/
Tags: oružje
Year: 1995
Text
Материал по
лен
Павел П. aka tica , 2012 г
I A/ww.ak-mto.ru
AUTOMATSKA PUSKA
AP-M70
GSHV - Odjel za pravila
То ак-i
Zagreb, 1996.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO OBRANF.
GLAVNISTOZER HV
Klasa: 033-03/95-02/01
Ur.br.; 512-06-02-95-24
Zagreb. 20. prosinca 1995.
Na temelju Uputa о izdavackoj djelatnosti u oruzanim snagama
(MORH. ur. broj: 512-01-94-325 od 31. sijecnja 1994.) - poglavlje IX.,
tocka 17.a odobravam za uporabu u Hrvatskoj vojsci.
UPUTU ZA UPORABU
AUTOMATSKA PUSKA AP-M70
naCelnikgshv
general zbora
Zvonimir Cervenko
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO OBRANE
GLAVNI STOZER HV ODJEL ZA PRAVILA
OBRANA
VOJNA TAJNA
INTERNO
AUTOMATSKA PUSKA
AP-M70
UPUTA ZA UPORABU
Zagreb. 1996.
MORH--GSHV-TU-26/95
SADR2AJ
1. UVODNE NAPOMENE........................................ 7
2. NAMJENA I BOJNA SVOJSTVA............................... 8
3. TEHNICKE ZNACAJKE...................................... 9
3.1. Tehnicke znacajke puske............................... 9
3.2. Tehnicke znacajke strjeljiva.......................... 9
TOPIS PUSKE............................................... 12
4.1. Cijev s oblogom...................................... 13
4.2. Sustav za odvodenje barutnih plinova................. 14
4.2.1. Plinska komora................................. 14
4.2.2. Plinski cilindar............................... 15
4.3. Zatvarac s nosacem................................... 15
4.3.1. Nosac zatvaraca s klipom....................... 16
4.3.2. Povratni mehanizam............................. 17
4.4. Kuciste s rukohvatom................................. 18
4.4.1. Kuciste........................................ 18
4.4.2. Poklopac kucista............................... 19
4.4.3. Usadnik........................................ 19
4.5. Mehanizam za okidanje............................... 20
4.5.1. Udarac......................................... 20
4.5.2. Otponac........................................ 21
4.5.3. Napinjac....................................... 21
4.5.4. Osigurac od prijevremenog opaljenja............ 22
4.5.5. Usporac udaraca................................ 22
4.5.6. Regulator paljbe............................... 23
4.6. Spremnik............................................. 24
4.7. Ciljnicki uredaj..................................... 24
4.7.1. Prednji ciljnik................................ 24
4.7.2. Straznji ciljnik............................... 25
4.7.3. Nocni ciljnik................................. 26
4.7.4. Tromblonski ciljnik.......................... 27
4.7.5. Nocni pasivni ciljnik.......................... 27
4.8. Noz................................................ 28
4.9. Pribor............................................... 29
5. RAD DIJELOVA PU§KE.................................... 31
5.1. Stanje puske prije nabijanja......................... 31
5.2. Stanje puske kod nabijanja........................... 32
5.3. Uloga i rad dijelova pri paljboredu................... 33
5.4. Uloga i rad dijelova pri pojedinacnoj paljbi........... 34
5.5. Uloga i rad dijelova pri paljbi tromblonskim minama... 35
5.6. Kocenje puske.......................................... 35
6. RASTAVLJANJE I SASTAVLJANJE............................. 36
6.1. Rastavljanje dijelova puske.......................... 36
6.1.1. Odvajanje spremnika........................... 36
6.1.2. Provjera je li metak ostao u lezistu cijevi..... 36
6.1.3. Skidanje sipke.................................. 37
6.1.4. Skidanje poklopca kucista puske................. 37
6.1.5. Odvajanje i rastavljanje povratnog mehanizma... 37
6.1.6. Vadenje nosaca zatvaraca sa zatvaracem.......... 38
6.1.7. Odvajanje zatvaraca od nosaca zatvaraca......... 38
6.1.8. Odvajanje plinskog cilindra i gornje obloge.... 39
6.1.9. Odvajanje donje obloge.......................... 39
6.2. Sastavljanje dijelova puske............................ 40
6.2.1 Plinski cilindar s gornjom oblogom............... 40
6.2.2. Stavljanje nosaca zatvaraca sa zatvaracem u kubiste
puske.................................................. 40
6.2.3. Sastavljanje povratnog mehanizma................ 40
6.2.4. Postavljanje poklopca kucista................... 41
6.2.5 Odapinjanje udaraca i kocenje puske.............. 41
6.2.6. Sipka za ciscenje............................... 41
6.2.7. Stavljanje spremnika............................ 41
7. RUKOVANJE ORUZJEM...................................... 42
7.1. Punjenje spremnika..................................... 42
7.2. Napinjanje puske....................................... 42
7.3. Zamjena spremnika...................................... 42
7.4. Praznjenje puske....................................... 42
7.5. Praznjenje spremnika................................... 43
7.6. Postavljanje straznjeg ciljnika nazeljenu daljinu...... 43
8. OSNOVNO ODFlZWANJE..................................... 44
8.1. Sredstva za ciscenje i podmazivanje.................... 44
8.2. Postupak ciscenja i podmazivanja....................... 45
8.3. Odrzavanje puske...................................... 46
8.4 Pripremljenost puske za gadanje puscanim strjeljivom.. 47
8.5. Pripremljenost puske za gadanje tromblonskim minama... 48
9. ZASTOJI PRI GADANJU I NAClN UKLANJANJA.................. 50
1. UVODNE NAPOMENE
Ova je uputa namijenjena korisnicima radi brzog upoznavanja auto-
matske puske 7.62 x 39 mm AP-M70. rukovanja njome. odrzavanja i ukla-
njanja zastoja tijekom uporabe. Ozbiljniji se zastoji ili ostecenja mogu
ukloniti iskljucivo u radionicama.
Automatska puska (AP) pripada skupini pjesackog oruzja zasnovanoj
na metku 7.62 x 39 mm. U konstrukciji je slicna modelhna AK-47 i AKM. Те
su se puske pocele proizvoditi jos godine 1959. u bivsem SSSR-u, a
poslije i u mnogim zemljama, ukljucujuci i bivsu Jugoslaviju.
U Uputi su obradeni modeli pusaka M70B1 i M70AB1 (AB2).
Slikal. Automatska puska M70B1
Slika 2. Automatska puska M70AB1(AB2)
7
2. NAMJENA I BOJNA SVOJSTVA
Puska je namijenjena za unistavanje i onesposobljivanje neprija-
teljskih vojnika i ratne tehnike. Moze pucati pojedinacnom i rafalnom
paljbom (paljboredom). Uspjesna je daljina gadanja pojedinacnom
paljbom do 400 m, kratkim paljboredom do 300 m, a dugim do 200 m.
Prema potrebi se moze ugraditi prigusivac pucnja. Puni se spremni-
kom od trideset metaka. Teoretska je brzina gadanja 600 metaka u
minuti. Prakticna je brzina gadanja paljboredom 120 metaka u minuti.
Za razliku od ostalih inacica M70 opremljena je tako da moze
ispaljivati tromblonske mine.
Tromblonskim se strjeljivom unistavaju neprijateljski vojnici. bojna
vozila. bunkeri i utvrdeni objekti te zadimljuju i osvjetljuju dijelovi bojista
Kumulativnom se trombonskom minom uspjesno bojno djeluje na
udaljenosti do 150 m, atrenutnom i dimnom do 240 m. Tromblonska je
osvjetljujuca mina najuspjesnija ako se ispali pod kutom od 45°.
Ova je puska bila izvedena u dvije osnovne konstrukcije, i to: s
drvenim usadnikom (M70, M70B i M70B1) i s prijeklopnim usadnikom od
celicnog lima (M70A. M70A1, M70AB i M70B1). S obzirom na tijek
proizvodnje razvoj se ocituje u sljedecoj skrizaljci :
Inacica izvedbe oruzja Automatske puske
s drvenim usadnikom s prijeklopnim usadnikom
A pocetni model! APM70 АР M70A АР M70A1
В prijelazni modeli APM70B АР M70AB
C konacni modeli АР M70B1 АР M70AB1 АР M70AB2
C1 modeli s uporabom pasivnog ciljnika APM70B1N APM70B1NPN AP M70AB2N AP M70AB2NPN
8
3. TEHNICKE ZNACAJKE
3.1. TEHNICKE ZNACAJKE PUSKE
Kalibar....................................................7.62 x 39 mm
Kapacitet spremnika............................................30 metaka
Pocetna brzina zma.............................................720 m/s
Masa puske bez spremnika:
AP s drvenim usadnikom...........................................3.75 kg
AP s prijeklopnim usadnikom.................................3.70 kg
Masa spremnika:
praznog..........................................................0.36 kg
punog (30 metaka)...............................................0.85 kg
Duzina puske:
AP, drveni usadnik, bez noza...................................950 mm
AP, drveni usadnik, s nozem............................... 1050 mm
AP, prijeklopni usadnik, bez noza.........................640 mm
AP, prijeklopni usadnik. s nozem..........................790 mm
Duzina ciljnicke crte..........................................395 mm
Masa noza s tokom za AP........................................0.46 kg
3.2. TEHNICKE ZNACAJKE STRJELJIVA
3.2.1. Tehnicke znacajke metka
Tehnicke znacajke metka prikazane su slikom 3. i skrizaljkom 1.
Shka 3. Metak: a) M67; b) M59; c) manevarski M67; d) skolski M65
1 oiovna jezgra, 2. kosuljjca zma; 3 barutni naboj: 4. cahura, 5. inicijalna kapsula; 6. celicna
jezgra; 7. plasticna masa
Skriza/jka 1.
