!« Na tu komandu posluiioci
(odeljenja) prilaze mestima odredenim za vatreni
112
polozaj, brzo izravnavaju platformu za orude, postav-
Ijaju ga za dejstvo i zauzimaju odgovarajuci stav —
prilagodavajudi se zemljiStu.
112. — Na komandu: »... rastavljenim — NA
POLOZAJ*, posluzioci otkopcavaju (istovaruju) oru-
da od vozila (zaprege), rastavljaju ih i sa muni-
cijom prenose na vatreni poloiaj. Pri tome punilac
otkoptava oko za vutu. Ostali posluiioci staju na
svoja mesta i odvajaju orude od vozila (rude). PoSto
dodavaS i donosilac potisnu cev naniie, punilac vadi
utvrdivad stege kraka lafeta, otpuSta stegu, spusta
krak na zemlju, zateie stegu i uivrscuje je utvr-
divaSem. Niiandiija polugom spojnice iskljufcuje
spravu za davanje pravca, odvija utvrdivad stoiera
i dovodi cev u horizontalan poloiaj. Na komandu
nisandzije »SLO2NO«, podiiu cev sa gomjim delom
lafeta, odvajaju je od donjeg dela i prenose na
vatreni poloiaj. Punilac uzima donji deo lafeta, vude-
njem ili noSenjem, istrdava ispred posluzioca sa cevi,
i izlazi na vatreni poloiaj.
Ako pre komande za izlazak na vatreni poloiaj
oruda nisu bila prikopcana za vozila (zapregnuta),
ili su bila natovarena na vozilo, na komandu »... ras-
tavljenim — NA POLOZAJ*, posluiioci posle isto-
varivanja postupaju prema prethodnom stavu.
Posle izlaska na vatreni polozaj posluzioci rade
sledece:
Punilac postavlja donji deo lafeta na odredeno
mesto za gadanje tako da krak lafeta bude okrenut
suprotno od pravca gadanja. Zatim (ako to nije
uradeno) preklapa oko za vudu u poloiaj uz krak
i utvrduje ga utvrdivadem, oslobada stegu kraka
lafeta i dovodi leiiite stoiera gornjeg dela lafeta
u horizontalan polozaj. PoSto se postavi cev na lafet,
oslobada stegu podvoska, poravnava indekse na telu
113
gornjeg stozera i podvoska, zateie stegu, skida nav-
laku sa usta cevi i distilicu i ispravlja prednji
mehanidki nisan. Od .pomocnika uzima nosad metaka,
odnosi ga na mesto za municija i predaje doda-
vadu. Na 3—5 koraka u stranu (levo-desno) od
nisandiije zauzima zaklon i deka dalju komandu.
NiSandiija sa pomodnikom, dodavacem i dono-
siocem donosi cev sa gomjim delom lafeta. Na ko-
mandu niSandiije >SLO2NO«, postavljaju cev na
donji lafet, tako da stoker gornjeg dela lafeta ude
u svoje le2i§te na donjem delu lafeta. Okrece cev
u pravcu gadanja, levom rukom priteie utvrdivad
stoiera, ukljuduje spravu za davanje pravca cevi,
vadi niSansku spravu iz futrole i postavlja je na
nosad, skida nosad metaka sa mecima i predaje ga
donosiocu. Uz pomod pomodnika vrhuni libelu (pot-
kopavajudi zemljiSte ispod todka suprotno od nagiba
libele) i zauzima stav za gadanje (zavisno od vrste
zaklona).
Pomodnik niSandzije, posle stavljanja cevi na
donji deo lafeta, skida nosad metaka sa mecima i
predaje ga puniocu, skida torbicu sa RAP-om i
postavlja je na 1—2 koraka desno od oruda, pomaSe
ni§and£iji u vrhunjenju libele, zauzima stav za
gadanje sa desne strane oruda, okrent u pravcu
gadanja, i deka daljnju komandu.
Dodavad, posle postavljanja cevi na donji deo
lafeta, sa donosiocem podite cev naviSe dok punilac
namesti i utvrdi podvozak. Odlazi u stranu (leve
ili desno) za 5—8 koraka od punioca, skida nosad
i odvojene metke postavlja na mesto za munieiju.
To isto dini sa munieijom ostalih posluiilaca, a zatim
zauzima stav za gadanje.
Donosilac, posle postavljanja cevi na donji deo
lafeta, sa dodavadem podiie cev naviSe dok punilac
114
ne namesti i utvrdi podvosak. Uzima nosad metka
sa mecima od ni&ndiije, skida svoj nosac metaka
sa mecima i ostavlja ih na mesto za municiju.
Odlazi levo-desno od dodavada i stav prilagodava
zemljiStu. Po naredenju komandira odeljenja na
vatreni polozaj donosi potrebnu kolidinu municije
i ostala potrebna borbena sredstva. Kretanje od
vatrenog poloZaja do mesta za municiju, i obratno,
prilagodava uslovima zemljiSta.
Vozadi (vodid konja) odvoze vozila (odvode ko-
nje) na mesto za transportna sredstva i maski-
raju ih.
Komandir odeljenja (voda) zauzima pogodan
stav na osmatradnici.
Posle posedanja vatrenog polo£aja, ako se ima
vremena, posluiioci pod rukovodstvom komandira
odeljenja ureduju i maskiraju zaklone za oruda,
mesto za municiju i transportna sredstva. Raspored
posluge na vatrenom poloiaju je prema si. 43.
113. — Na komandu »Vucenjem — NA POLO-
ZAJ*, posluga otkopdava (istovaruje) top. Punilac
otkopdava i preklapa oko za vudu i utvrduje ga
utvrdivadem, vadi utvrdivad i odvija stegu podvoska.
Dodavad i donosilac podiiu cev dok osovina lafeta
zauzme ugao od 90*, u odnosu na stoker, a punilac
zateSe stegu podvoska i utvrduje je utvrdivadem.
Posluzioci zauzimaju svoja mesta za vudenje topa
prema 1.103, dok punilac ide tri koraka ispred oruda
ili pomaze posluiiocima gurajudi top. Oruda se mogu
vudi sa ustima cevi napred ili obrnuto (kako je
zgodnije).
Posle dolaska na vatreni polozaj dodavad i dono-
silac podihi prednji deo cevi, a punilac vadi utvr-
divad i oslobada stegu podvoska. Dodavad i donosilac
spuStaju cev dok se na zupdastoj zglobnoj spojnici
115
St. 43 — Raxporcd posluSilaca topa n<i valrcnoni poloiaju
osovine lafeta ne poklope crtice. Nakon toga punilac
steze stegu podvoska i utvrduje je utvrdivadem.
Uz pomod nisandzije i pomocnika, koji pridriavaju
za rucice brave, dodavad i donosilac podiiu zadnji
deo cevi. Punilac vadi utvrdivad stege kraka lafeta,
oslobada ga od cevi, podeSava visinu tako da leSiSte
stofcera bude u horizontalnom poloiaju, zateie stegu
i utvrduje je utvrdivadem, dime je krak lafeta utvr-
den i lafet podeSen za gadanje. Punilac skida nav-
laku sa usta cevi, ispravlja prednji niSan i skida
distilicu. Pomodnik nisandzije skida navlaku barutne
komore. NiSandiija stavlja niSansku spravu i isprav-
lja zadnji niSan, a zatim zajedno sa pomocnikom
vrhuni libelu. PoSto svaki od posluzilaca obavi svoj
deo posla, odlazi na svoje mesto i zauzima stav
za gadanje po si. 43.
114. — Na komandu »Sa vozilima — NA PO-
LOZAJ!* posluga sa vozilima izlazi u rejon vatrenog
poloZaja, a zatim na komandu: »Prvi top (odeljenje)
kod ... drug! top (odeljenje) kod ..., pravac dej-
stva ... — SPREMA ZA PALJBU!« posluzioci otkop-
davaju (istovaruju) oruda i postavljaju ih na odre-
deno mesto. Rad posluzilaca na vatrenom poloZaju
prilikom postavljanja oruda za gadanje odvija se
prema 1.112 i 113.
2) OSMATRANJE BOJISTA. IZBOR I POKAZIVANJE
CILJ EVA
115. — Radi 5to uspeSnijeg dejstva. potrebno je
neprekidno osmatrati zemljiSte, neprijatelja i svoje
jedinice. Zonu dejstva osmatra komandir odeljenja
(voda) sa svoje osmatradnice. Kada su postage na
vatrenom polozaju, svi posluzioci su duini da osma-
117
traju. Ako su postage u skloniStu, komandir odelje-
nja (voda) odreduje osmatrada.
116. — Za vreme gadanja, da bi izvrSio potrebne
popravke i §to pre uni§tio cilj, komandir odeljenja
(voda) mora da osmatra mesto pada mina. Pad mina
osmatraju niSandiija i njegov pomodnik. Odstupanje
pada mina po pravcu meri se u hiljaditima, a po
daljini — u metrima.
117. — Cilj u borbi bira komandir odeljenja
(voda), a pri samostalnom otvaranju vatre ni§an-
dzija. Pri izboru cilja voditi raduna da se izabere
onaj koji je u datom momenta najvainiji i naj-
opasniji. Ako se jednovremeno na pribliino istoj
daljini pojavi vi5e clljeva, bira se cilj koji dejstvuje,
a ako ciljevi ne dejstvuju — onaj koji je lak§e
gadati.
118. — Ciljevi $e pokazuju pomodu orijentira,
niSanske sprave i obeleiavajudih zrna.
Za pokazivanje ciljeva pomodu orijentira pret-
hodno se meri njegovo odstupanje od najblizeg
orijentira po pravcu u hiljaditima i po daljini u
metrima a zatim se pokazuje, na primer: >Orijentir
2, levo (desno) 0-20, dalje 100, tenk« ili »Orijentir
drvo, desno dva, bliie 100, bunker.«
Pomodu niSanske sprave ciljevi se pokazuju tako
Mo se vrh velike strelice kondanice upravi u cilj,
a onaj kome se cilj pokazuje pogleda kroz niSansku
spravu i uodava cilj.
Obelezavajudim zmima ciljeve pokazuju pesa-
dija i tenkovi na taj nadin §to se u pravcu cilja
ispali ratal obelezavajudih zrna, a onaj kome se
pokazuju osmatra pad rafala (snopa) i uodava cilj.
118
3) ODREDIVANJE DALJINE DO CILJA
119. — Najvainiji usiov za uspeSno gadanje je
tadno odredena daljina do cilja.
Odredivanje daljine pomocu niSanske sprave
M60, kori&enjem skale za merenje daljine, na os-
novu visine tenka od 2,5 m i Sirine 3 m, obavlja se
slededim postupcima (si-
SI. 44 — Korii&nje kontfanice nfianske sprave M60 za odre-
divanje daljine na osnovu poznate visine i iirine tenka
110
SI. 45 — Korisdenje kondanice niianske sprave M72 za odre-
divanje daljine na osnovu poznate visfne tonka
— kada se koristi poznata vising tenka, potrebno
je donju horizontalnu liniju poravnati sa donjom
ivicom siluete tonka. Spravom za fino davanje pravca
pomeriti cev levo-desno dok se jedna od ispreki-
danih crtica ne poravna sa gornjom ivicom siluete
tenka. Posle toga proCitati broj iznad crtice. U pri-
meru na si. 44 daljina do cilja je 400 metara;
120
— ako se koristi poznata Sirina tenka, odstoja-
nje ce biti tacno Izmereno samo ako se meri u
momenta kada je tenk pod uglom 0’ (vidi mu se
Sirin a). Tada se daljina odreduje tako sto se Sirina
tenka hvata izmedu dve vertikalne crtice skale za
merenje daljine, a zatim se proiita daljina. Na si. 44
sirina tenka je uhvacena podeljkom koji odgovara
daljini 300 m.
Daljina do tenka (200—1200 m) odreduje se
pomodu niSanske sprave M72 na isti nadin kako je
to objaSnjeno za niiansku spravu M60, kada se meri
na osnovu visine cilja. U primeru na si. 45 daljina
do cilja je 500 m.
Posluzioci bestrzajnog topa 82 mm, pored nave-
denih naSina odredivanja daljine, moraju biti ospo-
sobljeni za uspeSno i brzo odredivanje daljine do
razliditih ciljeva i objekata ocenom odoka (do daljina
uspesnog dejstva oruda), po uglovnim veli&nama
predmeta (objekata) i neposrednim merenjem.
4) ODREDIVANJE NlSANA I NlSANSKE ТАСКЕ
120. — Na osnovu odredene daljine do cilja
niSan odreduje komandir odeljenja, a pri samostal-
nom otvaranju vatre i nisandftja.
Pri gadanju nepokretnih ciljeva (borbenih vozila
i vatrenih tadaka u bunkerima i utvrdenim zgra-
dama), niSanska tatka je u sredini cilja. Pri gadanju
borbenih vozila koja se krecu u ravni gadanja ka
vatrenom polozaju, niSansku tadku prenositi naniie
(ka podno2ju borbenog vozila). Pri gadanju ciljeva
koji se kredu u ravni gadanja od vatrenog polozaja,
niSansku ta6ku prenositi navise (ka gomjem delu
borbenog vozila), zavisno od njegove brzine.
Pri gadanju borbenih vozila koja se kreiu bocno
u odnosu na pravac gadanja, niSanska taSka je
sredina cilja, sa zauzetim preticanjem.
121
Pri odredivanju niSana i ni&nske tadke, koman-
dir odeljenja (ni§and£ija) treba da uzima u obzir
uticaj meteoroloskih faktora (temperatura vazduha,
vetar i barometarski pritisak) na tainost gadanja.
