vmawutA

^AHOVSKA N A К L A D A
R Z Z A IZDAVACKU djelatnost
SAHOVSKOG SAVEZA HRVATSKE
BIBLIOTEKA »SAHOVSKE NAKLADE«
BRO J 115
IZDANJE »§AHOVSKA NAKLADA« — ZAGREB
Preradoviceva 18^1
Tisak: »VJESNIK«, Zagreb
GEORGIJ MIHAILOVIC LISICIN
STRATEGIJA
I
TAKTIKA
III. DIO
ZAGREB 1987.
Za izdavaca »Sahovska naklada«, RZ Sahovskog
saveza Hrvatske
Dipl. oec. MATE BITANGA
Pridrzana su sva autorska prava, ukljucujuci
pravo prevodenja na strane jezike
Copyright 1987 by »Sahovska naklada«, Zagreb
Naslov ruskog originala:
STRATEGIJA I TAKTIKA SAHA
Moskva 1958.
Preveli:
Dr. SLAVKO PETROVIC i ZLATKO KLEMENT
Naslovna stranica:
ALEKSANDRA BOMAN
Tehnicki urednik:
ZLATKO KLEMENT
Korektor:
DUBRAVKO KLEMENT
Tiraza:
5.000
YU ISBN 86-7317-007-9
PREDGOVOR
Pred пата je treci г zavrsni dio ovog epohalnog djela koje nas
uvodi и tajne st'ategije и sahovskoj partiji. Ova materlja opsirno je
obradena и 14 poglavlja, sve ilustrirano brojnim primjerima kao i
zadacima. za samostalnu analizu i cini prvu polovinu ove trece knjige.
Drugi dio ove knjige uci nas kako da realiziramo prednost koju
smo postigli и partiji zahvaljujuci svladanom i usvojenom znanju.
Nista, naime, ne koristi postignuta prednost bilo zahvaljujuci boljem
poznavanju teorije otvaranja bilo steceno nekom kombinacijom Hi
strateskom zamisli, ako je nismo и stanju realizirati, sto se nazalost
cesto vidi kod manje iskusnih igraca. Potrebno je stoga pazljivo
prouciti svih trinaest poglavlja koje nam na brojnim primjerima
pokazuju kako se realizira pojedini tip prednosti. Realizacija posti-
gnute prednosti i donosi nam konacno zeljenu pobjedu и partiji, zbog
koje smo se i trudili da sto bolje odigramo otvaranje, trazili moguc-
nost kakve kombinacije Hi mukotrpno pokusavali strateski nadigrati
protivnika.
Vjezbe za samostalnu analizu na kraju knjige pokazat ce nam da
li smo potpuno svladali citavu materiju. Korist ovog stecenog znanja
osjeiit cemo и svakoj odigranoj partiji i iznenadit ce nas kako s
lakocom rjesavamo probleme и partiji i otkrivamo greske protivnika
koje prije nismo ni primjecivali.
Prevodilac
5

OSNOVI STRATEGY
U procesu igre figure i pjesaci
mogu zauzimati najrazlicitije po-
lozaje. U zavisnosti od polozaja
figure i pjesaka oni u toku igre
bivaju »dobri« i »losi«. Dobar
raspored figura i pjesaka ima ve-
liki znacaj. On je zalog uspjes-
nog provodenja strateskog plana
i taktickih operacija. Ujedno on
smeta protivniku da razvije svo-
je borbene operacije.
Organizacija sahovskih snaga
je neraskidivo vezana s ucenjem
о relativnoj vrijednosti figura i
pjesaka. Na relativnu vrijednost
figura ili pjesaka utjecu:
1)	udarna moc (kolicina polja
koje se nalaze pod udarom
figure ili pjesaka),
2)	pokretljivost (zavisi od blo-
kade polja, koja se nalaze
pod udarom figure ili pje-
saka; pokretljivost je po
vrijednosti nesto manja od
udarne moci i samo u odre-
denim slucajevima je po
vrijednosti jednaka njoj),
3)	sigurnost polja na kojem se
nalazi figura ili pjesak, tj.
figure i pjesaci,
4)	veza figure ili pjesaka sa
svojim snagama,
5)	blizina poziciji protivnika
(sto stvara pritisak na nje-
govu poziciju).