PODATCI О METCIMA (kalibar 7.62 mm)
Naziv Masa, g Duzina, mm Pocetna brzina, m/s
Zrno Cahura Barutni naboj Metak Zmo Cahura Metak
a) Metak M67 s obicnim zmom 8 74 1.6 17 24 38 55 740
b) Metak M59 s celicnom jezgrom u zrnu (1) 0.35 74 1 6 17 27 38 55 720
c) Manevarski metak M67 0.35 74 0.8 9.5 20 7 38 54
d) Skolski metak M65 12.8 55
3.2.2. Tehnicke znacajke tromblonskih mina
Tehnicke znacajke tromblonskih mina i metka prikazane su slikom 4
iskrizaljkom 2.
Skriza/jka 2.
PODATCI О TROMBLONSKIM MINAMA
Naziv Kali- bar, mm Masa, g Duzi- na, mm Masa naboja, g Masa dimnog naboja, g Masa osvjet. baklje, g Pocetna brzina, m/s Primjedba
a) Tromblonska kumulativna mina (TKM) 60 610 390 235 595 Kumulativni naboj pod kutom 90°-Mina probija celicnu plocu debljine 200 mm
b) Tromblonska tre- nutna mina (TTM) 30 520 307 67 65 Eksplozivni naboj.
_£L Tromblonska dimna mina (TDM) 40 480 328 190 Dimni naboj dimi 80 90 sekunda.
d) Tromblonska osvjetljujuca mina (TOM) 40 450 330 150 Osvjetljujuca baklja gon 30 sekunda. Osvjetljuje zemljiste promjera 300 metara
e) Vjezbovna tromb- lonska kumulativna mina (VTKM) 60 600 390
t) Vjezbovna tromb- lonska trenutna mina (VTTM) 30 495 307 Oznacivac obiljeza- va pogodak mine dimom ipucnjem
9) Tromblonski metak 762
10
Shka 4. Mme i tromblonski metak a) kumulativna, b) trenutna; c) dimna.
d) osvjetljujuca, e) vjezbovna kumulativna, f) vjezbovna trenutna; g) tromb-
lonski metak
1 balisticka кара. 2. prsten. 3. kosuljica: 4 eksplozivni naboj: 5 hjevak. 6 upaljac: 7. plocica:
8 stabilizator, 9 tromblonski metak s nosacem. 10. izolator. 11 dimni naboj: 12 Ijepljiva vrpca.
13 pripala. 14 padobran 15 obloga padobrana. 16 celicno uze: 17 osvjetljujuca baklja
18 kartonski prsten. 19 izbacni naboj: 20 glava, 21 dimna kutija. 22 tijelo; 23 nosac giave
24 spojnica. 25 knlo; 26. vata. 27 barutni naboj: 28 cahura. 29 nosac, 30 cep; 31 micijalna
kapsula
11
4. OPIS PUSKE
Automatske puske M70B1 i AB1 (slika 5. i 6.) sastoje se od sljede-
cih sklopova: cijevi s oblogom (8), sustava za odvodenje barutnih plinova.
odnosno plmskog povratnika (4) zatvaraca s nosacem i povrainim meh-
anizmom (1). kucista s rukohvatom (6) poklopca kucista (2). usadnika (5).
spremnika (7) i ciljnickog uredaja (3). Puskama pripadaju i noz te alat i
pribor.
Slika 5. Sastavni sklopovi puske M70B1
1 zatvarau з nosacem i povratnim mehanizmom. 2. poklopac kucista, 3. ciljnicki uredaj, 4 su-
c'sv za odvodenje? barutrih phnovei 5 usadnik 6 kuciste s rukohvatom: 7 spremnik. 8 cijev s
oblogom
Slika 6. Sastavni sklopovi puske M70 AB1
* ZMU3I it £. no»;jc?m i povratnim mehanizmom 2 poklopac kuciuia 3 cilpick» uredaj
4 rixkr. barutnih phnova 5 uwdniK b kuaste s rukohvatom ' spremnik
О сием 5 obloaorr
41 CIJEV SOBLOGOM
Cijev (slika 7. poz. 2) kalibra je 7 62 mm i sluzi da se u njoj opali
metak te da se zrnu da smjer i stabilnost u letu. Vodiste je zrna izlijebljeno
i ima cetiri zlijeba i cetiri polja s uvijanjem udesno. Donja drvena obloga (b i
olaksava rukovanje oruzjem i stiti strijelceve ruke od toplin? kod opalien|a
S donje strane obloga ima uzduzni prorez za smjestaj iipke za cis6:ri|6
cijevi. Drvena se obloga straznjim (4). unutarnjim (6) i prednjim (8) oko
vom ucvrscuje za cijev. Zaokretanjem krilca zatika (7) ucvrscuje se prednn
okov za cijev.
Slika 7. Cijev AP 7.62 mm M70B1 i M70AB1
1 zatik. ? cijev 3 ublazivac trzaja. 4 straznji okov 5 drvena obloga. 6 unutamji okc^’
7 zatik s knlcem 8 prednji okov
Slika 8 Straznji unutarnji dio cijevi
Slika 9 Noz na vrhu cijevi (ublazivac trzaja nije skinut)
Slika 10 Cijev s tromblonom i navucenom tromblonskom minom (ublazivac je
trzaja skinut prije postavljanja tromblona)
U vjezbama s manevarskim strjeljivom skida se ublazivac trzaja i na
njegovo se mjesto postavlja pojacnik trzaja
4.2. SUSTAV ZA ODVODENJE BARUTNIH PLINOVA
Sustav za odvodenje barutnih plinova smjesten je iznad cijevi. Sastoji
se od plinske komore s regulatorom protoka plinova i plinskog cilindra.
4.2.1. Plinska komora
Plinska komora (slika 11.) omogucuje oduzimanje barutnih plinova i
njihov prolaz do plinskog cilindra. U njoj je smjesten regulator protoka
barutnih plinova. Regulator protoka plinova zaokrece se zaokretanjem
tromblonskog ciljnika a time otvara (ciljnik je vodoravan) ili zatvara (ciljnik
je и funkciji. gada se tromblonskim minama) prolaz barutnim plinovima
Slika 11. Plinska komora s regulatorom protoka phnova
1 plinska komora. 2. tromblonski ciljnik (u vodoravnom polozaju), 3 regulator protoka plinova
4 matica. 5 podlozna plocica
14
4.2.2. Plinski cilindar
Plinski cilindar (slika 12., poz. 4.) s gornjom drvenom oblogom (1).
prednjim (5). unutarnjim opruznim (2) i straznjim okovom (3) cini
nerazdvqivu cjelinu. Sluzi za smjestaj i vadenje klipa i za zastrtu strijel-
bevih ruku od opeklina pri gadanju i prenosenju oruzja Prednjim dijelom
cilindar nalijeze na plinsku komoru. Cilindar na prednjem dijelu s lijeve i
desne (bocne) strane ima sest otvora za hladenje nosaca klipa i
odvodenje viska barutnih plinova. Otvori izmedu gornje i donje drvene
obloge sluze za cirkulaciju zraka i time za hladenje cijevi i plinskog cilindra
Slika 12. Plinski cilindar s drvenom oblogom
1 gornp drvena obloga. 2. unutamji opruzni okov: a straznji okov; 4 plinski alindar
5 prednjiokov
4.3. ZATVARAC s nosacem
Zatvarac zatvara cijev straga Njime se metak potiskuje iz spremnika
u cijev i opaljuje, a cahura se nakon opaljenja izvlaci iz cijevi i izbacuje. On
napinje udarac. Zatvarac (slika 13.) sastoji se od tijela zatvaraca (4), udar-
ne igle (5). izvlakaca (1) s oprugom (2). ucvrscivaca udarne igle (6) i
osovine izvlakaca (3). Zatvarac na belu ima istokareni cilindricni utor (b) za
dno cahure i ovalnu udubinu (a) za smjestaj izvlakaca. Na bobnim
stranama zatvarac ima dva izdanka desni polukruzni (d) i lijevi cetvrtasti
(f). Pri zapiranju izdanci sjedaju u lezista na lijevoj i desnoj strani kucista
zaokretom zatvaraca. Suprotnim se zaokretom cijev otpire. Izdanak (e)
lezi u zaokretnom zlijebu nosaca zatvaraca. Preko tog izdanka zatvarac
se vodi i okrebe pri zapiranju i otpiranju. S donje se strane zatvaraba
nalazi potiskivac metaka (c). Kroz tijelo zatvaraba izbusen je cijelom
duzinom provrt. U nj je smjestena udarna igla.
15
Slika 13 Zatvarac. a) ovalna udubina; b) cihndncni utor, c) potiskivac metka;
d) desni polukruzni izdanak, e) zlijebni izdanak; f) lijevi cetvrtasti izdanak, g) utor
za prolaz izbacivaca cahura
' 'л&сэс 2 'w'ja. 3 oiovina. 4 tijelo zatvaraca ' udama igla 6 ucvrscivac
4.3.1. Nosac zatvaraca s klipom
Nosac zatvaraca (slika 14.) s klipom svoje pravocrtno gibanje u
kucistu pusk* prenosi na zatvarac koji vodi. otpire i zapire. Takoder
omogucuje rad mehanizmu za okidanje Sa straznje strane ima uzduzni
otvor za smjestai povratnog mehanizma i leziste zatvaraca Bocno su
zljebovi za kretanje nosaca zatvaraca po kliznim stazama okvira kucista
puske ispod zlijeba se s desne strane nalazi izdanak koji potiskuje polugu
osiguraca od pnjevremenog opaljenja Na desnoj strani nosac zatvaraca
ma rucicu Na donjoj je polukruznoi povrsmi zaokretni zlijeb и kojem se
krece zlijebni izdanak zatvaraca.
Klip na prednjem dijelu ima tri brtvena prstena i dva kruzna iiijeba.