5) OTKLANJANJE UTICAJA METEOROLOSKIH FAKTORA
PRI GADANJU
121. — Temperatura vazduha i barutnog punje-
nja ima neznatan uticaj na let mine M60P2R na
daljinama do 300 m, a na let raketno-kumulativnog
zrna M72 — do 500 m. Pri gadanju na vecim dalji-
nama, voditi raduna о temperaturi. Njen uticaj otkla-
njati prenoSenjem nisanske tadke:
— niie, kada se gada po toplom vremenu,
— vi§e, pri hladnom vremenu, odnosno kad je
temperatura niza od normalne (+15*C).
Pri otklanjanju uticaja temperature ni&miti
velikom strelicom ako ne postoji potreba za drugim
popravkama.
Velidine popravki zbog uticaja temperature vaz-
duha i barutnog punjenja vide se u tablici I.
TABUCA I
Daljina gadanja
u meirlma (m) 400 500 «00 TOO 800 TOO 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600
0.2 0.4 0.6 0,0 1Д 1,6 M W 2Д 2,7 4Л M
------- 0.2 0,4 0,6 0,7 0,6 1,0 1.3 1,4 1.7 2,0 2,4
122
Primer 1: Gada se na duljini 1000 m sa RKZ M72, pri
temperaturl +28‘C. Popravka za temperetumu razliku od
10’C, prema tablici VII, jeste 0,1 m. Razlika izmedu stvame
i normalne temperature je IS'C, pa te popravka u tom slu-
Caju biti -0,13 m (13X0,1:10). Kako je temperature vi5a,
vazduh je redi, pa bi se u normalnim uslovlma dobio pre-
badaj- Zbog toga se uzima ni&anska tatka nite za 13 cm.
Kada ne postoji moguinost da se popravke visine
odreduju taino prema trenutnoj temperaturi vazduha
i barutnog punjenja, uticaj temperature uzimati u
obzir samo kada je niza od 0*C i kada je iznad
+30*C. Na toj zakonitosti su izraiunate gotove po-
pravke i ugradene na skali za otklanjanje tempe-
raturne razlike ni&mske sprave M72, koju koristiti
prema odredbama 1.18, i ploii zadnjeg niSana, na
kojoj razlike otklanjati ovako:
— za temperaturno podruije iznad 4-30‘C, pri-
tiskom na uskoini zub i povlaienjem ploie, porav-
nati indeks ploie sa indeksom »+« na klizaiu, a
zatim normalno ni&miti preko zareza zadnjeg niSana
i mu$ice, i
— za temperaturno podruije ispod 0*C, pritis-
kom na uskoini zub i povlaienjem ploie, poravnati
indeks ploie sa indeksom »—« na klizaiu, a zatim
normalno niSaniti.
Za ni&nsku spravu M60 i pasivni ni§an 5X80
popravke se moraju raiunati koriSienjem tablica i
otklanjati pomeranjem ni&nske taike. Popravke za
metkii M85 su zanemarujuie.
122. — Boini vetar ispoljava znatan uticaj na
let mine skreiuii je u stranu od pravca gadanja.
Zbog toga uzimati boine popravke na skali preti-
canja ili prenositi niSansku taiku, koristeci se tabli-
com П.
123
TABLICA POPRAVKE ZBOG UTICAJA BOCNOG VETRA
TABLICA П
Daljina gadanja u metrima MINA M60P2R | rk: ZM72 tod ugtom SCO
Popravke zbog uticaja botnog vetra (p koji duva brzinom 10 m/s.
u metrima u hlUodltima| u metrima u hitjadlthna
100 0,07 0,7 -0,03 -0,3
200 0,28 1,4 -0,18 -0,9
300 0,63 2,1 -0,54 -1,8
400 М2 2,8 -1,12 -2,8
500 1,70 3,4 -1,90 -3,8
800 2,40 4,0 -2,88 -4,8
700 3,15 4,5 -3,99 -5,7
800 4,00 5.0 -5,12 -6,4
900 4,95 5,5 -6,21 -6,9
1000 6,00 6,0 -7,30 -7,3
1100 7,15 6,5 -8,25 -7,5
1200 8,25 6,9 -8,88 -7,4
1300 9.49 7,3 —9,23 -7,1
1400 10.78 7,7 -9,26 -6,6
1500 12,15 8,1 -9,00 -6,0
1600 — — -8,16 -5,1
Napomcna: Mina M60P2R skre^e u stranu u koju vetar
duva, a RKZM72 (za vreme rada motora) u stranu odakle
vetar duva, tj. suprotno smeru duvanja vetra. Zbog toga su
popravke u tablici RKZ oznatcne znakom »—« (minus).
Primer 1: Gada se tenk sa RKZM72 na daljini 1000 m.
Duva boinl vetar brzinom 8 m/s sleva udesno.
Refenje: Iz prethcdnc tablice se vldi da vetar skre&
minu u levu stranu za 7,30 m (7,3 hiljaditih). Zbog toga
niSansku tadku treba preneti u desnu stranu za 7,30 m,
ili ni&uniti u cilj sa levom podelom skale za 1,5 podeljak
(sredina izmedu crtice i strelice).
Primer 2: Gada se minom M6OP2R na daljini 1000 m.
Duva botni vetar brzinom 8 m/s sleva udesno.
ReSenje: Nisansku tatku preneti u levu stranu za 6m,
ili niSanlti u cilj sa desnom podelom skale za 1 podeljak
(jer 1 podeljak iznosl 0*0,5).
124
Izbor podeljka mehanidkog niSana pri gadanju
nepokretnih ciljeva zavisi od odstojanja do cilja.
Ukoliko je vetar jadi, a cilj dalji, mina ёе viSe odstu-
pati od cilja po pravcu i daljini. Na niianu se ne
zauzima popravka po pravcu, ved se pomera niSanska
tadka u onu stranu sa koje duva vetar. Na primer,
ako vetar duva zdesna ulevo, niSansku tadku treba
pomeriti udesno u figurama cilja ili u metrima, radu-
najudi od sredine cilja.
Popravke iz tablice II se smanjuju ako vetar
duva pod uglom od 30* za 0,5; za vetar pod uglom
od 45е popravka je 0,7; za vetar pod uglom 60’
popravka je 0,9 od tablidne.
Uzduzni vetar (deoni ili ledni) ispoljava prak-
ticno zanemarujudi uticaj na tadnost gadanja minom
M60P2R do 500 m, a RKZM72 do 1000 m. Pri gada-
nju na vecim daljinama uzimati popravke otklanja-
juci ih pomeranjem niSanske tadke nize kad je vetar
ledni i vi§e kad je vetar deoni.
123. — Barometarskj pritisak neznatno utide na
promenu daljine, a uzima se и obzir samo pri gada-
nju na daljinama preko 100 m. U tablici VII i VIII
date su vrednosii popravki zbog razlike barometar-
skog pritiska za 10 milibara (mbar) od normalnog.
Normalni barometarski pritisak je 1000 milibara,
§to и starim mernim jedinicama iznosi 750 mm fcivi-
nog stuba.
Ako je razlika atmosferskog pritiska veca il;
manja od 10 mbar, da bi se izvrSila popravka treba
vrednost popravke iz tablica VII i VIII pomnoEiti
sa stvarnom razlikom barometarskog pritiska i pode-
liti sa 10.
Primer 1: Guda se RKZM72, daljina do cilja 1200 m.
a nadmorskn visina 510 m. Retenje: prema tablici VII po-
pravka za razliku barometarskog pritiska od lOmbr na
daljini 1200 m je —0,1 m, a razlika и barometarskom pri-
125
tisku je, 32mbr. Popravka u ovom slutaju je —0,32 m.
Barometarski pritisak na visini 510 m je red! od barome-
tarskog pritiska na nadmorskoj visini 110 m, pa 6e mina
imati prcbadaj cilja. Zbog toga niSansku tadku treba uzeti
nite za 0,32 tn.
Primer 2: Gada sc minom M60P2R na daljini 1000 m,
na nadmorskoj visini 410 m. Popravka za atmosferski pri-
tisak na daljini 1000 m prema tablici VIII je 0,1 m, a razlika
za lOmbr izmedu stvarnog i normalnog atmosferskog pri-
tiska jc 24mbr. ReSenje: popravka u tom sluteju bi6e
-0,24 m (24X0,1 :10), pa je za tu vrednost niSansku laiku
potrebno pomeritl nite.
5. PROMENA VATRENOG POLOZAJA
124. — Pre promene vatrenog poloiaja treba
izabrati novi vatreni poloiaj, prikrivene pravce do
njega i pripremiti odeljenje (vod) za pokret.
Na novi vatreni polozaj moie da se premeita
po orudima ili celim odeljenjem (rastavljenim oru-
dima, vuienjem ili na transportnim sredstvima), a
vod bestrzajnih topova po odeljenjima ili kao celina.
Pre premeitanja na novi vatreni poloiaj koman-
duje se: «Prekini isprazni, rastavljenim (vucenjem,
vuienjem sa vozilima) — SPREMA ZA MARS«.
125. — Za premeitanje na novi vatreni polozaj
komanduje se: >Sa vozilima u visini raskrsnice —
NAPRED«, «Rastavljenim — ZA MNOM« ili «Vuie-
njem, u visini puta — NAPRED«. Postupak na
komandu »VUCENJEM« je sledeii: posluiioci uzi-
maju opremu, municiju i naoruianje i zauzimaju
svoja mesta prema 1.103. Punilac spuita prednji
niian i stavlja navlaku na usta cevi. Dodavai i
donosilac podiiu cev, dok punilac istovremeno oslo-
bada utvrdivai stege i odvija stegu podvoska. Doda-
vai i donosilac podiiu cev, dok osovina lafeta ne
dode u vertikalan poloiaj u odnosu na stozer, a
126
punilac zateZe stegu podvoska i utvrduje je utvr-
divadem. Dodavad i donosilac pritiskuju cev ka
zemlji 1 podiZu barutnu komoru i zatvarad. Punilac
vadi utvrdivad i odvija stegu kraka, savija krak,
utvrduje ga utvrdivadem za ispust na cevi i zateZe
i utvrduje stegu kraka. PoSto su zavrsili prethodne
radnje, na izvrSni deo komande komandira odeljenja
(voda) krecu na novi vatreni poloZaj.
U sludaju promena vatrenog poloZaja rastavlje-
nim orudem, postupak postage je po tadki 112, s tim
§to se odmaih prelazi na odvajanje topa od lafeta.
126. — U sludaju smanjenog broja posluzilaca,
imati u vidu da je za opsluzivanje oruda pri gadanju
potrebno imati najmanje dva posluzioca — niZandziju
i punioca. Pri tome niSandZija obavlja poslove i
pomocnika niSandzije, a punilac dodavada i dono-
sioca. Premestanje oruda u tim uslovima moZe se
vrSiti samo vudenjem, a svaki od posluZilaca (niJan-
dZija i punilac) nosi po tri metka M60P2R, ili po
jedan metak M72.
6. — IZVRSENJE gadanja
1) GADANJE NEPOKRETNIH CILJEVA
127. — NiSanska tadka za gadanje nepokretnih
ciljeva odreduje se prema 1.120.
U toku gadanja niSansku tadku, po potrebi,
nadelno pomera sam niSandzija.
Popravka pravca vrSi se tako Sto se za velidinu
osmotrenog odstupanja mine po pravcu (levo, desno)
pomeri niSanska tadka u suprotnu stranu.
Popravka daljine, ako je odstupanje manje od
vrednosti jednog podeljka niSana, vr§i se pomera-
127
njem nisanske taike (navi§e-nani2e). NiSanska tadka
pomera se naviJe ako je mina u podbafaju, a naniie
ako je mina u prebaCaju.
128. — Pre izdavanja komande za otvaranje
vatre, ako posluge nisu na svojim mestima, komandir
odeljenja komanduje: »SPREMA ZA PALJBU«. Na
tu komandu posluiioci zauzimaju mesta kod oruda
prema si. 43.
129. — Za otvaranje vatre, komandir odeljenja
izdaje komandu prema t. 97. Postupak posluiilaca
po pojedinim delovima komande je sledeci:
SI. 46 — Rad pamoinika nUandzije pri zabravljivanju
zatvaraca
128
Na deo komande: >Prvi, orijentir 2, bliie 100 —
tenk« niSandzija uodava cilj, izveStava: »Vidim«, po
potrebi oslobada polugu spojnice sprave za davanje
pravca i upravlja top po pravcu u cilj. Spravom za
davanje elevacije upravlja cev po visini u cilj, vodedi
raduna da sprave za davanje elevacije i pravca ne
budu potpuno iskoriSdene, a zatim polugom spojnice
ukljuduje spravu za davanje pravca.
Na deo komande: »Jedan metak«, dodavad uzima
metak i predaje ga puniocu. Istovremeno, pomodnik
niSandzije desnom rukom hvata za desni rukohvat
brave, a levom za rudicu zatvarada. Kaziprstom
desne ruke potiskuje osigurad brave udesno do kraja,
okrece bravu ulevo i levom rukom otvara zatvarad.
Punilac uzima metak tako da levom rukom
obuhvati balistidku kapu, a desnom dno dahure.
Kontrolise ga, dolazi sa strane zadnjaka, obema
rukama pazljivo stavlja metak u cev (si. 46) i poti-
skuje ga ravnomerno do kraja tako da obod dahure
nalegne na nosad dahure.