U svakom razdjelu ove trece
knjige mi demo razmatrati ras-
pored ove ili one figure ili pje-
§aka ili raspored snaga u cjelo-
sti i to ne s tocke gledista tak-
tike kao u prve dvije knjige, ne-
go uglavnom s tocke gledista vi-
se nabrojenih faktora koji izmi-
jenjuju relativnu vrijednost figu-
ra i pjesaka. Spoznavsi ucenje о
relativnoj vrijednosti figura i
pjesaka citatelj ce bez osobitog
truda usvojiti strateske ideje, jer
se one javljaju kao logicne po-
sljedice tog ucenja.
Nabrajanja osnovnih strateskih
ideja vec su ucinjena u uvodnom
dijelu. Usvojivsi elemente strate-
gije moze se preci к najtezim pi-
tanj'ima — to je ocjena pozicije
i izgradnja strateskog plana i-
gre. Ovdje se trazi stvaralacki
prilaz к taktickim i strateskim
idejama i, takoder, vjesta koor-
dinacija taktickih i strateskih e-
lemenata u zavisnosti od nastale
situacije.
7
POLOZAJ KRALJA
Jedan od zadataka otvaranja je
pravovremena rohada, pomocu
koje se kralja odvodi na jedno
od krila pod zastitu figura i pje-
saka, a pri tom se istovremeno
mobilizira top. Polozaj kralja na
centralnim linijama u pravilu je
opasan. Nerohirani kralj vrlo ce-
sto potpada pod napad.
U nekim varijantama u otva-
ranjima rohada se zadrzava s
tim da bi se u daljnjem toku
rohiralo u zavisnosti od situaci-
je — na dugu ili na kratku stra-
nu. Slicne aktivnosti mogu de-
zorijentirati protivnika i stvoriti
zapreke njegovim zamislima. Su-
srece se koji puta i potpuno odu-
stajanje od rohade u vezi s po-
jednostavnjenjem pozicije. Zadr-
zavanje rohade je moguce jedino
kod zatvorenog pjesackog cen-
tra, jer glavna opasnost za nero-
hiranog kralja je otvaranje cen-
tralnih linija pomocu izmjena
pjesaka. Katkada se moze odu-
stati od rohade ako viadate inici-
Br. 794
KOTOV—BONDAREVSKI
(Lenjingrad 1936)
Crni vuce i dobiva
(Mat и pet poteza)
jativom, ako vodite napad kod
kojeg je vrijedan svaki tempo, a
kralju nista ne prijeti.
Posljednji potez bijelog bio
je Kf2—e3? (Pravilno je bilo
Kf2—fl). Crni je objavio mat u
pet poteza: 1. ... f4+! 2. Sf4:
Df2+ 3. Kd3 Dd4:+!! 4. Kd4:
Lc5+ 5. Kd3 Se5: mat. Vrlo li-
jepo rjesenje.
Kod nerohiranog kralja jedan
od topova (katkad i oba) ne
u<?estvuje u borbi. I sve figure
kao da su podijeljene na dva
dijela. Tu okolnost protivnik mo-
ze iskoristiti.
Br. 793
ClGORIN—DAVIDOV
(Petrograd 1874)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je postigao pobjedu na
slijedeci nacin: 1. Te5:I (Da bi se
srusio kraljev pjesadki stit) 1.
... de5 2. De5: Lg4: 3. Dd4+!
(Istovremeno veze crnog lovca)
3. ... Kc8 4. Le6+! (Zahvaljuju-
ci prekrivanju bijeli zahvaca po-
Ije d7 ili crni mora dati damu)
4. ... Kb8 (Ako bi crni nasta-
vio 4. ... fe6, onda slijedi 5.