Na straznjem se dijelu tijelo klipa prstenasto sir!. Na tom je mjestu tijelo
cvrsto spojeno s nosacem zatvaraca poprjecnim zatikom
Slika 14 Nosac zatvaraca s klipom
1 izdanak, 2. izdanak za osigurac od prijevremenog opaljenja, 3. ±lijeb za vodenjc
po kucistu puske; 4. rucica, 5. tijelo klipa, 6. klip; 7. provrt za zatvarac, 8 utor za
prolaz izbacivaca cahura; 9. zaokretni zlijeb
4.3.2. Povratni mehanizam
Povratni mehanizam (slika 15.) vraca nosac zatvaraca s klipom t
zatvarac u prednji polozaj. Sastoji se od povratne opruge. straznje i
prednje vodilice. Straznja vodihca na zadnjem dijelu ima petu i izdanak za
ucvrsdivanje poklopca. Peta na donjem dijelu ima dva uzduzna rebra. Ona
ulazi u odgovarajuce zljebove na kucistu puske. Prednja vodilica na vrhu
ima povijene kraieve jedan prema drugom koji sluze da se namjeste u
odgovarajuce otvore na ucvrscivacu povratne opruge. Ucvrscivac opruge
povratnog mehanizma puske rasjecen je sa strane i ima otvor za smjestaj
povijenih krakova prednje vodilice
Slika 15. Povratni mehanizam
1 zdanak ? stroznp vodilice з рпжгр vodAaa 4 uev*$£r>aC оргыд» 1 peta f
opru<_p
4.4. KUClgTE S RUKOHVATOM
4.4.1. Kuciste
Kuciste (slika 16.) spaja sklopove i dijelove puske u jednu cjelinu.
Omogucuje sve radnje. i to: nabijanje metkom i izbacivanje cahure
zatvaracem, zapiranje zatvaraca otpiranje i prihval spremnika s metcima.
Tu je srryesten mehanizam za okidarye
Slika 16. Kucfste
1. poprjecni utor za poklopac. 2. uzduzni utor za petu opruge. 3 vodice nosaca zatvaraca,
4. vodilice zatvaraca: 5. distantni zatik: 6 izbacivac cahure 7 leziste cijevi s izdancima za
zapiranje. 8 usadnik9 rukohvat: 10 zastita otponca 11 ucvrscivac spremnika
Kuciste ima:
a) unutarnje sjediste za zapiranje zatvaraca. klizne plohe i vodilice za
vodenje zatvaraca. izbacivac za izbacivanje cahura umetak za razmak.
sjediste ucvrscivaca spremnika i jedan ovalni dodatak na stranama za
uvodenje spremnika strjeljiva:
b) u straznjem se gornjem dijelu nalazi poprjecni zlijeb u koji se smje-
sta peta strainje vodilice povrainog mehanizma Na straznji db kucista
dolazi usadnik. a sam je straznji db napravljen razlicito, i to ovisno о tom
je li usadnik drveni ill prijeklopni;
c) na bocnim se stranama nalaze tri okrugla otvora za prolaz osovina
oko kojih rotiraju dijelovi mehanizma za okidanje i jedan otvor za polugu
regulatora paljbe. Na desnoj su strani napravljeni utori za ucvrscivanje
polozaja poluge regulatora.
d) na donjoj su strani kucista napravljena dva cetvrtasta otvora:
prednji. veci - za spremnik metaka, i straznji, manji za prolaz meha-
nizma za okidanje.
18
4.4.2. Poklopac kucista
Poklopac kucista (slika 17.) zatvara odozgor kuciste i dijelove
smjestene u njem stiti od udara i necistoce. Prednjim se krajem
oslanja na polukruzni zlijeb postolja straznjeg ciljnika, a straznjim
na poprjecni kanal kucista. Desna strana ima dva izreza jedan
iznad drugoga. Oba sluze za kretanje rucice nosaca zatvaraca, a
kroz prednji visi - izbacuju se cahure. Na straznjoj je strani cet-
vrtasti prorez za smjestaj izdanka (slika 15. poz 1) straznje vodili-
ce pri ucvrscivanju poklopca.
Slika 17. Poklopac kucista
4.4.3. Usadnik
Usadnik s rukohvatom slufi za bolje drzanje oruzja u bojnom djeto-
vanju (gadanju). Oruzja sa slovom A u oznaci imaju kovni (prijeklopni)
usadnik (slika 18.). a ostali mode# imaju drveni (slika 19.). U drvenih je
usadnika potkova od gume.
Slika 18. Prijeklopni kovni usadnik
1 prijeklopni kovni usadnik 2 matica vodilice. 3 zatik 4 cetvrtasti prsten za remen 5. potski-
vac: 6 hjevi granicnik 7 vodilica, 8 opruga potiskivaca. 9 desni granicnik
19
Slika 19 Drveni usadmk. Spoj kucista s usadnikom a) uzduznim vijkom; b) uz-
duznim vijkom i spojnicom u kucistu; c) trima vijcima za drvo
1 totkuva usadnika, 2 vijak za drvo. 3 drveni usadmk. 4 uzduzni vipk, 5 kudiste puske
6 «lasticna podlozna plocica. 7 podlozna plocica uzduznog vijka. 8 uzduzni vijak. 9 spojnica
10 vijcizadrvo
4.5 MEHANIZAM ZA OKIDANJE
Okidanje nastaje oslobadanjem udaraca za udarac na udarnu iglu.
Mehanizam omogucuje paljbored i pojedinacnu paljbu te zakocenost
puske Spqecava prijevremeno opaljenje metka kod jos nezaprtog
zatvaraca i daje sigurnost oruzju. Mehanizam je za okidanje smjesten u
kucistu i sastoji se od sljedecih dijelova: udaraca s oprugom. otponca.
napinjaca. osiguraca od prijevremenog opaljenja. usporaca udaraca i
regulatora paljbe
4.5.1. Udarac
Udarac s oprugom (slika 20) udara na udarnu iglu i opaljuje metak.
Sastoji se od cela glave (4) koje udara u straznji kraj udarne igle. zuba (5) koji
pri napinjanju udaraca zahvaca otponac s lijeve strane. zub usporaca s
desne. a napinjac s gornje strane. Na prednjem dijelu udarac ima zub (2)
kojim se oslanja na zub osiguraca od prijevremenog opaljenja i rukavce
(3) s osovinom preko kojih nalijeze udarna opruga (6). Osovina prolazi
kroz provrt na rukavcima i oslanja se na kuciste. Udarna opruga pritisce
udarac preko svojih dvaju zakrivljenih krajeva s osloncem na krakove
otponca.
20
/1 1г к
6
Slika 20 Udarac s oprugom i osovmom
1 osovina 2 zub. 3 ru^avci 4 celo glove 5 zuc ь сргидо
4.5.2. Otponac
Otponac (slika 21.. poz. 3) svojim drzacem (4) drzi udarac napetim
Pokretom otponca drzac oslobada udarac koji udara u iglu. Straznji dio
otponca ima dva kraka (1) na koje se oslanjaju krajevi udarne oprugu
Kroz provrte (2) otponca prolazi osovina (5) koja se ucvrscuje na kuciste
Slika 21 Otponac s osovmom
1 kracivi * prjvii a otporoc 4 drzcZ 5 osc/mj
4.5.3. Napinjac
Napinjac (slika 22.. poz 51 smjesten je u rasjecenom dijelu otponca •
zaokrece se oko zajednicke osovine. Zub (1) napinjaca drzi udarad u
straznjem polozaju nakon opaljenja prvog metka i to kada je kod
uojedinacne paljbe otponac takoder zadrzan u straznjem polozaju Na
njegovu je straznjem dijelu napravljeno sjediste (6) na koje sjeda izdanak
tegulatora paljbe pri paljboredu i zakocenom polozaju S donje je strane
provrt (3) za smjestaj opruge (4) Ona vraca napinjac u prvotni polozai
nakon napinjaqa puske.
21
Slika 22. Napinjac s oprugom
1 zub. 2. otvor za osovinu 3 provrt za oprugu. 4 opnjga: 5 napinjac, 6 sjedSte
4.5.4. Osigurac od prijevremenog opaljenja
Osigurac (slika 23.) osigurava pusku od prijevremenog opaljenja
kocenjem udaraca ako se zatvarac ne zapre ili cijev ostane otvorena Kod
paljboreda omogucuje automaiski rad zatvaracu. Sastoji se od tijela (2) i
poluge (1). Na tijelu je zub (4) koji podilazi pod zub udaraca. Opruga (3)
duzim krakom nalijeze u zljebove na osovini osiguraca (5). na osovinama
otponca i udaraca te time sprjecava njihovo ispadanje iz kucista puske.
Kraci krak opruge svojim stalnim pritiskom na zub osiguraca vraca
osigurac nakon odapinjanja unatrag u prvotni polozaj.
Slika 23. Osigurac od prijevremenog opaljenja
1 zub 2. poluga' 3 tijelo 4 opnjga. 5 osovma
4.5.5. Usporac udaraca
Usporac udaraca (slika 24.) usporava kretanje udaraca naprijed i
time smanjuje brzometnost paljboreda i povecava preciznost gadanja.
Svojim tijelom spijecava udar udaraca u otponac pri paljboredu. Sastoji se
od tijela (1). zuba (2). zatika (3) i opruge (4). Zub je zatikom pricvrscen za
izdanak tijela i nalijeze na zub udaraca s desne strane. Djelovanjem opru-
22
ge zub je uvijek potisnut unaprijed. Tijelo je usporaca osovinom otponca
spojeno na kuciste, a svojom oprugom potisnuto prema dnu kucista
Slika 24. Usporac udaraca s oprugom
1 zatik: 2 zub. 3 tijelo; 4. opruga
4.5.6. Regulator paljbe
Regulator paljbe (slika 25.) rabi se u regulaciji mehanizma za
okidanje na paljbored ili pojedinacnu paljbu i za zakocenost puske. Sastoji
se od tijela (4) s izdankom (5) srrqestenim u kucistu i poluge (1) s krilcima
(2) s vanjske desne strane kucista. Preko te poluge zaokrece se tijelo s
izdankom i time regulira paljba i kocenje puske. Na prednjem je dijelu
poluge napravljeno ispupcenje (3) koje pri zaokretanju upada u
odgovarajuce udubine na kucistu. Najnizi je polozaj poluge regulatora na
pojedinacnu paljbu (J), srednji polozaj za paljbored (R) i najvisi polozaj za
zakocenu pusku (U). Krilcima se poluga regulatora pomice u zeljeni
polozaj.