Posto je punilac stavio metak u cev, pomodnik
nisandSije levom rukom hvata rudicu zatvarada, a
desnom rucicu brave zatvarada i zatvara zatvarad
(si. 47). Pomodnik ni§and2ije desnonm rukom hvata
desni rukohvat brave, okrece je udesno do kraja
i upozorava nisandZiju (udarom ruke po ramenu)
da je top napunjen. Za vreme punjenja topa punilac
i pomodnik nisandiije mogu pu§ke da stave na leda,
vodeci racuna da im ne smetaju pri radu, a pri
du£em zadrzavanju na vatrenom polozaju puSke od-
laiu — udesno nadohvat ruke.
Na deo komande »6« — niSandzija zauzima
komandovani podeljak na skali daljine niSanske
sprave, tako da okretanjem todkida niSanske sprave
pomera kondanicu sve dok se komandovani podeljak
129
ne poklopi sa indeksom daljine, vodeci raduna da
zauzme podeljak na skali daljine M60 ili M72 (§to
zavisi kojim se metkom gada).
SI. 47 — Rad punicca pri punjenju topa
Na deo komande »u sredinu« — ni&mdiija
velikom strelicom, koja se nalazi u sredini skale
preticanja, niSani u sredinu tenka, pri Сети desnom
rukom rukuje spravom za davanje pravca, a levom
rukom spravom za davanje elevacije cevi.
Posto nanisani, niSandzija izveStava glasom:
»Gotovo« i desnom rukom hvata rudicu za okidanje
odozgo, tako da palac bude ispred osigurada rudice,
Na komandu: »PALI«, niSandzija palcem povladi
osigurad rucice za okidanje unazad potiskuje ravno-
memo rudicu nanize i vrsi okidanje. Pri okidanju
vodi racuna da se ne poremeti niSanjenje.
130. — Posle opaljenja, pomodnik niSandiije,
bez posebne komande, otvara zatvarad i levom
130
rukoni, na koju je navuCena rukavica, obuhvata
dno dahure i izvladi je pravo unazad. Pri vadenju
Cahure, pomocnik niiandzije vodi raduna da je ne
pomera levo (desno). Ako se dahura na opisani nafcin
ne moie izvaditi iz svog le£i£ta, dozvoljeno je okre-
tati je u leiiStu, i to bez pomeranja levo ili desno.
Za ponovno punjenje topa i opaljenje izdaje se
nova komanda, ako nije komandovano vi§e metaka
od jednog.
2) GADANJE POKRETNIH CILJEVA
131. — Ciljevi koji se krecu u ravni gadanja
(dolaze ili odlaze) pod uglom od 0’ do 15’ su fron-
talni ciljevi. Ciljevi koji se krecu pod uglom od 6Г
do 90* u odnosu na pravac gadanja botni su ciljevi,
a ciljevi koji se krecu pod uglovima od 16’ do 60’
kosi su ciljevi.
Da bi se pogodio frontalni dolazedi cilj, potrebno
je na skali daljine zauzeti podeljak koji odgovara
daljini do cilja, a zatim vrhom velike strelice skale
preticanja naniSaniti u donji deo ёеопе plote i izvr-
Siti opaljenje. Frontalni odlazedi cilj treba gadati
na isti nacin kao i dolazeci, s tim sto se niSani u
kupolu tenka.
Da bi se pogodio bocnl i kosi pokretni cilj, koji
se кгеёе pod izvesnim uglom u odnosu na pravac
(ravan) gadanja, cev topa upraviti ispred cilja u
pravcu njegovog kretanja, odnosno uzeti potrebno
preticanje.
Velifina preticanja, pri kori§6enju niSanske
sprave, zavisi od brzine kretanja cilja i od veliiine
ugla pod kojim se cilj krece u odnosu na pravac
gadanja. Ako je veda brzina i ugao, preticanje je
vede, i obratno.
131
132. — Brzina kretanja borbenog vozila u veclni
slucajeva ceni se odoka. Stoga poslugu treba dobro
obuditi u oceni brzine kretanja cilja.
Brzina kretanja borbenog vozila moze se odre-
diti i radunskim putem, merenjem ugla pod kojim
se vidi duzina koju borbeno vozilo prede za odre-
deno vreme na poznatoj daljini. Na primer, tenk
je na daljini 600 m za 4 sekunde preSao rastojanje
koje se vidi pod uglom od 0-25. Izratunavanje brzine
kretanja tenka u metrima vrSi se prema obrascu:
V= -3600, pri temu je V — brzina kretanja
cilja, U — ugao izmedu dva objekta ili tacke, D —
daljina do objekta u km, t — vreme za koje tenk
prede odredeni ugao, 3600 — vreme 1 iasa u s.
TT ____ I—X X* -1 TT 0-25-0,6 ЛЛАЛ
U ovom primeru to znaci da je V=—----------3600=
=13,500 m=14 km/h.
133. — Pri gadanju pokretnog cilja kumula-
tivnom minom M60P2R za preticanje se uzima po
jedan podeljak (0-05) na skali preticanja za svaki
6 km/h brzine kretanja tenka, ako se on krede pod
uglom 90*, ili za 5 km/h preticanje je 0-04 (tablica
III). Pri gadanju pokretnog cilja reaktivno-kumula-
tivnim zrnom M72 za preticanje se uzima jedan
podeljak (0-05) na skali preticanja za svakih 10 km/h
brzine kretanja cilja ako se on krece pod uglom
90* (tablica Illa). Kada se tenk krefie pod uglom 45*,
preticanje se smanjuje za 1/3, a pod uglom 30* za
1/2 u odnosu na velicinu preticanja za cilj koji se
кгебе pod uglom 90*.
Ako se cilj kreie zdesna u odnosu na pravac
gadanja, preticanje se uzima na skali preticanja sa
desne strane i obratno.
132
TABL1CA PRETICANJA ZA MINU M60P2R
TABLICA ш
Daljina* 1 Vreme !eta mine u s. (!) Pret motrima (m) icanje u | hiu. (0-00> PribUino u hlljaditima (0-00)
100 0,26 0.36 3,60 4
200 0,54 0,75 3,75 4
300 0,84 1,17 3.90 4
400 1,14 1.58 3.95 4
500 1,46 2,03 4.06 4
600 1,78 2,47 4,12 4
700 2,12 2,94 4.20 4
800 2,46 3,42 4,27 4
900 1000 2,81 3,17 3,90 4,30 4
21a brzinu cilja od 5 km/h preticanje Je 0-04, a podeljak od
0-05 odgovara brzini cilja od 6 km/h.
TABLICA PRETICANJA ZA METAK RKZM72
TABLICA Ша
Daljina Vreme leta mine u a, (t) Preticanje u PrlbHino u hUJadlUma (0-40)
metrima (m) hilj. (0-00)
too 0,23 0,64 6,4 6
200 0,42 1,17 5.8 6
300 0,59 1,64 5,5 5
400 0,75 2.08 5,2 5
500 0,90 2,50 5.0 5
600 1.06 2,94 4.91 5
700 1,23 3,42 4,88 5
800 1,41 3,92 4.90 5
900 1,62 4.50 5.00 5
1000 1,84 5,11 5,11 5
Za brzinu cilja od lOkm'h preticanje je 0-05.
133
Primer 1: Gada se minom M60P2R, tenk se kre<e na
daljini 600 m, sleva pod uglom od 90* u odnosu na pravac
gadanja, brzinom od 12 km/h. Da Ы se pogodi^ cilj, na
skali daljine zauzeti podeljak >6«. a zatim drugom crticom
sa leve strane skale preticanja (0-10) nanl&miti u sredinu
tenka.
Primer 2: Gada se RKZM72, tenk se кгеёе na daljini
800 m sleva pod uglom od 90* u odnosu na pravac gadanja,
brzinom 15 km/h. Da bi se pogodio cilj, na skali daljine
zauzeti podeljak »8«, a zatim sredinu razmaka izmedu prve
i druge crtice sa leve strane skale preticanja (0-07,5) dovesll
u sredinu cilja.
Primer 3: Gada se minom M60P2R, tenk se кгеёе na
daljini 400 m zdesna pod uglom od 45* u odnosu na pravac
gadanja, brzinom 18 km/h. Da bi se cilj pogodio, na skali
daljine zauzeti podeljak »4«, a zatim drugom crticom sa
desne strane skale preticanja (0-10) naniianlti u sredinu
tenka (3x0,7-2 podeljka).
Primer 4: Gada se RKZM72, tenk se kreie na daljini
600 m, zdesna pod uglom 45* u odnosu na pravac gadanja,
brzinom 15 km/h. Da bl se cilj pogodio, na skali daljine
zauzeti podeljak »6«, a zatim prvom crticom sa desne strane
skale preticanja (0-05) naniianiti u sredinu tenka.
134. — Ciljevi koji se krecu bocno u odnosu na
ravan gadanja mogu se gadati pracenjem i safce-
kivanjem.
Pri gadanju ciljeva pracenjem, niSandzija zau-
zima preticanje na skali preticanja prema brzini
kretanja cilja i zauzetim podeljkom nisani u sredinu
cilja, pomerajuci liniju niianjenja prema brzini i
pravcu kretanja cilja. U najpovoljnijem momentu
(kada liniju niSanjenja dovede u sredinu cilja), niJan-
dZija vrSi okidanje.
134
Pri gadanju ciljeva saSekivanjem, ni§and£ija u
pravcu kretanja cilja bira pogodnu niSansku tafiku
i na skali preticanja zauzima preticanje, pa nisani
u izabranu ni&msku tadku. Kada sredina cilja bude
tacno prema izabranoj niSanskoj ta€ki, ni&tndiija
vrsi okidanje.
135. — Mehanidkim niSanom pokretni ciljevi se
gadaju prema odredbama 1.131—133, s tim §to veli-
dina preticanja zavisi od daljine gadanja. Da bi se
pogodio bodni i kosi pokretni cilj koji se krece pod
uglom u odnosu na pravac gadanja, preticanje se
uzima u figurama vidljive siluete tenka. Zbog toga
se za svaki konkretan slufcaj velicina preticanja
(u metrima) mora izraiunati 1 pretvoriti u figure
tenka. NiSanska tatka se prenosi ispred u pravcu
kretanja tenka (cilja) za izraiunati broj figura, radu-
najuci od sredine borbenog vozila.
Komande za otvaranje vatre i rad posluiilaca
po delovima komande istovetni su kao i pri gadanju
niSanskom spravom, s tim Sto se preticanje koman-
duje u figurama. Nisan se postavlja na podeljak
koji odgovara daljini do cilja (zavisno od vrstc
mine), a niSanska tadka se bira ispred ili iza cilja
na pravcu njegovog 'kretanja za veliiinu preticanja
koje zavisi od brzine cilja, uticaja boinog vetra
i vrste mine.
Veliiine preticanja za minu M60P2R i RKZM72,
kada se koristi mehaniiki ni§an i gada cilj pod uglom
90* u odnosu na pravac gadanja, vide se iz tablice IV.
135
TABLICA PRETICANJA SA MEHANlCKIM NISANOM
U METRIMA 1 FIGURAMA
TABLICA IV
Brxina kretanja cilja
10 km/h 15 km/h | 20 km/h
e urn ' u flgur. | u m | u tlgur. | u m 1 u figur.
VeUOina preticanja
2 S | M60 | MU1 MW* MU1 MW1 М11МЙ MU j MM . MU I MW I MU
300 2,35 1,64 1/3 — зло — 1/2 — 4.70 — 2/3 —
400 3.20 2,08 1/2 — 4,80 — 2/3 — 6,40 — 1 —
500 4,00 2.50 2/3 — 6.10 — 1 1/2 8.20 7 11/3 —
600 — 3,00 •— 1/2 — 4.40 — 3/4 — 5,9 — 1
800 — 4,00 — 2/3 — 5,90 — 1 — 7,90 — 11/3
1000 5,20 — 3/4 — 7,70 — 11/3 — 10.30 — 1 1/3
1200 — 6.52 — 1 — 9,78 — 12/3 — 13 — 2
Kada se cilj krece pod manjim uglom od 90*,
preticanje (u metrima) iz tablice IV umanjuje se
mnoienjem koeficijentom ugla kretanja cilja: za
ugao od 60* sa 0,9; za ugao od 45* sa 0,7; za ugao
od 30* sa 0,5.
Primer 1: Prilikom gadanja tenka na 500 m, minom
M60P2R pod uglom od 90*, koji se krece brzinom 20 km/h,
preticanje je 8,20 m ili 11/3 figure; za ugao od 45*, preti-
canje jc 5,73 ili 1 figura (8,20X0,7 «5,73 ili 1 figura),
Primer 2: Gada se tenk na 800 m, RKZM72, pod uglom
od 90* i brzinom 20 km/h. Preticanje je 7,00 m ili 11/3 figure,
a za ugao od 45* preticanje je 5,53 ili I figura (7,90X0,7—5,53
ili 1 figura).
136
3) GADANJE KROZ MEDUPROSTORE
I PORED KRILA VLASTITIH JEDINICA
136. — Kroz meduprostore, pored krila 1 preko
vlastitih jedinica topom se moie gadati u ovim
uslovima:
— daljina do vlastitih jedinica i cilja mora biti
taino odredena;
— krila svojih jedinica (delova), koja obrazuju
meduprostor ili pored kojih se gada, moraju se
dobro osmatrati;
— ni&nska sprava mora biti ispravna i rekti-
ficirana;
— izmedu pravca gadanja i krila vlastitih jedi-
nica mora postojati siguran prostor — ugao sigur-
nosti;
— municija mora biti ispravna i iste serije;
— pri gadanju mora biti iskljuiena moguinost
pada mine ili pariadi u blizini svojih jedinica;
— posle zavrSenog nisanjenja top mora biti
utvrden;
— za vreme prekida gadanja treba proverit:
ispravnost topa i ugao sigurnosti, i
— podloga lafeta mora biti dvrsta kako bi se
spredilo upadanje lafeta pri gadanju.