Dd74-. Jos je najmanje zlo u
8
ovoj situaciji bilo 4. ... Le6:)
5. Sd7 + Kc8 6. Sc5+ Kb8 7.
Sa6+! ba6 8. Db4 mat.
Br. 795
BOLESLAVSKI—STEINER
(Stockholm 1948)
Bijeli vuce i dobiva
1. Tf7:I Dd5 (Lose bi za crnog
bilo 1. ... Kf7: 2. De6:+ Kf8 3.
Tfl + Ke8 4. Sd6+) 2. Te7: +
Ke7: 3. Dh4 + Kf7. U ovoj pozi-
oiji postoji nekoliko dobrih pu-
teva do pobjede. Najjednostavni-
ji od njih je 4. Tfl + Kg8 5. De7
Tf8 6. Tf8:+ Sf8: 7. Sf6 mat.
Br. 796
LILIENTAL— CAPABLANCA
(Hastings 1935)
Bijeli vuce i dobiva
1. ef6H Dc2: 2. fg7 Tg8 3. Sd4.
Sada je crni prisiljen dati damu
zbog toga jer na 3. ... Dc3: ide
4. Tael+ Se5 5. Te5: + Kd7 6.
Td5 + Ke8 7. Tel + , a to ne bi
bilo nista bolje. Slijedilo je: 3.
... De4 4. Tael Sc5 5. Te4:+ Se4:
6. Tel Tg7: 7. Te4: + . Crni pre-
daje.
Br. 797
BOTVINIK—EUWE
(Mec-turnir 1948)
Bijeli vuce i dobiva
Posljednji potez crnog bio je
f7—f6 sa ciljem protjerivanja
protivnickog skakaca. Medutim,
skakac nije odstupio. Bijeli je
sastavio plan realizacije posti-
gnute prednosti, koji se bazirao
na tome da crnom ne igra top
zbog nerohiranog kralja: 1. Dg3!!
fe5 2. Dg7 Tf8 3. Tc7. Glavna
teskoca se sastojala u proracu-
nu nastavka 3. ... Dc7: 4. Dc7:
Ld5, koji se desio u partiji, zbog
toga sto crnom ostaju vrlo jaki
centralni pjesaci. Ali bijeli je sve
predvidio: 5. De5: d3 6. De3 Lc4
7. b3 Tf7 8. f3! Td7 9. Dd2 e5
10. bc4 bc4 11. Kf2 Kf7 (Hi 11.
... c3 12. Dc3: d2 13. Dc8+ Ke7
14. Dd7:4- Kd7: 15. Ke2) 12. Ke3
Кеб 13. Db4 Tc7 14. Kd2 Tc6
15. a4!. Crni predaje.
9
Katkada se plan dobitka sa-
stoji u izmjeni pjesaka s idejom
da se otvori pozicija nerohira-
nog kralja.
Br. 798
bondarevski—Samaev
(Lenjingrad 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje je npr. bijeli dobio po-
slije 1. d5! cd5 2. cd5 Lc5 3.
de6++ Кеб: 4. Dd5 + Kf5 5.
Le4+ Kg4 6. De6+ i crni je
predao zbog toga sto na 6. ...
Kh5 7. Dh3+ odlucuje.
Kao najbolja obrana za kralja
na krilu sluze nam pjesaci i lake
figure.
Na ovom dijagramu bijeli kralj
je rasporeden jako dobro. On je
sigurno zasticen s tri pjesaka ko-
ji se jos nisu pomakli s mjesta,
a takoder i skakacem. U danom
momentu osim crnog skakaca na
e4 nijedna od figura protivnika
nema pod svojim djelovanjem
poziciju bijelog kralja. Prema to-
me bijelom kralju sada nista ne
prijeti.
Pogledajmo jos iednu tipicnu
poziciju (u smislu pozicije bije-
log kralja) koja ^e naverlena n?
slijedecem dijagramu.