Slika 25. Regulator paljbe
1 poluga. 2 krilce: 3. ispupcenje. 4 tijelo; 5 izdanak
23
4.6. SPREMNIK
Spremnik (slika 26.) nosi trideset metaka i donosi ih u zahvat
zav/aruca pri opaljen|u. Sastoji se od kovnog kucista (5), dna spremnika
i4) ucvrscivaca dna (1) opruge (2) i donosaca metka (3). Na gornjoj je
pr-fldqoj strani kucista izdanak (6). a na straznjoj strani zub (7) za ucvrs-
cenje spremnika u kuciste puske Bocne su strane kucista spremnika
lucnog oblika lagano zavinute prema naprijed zbog stozasta oblika
metaka i njihova dovodenja и zahvat sa zatvaracem. Na vrhu su one
povinute prema unutra radi sprjecavanja ispadarqa metaka i ogranicenja
podizanja donosaca.
Shka 26. Spremnik
1 ? opruga 3 donosac. 4 dno spremnika 5 kuciste 6. izdanak 7 zub
4.7. ciljniCki uredaj
Ciljmcki se uredaj sastoji od prednjeg (slika 27) i straznjeg ciljnika
। slika 2R i. nocnog ciljnika (slika 29.). tromblonskog ciljnika (slika 30 )
i nocnoga pasivnog ciljnika (slika 31.).
4.7.1. Prednji ciljnik
Prednji se ciljnik (slika 27. a i b) sastoji od dnevnog ciljnika - musice
(4) i nocnog ciljnika (3) koji omogucuju gadanje danju i nocu. Postolje (6)
im je zajednicko. Kad se nocni ciljnik ne rabi. mora biti preklopljen.
ispravan polozaj musice provjerava se poravnanjem zareza na postolju i
crtice na nosacu musice pri popravku puske i njezinu upucavanju. Na tijelu
musice? narezan je navoj. Isti navoj postoji u nosacu musice Vijcanim
24
spojem moguce je regulirati visinu musice Nocni ciljnrk na svojoj kruznoj
povrsini promjera cetiri milimetra ima radioaktivnu svijetlecu tvar (tricij).
Slika 27. Prednji ciljnik: a) opci izgled; b) presjek
1 opruga 2 osovmice:3 prednji пост ciljnik (preklopljen): 4 prednji dnevm ciljnik
5 nosac musice 6 postolje prednjeg ciljmka
4.7.2. Straznji ciljnik
Straznji se ciljnik (slika 28. a i b) sastoji od postolja (8). preklapaca (6)
з klizacem (3) i opruge klizaca. Postolje ciljnika ima dvije zakrivljene klizne
plohe (5) koje daju preklapacu zeljenu visinu, odnosno tablicni kut za
daljinu do cilja koji se gada. Postolje je navuceno na cijev i osigurano
zatikom S prednje je strane leziste plinskog cilindra. Tu nalijeze straznji
dio plinskog cilindra i ucvrscuje se ucvrscivacem. S gornje prednje strane
napravljeno je okretiste preklapaca. Ispod preklapaca u izglodanom utoru
nalazi se opruga (4) koja drzi preklapac priljubljen uz zakrivljenu plohu
Preklapac je s gornje strane oznacen Ijestvicom s brojevima od 1 do 10
koji odgovaraju udaljenosti cilja (znamenka > 100 metara). Desna je
strana preklapaca nazubljena radi nalijeganja zuba ucvrscivaca klizaca.
25
b)
Slika 28 Straznji ciljnik: a) opci izgled; b) presjek
1 пост ciljnik, 2 dnevni ciljnik. 3 klizac s oprugom. 4 opruga preklapaca. 5 zakrivljene klrzne
plohe 6 preklapac. 7 ucvrscivac plinskog cilindra; 8 postolje straznjeg ciljnfka, 9 kuciste
puske: 10 straznji dio cijevi
4.7.3. Nocni ciljnik
Straznji nocni ciljnik (slika 29.) ima tijelo sa zarezom (1). osovinu
preko koje se okrece i oprugu. Osovinom je vezan za straznji dio
preklapaca. odnosno za straznji dnevni ciljnik. Sa svake su strane zareza
dvije kruzne povrsine prorrgera dva milimetra od radioaktivne svijetlece
tvari.
Slika 29. Nocni ciljnik
1 straznji ciljnik, 2. prednji ciljnik
26
4.7.4. Tromblonski ciljnik
Tromblonski ciljnik (slika 30.) smjesten je na plinskoj komori. Osovina
je ciljnika ujedno i regulator plinova (vidi sliku 13., poz. 3) Ako postavimo
ciljnik u okomit polozaj. on svojim zaokretanjem okrece i regulator plinova
U tom polozaju regulator zatvara dovod barutnih plinova u cilindar,
odnosno iskljucuje automatski rad puske.
Slika 30. Tromblonski ciljnik
1 regulator plinova, 2. lukovi ciljnika 3 ciljnik 4 plinska komora
Prakticki sva energija barutnih plinova izbacuje tromblonsku minu.
Lukovi na ciljniku odgovaraju obodu mine koja se ispaljuje. Po sredini je
zarez za ciljanje Na objema su stranama oznaceni brojevi. Oni oznacuju
daljinu do cilja Desna strana s brojevima 50. 100 i 150 sluzi za gadanje
tromblonskom kumulativnom minom i oznacena je slovom K, a lijeva s
brojevima 110, 175 i 240 za gadanje trombbnskom trenutnom i dimnom
minom. i oznacena je slovom T. Na ob|ema donjim stranama s unutarnje
strane ciljnika napravljena su ispupcenja. Ona klizuci po bocnim stijen
kama plinske komore. ulaze u dvije kruzne udubine i ucvrscuju tromblon-
ski ciljnik u okomitom Hi vodoravnom polozaju.
4.7.5. Nocni pasivni ciljnik
Pasivni ciljnik (slika 31) optoelektronski je uredaj koji se rabi za
nocno motrenje i gadanje na udaljenosti do 500 m. Naziv pasivni dolazi
zbog konstrukcijske izvedbe. jer nema vlastitog izvora za osvjetljivanje
ciljeva Koristi se bijelom svjetlosti niska intenziteta (svjetlo Mjeseca i zvije-
zda). Time je protivniku onemoguceno njegovo otkrivanje. Nocni pasivni
27
ciljnik PN b 80 ima peterostruko povecanje slike cilja uz objektiv
promjera 80 mm. Automatska puska opremljena takvim uredajem nocu se
moze rab'iti kao snajperska puska.
Nocni se pasivni ciljnik moze rabiti na automatskim puskama s
oznakama:
- M70 B1N. M70 B1N - PN s drvenim usadnikom
- M70A B2N, M70A B2N - PN s prijeklopnim kovnim usadnikom.
Uredaj se posebnim nosacem prilagodenim vrsti oruzja priscvrscuje
na automatsku pusku.
Buduci da je pasivni uredaj osjetIj'rv na dnevno svjetlo, korisnici mora-
ju posvetiti posebnu pozornost njegovoj zastiti.
Slika. 31. Nocni pasivni uredaj PN 5'80
4.8. NO2
Noz (slika 32.) rabi se u bliskom boju nataknut na cijev puske kao
bod. ili kao noz. Moze brti uporabljen i kao pila (takoder i za kovinu) te kao
nozice za rezanje zice zicanih zapreka. Noz se sastoji od sjeciva. drska s
koznim remenom za drzanje i toka s remenom za nosenje. Tok (slika 33.)
sluzi za stavljanje i nosenje noza na vojnickom opasacu. Odvojen tok u
zahvatu s nozem cini nozice za sjecenje zice (slika 34).
Slika 32. Noz a) sjecivo b) drzak
1 ostrica nozica. 2 otvor okretista. 3 zubi pile 4 kozni remen. 5 ucvrscivac 6 ostnca noza
7 prsten; 8 izolator drska noza. 9 utor
28
1
2
Slika 33. Ток
1 kozni remen. 2 tok. 3 ucvrscivac 4 izdanak ogranicenja kuta zahvata. 1 rukavac okretitta
Slika 34. Nozice za sjecenje zice
4.9 PRIBOR
Priborom (slika 35.) puskase cisti, podmazuje, rastavlja i sastavlja
Komplet pribora sadrzi;
- torbu (1), u kojoj se nose strjeljivo i pnbor;
- tromblon (2k
pojacnik trzaja (3) za manevarsko strjeljivo, koji omogucuje pravi-
lan rad puske pri gadanju tim strjeljivom:
zatik (4) usporaca. pomaze u sastavljnju otponca i napinjaca s us-
poracem i oprugom usporaca pri kompletiranju mehanizma za okidanje'
- poklopac (5) i rukohvat (6), u sebi imaju cistilicu. izbijac i cetkicu a
•iluze kao rukohvat za sipku (7) u ciscenju cijevi ih izbijanju cahure te kod
• astavljanja puske;
- sipku (7). za ciscenje i podmazivanje cijevi. Prema potrebi se
njome izbijaju zaglavljene cahure. Na vrhu je otvor za smjestaj izbijaca. a
na straznjem je dijelu navoj za navijanje cetkice i cistilice:
cistilicu (8), kojom se cisti i podmazuje cijev
29
cetkicu (9), za ciscenje i podmazivanje cijevi;
- izbijac(10):
- remen (11) и pricuvi za nosenje puske;
- konop (12) za ciscenje cijevi;
- kanticu (13) sadrzaja 30 cm3 s uljem za podmazivanje puske.