137. — Ugao izmedu pravca gadanja i krila
vlastitih jedinica (ugao sigurnosti) meri se pomocu
mreze dvogleda ili skale preticanja na konfcanici
niSanske sprave.
Najmanja velicina ugla sigurnosti koji treba
zauzeti pored krila, pored koga se gada, vidi se
iz tablice V.
137
TABLICA VELICINA UGLA SIGURNOSTI ZA GADANJE
KROZ MEDUPROSTORE (PORED KRILA)
TABLICA V
DaUina do viasttttb Jedinica VcUtlna ид la aigumosti и avaku stranu od pravca gadanja
и hiljaditima 1 и metrima
100 75 7,5
200 50 10
300 45 13,5
400 40 16
500 i dalje 40 20
138. — Mogucnost gadanja kroz meduprostore
i pored krila vlastitih jedinica proverava se na
sledeci nadin:
— odrediti daljinu do cilja,
— odrediti daljinu do vlastitih jedinica pored
tijeg krila ili kroz 6iji meduprostor treba gadati;
— pronadi koliki je ugao sigumosti za tu da-
ljinu iz tablice uglova sigumosti;
— naniSaniti u cilj i utvrditi top po pravcu i
na skali preticanja zauzeti odgovarajuci ugao u
hiljaditima, i
— ne pomerajuci top po pravcu i visini, okre-
tanjem tofckica niianske sprave, spustiti skalu pre-
ticanja do visine krila svojih jedinica i pogledati
na njoj gde se zavrsava zauzeti ugao sigumosti
mereci ga od velike strelice na skali preticanja
prema krilu jedinice.
Ako je izmereni ugao izmedu pravca gadanja
i krila pored koga se gada veci od ugla sigumosti
datog u tablici (ako krajnji podeljak skale za preti-
138
canje koji je oznafavao velicinu ugla sigurnosti ne
dodiruje vlastite snage), produFiti sa gadanjem, a
ako je ugao manji ili odredeni podeljak skale pre-
ticanja dodiruje vlastite snage, gadanje odmah pre-
kinuti.
Na isti nacin se meri ugao sigurnosti (u hilja-
ditima) i prema drugom krilu (ako se gada kroz
meduprostor).
Kada treba meriti ugao ve(i od 0-40, posle
ni&njenja u cilj i spustanja kon&mice u visinu vlas-
titih jedinica, okretanjem sprave za davanje pravca
cevi dodati jos potreban broj podeljaka za odgova-
rajudi ugao, pri (emu treba na zemljiStu zapamtiti
predmete od kojih se vr§i prenoSenje. Na isti na(in
meri se i ugao veci od 0-80, s tim §to se koristi cela
skala preticanja.
139. — Da bi se proverila mogudnost gadanja
kroz meduprostore ili pored krila vlastitih jedinica,
izdaje se komanda: »Prvo orude, orijentir 1, bliie
100 — tenk, jedan metak, 8, daljina do vlastitih
jedinica 100 m — proveri mogucnost gadanja.« Kada
niSandiija proveri mogucnost gadanja, izveStava:
«Gadanje je mogu(e« ili: «Gadanje je nemogu(e«.
Posle toga, ako je gadanje mogule, niSandZija zau-
zima komandovani niSan, niSani u cilj i (eka izvrSni
deo komande (»PALI«).
Ako u toku borbe pocinje da se smanjuje veli-
cina prostora do opasnih granica ili kada se primeti
pad mine u blizini vlastitih jedinica, odmah se pre-
kida gadanje.
140. — Kroz meduprostor gada se na isti nacin
kao i pored krila, a tim Sto se ugao sigurnosti zau-
zima izmedu pravca gadanja i oba krila jedinica
kroz (iji se meduprostor gada.
139
4) GADANJE PREKO VLASTITIH JEDINICA
141. — Preko vlastitih jedinica gada se pod
neposrednim rukovodstvom komandira odeljenja i
u uslovima iznetim u 1.136.
142. — Prilikom gadanja preko vlastitih jedi-
nica, mora se obezbediti ugao sigumosti. Ugao sigur-
nosti je vertikalni ugao koji Sine linija niSanjenja na
dati cilj i linija vezivanja na vlastite jedinice sa
temenom na niSanskoj spravi bestrzajnog topa.
Pri gadanju preko vlastitih jedinica najveSi
ugao sigumosti, minom M60P2R i RKZM72, iznosi
0-61, kome odgovara nisan sigumosti »13«.
Da bi se proverila moguSnost gadanja preko
vlastitih jedinica, izdaje se komanda: »Prvo orude,
orijentir 2, mitraljez u bunkeru, jedan metak, 11.
daljina do vlastitih jedinica 200 m, nisan sigumosti
13 (ili ugao sigumosti 0-61), proven mogutnost
gadanja*. Na ovaj deo komande, poSto se napuni
top, nisandSija radi sledete*.
— zauzima podeljak na skali daljine koji odgo-
vara daljini do cilja (11) i niSani u puskarnicu bun-
kera, i
— ne pomerajuSi cev topa, preko toSkica ni§an-
ske sprave, zauzima niSan sigumosti (13) i proverava
gde mu se zavrSavaju donje ivice strelica (crtica)
one skale preticanja koja se koristi za gadanje.
Ako su strelice (crtice) iznad (isnred) lininje na kojoj
su vlastite jedinice, gadanje je moguce, a ako se
nalaze na liniji ili ispod linije vlastitih jedinica ga-
danje nije moguie. Posle toga, nisandiija izvestava
komandira odeljenja: »Gadanje je moguie«, zauzima
podeljak 11 na skali daljine i ёека izvrSni deo
komande (»PALI«).
140
143. — Zavisno od udaljenosli vatrenog polo-
zaja oruda od vlastitih jedinica. gadanje je mogude
i kada je ugao sigurnosti manji od 61 hiljaditih. s
tim sto se za svaku daljinu gadanja odreduje i
proverava posebno ugao (niSan) sigurnosti. prema
tablici VI.
TABLICA UGLOVA I NlSANA SIGURNOSTI ZA MINU
M60P2R I ZA RKZM72
TABLICA VI
Daljina do vlastitih Jedinica u metrima Ugao sigurnosti u 1 hiljaditima 1 Nlian slAumosti u podeUdma
Za rnlnu MMPffi | Za RK2M72 , Za mlnu M60P2R Za RKZM72
100 61 61 13 221/2
200 41 38 9,5 18
300 37 32 8,5 16
400 38 30 9 16
500 41 28 9,5 15
600 49 29 П 15
Postupak prilikom provere moguinosti gadanja
preko vlastitih jedinica, za razliCita udaljenja vatre-
nog poloSaja oruda do vlastitih jedinica, isti je kao i
u prethodnoj taiki, s tim Sto se koristi odgovarajuci
niSan sigurnosti.
Kada se ne raspolaze podacima iz navedene
tablice, primenjuje se osnovni naCin provere moguc-
nosti gadanja preko vlastitih jedinica, prema postup-
ku izlozenom u 1.142.
144 — Kroz meduprostore, pored krila, a naro-
Cito preko vlastitih jedinica, gada se iskljuSivo u
141
toku borbe, a za vreme obuke u mimodopskim uslo-
vima gadanje je zabranjeno.
Pored odredbi iznetih u 1.136—143, u borbi je
potrebno obezbediti i zonu sigurnosti vlastitih jedi-
nica od eksplozije mina. Ova zona zavisi od toga
da li su vlastite jedinice, pored kojih i preko kojih
se gada, u zaklonu ili van zaklona. Kada je ljudstvo
van zaklona, daljina cilja od vlastitih jedinica ne
sme biti bliza od 100 m. Ako su jedinice u zaklo-
nima, zona sigurnosti ne sme biti manja od 50
metara.
5) GADANJE NOCU I U DRUGIM USLOVIMA
OGRANICENE VIDLJIVOSTI
145. — Ako su ciljevi osvetljeni, bestrzajnim
topom 82 mm se nocu gada na isti nadin kao i danju.
Daljine do pojedinih objekata i mesnih predmeta
(linija), gde se odekuje verovatna pojava ciljeva,
moraju biti odredene u toku dana.
Za gadanje osvetljenih ciljeva i onih koji se
osvetljavaju ili otkrivaju bleskom puenja, koristi
se niSanska sprava M60 ili M72, dija je kondanica
osvetljena trieijumom ili priborom za osvetljavanje
nodu. Pri pojavi cilja ili svetla, treba zauzeti odgo-
varajudi podeljak na skali daljine (prema vrsti mine),
naniSaniti u cilj i otvoriti vatru. Pri koriScenju me-
hanidkog niJana, voditi raduna da svetla tadka mu-
§ice i gajke obrazuje krst, tako da nisanska tadka —
cilj bude u ccntru krsta.
146. — Neosvetljeni ciljevi nocu se najuspesnije
gadaju, pasivnim niSanom PN 5X80. Ako uslovi borbe
dozvoljavaju, pre pada mraka niSan treba postavlti
na nosad niSanske sprave.
142
Gumeni zaStitnik objektiva skidati postepeno
prema meri smanjivanja intenziteta bele svetlosti,
tako da se sasvim otkrije kad nastupi potpuna tama.
Pasivni nisan se u svemu koristi kao i nisanske
sprave M60 i M72 danju.
Posebnu pabiju obratiti na to da ne dode do
zabune u pogledu kori&enja skale na konSanici u
odnosu na vrstu mine, na podeSenost intenziteta
osvetljenosti koncanice i na postupak u sluSaju upada
jake svetlosti u objektiv.
147. — Priprema pasivnog niSana za rad obu-
hvata:
— postavljanje akumulatorske baterije u njeno
leiiSte, zbog Sega proveriti da li je prekidaS u polo-
iaju »iskljuSeno«, odviti poklopac leiiSta baterije,
staviti bateriju tako da »+« pol bude okrenut ka
objektivu i paSljivo zaviti poklopac lefciita;
— postavljanje pasivnog nisana sa adapterom
na nosaS (kao i nisanske sprave M60 ili M72), i
— ukljuSivanje uredaja pod napon, zbog Sega
okrenuti toSkiS prekidaSa u pravcu satne kazaljke
za jedan korak, pogledati kroz okular i podesiti
intenzitet svetlosti konSanice okretanjem toSkiSa
prekidaSa za odredeni broj koraka, sve dok podeljci
skale daljine ne budu jasno vidljivi, podesiti ostrinu
slike zemljiSta okretanjem prstena za dioptrijsko
izoStravanje i smaknuti gumenu kapu objektiva
u stranu.
Kad nastupi potpuna tama, podesiti oStrinu slike
posmatranog predmeta okretanjem prstena za daljin-
sko izoStravanje, ponovo podesiti osvetljenost kon-
Sanice tako da bude nesto svetlija od cilja i ako
ima suvi§e svetla u vidnom polju okrenuti toSkiS
polozaja blende i neutralisati ga u gornjoj polovini
vidnog polja okulara.
143
148. — Za gadanje neosvetljenih ciljeva no6u
niSanskom spravom M60 (M72) i mehaniCkim nisa-
nom pravovremeno, u toku dana, pripremiti ele-
mente do pojedinih objekata (linija), gde se otekuje
verovatna pojava ciljeva. Element! se mogu pripre-
miti pomodu kodica, letve sa svetlom niSanskom
tadkom, kvadrant-libele i piketa.
Pre svake pripreme potrebno je odrediti tainu
daljinu do pojedinih objekata (linija) i zauzeti odgo-
varajuci niSan, nanisaniti u izabrani objekt (liniju)
i pristupiti pripremi oruda. Da bi se no6u priprem-
Ijeni dementi lakSe i brze zauzimali, ciljeve nume-
risati.
149. — Pomocu kocica element! se pripremaju
tako Sto se posle niSanjenja, ne pomerajudi cev, ispod
sredine cevi pobija koCid za svaki odredeni pravac,
Sime se odreduje pravac i elevacija cevi.
150. — Pomoiu letve na koju se postavlja svetla
niSanska tacka element! se pripremaju na sleded
nacin:
— na skali daljine zauzima se podeljak (prema
vrsti mine) i niSani u objekat (liniju), zatim se,
ne pomerajudi cev, jedan od posluzilaca sa letvom
i vidljivom niSanskom taCkom poSalje ispred topa
na 10--15m, i
— niSandiija nisani preko krajnje leve crtice
skale preticanja u izvor svetlosti, a potom na skali
daljine pro&ita i zabeleZi podeljak kojim je nani-
Sanjeno u izvor svetlosti. Ovim je top vezan za
pomodnu nisansku tadku. Kada se u toku noci pojavl
cilj. na skali daljine zauzeti zabeleieni podeljak,
krajnjom levom crticom skale preticanja naniSaniti
u izvor svetlosti i otvoriti vatru. To uraditi i kraj-
njom desnom crticom skale preticanja.
144
Priprenia pomodu kvadrant-libele i piketa vr§i
se tako §to se u toku dana ili pre pada mraka naniSani
u zeljeni cilj, postavi kvadrant-libela na kvadrantsku
ravan topa i za elevaciju zapiSu stepeni, a za pravac
se pobode piket pored cevi. Za drugi cilj ponovi se
radnja kao za prvi, samo se pobode drugi piket u
drugu stranu. Pri postavljanju kvadrant-libele na
kvadrantsku ravan na barutnoj komori, voditi raduna
da se strelica na кvad rant-1 ibeli okrene u pravcu
cilja ako je cilj u horizontu ili ako nadvisava vatreni
poloZaj, i obratno.