Br. 800
Br. 799
Bijeli vuce
Crni vuce
Ovdje je bijeli kralj postavljen
nesto losije i to zbog pokreta
pjesaka sa h2 na h3, koji je o-
slabio polje g3, a i sam pjesak
h3 moze postati objekt napada.
Osim toga to napredovanje h-
-pjesaka moze dozvoliti crnom
da s vremenom organizira pro-
dor po g-liniji (g7-g5-g4). Uopce
glavni minus poteza h2-h3 je gu-
bitak vremena.
Kao dobru obranu kralja na
krilu smatramo trokut pjesaka
s fijanketiranim lovcem.
10
Br. 801
Bijeli vuce
Medutim, moze se preporuciti
1 takva pozicija crnog kralja.
Rjede se susrece duga rohada,
jer je kralj na daminom krilu ma-
nje siguran. U pojedinim sluca-
jevima duga rohada je prihvatlj'i-
vija od kratke.
Br. 802
Crni vuce
Nije potrebno dokazivati da ra-
zbijena ili oslabljena pjesacka
obrana vuce za sobom razlicite
opasnosti za kralja, a osim toga
zahtjeva pomoc figura. Vec smo
razmatrali takve primjere u prve
dvije knjige, ali navest cemo jos
nekoliko slucajeva:
Br. 803
NIKITIN—VLASOV
(Dopisna p. 1948)
Bijeli vuce i dobiva
Crni je kralj branjen izolira-
nim pjesacima. Slijedilo je 1.
Td3: (Skakaca se svakako mora
odstraniti. On ometa potez e4-e5)
1. ... ccl3 2. e5! (Odvlaci damu)
2. ... Dd5: 3. Dh6: Tfe8 4. Lh7 +
Kh8 5. Ld3:+ Kg8 6. Lh7+!Kh8
(Nastao je originalni »mlin« —
vidi poglavlje »otkriveni sah«)
7. Le4 + Kg8 8. Dh7+ Kf8 9.
Dh8+ Ke7 10. Df6+ Kf8 11.
Ld5: Td5: 12. f4 Lb7 13. Tel.
Crni predaje.
Br. 804
PETROSJAN—TOLUS
<Moskva 1950)
Bijeli vuce i dobiva
11
Zbog netocne igre u otvaranju
citavo kraljevo krilo bilo je raz-
bijeno u slijedecem primjeru:
Bijeli je energicno realizirao
svoju pozicionu prednost: 1. g4!
fe5 2. fe5 Le7 3. 0—0—0! Lg5
(Nije bolje ni 3. ... Lg4: zbog 4.
Thgl, ili 3. .. . Lg6 4. LgS: fg6 5.
Dg6:+ Kh8 6. Dh6: + Kg8 7. Tdfl
Sa6 8. Tf5 Tf5: 9. gf5) 4. gh5 Kh8
5. Df2 f5 6. h4 Le7 7. Df4. Crni
predaje.
Ako se fijanketirani lovac u
pjesackom trokutu izmijeni onda
obrana kralja znatno slabi. Stva-
ra se niz slabih todaka, kojima
protivnicke figure ovladavaju la-
kocom.
Br. 805
BELAVENEC—BOTVINIK
(Lenjingrad 1934)
Crni vuce
Crni se nije libio zrtvovati to-
pa: 1. ... Td4:! 2. ed4 Sd4: 3.
Del (Bolje je 3. Da4, ali i tada
poslije 3. .. . Sf3+ 4. Khl e5 5.
Le3 aS crni moze bez zurbe pro-
vesti h7-h5-h4-h3 s neobranjivim
napadom) 3. ... Sf3+ 4. Khl e5
5. Le3. Bijeli ima topa za dva
pjesaka, ali crni moze, ako zeli.
vratiti skakaca na c4. Po mis-
Ijenju Boivinika ovdje je najjace
bilo 5. ... h5 ili 5. .. . Td8, poja-
cavajuci poziciju figura, tim vise
sto bijeli nije u stanju pojacati
svoju poziciju. Nazalost ovaj plan
nije provjeren u praksi. Crni se
pozurio uzeti skakaca na c4, sanse
su se izjednacile i partija je za-
vrsila remi.