Slika 35. Pribor
30
5. RAD DIJELOVA PUSKE
• 5.1. STANJE PU§KE PRUE NABIJANJA
Tromblonski je ciljnik polegnut na cijev. Time je omoguceno
"pozajmljivanje" barutnih plinova za rad povratnog mehanizma. Nosac
zatvaraca s klipom nalazi se zbog djelovanja opruge povratnog
mehanizma u prednjem polozaju. Cijev je zatvaracem zaprta, zatvarac je
pritom oko svoje uzduzne osi zaokrenut udesno. Izdanci zatvaraca u tom
polozaju nalijezu u svoja lezista. Opruga je povratnog mehanizma jos
malo napeta (prednapon). Poluga osiguraca od prijevremenog opaljenja
djelovanjem izdanka na desnoj strani nosaca zatvaraca zaokrenuta je
prema naprijed nadolje. Udarac nije napet i lezi na zatvaracu. Time
udarna igla lezi u prednjem polozaju. Opruga je udaraca malo napeta.
ona pritisce udarac naprijed, a svojim krajevima krakove otponca na dno
kucista puske. Zbog toga je otponac u prednjem polozaju. Usporac
udaraca pod djelovanjem svoje opruge prednjim dijelom tijela pritisce dno
kucista puske. Poluga je regulatora paljbe postavljena u polozaju U -
zakoceno. Izdanak tijela regulatora paljbe oslanja se na sjediste napinjaca
i ne dopusta povlacenje otponca.
Slika 36. Polozaj dijelova pnje nabijanja (ubacivanja metka u cijev)
kod zakocenog oruzja
1 izdanak tijela regulatora paljbe 2. napinjac, 3 usporivac udara, 4 drzac otponca, 5. opruga
udaraca 6 udarac. 7 nosac zatvaraca. 8 olponac 9 zub osiguraca od prijevremenog
opaljenja. 10 poluga osiguraca od pnjevremenog opaljenp
31
5.2. STANJE PUSKE KOD NABIJANJA
Da bi se oruzje moglo nabiti, stavlja se spremnik s metcima u otvor
na kucistu puske take da ga zakoci njegov ucvrscivac Regulator se paljbe
postavlja prema izboru na pajbored ili pojedinacnu paljbu. Zatvarac se
radi ubacivanja metka u leziste cijevi rucicom njegova nosaca povuce
natrag i slobodno pusti. Time je puska nabijena i ako u meduvremenu
paljba nije otvarana oruzje se mora zakociti.
Povlacenjem rucice nosaca zatvaraca on svojim zaokretnim
zlijebom okrece ulijevo izdanak (slika 13.. poz. e). a time i cijeli zatvarat
Polukruzni i cetvrtasti izdanak zapiranja izlaze iz svojih lezista u kucistu
puske i cijev je otprta. Zatvarac moze iz kruznoga kretanja prijeci u
pravocrtno unatrag. Daljnjim kretanjem unatrag nosac zatvaraca donjom
stranom potiskuje udarac i napinje oprugu udaraca. Zub za napinjanje na
udaracu postupno zalazi pod stozastu stranu drzaca otponca i zuba
usporaca. Udarac je napet. Istodobno sa zaokretanjem udaraca djelova
njem vlastite opruge zaokrece se i poluga osiguraca od prijevremenog
opaljenja Ona se vrhom postavlja pred izdanak na nosacu zatvaraca. a
tijelo se zubom oslanja na zub udaraca. Prelaskom donje plohe nosaca
zatvaraca preko otvora spremnika strjeljiva metci se zbog pritiska opruge
na donosac podizu navise sve do oslanjanja gornjeg metka na povijene
strane okvira Za vrijeme kretanja nosaca zatvaraca unatrag zbija se
povratna opruga. Pustanjem rucice nosaca zatvaraca on se djelovanjem
povratne opruge krece naprijed. potiskivacem zahvaca metak iz sprem-
nika i ubacuje ga u cijev. Kosina uzduznog zlijeba na hjevoj strani kucista
puske te izdanak (slika 13., poz. e) na tyelu zatvaraca (lezi u zaokrenutom
zl'yebu nosaca zatvaraca) zaokrecu zatvarac oko uzduzne osi udesno.
Ostala dva izdanka zatvaraca ulaze u svoja lezista na kucistu puske i
zapiru sa U tom polozaju izvlakac zaskoci za obod cahure. Za vriiemt?
toga kretanja naprijed nosac zatvaraca svojim izdankom potiskuje polugu
osiguraca od prijevremenog opaljenja prema naprijed i nanize Tim • s<?
oslobada udarac od zahvata zuba osiguraca Djelovanjem udarne opruge
udarac sn zaokrece. ali i dalje ostaje napiet jer ga drzi otponac svojim
drzacem Oruzje je nabijeno. zatvarac je zaprt te je omogu<<eno otvaranje
paljbe.
Polozaj dijelova nakon nabijanja prikazan je na shci 37
32
Slika 37. Polozaj dijelova nakon nabijanja
1 cdanak tijela regulatora paljbe. 2. usporac udaraca. 3 udarac. 4 zub osiguraca od
prijevremenog opaljenp 5 zatvarac 6 nosac zatvaraca 7 otponac
5.3. ULOGA I RAD DIJELOVA PUSKE PRI PAUBOREDU
Regulator paljbe treba postaviti u polozaj R (slika 38). Time se
izdanak tijela regulatora paljbe oslanja na straznje sjediste napinjaca i
njegovaje funkcija ukinuta Povlacenjem otponca prema natrag oslobada
se napeti udarac koji udara u udarnu iglu. Udarna igla svojim vrhom udara
u kapsulu. Inicijalna se mjesavina u kapsuli zapali, plamen se siri kroz
otvore na dnu cahure i pali barutni naboj metka Tlak nastalih barutnih
plinova pokrece zrno u cijevi. Cim zrno prode otvor za oduzimanje
barutnih plinova. dio tih plinova ulazi u plinsku komoru. a povecani tlak
potiskuje klip s nosacem zatvaraca unatrag. Na duzini tog puta od osam
milimetara otpre se zatvarac (isto kao kod povlacenja nosaca zatvaraca
rukom). Nosac zatvaraca zbija povratnu oprugu, a izvlakac izvlaci cahuru
sve dok ona svojim dnom ne udari u izbacac koji je izbacuje. Mehanizam
za okidanje napinje se prema tocki 5.2.
Kad se nosac zatvaraca (zajedno sa zatvaracem) vrati u prednji
polozaj. udarac se zadrzava zubom osiguraca od prijevremenog opaljenja
Kad zatvarac donese metak u njegovo leziste. i nakon zapiranja, nosac
zatvaraca nastavlja put i razdvoji zub osiguraca (slika 36.. poz. 6 i 9) od
zuba udaraca. Pritom se udarac oslobodi usporaca. Usporac svojim
djelovanjem usporava kretanje udaraca naprijed usporavajuci paljbu i
povecavajuci njezinu preciznost. Paljbored ce trajati dok se drzi prst na
ntponcu ili dok u spremniku ima strjeljiva. Da bi se paljba prekinula.
33
potrebno je pustiti otponac. Pritom se otponac pod djelovanjem udarne
opruge zaokrene, a stozasti izdanak drzaca staje na put kretanja zuba za
napinjanje na udaracu. Udarac ostaje napet i paljba prestaje. ali puska
ostaje spremna za otvaranje paljboreda.
Slika 38. Regulator paljbe pri pal|boredu
5.4. ULOGA I RAD DIJELOVA PRI POJEDINACNOJ PALJBI
Regulator paljbe treba postaviti u polozaj J (slika 39.)
Slika 39. Regulator paljbe pri pojedinacnoj paljbi
Povlacenjem otponca natrag oslobada se napeti udarac. On zbog
djelovanja svoje opruge krece naprijed i udara u udarnu iglu Nakon prvog
opaljenja rad je dijelova i mehanizma isti kao i kod paljboreda (tocka 5.3.).
ali sljedece opaljenje ne ce se dogoditi jer se zajedno s otponcem okrenuo
naprijed i napinjac ciji je zub stao na put kretanja zubu za napinjanje na
udaracu pa je udarac ostao u straznjem polozaju. Da bi se opalio sljedeci
metak. potrebno je pustiti otponac pri сети se on zbog djelovanja udarne
opruge zaokrece unatrag zajedno s napinjacem. Napinjac oslobada uda-
ac. Udarac i dalje ostaje и napetom polozaju zadrzan drzacem otponca.
Pri ponovnom se povlacenju otponca rad dijelova mehanizma ponavlja i
opaljuje se sljedeci metak.
34
Polozaj dijelova nakon opaljenja prikazan je na slici 40.
Slika 40. Polozaj dijelova nakon opaljenja (otponac je povucen unatrag)
1 usporac udaraca, 2. napinjac. 3 udarac: 4 zub osiguraca od prijevremenog opaljenja
5 nosac zatvaraca. 6 otponac
5.5. ULOGA I RAD DIJELOVA PRI PALJBITROMBLONSKIM MINAMA
Prije otvaranja paljbe mora biti podignut tromblonski ciljnik iz
vodoravnoga u okomit polozaj. Time se zatvori otvor plinske komore za
prolaz barutnih plinova. Rad zatvaraca ne tece preko plinske komore.
odnosno povratnog mehanizma Rad je ostalih dijelova isti kao kod pojedi-
nacne paljbe.
5.6. KOCENJE PUSKE
Puska je zakocena ako se poluga regulatora paljbe postavi u polozaj
U - zakoceno. Pritom izdanak tijela regulatora sjeda na straznji desni krak
otponca (slika 36.). Sprijecivsi daljnje kretanje, drzac otponca ne oslobada
udarac i tako ne omogucuje opaljenje.