Za otvaranje vatre u toku noci vodi se spisak
ciljeva, u koji se unose elementi za svaki cilj, prema
slededem obrascu:
Naziv cilja (objekta) Naan pri pre me indeks Bro. daljina Komanda । ill aignal
Mina RKZ Mina RKZ Мй M72 M6O MTS Za pripremu vatre Za otvaranje vatre
1. Raskrsnica puteva Pomodu svetl. nil taike 12 Glasom Glasom
2. Ivica Jume Pomodu kodica Dugo iuto svetto NekoUko iutih krugova
itd.
6) GADANJE POD ZASTITNOM MASKOM
151. — Pod zaStitnom maskom gada se kao i
bez nje, s tim sto posluzioci za to gadanje moraju
biti obudeni. Pre gadanja stakla zastitne maske treba
odistiti flanelskom krpicom kako ne bi do§lo do
njihovog zamagljivanja.
145
7) SNABDEVANJE MUNICUOM U BORBI
152. — Vod (odeljenje) bestrzajnih topova 82
mm snabdeva se municijom i drugim borbenim
potrebama preko bataljonske (detne) stanice za snab-
devanje. Municijom se moie snabdevati sa mesta
transportnih sredstava, koja uz oruda prevoze (pre-
nose) i deo borbenog kompleta. Sredstvima pretpo-
stavljene komande municija se direktno dotura na
vatreni polozaj voda (odeljenja). U nekim sludaje-
vima na vatreni poloiaj voda (odeljenja) municija
moie biti doturena sopstvenim transportnim sred-
stvima, njihovim upu&vanjem na bataljonsku sta-
nicu. Za pravovremeno snabdevanje municijom od-
govoran je komandir voda (odeljenja) i stareSina
jedinice u (ijem sastavu vod (odeljenje) dejstvuje.
Posle utroSka 1/2 od odobrene koliCine municije
komandir odeljenja izveitava komandira voda, koji
preduzima mere za popunu municijom.
U toku borbe dotur municije od mesta trans-
portnih sredstava do vatrenog poloiaja oruda obav-
Ijaju donosioci iz sastava voda. Oni municiju donose
u sanducima i predaju ih dodavacima, a od njih
primaju prazne sanduke i nose na mesto transpor-
tnih sredstava. Po potrebi mogu se angaiovati vozafci
i voditi konja iz sastava voda (odeljenja).
Kada je bataljonska ((etna) stanica za snabde-
vanje (mesto transportnih sredstava) na ve(em uda-
Ijenju (preko 500 m) od vatrenog polozaja oruda,
potrebno je posredstvom stareiine podriavane jedi-
nice organizovati pomocnu medustanicu za snabde-
vanje i odrediti dopunske donosioce municije.
146
1. PREKID I OBUSTAVLJANJE GADANJA
153. — Za prekid vatre komanduje se >PRE-
KINI!« Prekid vatre moze se dati samo pri gadanju
vezbovnim metkom sa metkiiem M65, a u borbi
pri gadanju bojnim minama. Za vreme prekida
vatre posluiioci ostaju u zaklonu na vatrenom polo-
2aju ne dirajudi top. U sludaju meteoroloSkih nepo-
goda, top, municija i pribor na vatrenom poloZaju
mogu se zaStititi pokrivkom (Satorskim krilom).
154. — Gadanje se obustavlja na komandu
»PREKINI — ISPRAZNIk Na tu komandu nisan-
dZija dovodi skalu daljine prema indeksu na pode-
ljak »0« ili spuSta zadnji ni§an. Pomodnik ni§an-
dzije otvara zatvarad, sa navuienom rukavicom na
levoj ruci vadi Cahuru (ako je u pitanju metak
vadi ga punilac), zatvara i zabravljuje zatvarafc.
Kada nisandiija izvrSi okidanje, stavlja navlaku
barutne komore. Punilac preklapa prednji ni§an i
stavlja navlaku na usta cevi. Dodavad i donosilac
pakuju raspakovane metke u kutiju. Posle toga zau-
zimaju svoja mesta na vatrenom poloiaju. Pri gada-
nju pasivni m niSanom nodu na objektiv se obavezno
postavlja gumeni zastitnik.
Ako se posle obustavljanja gadanja posluZiocima
ieli dati odmor, komanduje se »VOLJNO«. Da bi
se posle obustavljanja gadanja nastavilo gadanje,
izdaje se komanda: »Odeljenje (vod) — SPREMA
ZA PALJBU’e Na tu komandu punilac skida nav-
laku usta cevi i ispravlja prednji ni§an, a pomodnik
niSandiije skida navlaku barutne komore.
Posle obustavljanja gadanja mo2e se promeniti
vatreni poiozaj (zaklon) po komandama i postupcima
objasnjenim u 1.124—126.
147
Glava IV
RAD POSLUZILACA TOPA SA ZAPREZNIM
GRLIMA
I. RAD POSLUZILACA BESTRZAJNOG TOPA PRI
ZAPREZANJU I ISPREZANJU ZAPREZNOG GRLA
155. — Bestrzajni top moie vudi zaprezno grlo
koje je zapregnuto u zaprezni pribor za vucu topa
ili zaamljeno u am.
U sastavu zapreinog pribora za vudu topa mo2e
biti univerzalni samar M77 ili samar M48.
156. — Top za vudu se priprema prema 1.113.
i 125 ovog pravila.
157. — Grlo se zapre^e na komandu »ZAPRE-
Zl«. Na tu komandu radi se sledede: niSandzija i
pomodnik uzimaju rukunice i sklapaju ih viljuSkom;
pomodnik nisandzije podiZe viljuSku, a niiandSija
namesta spojnu osovinu viljuSke u njeno leiiSte na
kraku lafeta i utvrduje je utvrdivadem; dodavad i
punilac hvataju za rukohvate cevi 1 potiskuju top
naniie, dok nisandhja ne utvrdi spojnu osovinu
viljuSke; donosilac dovodi opremljeno (zasamareno
ili zaamljeno) grlo i navodi ga izmedu rukunica;
punilac sa desne, a dodavad sa leve strane konja
hvataju i podiSu rukunice i pridvrSduju ih za samar
148
(am); nisandzije i pomodnik niSandzije zakopdavaju
zapreinice.
Posle izvrSenog zaprezanja topa posiuga zauzima
raspored za mar§, i to: donosilac (kao vodic konja)
staje uz konja, nisandzija sa desne, a pomodnik
nisandiije sa leve strane u visini barutne komore
oruda, dodavad sa desne, a punilac sa leve strane
u visini rukohvata cevi. Ako uslovi puta dozvolja-
vaju, posiuga moie marJevati pozadi topa u koloni.
158. — Grlo se ispreie na komandu »ISPREZI«.
Na tu komandu rad posluzilaca je sledeci: niiandiija
i pomodnik niSandzije otkopdavaju zapreinice i sta-
vljaju ih preko samara, otkopdavaju kolandide, a
zatim pridriavaju top za rukohvate cevi potiskujudi
top nanize; punilac i dodavad otpuitaju rukunidne
kaise i otkopdavaju nosade rukunica; donosilac od-
vodi zapreino grlo; punilac vadi utvrdivad spojne
osovine viljuSke, a dodavad spojnu osovinu iz leziSta,
zatim odvajaju rukunice od viljuSke i ostavljaju ih
levo (desno) u visini dodavada.
Dalji rad posluiilaca odvija se po komandi ko-
mandira odeljenja (voda).
149
Glava V
TABLICE GADANJA ZA BsT 82 mm M60 i M60A
1. OSNOVNE TABLICE GADANJA
159. — Те tablice gadanja namenjene su za
gadanje iz bestrzajnog topa 82 mm M60 i M60A.
a vaze za:
— sjedinjeni metak se reaktivno-kumulativnim
zrnom M72, i
— metak sa kumulativnom minom M60P2R.
Normalni (tablicni) uslovi za koje su izracunate
ove tablice gadanja su:
a) Balisticki:
— pocetna brzina tablifina,
— temperatura baruta tb°= + 15‘C,
— masa projektila, njegov oblik i poloiaj teii-
§ta — normalni.
b) MeteoroloSki:
— temperatura vazduha t*= + 15*C,
— vlaznost vazduha 50%,
— barometarski pritisak H=1000mbar,
(750 mmHg),
— atmosfera mirna (bez vetra i padavina).
150
c) Topografski:
— orude nivelisano,
— cilj u horizontu oruda (elevacioni ugao jed-
nak tablicnom).
Vrednost uglova u hiljaditim su u podeli 1/6400
obima kruga.
160. — Osnovne tablice daju balistidke elemente
putanje i podatke za popravke po visini i pravcu
zbog meteobalistitkih uslova gadanja, koji se razli-
kuju od tablidnih, na svakih 100 m daljine.
Svaka vrsta municije ima posebne tablice.
2. POMOCNB TABLICE GADANJA
161. — Tablica XII sadrZi vrednost koeficijenta
kojim treba da se mnoie veliiine tablidnih verovat-
nih skretanja i skokova po daljini kad se cilj nalazi
na prednjem (+n) ili zadnjem (—n) nagibu. Koefi-
cijenti su dati za padni ugao i nagib zemljiSta u
podelama 1/6400.
Vrednost za daljine i verovatna skretanja, date
u tablicama VII i VIII, vaie samo onda kad se cilj
nalazi na ravnom zemljiStu.
162. — Ako se cilj nalazi na prednjem nagibu
(zemljiSte se penje od oruda ka cilju), verovatno
skretanje i skok na zemljiStu se smanjuju, a ako je
cilj na zadnjem nagibu, oni se povedavaju.
Koeficijent X (lambda) za prednji nagib manji
je od jedinice.
Koeficijent kojim treba mnoiiti poznatu du2inu
na horizontu (a) da bi se dobila njena veliCina na
prednjem nagibu (C)
C = a • X ।
151
Koeficijent kojim treba pomnoziti poznatu du-
2inu na prednjem nagibu da bi se dobila njena
velidina na horizontu dobija se ako se 1 podeli sa
vredno§6u iz tablice XII.
163. — Koeficijent к za zadnji nagib ve6i je od
jedinice.
Koeficijent kojim treba mnoiiti poznatu dulinu
na horizontu da bi se dobila njena veliiina na zad-
njem nagibu C = a • X.
Koeficijent kojim treba mnoiiti poznatu duftnu
na zadnjem nagibu da bi se dobila njena velicina
na horizontu dobija se ako se 1 podeli sa vrednoScu
iz tablice ХПа
1
a = cV
164. — Vrednost X i X* zavise od padnog ugla
i nagiba zemljista.
Poslednja vertikalna kolona tablica XII i Xlla
daje vrednost koeficijenta kad se gada vertikalna
meta. Pomodu tih vrednosti moie se izraCunati veli-
£ina verovatnog skretanja po daljini, prema obrascu:
| Vd = Vv/X gde je | X = tg 0c
Nagib zemljiSta u procentima izraSunava se tako
da se visinska razlika izmedu dve tadke podeli s
horizontalnim rastojanjem i dobijeni koliCnik pom-
noii sa 100.
152
Tablica XIII sadrzi prirodne vrednosti trigono-
metrijskih funkcija za uglove u hiljaditima (1/6400).
Tablica XIV sadrii podatke za iinilac verovat-
поёе, koji je povoljniji (ve6i) ukoliko je verovatno
skretanje manje.
Tablica XV sadrii podatke za pretvaranje ste-
peni u hiljadite (1/6400 obima kruga).
Tablica XVI sadrici podatke za pretvaranje mi-
nuta u hiljadite.
Tablica XVII sadrzi podatke za pretvaranje
hiljaditih u stepene i minute za svakih 100 hilja-
ditih.
Tablica XVIII sadrzi podatke za pretvaranje
hiljaditih u stepene i minute za svaki hiljaditi od
1 do 100.
Tablica XIX koristi se sigurno odredivanje
predznaka popravki pri izradunavanju elemenata za
gadanje (popravke pravca i visine gadanja).