Kocenjem oruzja sprjecava se nezeljeno odapinjanje i ubacivanje
metka u cijev (regulator paljbe ne dopusta kretanje zatvaraca u straznji
polozaj). zatvara se odsjeceni dio poklopca i sprjecava ulaz necistoce u
unutarnjost kucista puske
35
6. RASTAVLJANJE I SASTAVLJANJE
Automatska puska M70 moze se djelomicno ili potpuno rastaviti
Oruzje se djelomicno rastavlja radi ciscenja i pregleda kod jakog
oneciscenja ili poslije uporabe na kisi i snijegu. te da bi se dovelo u
ispravno stanje Cesta su rastavljanja stetna jer ubrzavaju trosenje
sastavnih dijelova. Rastavljanje i sastavljanje obavlja se na stolu ili cistoj
podlozi. Pritom treba izbjegavati pretjeranu silu ili udarce. Rastavljeni se
dijelovi slazu redoslijedom rastavljanja jedan do drugoga. Ne smiju se
mjesati s dijelovima drugog oruzja. Kod sastavljanja treba paziti na
dijelove oznacene brojem puske. Brojevi na lezistu cijevi. na vodistu
zatvaraca i na poklopcu kucista moraju brti isti kao broj kucista puske
Prije rastavljanja mora se provjeriti je li oruzje prazno!
6.1. RASTAVLJANJE DIJELOVA PU§KE
6.1.1. Odvajanje spremnika
Oruzje se drzi lijevom rukom za vrat usadnika ili oblogu cijevi. a
desnom se rukom uhvati za spremnik (slika 41.). Palcem desne ruke
potisne se ucvrscivac spremnika prema napryed. spremnik se izvuce i
odlozi
Slika 41. Odvajanje spremnika
6.1.2. Provjera je li metak ostao u lezistu cijevi
Regulator paljbe treba postaviti na paljbored ili pojedinacnu paljbu
Nosac zatvaraca naglo povuci unatrag i time izbadti cahuru ili metak iz
leZista Pogledom utvrditi stanje lezista metka i ako je prazno, slobodno
otpustiti nosac zatvaraca Odapinjanjem otpustiti udarac
3G
6.1.3. Skidanje sipke
Prvo giavu sipke odvojiti od lezista. a zatim je izvuci (slika 42 i
Slika 42. Skidanje sipke
6.1.4. Skidanje poklopca kucista puske
Vrat drvenog usadnika ili okretiste prijeklopnoga obuhvatiti lijevom
rukom s palcem na ucvrscivacu pete povratnog mehanizma Pritiskom
palea te prihvacanjem i podizanjem straznjeg dijela poklopca desnom
rukom odvojiti poklopac od kucista puske (slika 43)
Slika 43. Skidanje poklopca
6.1.5. Odvajanje i rastavljanje povratnog mehanizma
Oruzje se uhvati lijevom rukom za vrat drvenoga ili za okretiste
,'ji 'uklopnog usadnika. Desnom se rukom naprijed potisne povratni
'lehanizam sve dok peta vodilice ne izide iz zlijeba na kucistu puske (slika
14 । zatim se povratni mehanizam izvadi iz lezista (otvora) nosaca
zatvaraca. Povratni se mehanizam dalje rastavlja zbijanjem opruge te
'«Jobadanjem ucvrscivaca povratne opruge njezinim skidanjem i razdva-
ii<iem vodilica.
37
Slika 44. Odvajanje povratnog mehanizma
6.1.6. Vaden je nosaca zatvaraca sa zatvaracem
Oruzje se drzi lijevom rukom, a nosac se zatvaraca povuce desnom
do kraja, zatim se podigne (slika 45.) i izvadi zajedno sa zatvaradem iz
kucista.
Slika 45. Vadenje nosaca zatvaraca sa zatvaracem
6.1.7. Odvajanje zatvaraca od nosaca zatvaraca
Zatvarac se od svojeg nosada odvaja tako sto se nosac zatvaraca
uzme u lijevu ruku sa zatvaracem okrenutim gore (slika 46.). Desnom se
rukom povuce zatvarad unatrag i tako zaokrece dok zlijebni izdanak ne
izide iz zaokretnog zlijeba nosaca zatvaraca.
38
Slika 46. Odvajanje zatvaraca od nosaca zatvaraca
6.1.8. Odvajanje plinskog cilindra i gornje obloge
Puska se drzi lijevom rukom, a desnom se ispravlja tromblonski
ciljnik. Potom se uzme rukohvat pribora (kutija) i njegov se prorez namjesti
na povijeni dio krilca ucvrscivaca plinskog cilindra (slika 47) i ispravi u
okomit polozaj. Sad je moguce odvojiti plinski cilindar od puske.
Slika 47. Zaokretanje ucvrscivaca plinskog cilindra (strojopuska M 72)
6.1.9. Odvajanje donje obloge
Donja se obloga skida samo kod dekonzervacije, ako ima natalozene
necistoce i pri mogucoj zamjeni.
Oruzje se prihvati lijevom rukom. a desnom zaokrene ufivrscivac
rabeci rukohvat pribora (kutiju) Zaokret je pola kruga. Palcima obiju ruku
potisne se s obloge okov na plinskoj komori, a zatim obloga povuce
naprijed i odvoji od cijevi (slika 48 ).
39
Slika 48. Odvajanje donje obloge
6.2. SASTAVLJANJE DIJELOVA PU$KE
Redoslijed radnja sastavljanja obratan je od redoslijeda u djelomic-
nom rastavljanju.
6.2.1. Plinski cilindar s gornjom oblogom
Oruzje se pridrzava lijevom rukom. Desnom se uvodi plinski cilindar
prednjim krajem u plinsku komoru. a straznjim na leziste na postolju
ciljnika (ucvrscivac plinskog cilindra mora biti u otvorenom polozaju).
Koristeci se rukohvatom. vrati se ucvrscivac plinskog cilindra zaokreta-
njem za 90°. Njegovo ispupcenje mora uskociti u kruzni izrez na postolju
straznjeg ciljnika
6.2.2. Stavljanje nosaca zatvaraca sa zatvaracem u kuciste puske
Nosac se zatvaraca desnom rukom tako ddti da se zatvarac dovede
palcem u prednji polozaj. Lijevom se rukom cvrsto dr2i oruzje za vrat
(okretiste prijekloonog) usadnika, a desnom uvede klip u otvor (prolaz) na
postolju straznjeg ciljnika. Zatim se blago potisne naprijed tako da klizne
staze (vodilice) kucista puske udu u zljebove nosaca zatvaraca.
6.2.3. Sastavljanje povratnog mehanizma
Povratni se mehanizam (slika 49.) sastavlja tako da se povratna
opruga navuce na vodilicu a zatim peta osloni na tvrd predmet. Povratna
se opruga objema rukama zbije na straznji dio vodilice. Oslobodena se
prednja vodilica postavi u poprjecan polozaj. Na njezine se povijene
krajeve stavi osigurac. Ispravljanjem prednje vodilice opruga povratnog
meanizma protegne se svojom cijelom duzinom do osiguraca (ucvrsci-
vaca povratne opruge).
40
Slika 49. Sastavljanje povratnog mehanizma
Povratni se mehanizam s prednjom stranom (ucvrscivac povratne
opruge) stavlja и leziste u nosacu zatvaraca Zbijanjem opruge povratnog
mehanizma dobiva se mjesto za uvodenje pete s izdankom (straznja
strana) u leziste kucista puske.
6.2.4. Postavljanje poklopca kucista
Poklopac se prednjim rubom stavlja u polukruzni Zlijeb u jaostolju
straznjeg ciljnika. Dlanom desne ruke pritisne se straznji dio poklopca sve
dok izdanak vodilice povratnog mehanizma ne sjedne u otvor na njemu.
6.2.5. Odapinjanje udaraca i kocenje puske
Nakon sastavljanja puska se okine povlacenjem otponca, a regulator
paljbe postavi se u polozaju U - zakoceno
6.2.6. Sipka za ciscenje
Sipka se za ciscenje stavlja u svoje leziste nakon sastavljanja puske.
Njezin zadebljani dio dolazi u leziste na donjem dijelu postolja prednjeg
ciljnika.
6.2.7. Stavljanje spremnika
Oruzje se cvrsto drzi lijevom rukom za vrat usadnika, a desnom se
prednji dio spremnika uvede u prihvatnik na kucistu puske. Prednji se
izdanak ucvrsti njegovim ucvrscivacem a zaokretanjem spremnika
unatrag njegov se straznji zub zakvaci straznjim pomicnim ucvrscivacem.
41
7. RUKOVANJE PUSKOM
7.1. PUNJENJE SPREMNIKA
Spremnik za pusku puni se s trideset metaka. Metak se dnom posta-
vi do povijenog boka okvira. pritisne i gurne u okvir (prema straznjoj strani
okvira) (slika 50.).
Slika 50. Punjenje spremnika
7.2. NAPINJANJE PU§KE
Stavi se pun spremnik u prihvatnik (otvor) na donjoj strani kucista.
Prvo se stavi prednji kraj spremnika a zatim utakne straznji sve dok zub
ucvrscivada spremnika ne zaskoci za zub na spremniku. Pocetno se
napinjanje puske obavlja rucicom nosaca zatvarada na desnoj strani
kucista. Ona se povuce do kraja natrag. Nakon naglog pustanja nosac ce
zatvaraca pod djelovanjem opruge povratnog mehanizma krenuti u prednji
polozaj i ubaciti metak u cijev. Puska je sad spremna za paljbu. Ako ona
ne slijedi. puska se mora zakociti.
7.3. ZAMJENA SPREMNIKA
Nakon ispaljenoga zadnjeg metka iz spremnika zatvarac ostaje
zadrzan na izdanku donosaca metaka Odvajanjem spremnika od oruzja
zatvarac se energidno vraca u prednji polozaj. Ubacivanje novog
spremnika mora biti lako bez uklinjenja i primjene sile
7.4 PRAZNJ ENJ E PUSKE
Prvo se odvoji spremnik od puske. Rucica za napinjanje povuce se
do kraja unatrag kako bi se iz lezista izbacio zaostali metak (provjeri se
vizualno). Rucica se pusti da bi zatvarad mogao doci u prednji polozaj.
Odapne se i postavi poluga regulatora paljbe u polozaj zakoceno - U.
42
7.5. PRAZNJENJE SPREMNIKA
Spremnik se dvtsto drzi u lijevoj ruci s otvorom prema gore i zrnima
prema naprijed. Desnom se rukom izbacuje strjeljivo koristeci se tijelom
metka (slika 51.).
Slika 51. Praznjenje spremnika
7.6. POSTAVLJANJE STRAZNJEG CILJNIKA NA ZELJENU DALJINU
Palcem se i kaziprstom desne ruke pritisnu klizadi (slika 52.).
Oslobodenim se klizacem klizi po preklapaca Prednji se rub klizaca mora
poklopiti s oznakom odgovarajuce znamenke na preklapacu. Znamenka
oznacuje namjestenu udaljenost do cilja (znamenka * 100 m).
Slika 52. Postavljanje straznjeg ciljnika
43
8. OSNOVNO ODRZAVANJE
Puska je za vrijeme uporabe izvrgnuta stetnim utjecajima:
a) atmosferskim promjenama (vlaga i temperature)
b) garezi (cadi) od barutnih plinova
c) prasini i necistoci.
Utjecaj je tih dimbenika stetan i treba ga sprijeciti redovitim disce-
njem i podmazivanjem. Svrha je ciscenja i podmazivanja puske
ukloniti nedistocu i staru naslagu maziva te ponovnim podmazivanjem
zastiti pusku od korozije. Nerabljene se i nekonzervirane puske u
skladistu postrojbe ciste jedanput na tjedan (na tjednom pregledu). U
boju, na hodnjama i duljim vjezbama puska se obvezatno cisti i pod-
mazuje svaki dan. Za to se iskoristi zatisje u boju ili prijekid u vjezbi.
Sredstva za odmascivanje treba sto bolje obrisati s ociscenih dijelova
prije podmazivanja. Dijelovi koje ne treba podmazivati. ostavljaju se
suhim. Podmazuje se krpom ili cetkicom. Ciscenje i podmazivanje
puske obavljaju vojnici pod vodstvom zapovjednika desetine ili voda.
Zapovjednik je obvezan zapovjediti rastavljanje i ciscenje puske;
provjeriti u vojnika ispravnost pribora i kakvocu sredstava za ciscenje i
podmazivanje; nakon provjere pravilnosti i potpunosti ciscenja provje-
riti jesu li puske pravilno podmazane. Puske se ciste i podmazuju na
stolu, klupi ili cistu prostiracu. Pribor za ciscenje mora biti ispravan, a
sredstva za ciscenje cista i kvalitetna. Zimi pri niskim temperaturama
puske treba cistiti u prostorijama u kojima je temperature priblizna ili
jednaka kao u prostorijama sa stalcima za cuvanje oruzja kako se
nakon discenja i spremanja ne bi orosile.
8.1. SREDSTVA ZA CiSCENJE I PODMAZIVANJE
Za ciscenje i podmazivanje oruzja rabe se sljedeca sredstva:
a) Detergentna otopina za ciscenje oruzja (DOCO)
Izradena je na bazi naftnih derivata s detergentima i antikorozijskim
dodatcima. Primjenjuje se radi uklanjanja proizvoda izgaranja baruta
(garez) i odmascivanja kovnih povrsina. Vrijeme zastite ociscenih povrsina
od hrde kada se nakon potpunog ciscenja podmazu svjezom otopinom,
iznosi oko dvadeset dana Zabranjena je uporaba detergentnih otopina
kod otvorenog plamena - vatre. U radu s otopinom u posudu treba uli-
jevati samo kolicinu potrebnu za rad buduci da otopina vrlo brzo hlapi.
44
Nakon utroska navedene kolicine posudu treba obrisati krpom pa tek
onda naliti novu kolidinu otopine. Ovaj postupak izvodi strucna osoba ili
vojnik pod nadzorom nadredenoga.
b) Platnena krpa
Rabi se za ciscenje i podmazivanje. Treba biti cista, bez prasine,
pijeska i rubova.
c) Stapici od meka drva
Omotavaju se krpom ili kudjeljom i sluze za ciscenje unutrasnjosti
kucista. mehanizma za okidanje. zatvaraca ciljnika plinske komore i dr.
d) Zastitno ulje opce namjene (ZUON)
Rabi se za podmazivanje pusaka na uporabi. Izradeno je na bazi
mineralnih ulja s antikorozivnim dodatcima U zatvorenim su prostorima
dijelovi oruzja podmazani uljem zasticeni do sest mjeseci.
8.2. POSTUPAK ClSCENJA I PODMAZIVANJA
Radi uklanjanja proizvoda izgaranja, starog maziva i mehanickih
necistoca vojnik stavlja usta cijevi oruzja u posudu u kojoj je nalivena
detergenta otopina. Zapovjednik desetine povlaci 10-15 puta cetkicu ili
krpu namocenu u otopinu nakon cega vojnik ostavlja cijev u vodoravnu
polozaju stajati 10-15 minuta Nakon toga vojnik cisti cijev cistom suhom
krpom. Ako se na krpi primijete tragovi garezi ili necistoce, ciscenje cijevi
otopinom i suhom krpom ponavlja se sve dok se nedistoca ne ukloni.
Kada cijev oruzja ciste dva vojnika koristeci se konopcem i krpom
(kudjeljom). postupak je sljedeci:
- vojnik zaduzen puskom okrece usta cijevi к zemlji, desnom rukom
hvata jedan kraj konopca s namjestenom krpom u petlji i uvlaci olovni uteg
u leziste metka te gura konopac sve dok olovni uteg ne izide van:
- drugi vojnik (kada izide olovni uteg) lijevom rukom hvata usta cijevi.
a desnom konopac i povlaci да к sebi. Pri povlacenju konopca cijev mora
biti tako postavljena da konopac ne struze о usta cijevi ili lezigte metka.
Krpa (ili kudjelja) mijenja se i provlaci sve dok iz cijevi ne izide cista Ako
cijev prije ciscenja nije premazana otopinom, pri svakoj promjeni treba
krpicu njome namociti.
Kada cijev cisti s pomocu konopca jedan vojnik, postupak je uvla-
cenja konopca u cijev isti Nakon izlaska olovnog utega cijev se oruzja
45
okrece ustima navise i konopac ravno izvlaci, zatim se ponovno okrece
cijev ustima nanize i ponavlja radnja Ostali kovni dijelovi koji su bili
izvrgnuti djelovanju barutnih plinova ili su zahrdali, ciste se tako sto se
prvo premazu krpom ili cetkicom namocenom u DOCO-u (ili se potope u
posudu s otopinom) i ostave 10-15 minuta. Nakon toga se ciste cistom
krpom sve dok se ne uklone proizvodi izgaranja baruta Zabranjena je
uporaba kovnih dijelova (razne igle, odvijaci i si.) za ciscenje garezi s
dijelova oruzja Brunirani se dijelovi ciste cistom i suhom krpom lakim trlja-
njem. Usadnik se i drvena obloga ciste samo suhom krpom ili kudjeljom.
Nocni se ciljnik pazljivo brise suhom i cistom krpom. Zabranjeno je svijet-
lece tocke (tricij) na nocnim ciljnicima cistiti ostrim predmetima i otopinima
dirati rukama. skidati svijetlecu tvar i prste stavljati na usta i oci nakon
dodira s njom. Svijetleca tvar (tricij) nema intenzitet zracenja stetan za
covjekovo zdravlje. Nezasticeni kovni dijelovi oruzja podmazuju se tankim
slojem ulja. a brunirani se i drveni dijelovi te nocni ciljnici ne podmazuju.
8.3. ODRZAVANJE PU§KE
a) Odrzavanje koje provode vojnici
Odriavanje koje provode vojnici, sastoji se od ciscenja dijelova
puske. Da bi se to obavilo, puska se mora rastaviti. Ona se rastavlja samo
djelomicno. Nakon rastavljanja postupak je sljedeci.
1 .Ciscenje i podmazivanje cijevi s kucistem (postupak je vec opisan)
- ciscenje i podmazivanje lezista metka.
2 .Ciscenje i podmazivanje plinske komore i cilindra te dijelova
povratnog mehanizma
- ciscenjem plinske komore i cilindra uklanja se gareJ s njihovih
unutarnjih povrsina. Pritom se treba posluziti stapicem od meka drva.
Jace nakupine garezi u zljebovima skidaju se duljim drzanjem u otopini;
- i otvori u plinskoj komori i na prednjem dijelu cilindra moraju se
ocistiti. U discenju se rabe detkice, krpe i drveni stapici;
- nakon ciscenja se podmazuje unutarnja stijenka plinskog cilindra:
- nakon ciscenja se podmazu i dijelovi povratnog mehanizma.
3. Ciscenje i podmazivanje nosaca zatvaraca s klipom i zatvaraca
- povrsine se ovih kovnih nezasticenih dijelova moraju pomno ocis-
titi i podmazati. Njihove su celne povrsine posebno izvrgnute djelovanju
barutnih plinova. Zato se njima mora posvetiti posebna pozornost u
ciscenju i zastiti.
46
4. Ciscenje i podmazivanje dijelova mehanizma za okidanje
- nakon ciscenja tih dijelova treba lako podmazati uljem mjesta gdje
se krecu udarac, napinjac i otponac.
5. Ciscenje spremnika
- spremnik se mora ocistiti suhim krpama i ostati nepodmazan da
se ne bi podmazalo strjeljivo.
6. Ciscenje usadnika
- necistoca, zaostala mast ili mazivo s kovnog ili drvenog usadnika
ciste se suhom ili krpom natopljenom u detergent. Gumena potkova drve-
nog usadnika ne smije doci u dodir s otopinom. Nakon ciscenja usadnik
mora ostati suh.