153
Tablica VII
REAKT1VN0-KUMULATIVN0 ZRNO
r I »4nil» tew в t I a 1 > » i Л t r 1 Vi<i t it»«i lUrutv
I I |M ST A«B
M V4 •» M •» • Т» • V4~O>
J 4 a » • 4 1. M
10O • 4 04 о:» CIS :x 004 004
X» SO 0 P u: Q Д2 w J.M 004 VC'
»> К A о :> 04 0.10 ЛН SO 01.' IUI
HO < 4 v :• 0 ? 0.*' •AO >/> 01) OH
•>» ' • 0 1) 1 > 11*4) 6'4 A A 021 ам
'X© и 1 0 • ? 4.1 i Ou -»» T » л :i о::
*00 i:> <) 4 < 1Л U> 4J о s n;*
•00 ii % 0 4? W. Л 1.41 ЯЭ ll> o.u ox
•n в * 0 ! 1 1Л? 4V H . SO)
ItTYi i? i 0 n I • IN 4Й r • 04: o.u
t’CO •Л V I 04 4. :o* *)l :i: «145 04*
1 It < « :»» U.? м 9 0.4 • 04?
iKl) Д) • 1 И *.4 :л: ЛМ II * O.M Ml
1X0) i 1*4 : n >iu Jf.* 056 041
И CO > * । !• It J Ю0 •к I ОАО Oju*
1ОГ) i.'.C 1 *Л 11 * »1* ГУ1 NC S 06) OTS
ITU) : <o IM »>? M4 o>1 •>.4|
IWJ в 4.H 4j| 7>0 04 10*
10» *3* • > I • AM x, t« ' Q'4 1 1»
xoc «.* : «> .'.*1 • ’/# •V Ml I or» 1 ll
.4® ‘M • 4** 10» 1 a*: 1 ’J
»: ! It» «Л « Ml * IK 1РЛ OJz 1Л4
L>» O> t )< i; i n.li %’r O.‘< I.VJ
.um AM A t •o J Pl *•<- I41U 0>4
rsv n ' « И 1.9 I VI» :t« |P 1 V^4 :.ii
xn k' 2 4 1? r*l • TO r:.i 10) m:
rxu X* 1 1 01 w* A III № 1M.0 IM 1J4
>0) MO 4 < :> »3l • А/Л x: .w 1 n Ml
?-oo 1040 « 51 Hi l * :u IV? Mi
XW U.'O • и Г.14 M •» w: ?4|.« M4 451
BRISANI OOMET
— 775 m za vijinu cilja 2 m
— 860 m zb viiinu cilja 2,5 m
— 930 m visinu cilja 3 m
154
Vo=390 m/s
М72 SA UPALJACEM UT M73I
fHf 2 2
к <bo< lAtal*? МШ «.'lOMi'i • Uta*
hl iMgvdbCMMM
1.1 hi lb к BM им 1<>«1меАл Ih
XX Ktl Bt 1
1» *4 04 п «1 1
-QJ a* 1Д M 11 M 1.T M n •J M •1 *1 hU •1 KI 1Л 11 4! • 1 « » *u ;o.: Q* Hl :U • M.M 0 0 0 о 0 o.i Q.I Q) 02 OJ 04 <5 0.» 4% U 22 :i JJ 54 10 :m IM IM пл JM 0 0 0 0 0 0 0 cu 0.1 «1 02 OJ 0,4 0.0 01 и M 11 •5 *1 M 4,4 IIJ 1 > JU HO 0 0 • 0 0 0 0 4 01 01 01 0) 01 0J 04 05 OLA <V 01 10 1 4 lA 11 .’1 .*4 .’1 )2 >k 4.1 C1!-»- 2£2CO 0 0 cu OJ ОС <u a* 05 01 0? 01 01 10 II u '.* M IK M 1 • .’4 :i >0 52 14 M 0 0 0 V 1 4 •0.1 «1 0.1 01 ОС a: <u a: a: 05 0.1 UJ (D OJ 05 СД fU 05 Ф2 <».: 0 € 01 0 0 0 0 0 и 0 0) 01 0.1 0.2 0.2 >.> 01 c.* 0.? Cl 05 10 12 IJ U 1.2 1Л •л iji Ю0 200 >X •00 400 ХЮ 400 «0 IOOO IMO 1200 IMO 1400 1500 IMO IMO 1100 1900 MOO :ioo 2200 2М» :mo >» 2*00 :mo 2400 MOO MOO
155
Tablice VIII
KUMULATIVNA MINA M60PBR
i i is • L I I > 3 r Л 4 t X
7 4 i
- M t M 1 Ui «। 4 » »
1 1 • • • • V i • 11
IV* i cr II n: л> kA j 4 •I r..
•» 3 (J 4 (I '4 Uv * •s Qfl' 0 ’
*.<» iu 9 0 * 0A« П4 II ' ио» <1 H
15 i U .*1 1 < 1 la >22 KJ 0 11 9 Г
•* * » It. -v 1 A* !♦ * ll l \ • J 1 1
:< • 1 . * 40 1. •» «М !’ll 0 |v
1 4 • > :i: 1 0 2’ <» 2’>
» .’4 1 1 S ; 4* .*** Л.0 С2» 0 . 1
•> i »/ 2 1 * 9- 2_«! aC' on ’J'
• in • I. c i • 1 . • ♦2 4 U •• «I • •
i »'»i • 1 И • • f tr 1 «4 :4i M * 0.4» •> i;
!.**•! II •»’ IM| \4 • • J а к I X1
• Ml ► ' * ’ll .* • • • W ’< • П * 1 • M
1 a- >• 4 4 • 4//» •o Mu ♦J « 4 •i s
I ’ll» U 4 ) i: • • l«* 24’ .K-5
8RISANI DOMET
— 440 m za vblnu cUfa 2 m
— 490 m xa visinu cilja 2,5 m
— 530 m za vain и cilja 3 m
156
V.=388 mlf
SA UPAUACEM UTI Mil
•
r I! It ; * U III »t
: ? Fh itMdiwyrti
M*af«lltMI •и.». |r MM* H IT IB • id
M M j | | У 1
1« .'1 1! U 4 ;». ;• 1
L J > ? z : т •: м A X r. x о 0 с г i • * » 2 j 12 ? :» ГЛ 40 •> < 4 v.' *.* f/ a1 A > 1 41 0J oa 0.» D 0 $ Cl u; 0J M4 «it 11 I • 1 ? :i c c < 0 e 4 A? c: HI •i: o: »K a> i i 3 11 a ? C) ai Va h> l.l 1 ' 1/ : i j» > * a 0 O.i 0* u; u* in : i •» в в •01 a: c • c: I • 4 1 O.M •U • ii«i X» ХЮ <o w HU MU *» IOCU I ;oo i»> 1X0 1400 • о
157
Tablica IX
ORDINATE PUTANJE U MET RIMA NAD HORIZONTOM USTA CEVI
in) 1» ZOO w 400 too <00 TOO 800 QO IOCO
100 0 04 t:
XO o.: U $3 IJ
>00 Ф.4 0Л 0 •»0 л •J
400 05 U? 0* 0 OJ -l>
40 a.) 0 9 O'z 04 0 05 M
•00 O.M u IJ 1 1 OA 0 -»0
xo Д 13 I.T 1 * IJ Of 0 -l.l .'Л
11 If ;.i • • • :o I.» 10 0 1 J • i
40 1 4 ?J0 ; 4 u * t I» 13 0 i>
KOO 1 4 2.4 )*0 14 H. >j JJ JS 13 0
MU) | A- :? lA 4.1 4.5 4Л 4.4 и KI IA
• XX) 1 » •. i 4 1 44 • 4 55 5J 4 > 38
1 KM) ;ъ м 4 Л ЯЛ «•Л M >,4 M M 60
1400 4 | ?<• *.A ТЛ A5 •f * 9.4 6Л
;ko • - 4 . л 5 til 9J 104 IIJ 11.7 11.» НЛ
:«0 L4 i.* Г.4 U 50* 113 IM 143 UJ KJ
140 ••/) X.4 10» 14.4 15Л PO PJ U.l
IKO >• ь a *1 a« 1 ••• l<5 IC5 IK? 113 ?1JO
IW 40 •л 108 IM 1&Л l».l 214 31? M % 24.|
xoo 45 MJ »» 18Л 21Л 24 Jb РЛ XU
158
ZA REAKTIVNO-KUMULATIVNO ZRNO M72 SA UPAUACEM UT M731
110) 1ХЮ IX» 1400 ISO? 1ДО 1X0 io» 140 xoo Urffrti lf»b
ICO
X»
УЛ
43ft
KO
♦»
>»
И»
-V ООО
20 -ДЗ ICO)
•3 -u 1100
• * 0 IWO
4? J. 1 0 >.? ->0 1’00
1.» M 0 4? фд 1КЮ
hi A 9Л • J 0 -s.l II.» ГО)
l«2 ILI ил M t0 0 n i 1(00
MO n; I*.9 1) « w.l $T 0 •69 -И 1 IW
% » A :u »T 119 u.’« ил <s' 0 ?.A •r 1 1X0
V? •i. । yi ‘ДА :m 19’ IK 7/‘ A <• 1*»
117 П2 и и УЗ» lm ;i4 Н» M 0 JOrt)
159
Tab!lea X
ORDINATE putanja u metrima nad horizontom usta cevi
KUMULATIVHA MINA M60P2R SA UPAUACEM UTI M6I
[W... tni 4 X § я 1 Э 1 Я 5 г 2 s £ Q 4 H 3 l-
lOu (> л .• ;.i ir».
ЛО 1) 4 0 i.; Til
JOO U ' “A « M 4.1 HU
400 i: *A 1 • о !.4
>00 :.i ,'i. 1 4 6' ? 4 ••.I' 4»)
400 j • la V.» I.A « • II J 4 • •» /4)
XJO • i. 4.4 f 4 $ < <5 -J * yi w • Ла)
•0» • < • 4 l » j r • _ 1 « 1 1 V 4/ 11>л
w • 4 * 4 •»Л V 4 •3 - • 1 .• ft \ 4 i :.i •Al
t«JU 4 1 ’ • IP 1 II Л r*.\ I * N»4 • • 4.» «> < ' II1 HiX
IHO 1 ’ A l> ИЛ >40 И.. 1^ 14* 4 >JO SA и b • P 1 I fiai
1.ХЮ l.l •| Д j ( 1 It.» KJ n.l IV» M.’ If. 1 A 4 A r.> On ГЛО
I Nil 11.0 im >6 * :i : i a ; 4 1 1 'Ci r? If ч v !• •> 1 Иа/
1401 • I • hJ • 1 • *4 f 3h4 ГТ4 t -•*> IV» 14 r. Al u •Л JM »4i|>
• 1 1 M IV » :> i -> » JU • •:o >: • »1л Wil >» • • ' IA.A •D •> IOA ’.M ГХ
Tablica XI
VREONOSTI TABLlCNIH UGLOVA
ZAVISNO 00 TEMPERATURE VAZDUHA I BARUTA
Uj^M4 (ml ПМЯЗИПЛЫ VAZ1X.H\ | BARLT A v <4-
♦4$ 1—11 1 .... L2!L •5 1 15 -25
TABUlM ICAO U IHMAMTIUA И/бК»1
(00 Л30 MO 400 too eOO X» So 1000 1100 IXO I.WO 1400 IW 1400 IX» I*» 1900 2000 2(00 :xo 2)00 2400 2500 Л00 3W 2800 2Х» 3000 u 43 4» ?.4 123 IM IM !(•> >M 20,4 22> 2M :?> ю> MJ Я.7 413 «5» 50Л M,7 $9» MJ 75.9 61J «3 •M.9 27 47 63 Ю7 11.4 127 HI 15л 1?.’ ИЗ 217 26.1 29» I2J 3*A УМ 0.4 4?7 $27 $7.2 623 67.9 7)3 79> UO 926 v>7 27 43 63 6J0 97 10.5 11.9 153 147 163 Н» 20» 22.1 24J 2>3 XM Я7 ЭМ 413 457 $02 $5.1 «>3 653 71» 77.7 Hl 90,9 I0S3 2.9 5» M M 9,5 ILI 173 IJ.9 13.4 17.1 1*3 ».♦ 2U 2$J 237 »JO 553 4M 4(7 53» 1X7 W7 757 327 B9.I VM l(MO ИМ 53 7J M 103 IM 337 1<7 162 IM 14.9 77.1 243 2?.1 W3 IM 3?> 4M UJ l!l 43 613 6?7 7)5 Л03 «3 64.6 1027 110 4 И95 J.l 53 •u 11» 123 HO 154 17.1 IM 21» XU 255 jK MJ 39.9 444 493 ЯЗ $97 6M 72.1 М3 933 1013 109» 1183 127.9 32 53 «0 96 ПЛ r>.: 14Л IM 182 20.1 223 W М3 1*3 427 47' 527 W3 MJ X>.6 44» 923 100.1 1050 114.2 I2?3 IM.I 2.4 Cl «4 10.4 123 HO 157 I7> 193 313 2M XU 323 V.,9 41.2 45.9 $1.1 SC? л 2.2 6**3 XI 4)3 913 v>7 IWA ПХ» I2M IH.? IK>jD
161
TAB
VREONOSTI KOEFICIJENTA X
ТаЫк» XU
c«*X
Pftdnl ugeo ©c Ntgib ZtffiHHtt и %
1% 2% 44 в% 8% 104 15%
htytfitm 10 20 41 81 81 102 IS2
20 0.67 0,50 0.33 0.25 0.20 0,16 0.12
40 0.80 0.67 0.49 0.40 0.33 0,28 0,21
60 оде 0.76 оде оде 0,43 оде 0.28
80 0,89 0.80 0.87 0.57 оде 0,44 0,35
100 0,91 0.83 0.71 0.62 0.55 оде 0.40
150 0.94 оде 0,79 0.71 0,65 оде оде
200 0.95 0.91 0.83 0,77 0,72 0,67 0.58
250 0,96 0.93 оде 0.81 0.78 0.72 0.63
300 0,97 0.94 оде 0,84 0,79 0,76 оде
350 0,97 оде оде 0.86 оде 0,78 0,71
400 0.98 оде 0.91 0.87 оде 0.81 0.74
500 оде оде 0.93 оде 0.87 оде 0.79
600 оде 0,97 0,94 0,92 оде 0.87 0.83
700 оде оде оде 0,93 0.91 оде оде
800 оде 0.98 оде 0.95 0.93 0.91 0,88
800 оде оде 0,97 оде оде 0.93 оде
1000 оде оде оде оде 0.95 оде 0.92
1100 оде оде оде 0.97 0.96 0.95 0.93
1200 оде оде оде оде 0.97 0.97 0,96
1300 1.00 оде оде оде оде оде 0,97
1400 1.00 1,00 оде оде оде оде 0,98
162
L I С A
NA PREDNJEM NAGIBU
gdjaia: c - sfcok na xtaUjHw;
9 - jkok na daljinanj;
X - koHicijtm za prtdnji nagib
ili и hftjaditima Patfni ugx>
20% 2S% 30% 40% 50% 60% oo
201 250 297 388 472 550 1600 hujadltih
0,09 0,07 0.06 0.0$ 0.04 0.04 0.02 20
0.17 0,14 0.12 0.10 0,08 0,07 0.04 40
0,23 0.20 0.17 0.14 0.12 0.10 0.06 60
0.29 0.25 0,22 0.18 0.15 0,14 0.08 80
0.34 0.29 0.26 0,21 0.18 0.16 0.10 100
0.43 0.38 0,35 0,29 0.26 0.23 0.15 150
0.51 0,46 0.42 0,36 0.32 0.29 0.20 200
0,57 0.52 0.47 0.41 0,37 0.34 0.25 250
0,62 0.56 0.53 0.47 0,42 0,39 0,30 300
0,65 0.61 0,57 0.51 0.47 0.44 0,36 350
0.69 0.64 0,61 0,55 0.51 0.48 0.41 400
0.74 0.70 0.67 0.62 0.58 0.55 0,53 500
0,79 0.75 0,72 0.67 0,64 0.61 0.67 600
0.82 0.79 0.76 0.72 0.69 0,67 0.82 700
0.85 0,82 0,80 0,77 0,75 0.73 1,00 800
0,88 0.85 0,84 0,81 0,79 0.78 1.22 900
0,90 0.88 0.87 0.85 0.84 0.83 1.50 1000
0,92 0,90 0,90 0,89 0.88 0.88 1,87 1100
0.94 0,93 0,93 0.93 0,93 0,93 М2 1200
0,96 0,95 0.95 0.97 0.98 0.98 3.31 1300
0.98 0.98 0.98 1.00 1.02 1.04 5,00 1400
163
Tablice Xlla
TAB
VREONOSTI KOEFICIJENTA
c • a • X'
Мгйцдо ®c Nagib ZtflMjat* и %
1% 2% 3% 4» * 5% 6% 8%
httjadhih 10 20 31 41 51 61 81
30 2,00
40 1.33 2.00 4,45 —
60 1.20 1,50 2.07 3.16 6.67 *
80 1.14 1.33 1.62 £05 2.76 4.21 —.