7. Ciscenje ostalih kovnih dijelova
- ostali kovni dijelovi puske koji su zasticeni bruniranjem, mogu se
cistiti pranjem. Sve povrsine nakon pranja dobro obrisati suhim krpama jer
se na vlaznim mjestima moze pojaviti hrda, posebice ako se mjestimice
skinuo brunir.
8. Ciljnici
- dnevni se i nocni ciljnici ciste suhom krpom. Preklapad straznjega
dnevnog ciljnika lagano se podmazuje.
9.1 pribor se mora drzati cistim. Dijelovi pribora od kovine. ako su
zamasceni, ciste se detergentom, a cetkica otopinom. Kozni se dijelovi
brisu suhom krpom.
b) Odrzavanje koje provodi puskar u radion ici
Vazno je da pusku povremeno pregleda i puskar koji treba provjeriti
skrbi li se korisnik о svojem oruzju. Tada je potrebno ocistiti izlazne otvore
na plinskoj komori, rastaviti i ocistiti dijelove zatvaraca, rastaviti i ocistiti
dijelove mehanizma za okidanje, provjeriti ciljnike i prilagoditi ih ako treba.
8.4. PRIPREMLJENOST PU§KE ZA GADANJE PUCCANIM
STRJELJIVOM
Zabranjeno je zacepiti cijev puske. Zacepljena se cijev pri opalje-
nju metka nadme i rasprsne. Prije gadanja treba ocistiti i pregledati cijev
iznutra, rad zatvaraca, ciljnike, spremnik i strjeljivo. Pregledom treba
ustanoviti stanje i ispravnost puske za gadanje. Pregled izvodi
zapovjednik postrojbe sa zapovjednikom desetine ili voda. Pogledom
47
se utvrduje je li unutrasnjost cijevi (leziste metka i vodiste zrna) cista i
ispravna; radi li besprijekorno nosac zatvaraca sa zatvaracem i
povratnim mehanizmom; rade li besprijekorno dijelovi za okidanje; je li
spremnik uredan; je li regulator paljbe ispravan: je li straznji ciljnik
ispravan i je li se prednji ciljnik pomaknuo po pravcu. Prije punjenja
spremnika potreban je pazljiv pregled metaka. Prema potrebi valja ih
obrisati. Pregled strjeljiva izvodi zapovjednik postrojbe sa zapovje-
dnikom desetine ili voda. Kod bojnog se strjeljiva provjeraju ispravnost
i cistoca, a kod manevarskoga i skolskoga da nije pomijesano s
bojnim. Vojnik na bojnom strjeljivu koje rabi, provjerava nedistocu,
zgnjecenost. napukline ili zahrdalost. Zrno mora biti sljubljeno s
cahurom. Spremnik mora biti cist i ispravan. Vojnik u manevarskom ili
skolskom strjeljivu koje rabi. provjerava mogucnost pomijesanosti s
bojnim strjeljivom.
8.5. PRIPREMLJENOST PU§KE ZA GADANJE TROMBLONSKIM
MINAMA
Iz stabilizatora tromblonske mine izvade se metci (spremljeni u
polivinilske vrecice) i odloze na dohvat ruke. Mina se navladi na tromblon
cijevi sve dok dno stabilizatora ne udari о celo tromblona (dok stabilizator
ne svlada oprugu za ucvrscivanje mine). Udvrscivad se regulatora
postavlja u prednji polozaj i tromblonski ciljnik u okomit polozaj. Zatvarac
se puske povlaci unatrag i tromblonskim metkom puni puska. Pri gadanju
vjezbovnim minama zabranjena je uporaba bojnog metka i neispravnoga
tromblonskog metka
Pri gadanju bojnim minama zabranjeno je:
- skidanje osiguraca
- odvijanje каре (kod trenutne mine)
- vadenje tromblonskog metka s nosacem ako ne slijedi gadanje
- odvijanje stabilizatora mine
- delaboriranje mine (posao samo za strucnjake)
- skidanje Ijepljive vrpce s dimne i osvjetljujuce mine
- dodirivanje i pomicanje neeksplodiranih mina (takve mine unistava
strudnjak)
- uporaba tromblonskog metka koji nema brtvenu kapu jer moze
izazvati podbacaj
- uporaba bojnog metka jer bi mina eksplodirala u trenutku polaza s
tromblona.
48
Tromblonske se mine pregledaju prije uporabe. Na skolskim gada-
njima pregleda ih osobno voditelj gadanja a u boju vojnik tromblonist.
Pri pregledu mina treba ustanoviti:
- je li mina potpuna
- je li osigurac u svojem lezistu (kod trenutne mine je li кара navi-
jena na upaljac)
- ima li vidnih ostecenja na krilcima
- je li unutraSnjost stabilizatora cista i je li navijen do kraja
- je li tromblonski metak ispravan
- je li brtvena кара ostecena.
Mine s vidljivim ostecenjima, bez osiguraca каре i s ostecenim
krilcima, izdvajaju se i unistavaju. Neispravan se tromblonski metak
unistava i zamjenjuje novim. Ako u rukovanju ili prijevozu trenutna mina
padne, moze nastupiti djelomicno armiranje upaljaca pa je zabranjeno
odvijanje каре i svaka daljnja uporaba mine.
49
9. ZASTOJI PRI GADANJU I NACIN UKLANJANJA
Oruzje je pri pravilnu rukovanju. odrzavanju i cuvanju sigurno i radi
bez zastoja. Pri duljem radu zbog trosenja i lomljenja dijelova, necistoce.
neispravnosti strjeljiva i nepazljiva rukovanja mogu nastati neispravnosti
koje uzrokuju zastoje. Da bi se zastoji sprijecili. potrebno je da se vojnici i
zapovjednici strogo drze pravila о rukovanju. rastavljanju. ciscenju, sastav-
Ijanju i pregledu oruzja: prije gadanja pregledati okvire i strjeljivo: oruzje ne
puniti neispravnim i necistim streljivom; prije punjenja strjeljivo obrisati
suhom krpom.
Zastoj Uzrok zastoja Nacin uklanjanja
1. Zatvarac ne unosi metak u leziste - zaglavljena ih slomljena opruga donosaca metka - donosac metka zaglavijen - zgusnuto mazivo Hi necistoca u unutrasnjosti spremnika - izoblicen otvor spremnika Izvaditi spremnik i ustanoviti uzrok zastoja. Ukloniti ga, a ako se zastoj ponovi. zamije- niti spremnik
2. Metak ispada iz spre- mnika. zaglavljuje se iz- medu zatvaraca i cijevi ili se vrhom zabada u stra- znju povrsinu cijevi. - izoblicen spremnik - spremnik nije do kraja usao u kuciste ili stoji labavo. Zatvarac povuci unatrag i nastaviti gadanje. Ako se zas- toj ponovi. zamijeniti sprem- nik.
3. Zatvarac se ne zapire te stoga nema opaljenja izoblicen metak ili necisto leziste cijevi. Zatvarac povuci unatrag, izbaciti metak i nastaviti gadanje.
4 Metak nije opaho - neispravan metak necisto leziste igle slomljena udama igla - oslabila ili slomljena udama opruga - slomljen udarac Zatvarac povuci unatrag i ukloniti neispravan metak. Ako opet nema opaljenja. oru- zje isprazniti. ustanoviti uzrok zastoja i posiat ga u radio- nicu
5. Zatvarac nakon opa- ljenja ostaje u prednjem polozaju. -tromblonski je ciljnik u okomitu polozaju Tromblonski ciljnik prebaciti u vodoravan polozaj i nastaviti gadanje.
6 Cahura nije izbacena, nego je ostala u lezistu metka pa sljedeci metak udara u nju - izvlakac cahure slomljen - opruga izvlakaca oslabila ih slomljena. . - Zatvarac povuci unatrag i za- drzati ga u straznjem poloza- ju. Metak i cahuru ukloniti U radionici zamijeniti izvlakac ili oprugu izvlakaca
50
Zastoj Uzrok zastoja 1 1 Nacm uklanjanja i .
7 Nedovoljno izvlace- nje cahure i njezjno ponovno vracanje u leziste 'I I II 'I - nedovoljna sila trzanja zatva- raca pa cahura ne dolazi do iz- backaca - nedovclpn barutni naboi u metkjj - veiiko trenie nn kretaniu zatva- raca - ch or na plnsKCj komon rac^ | plje.mecisiocoiTi i Oruzje isprazniti. izvaditi cahuru. ocistiti neciste povrsine Ocistiti i i otvore u plinskoj komon Ako । se zastoj ponovi puska se salje 1 M raaionicu i »
II 8 Cahura se zaglavila |l izmedu cela zatvara- ca i kucista odnosno 11 cijev - uzrok zastoja kao i u tocki 7 1 Zatvarac povuci unatrag. izbaciti || ; zcgiavlienu cahuru i nastaviti ga- ;t । danje Arc je potrebno ukloniti ne |l I cistocL ih oruzje ooslati u raoionicu i. 1 Oruzje posiati u radionicu na ц I popravak •• | Zamijeniti spremnik i naslaviti ij । gaxtonje (|
|| 9 Ispaljen zadnji metak i| ah zatvarac ne cctaje u |l straznjem polozaju. ne i| gc se viaca u oredny П - cnruga zadrzaca zatvaraca 1 osiabila ili slornijena | - zacirzac zatvaraca isknvlien i ili necist । - doncsac metana zagiavi.en u snremnihu
51
/zdavac
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Glavni stozer Hrvatske vqske
Odjel za pravila
Glavni i odgovorni urednik
Zeljko Orlovic
Urednik
Miroslav Fabijanic
Recezenti
Marko Parizoski
Branko Borkovic
Graficki urednik
Mladen Tubakovic
Lektor i korektor
Dinko Kraljevic
Tisak
ZRINSKI d.d., Cakovec
Nakiada
6 000 primjeraka