100 1.11 1.25 1.45 1.69 2.03 2.56 5,26
150 1.07 1.15 1.28 1.37 1.51 1.68 2.17
200 1.05 1.11 1,18 1.25 1.34 1.43 1,67
260 >XM 1.09 1.14 1.18 1.25 U2 1.47
300 1.03 1.07 1.11 1.15 1.20 us 1.36
350 1.03 1.06 1.09 1.13 1.16 1.20 1,29
400 1,02 1.05 1.08 1.11 1.14 1,17 1.24
500 1J02 1.04 1.06 1.08 1.10 1.13 1.18
600 1.01 1.03 1,05 1.07 1.08 1.10 1.14
700 1.01 1.02 1.04 1.05 1,07 1.08 1,11
800 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.07 1.09
900 ix>1 1.02 1,03 1,04 1,04 U05 1,07
1000 1.01 1.01 1.02 1.03 1,03 1.04 1.06
1100 1.01 1.01 1ДЭ2 1.02 1.02 1.03 1Д5
1200 1Д0 1.01 1.01 1.02 1.02 1.03 1,04
1300 LOO 1.01 1.01 1.02 1,02 1.02 1,03
1400 1.00 1.00 ix>i 1.01 1.01 1.01 1.02
164
L I С A
NA ZADNJEM NAGIBU
c - na lemJjgtu:
• - tto* ntdiljlnaru;
X’ - toHteijant и ntfnjl nagib
III и hilpditima Paani ugao et
1ОЧ 15% 20% 25% 30% 40% 50% 60%
102 162 201 260 207 388 472 550 MMdMi
20
40
60
— — • ж 80
— - - — — — — — 100
ЗД2 — — • — — — 160
2.03 4.14 — — — — — 200
1.68 2,53 5.03 — — — — 250
1,50 2,01 г» 5,82 9,88 — — 300
1.40 1.74 2.31 3.44 6Л8 — — — 390
L33 1.50 W 2,62 W4 — - — 400
1.24 1.41 1.63 1.84 238 4,29 >7,14 - 500
1.18 1.30 1Л6 1.65 1.89 гео 4,43 11,32 600
1.15 1.24 US 1,48 1.65 гю 2,86 4,32 700
1.12 1.18 1.27 1.38 1.49 1.80 2,23 2,91 800
1.10 1.15 1.22 1,30 1,39 1.60 1.89 2,29 900
1.08 1.12 1Д8 1.24 1.31 1,47 1.68 1,94 1000
1.05 1.10 1.16 1.20 1.24 1.37 1.53 1.71 1100
1.05 1.08 1.12 MS 1.19 1.22 1.41 1.55 1200
1.04 1.06 1.09 1.12 1.15 1.13 1.32 1.43 1300
1.03 1,04 1.06 1.09 1.11 1,16 1.24 1,33 1400
165
TAB
PRIROOWE VREONOSTI
Tablica XIII
Я R Я Я Sin, Я а
Teng- Sin. Cov 1! Ttng. ООО/1 •WIW1 3® Cot.
1! Razlil 1/001 RaiHI V0Q 1!
10 0,010 0.010 1.000 410 0.426 0392 ОД20
20 0,020 OJ020 1,000 420 0.438 0,401 0Д16 о,4
30 0,029 0.029 1.000 0,0 430 0.449 0,410 0Д12
40 0.039 0.039 1.000 ж 440 0.461 0,419 0.908
60 0.049 OJ049 0,999 450 0.473 1.2 0.428 ОД 0.905
60 0.050 0.069 0J999 460 0.485 0.436 ОДОО
70 0.068 0.068 0,998 470 0.497 0.445 0,896
80 0.079 0.078 0,997 480 ОЛЮ 0.454 0,891
80 0,089 0.088 0.996 490 0.522 — 0.463 0,887
100 0,099 0.098 0.995 0.1 500 0,535 0/472 - 0.883 од
110 0.108 0.107 0.994 510 0.547 0,480 0.877
120 0.118 0.117 0.993 620 0.560 0/488 0Д73
130 0.128 1,0 0.127 0,992 530 0.573 1Д 0.497 ж 0.868
140 0.138 0.137 0.991 •— 540 0.586 OJ5O5 0,863
150 0.148 0.146 0.990 560 0.599 0,514 0,858
160 0.168 0.156 0.988 560 0,613 0,527 0.853
170 0.169 0.166 0.986 570 0.626 0.532 0Д47
180 0.179 0.176 0.984 580 0.640 0,540 0.842
ISO 0.189 0.186 1.0 0Д82 590 0.664 0,548 0.837
200 0.199 0.196 0.980 600 0.668 »л 0,556 0.831
210 0,209 0Д06 0,978 610 0.683 0,564 0.826
220 0.220 0.214 0.976 0.2 620 0.697 0,572 0.821
230 0.230 — 0,223 0.974 630 0.7)2 — 0.580 0Д15
240 0,240 0.233 0.972 640 0,727 0.588 0.809
260 0.251 0.243 0,9 70 650 0.742 1.5 0.596 0,803
260 0,261 0,252 0.968 660 0.757 0.604 0.797 0.6
270 0,271 0.261 0,966 — 670 0,762 0.611 0,791
280 0,282 0.271 0,963 680 0,788 — 0,619 0.785
290 9,293 0Д8) 0,960 690 0.804 0.627 0.779
300 0.304 0.290 0.957 700 0,821 1.6 0.634 0,773
310 0.314 0.300 0/754 710 0,837 0,641 0,767
320 0.325 1.1 0ДЮ 0.951 од 720 0.854 0,649 0.760
330 0Д36 0,320 0.948 730 0Д71 0.656 0,7 0.754
340 0.347 0.329 — 0.945 740 0.889 0.664 0.747
350 0.368 0Д38 0,942 750 0,906 0.671 0,741 —
360 0,369 0,347 0.939 760 0.924 0.679 0.735
370 0,380 0,356 0.9 0,936 — 770 0,943 0.686 0.728
380 0,392 0Д65 0.932 780 0,952 0,693 0.721 0.7
390 0.403 0,374 0.928 0.4 790 0.980 2.0 0,700 0.714
400 0,414 0,383 0,924 800 1.000 0,707 0.707
166
I С A
TRIGONOMETRUSKIH FUNKCIJA (1/6400)
гшц-рдц | Ъги a ii ООО I Co» 000/1 пиц>ре<|М| П QCOfl Tzng. (XX)/1 <*? <wi7t|| I Sin. 1 000/1 | We>t'Ucu । Cot. Rulika za [ vooo
810 1.020 2.0 0.714 0.700 1 i 1210 2/^J 7.0 0.978 0.374
820 1.040 0.721 9.7 0.693 1220 1 2,556 7.5 0.932 0.4 0.365
азо 1.061 2.1 0J23 0.683 1230 i 2.030 8.0 0.936 — 0.356
840 1.062 0.735 0.679 124a 2.711 B.S 0.930 0.347
850 1IW 2.7 0.741 0,671 125G 2.795 9.9 0.942 0.338
860 1.126 0,747 0.661 0.7 12G-J 2.8Я5 9.5 0.945 0.329
870 1 148 л 0.754 O.6M 1 i »?7C 2.976 1.0 0.948 0.320
880 1.171 0.7*0 0.649 i i USv 3.078 O.’Jbl 0.309
‘Г9О 1.195 2.4 0./67 0.641 1290; 3.184 0.95*1 0.3 0.300 0.9
w» t.?»9 0.773 0.G31 1 зос; 3.28$ 0957 0.290
910 t.243 2.5 0.779 0.6 0.62/ 13 id 3.416 0.960 0.28*
920 1.288 7.6 0.785 0.619 1320 3.546 0.963 0.771
930 1.294 2,7 OJ91 0.G11 1330 3.684 • 0.966 0,2G1
{MO 1 321 2.7 0,797 0ДЧН 1340 3.834 0.968 .. 076?
950 1.W8 2.8 0.803 0,596 135G 3,991 0.970 0.243
960 j 2.0 •’£09 0.588 >3v0 4.166 0,972) 1 0.2^
9?0 1.406 1 3.0 0.815 0.580 1370 4.354 0.974 0^2*
960 1.435 3.1 0.821 0.572 0.5 1380 4.561 0.976 0,214
990 1.466 3.1 0826 0Л64 139C 4.773 0,978 0.20S
1000 1.497 3.2 0.831 0A56 1400 5.027 0.980 0,2 0,195
1010 1Л29 3.3 0.837 0548 1410 5.309 0.982 0,185
1020 1-5G3 3.4 0.842 0.540 1420 5.1Л5 0,984 0.W6
1030 1.597 35 0.847 0.531 1430 ; 5.933 0.086 0,166
1040 1.632 3.G 0.853 0.522 1440 6,314 0,938 0,156
1050 1.668 3,1 0.858 0.514 1450 6.745 1 10.990 0.146
1060 1.707 3.9 0.863 05 0 505 1460 7,238 0.991 0.137
10/Q 1.746 4.0 0,868 i >0.497 1470 7.788 10.992 0,127
1080 1,788 4.2 0.873 0.483 I43C 8.449 10J903 0,117
1090 1.828 4.4 0878 0.460 1490 9.227 0.094 0,107 1.0
1100 1.872 4 Г 0 881 0Л72 - 1500 10.17 0,995 o.l 0,008
1110 1.917 «.6 0.86/ 0 463 1510 11.?} 3996’ 0.088
И 20 1.963 0.891 0.454 *520 12.2C 0r99/ 0,0/8
ИЗО 2.012 5.0 0.695 - 0,445 1530 14,55 0.993 0.068
1140 2.062 5.2 0.900 0.436 1540 17,00 0,999 0,059
itw 2.114 0.905 0.428 0.9 1550 20.33 0.999 - 0.049
1160 2.109 5.7 0,908 0.419 :<60 25.45 1.000 0,035
1170 2 J? 26 6.1 0.912 0.410 I r570 34.05 1.000 0.029
1180 2,287 6.3 0.91 G 0.4 0.401 i 1530 51.30 1,000 0,1 0.020
1190 2.340 6.4 0.920 0.392 1590 101« 1,000 0.010
120C 2.414 6.8 0Д24 0.383 1600 ©o 1,000 0.000
167
Tablica XIV
TABLICA IZRAOJNAVANJA ClNILACA verovatnoCe
C e dub«n> Uififtll Citp u ___________
Vi vcrovatno ckftunjt и тсг>лм IVd VpJ.
c Vi P% c Vi Pfc C VS C Vs P%
0,1 2.7 2.1 62.1 4.1 83.3 6.1 96.0
0.2 5.4 2.2 54,2 4.2 84,3 6.2 96.3
0,3 8.1 2.3 55.2 4.3 85.2 6.3 96.6
0/5 10.7 2.4 585 4.4 86,2 6.4 96.9
0.5 13.3 2,6 60.0 4.5 87.1 6.5 97.1
0.6 16.0 2.6 61.9 4.6 87.9 6.6 97.4
0,7 18.6 2.7 63.7 4.7 88.7 G.7 97.6
0.8 21.3 2» 65.5 4.8 89,5 68 97.8
0.9 23.8 22 67.1 4.9 90.1 6.9 98.0
1.0 26.4 3fi 68.8 5.0 90.8 7.0 98.2
1.1 28.9 3,1 70.3 5.1 91.4 7.1 98.3
1.2 31.4 3.2 71.9 5.2 92,1 7.2 96.5
1.3 33jB ЗД 73.3 5.3 92.6 7.3 98.6
1.4 36.3 3.4 74.8 5.4 93.1 7,4 98,7
1.6 38.7 3.5 76.1 5,5 93.6 7,5 98.8
1.6 41.1 3.6 77.6 5.6 94.1 7.6 99,0
1.7 43Д 3.7 78.7 5.7 94.5 7.7 99j0
1.8 45.6 35 80.0 5.8 95,0 7.8 99,1
1,9 473 35 81.1 5Л 95.3 7.9 99J2
2.0 50,0 45 82.3 5,0 95.7 8,0 99/3
168
Tablice XV
T A В U I С A
PRETVARANJA STEPENl U HIUADITE
3 i 2 1 t 1
1 i 1 1 > f Г) 1
1 KA 25 442 SI to? 1351
Л M 27 460 52 924 77 1369
3 33J 2t 3) 942 n IM7
4 7|.l T> SU Я wo 1404
3 fcX.9 Ю SJJ 33 976 Ю 1422
4 to? JI 551 to 9to 81 1440
7 >24 32 569 37 toU 42 I4M
• 142 Л 56? St tost 4) 1416
9 140 M «М S9 HM9 64 I4W
16 » 6*2 <4 106? 15 1511
U . ito to <40 61 ЮМ to 1529
n 2» 37 6M 62 1102 47 IM7
1) DI и 6?6 AJ 11» •x ISM
и 249 39 WJ 64 1131 49 1Я2
1$ 40 211 AS 1136 to ICOO
u 2S4 41 729 64 1РЛ
>? КЙ 42 747 6? 11*1
>8 320 <3 744 a 12»
19 44 782 69 122?
X 356 43 WO to 1244
21 w 4b 818 71 1262
391 47 IM <• 1210
409 48 8SS 71 12Л
24 42? 49 831 74 IJI6
23 444 SO W9 73 DD
169
Tobtico XVI
TABLICA
PRETVARANJA MINUTA U HIUAOITE
i a 1 л * а 1 3 J 5 f
i оз 21 (, • 41 12.1
* nr. * 9 M 42 12.4
3 09 ?*i h> 4) LV
4 i.: 24 2.1 M 1)0
1.5 23 \4 4$ I3J
ft 13 2» !,* 4t» ПЛ
) 2.1 M A JU 47 13.9
A 24 .A XJ U 14.2
Q 23 *4 *A 14,5
IO ••o X) M.9 so 14»
II 51 9.2 4 •M
12 ЗА J? 9$ о 13,4
13 39 33 9Л 5) I5.T
M 4 । 34 10.1 34 16.0
15 4 4 35 10.4 S3 1Л.)
1ft 4 7 10,r .4 fo.t
!? 5U .V no 5? Ift.9
IK M 11.1 <x 12.2
1$ 5 л 30 Н/л 59 17.5
20 5.9 40 11.9 I7M
170
Tdblic* XVII
TABLICA
PRETVARANJA HIUAOITIH U STEPENE I MINUTE
1 H MUM 2* Ji a H 2 я
100 W !T Н‘5)Г 4I0> MW Uynj»
xo 11 В J’S A* 4X0 IS Mi H
40 i* 1: :xv • »X .*41 V ">x I.M
wo 72 X) ewo IH 00 MX -•4’ >3 *4» uo w
4» .1 at НЛ V AV» :и от
l> 4< .'UJO If* I1 ли» 4»
xo n :: •xn :si 5: л\й >4
411 43 00 .*dW I5T ю 4M0 cv
«х» p i<j o* 4 КО rs J?
10*» u n XV0 IM 4< 3000 :«i и
1ПЮ • 1 <: HW pi Sil» ч> <•
I.XV XI 3X0 no co >» >6
»*» :i от ;ko 111 n >* o’
IK» ?♦ is hoo 111 IS 3400 *1) If
roo M " <' Pon JON
1*» *1 00 XV X! M ?«uu IP IV
IX» 01 r rw X» U* sxv >» p
tAOO 101 IS XV .*|A 4$ v«OQ 1.4 1»
tnv KM ?xv :i*:: У90О mi s:
.Х1Л n: *o 400) no •ООО »r Ю
171
Tablice XVItl
TABLICA
PRETVARANJA HILJAOITIH U STEPENE I MINUTE
j 1»<ргм i iwmih Д i c ? 1 U((*m 1 nwilr j i
1 00)4 я 4 4м! V
0 M 2f 111 12 2 Я 7? 4 X
) 0 10.1 1 >5 я 2 Я 7^ 4 2J
« 0 ил *• 1 M M J I 4
< 0 14.9 1Э 1 42 (1 1 < M 4 >0
6 o x.: 11 1 4« .4 t) 4 Я
7 0 23ь J* 1 4« s? j i: 1 U
• 0 22Л w 1 Я <4 1 14 >1 4 40
9 0 M 1 Я s it u 4 41
IO 0 ВТ я 1 Я J n 4$ 4 47
II 0 >7.1 M 2 1 д( > > H 4 $0
12 0 40Л ^7 2 4 42 ) 3 t? 4 51
11 0 41.9 M : * <1 S >2 M 4 ЯУ
H o«?.: .w 2 II 44 > >6 и 5 0
II 0 'ол 40 2 is 4$ I Л 90 5 J
l« 0 MP 41 2 If ) 4) Я 1 Г
1? 0 Vfi 4* • • * A? 74ф V w 5 10
It I 0.7 41 : й 1 49 9) 1 14
19 1 4.1 44 2:« <A s я 41 $ Я
X 1 • 44 2 Л 7Q 1 5* Я 4 X
1 II 45 2 В 71 «
• • 1 14 47 2 >4 7* 4 1 тг i 5?
и 1 It 4t 2 42 71 4 0 * 1 ю
24 i :i 49 • 4t 74 4 10 ♦9 1 м
21 1 3 W ; <* ?s 4 l> 100 1 г
172
Tablice XIX
TABLICA
PREDZNMCA PCPRAVKI PRAVCA I VISINE GADANJA SA
MINOM M6OP2R I RKZM72
L«t« *<X» M X’ IIIAI 1 Йм HrlM * r*V<’l‘
nUMrr XW. fr-L- >«лд iiM»«u&r;M
F»». • мм i. t* !з J в *Mto« >ТГГ
• .•-м Ui. ;/ 1м<ММ«<м
* I * 1 4 « 1 >lUa4tfi« i:™»i i h e t •
— «<' pMAI
1М«М *«х ШК£С ‘M-< 9
rm mA №н>ма -
«аф«4 ,X*A.AI iaa«
K«wu AXru>»*WM г»9^»
«*х>| «и </мЛаг ммскГ «*м
fnr^niMi Walt гй"» м4 [S'XXri «ММ
trjvp>«J MTVMMW ПГ1» »«мм •
IUm tfaj|tb*«| •ЮК *м»)« мт/м ьГХ« <b«u..n a L.i— • 7*
мп» П XM4U’.' «игтЫф j «? r»
Гк«Х» им »UrMlu«4
173
Prllo® — 1
TEHNlCKI POOACI ZA BsT 82 mm M60 i M60A
% A 2 1 V 1) 1 1 О V A vko Ч60Д
1 Kdha 401 Bl> am К1Л »»
J bfOf dcbna Я)
1 Upo <npap Jfcton РХГ PM
4 QWU4 UktyriMf 4d* 4CH 1624 nan 1624 сж»
5 Dutau «гл м Mltufdee 'JOO вя 2500 sm
< ltaaraH4u>poOrdtprva
Nt илйпден atirJtv*5« Я O’
- M arwlntb 10й НН
* VtetiUko рофе dr>iie 20>АоИ*
л Яшм рХавр и bocbt Im/na Jnfeto
9 Цда fO9« ГМПГИ10О| pobt||M 1ГЗ Ц IM Ц
10 Мам 1ф» м КпЬсамп fC^ultfa IJO и l>2 k*
11 Мма ir*4 и ДО*1М> Ufctoat ы M м ц
Н Млм Дмщ Uicti м rv&t&at Л If Я и
U. Чма |«+к< и RV-ол л Ц i M
14. Ч‘деэ top tu ши <00 «Mt W wan
И Нины top м aMtte ,\MQ IM 5250 rrm
!• ItM talxrap 1’5 nte ГЮ ata
i' KJum ttfpt NO пм >0 «»
1* IXwAr^t apnlR fww i^fU J25U.‘ 3 25x12
|v Pntiuk a |«sam деамЧм wedei aU
Uikarvwtai fnlaak lorjUtfi pirn 4m А7ХЫ1 A95 6at
174
Prllojj — 2
TEHNlCKI pooaci za nisanske sprave
S A 7 1 V h 1 I о V A
1 fovftatjv 3Jpcrta
I Vrtnopjtyt 1.*»
) р|<1л& Ubxar pupfc 5,7 пжи
4 O&topajt Ulua* ртф4к 25 tnm
5 Mot гикрф u etnlr* м&жф pdp r
A $Ub tafytw ха тЬш M£0 0-1500»
7. $Ыа iZafyU* xa Jtfnp MT2 OXWb
4 Vca&oa pdnqg р*5фи рмилф 0-03(1/6100)
Q. Trapcraturaa popravka (моо u RKZJU77) ♦$0°C. 31ЯС
Ш Skali ОДиш mfftimciMg »uau и ftmu M6OP2R X» 60 500 a
11. Skali othaaKfog мШка и RKZM72 400 do 13» m
12. Vttdfext роОДа lorAaaUkog мОм 100 m
13. Teeptntufni poptvia (u RKZM72) и тсМ»Мш otUmn •W*C. -3W
14. Mau ftHimte «paw MdO(MH) Ьс< futrok upritoeou 0.75 k|(i>4 kg)
15. Mm tttankc ipnvr M72 и ^riboctm и futroh M kg
Мам воиСа mUmka ifcaw M72 М<Ю I P\ $л£0 Ojt> Ц
17 Um (mhaMCJtct mhni ai:
IK. Мш tadtefef tnthmKkof mUni 04 kg
1$. Mau taCKla и ЬЬНсси O.Ot kg
175
Prilog — 3
TEHNICKI PODACI ZA PASIVAN NISAN 5X80 (J)
— Uvelidava...........................5 puts
— Polje vida..........................10’ (oko 1—70)
— Mogudnost izoStravanja vida (u podrut*
ju od 30 m do beskonadnosti) je . ±5 dloptrija
— Napajanje uredaja se vr51 nikl-kadmi-
jumskom akumul. baterijom . . . 2,48 V
— Kapacitet akumulatorske baterije . 0.7 Ah
— Vek trajanja akumulatorske baterije
bez osvetljenja kondanice .... 15 h
— Vek trajanja akumulatorske baterije
sa maksimalnim osvetljavanjem kon-
danice .................................10 h
— Akumulatorska baterija se punl punja-
dem tipa................................PAPS-1
— Punjad PAPS-1 se prikljuduje na grad-
sku mreiu...............................220 V (50 Hz)
— Masa uredaja........................2 kg
— Mogudnost pode$avanja polotaja konda-
nice pri rektiflkaciji oruda (po pravcu
i visini) je...............................±0—22,5
— Tadnost podeSavanja kondanice . 0—00,5
176
Pfilog
t
TEHNICKI РС0АС1 ZA MUNICIJU
S к I 1 V 1) E 1 и V Л Mriak u Ittatrn VUO Vrtak u nwn
1 । F»lH. UTI U6I UTM U|
165 r Ml |
5 Dvjwj yfufyKa l<2 nan |41.*> awn
4 Mim ItrnykirMf ewlka JX k< 7X*> kt
V Mju (meet 4X0 >f 4.ГОО Ц
h U*m <kjp&H:itx'f p^|r*p 0Л.Ч1 м 0.710 kx
* Мли piaptp 1700 U 1 КО Ц
A Ua> tiku^ picytru О.*» If
’• IKUUU kwnjUl MtttkA »»*• =5» 1040 nm
10 »<-jh nils» JLM m/a Ж m.i
II Brufta /пи na KiafM i«ila uU(o>; тобио l«u Jahxu <S* ЛМ.6 m/a
1.* 5ee4n»' rulunufru |ciirui u 646 Ых г^?/Паа
Il KmIv w tAcin.^ «M>kwa 16 2 hll
|4 XAnntiht <k<in« Opxbava JU*' 2SM
I) Liljtal ftnpuh ULttwy ПЛ14 - IIJONa
If. 40rth »W *<** “i.. 200 nrn ХЮ ani
177
PODACI О ZAKLONU ZA BsT
Prilog — 5
4-1 ♦ —F
4x30 50
ISPRAVKE STAMP ARSKIH GRESAKA
USxPRAVILO BESTRZAJNI TOP 82 mm M60 i M60A«
UP-48 — IZDANJE 1981. GODINE
Stra- na Red Stav (tad- ka) S t 0 j i Treba
Pod- korice — — — 1 U levom gornjem uglu 1 treba da stoji: UP-48
DDK 6 2 cetiri pet
5 — (3) kumulativnom minom kumulativnim zrnom
—— (4) kumulativnom minom kumulativnim zrnom
8 3 t. 4 znaznog snafcnog
22 3 t.,14 ni§ansku spravu M60, nisansku spravu M72 niSansku spravu M60 ili niSansku spravu M72
23 SI. 7 1 ampula sa tvicijum gasom ampula sa tricijum gasom
30 SI. 9C Prsten za daljinsko koStravanje Prsten za podeSavanje oStrine yida
Prsten za podeSava- nje oStrine vida Prsten za daljinsko izoStravanje
62 4 t. 46 metku M60P2R metku sa minom M60P2R
129 4 3 (si. 46) (SI. 47)
4 4. . (SI. 47) (SI. 46)