Br. 806
Bijeli vuce i dobiva
Na ovom dijagramu je prika-
zan takav tip pozicije kojega
mozemo pribrojiti neuspjesn'im
pjesackim stdtovima kralja. U toj
poziciji bijeli dobiva ovako: 1.
Dh7:+! (Da je bijeli odigrao 1.
Th3, onda slijedi 1. ... Sf8 2. Df7
S8e6 i crni se jos moze braniti)
1. ... Kh7: 2. Th3+ Sh4 3. Th4: +
KgS 4. Se7+ Kg5 5. f4+ Kh4: 6.
Ldl! (Ovim potezom je odrezana
kralju odstupnica) 6. ... f5 7.
Sg6 mat. Pogibija crnog bila je
izazvana prijevremenim otvara-
njem dijagonale a2—g8, koja se
nalazi blizu kralja.
A sta ce se desiti ako je u
otvaranju kralj, iz odredenih
razloga, lisen rohade? Ako mu
prijeti opasnost, onda ga treba
odvesti na krilo. tj. uciniti tzv.
»umietnu rohadu«. U jednoj o-d
varijanata Staroindijske obrane
(1. d4 Sf6 2. c4 dS 3. Sc3 e5 4.
de5 de5 5. Dd8:+ Kd8: 6. Lg5
12
treba igrati 6. ... сб! 7. 0—0—0 +
Kc7 i crni kralj se nalazi u pot-
punoj sigurnosti, npr: 8. Sf3 Sbd7
9. e4 Lc5 10. Lh4 Sg4 11. Td2 f6.
К tome treba dodati da je u
slucaju 6. Sf3, umjesto 6. Lg5,
najbolje 6. .. . Sfd7 7. Sg5 Ke8
8. Sb5 Sa6) i u daljnjem toku
borbe bijeli se skakaci potiskuju
natrag.
Ako je pozicija zbog izmjena
jako pojednostavljena onda sc u
pojedinim slucajevima, ako se
blizi konacnica, moze ostaviti
kralj u centru. Tako npr. poslije
poteza 1. d4 d5 2. c4 еб 3. Sc3
Sf6 4. Sf3 c5 5. cd5 Sd5: 6. e4
Sc3: 7. bc3 cd4 8. cd4 Lb4-r 9.
Ld2 Da5 10. Tbl Ld2: + 11. Dd2:
Dd2:+ 12. Kd2: Sc6 13. Ld3 bi-
jelom kralju nema nikakve po-
trebe da se sklanja na kraljevo
krilo pomocu umjetne rohade.
Njega se moze uspjesno posta-
viti na polje e2 ili jos bolje na
polje e3 (cime se jaca tockad4).
Zbog istog razloga i crni kralj
ne mora rohirati. Na polju e7
njemu je osigurana dobra i si-
gurna pozicija.
Br. 807
FLOHR—PETROSJAN
(Moskva 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Ako je kralj lisen pjesacke
zastite, onda je to veliki nedo-
statak.
Oba kralja su lose zasticena.
U takvima slucajevima katkada
mnogo toga ovisi od toga tko je
na potezu. U poziciji je slijedilo:
1. Tg7+ i bijeli je u daljnjem
toku dobio. Do brzog dobitka vo-
dilo je, medutim, 1. Lh5+! Kf6 2.
Dd6 + Te6 3. Df8 + Sf7 4. Df7:
mat ili 1. ... Sg6 2. Lg6: + hg6
3. Dg7+ Кеб 4. Tg6: + Kd5 5. Dd4
mat.
Br. 808
AVERBAH—ZITA
(Savno-Zdroj 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Crni kralj nije nicim branjen:
1. Tg4+! Tg6 (Ili 1. ... Kh6 2.
Df4+ Kh5: 3. Tf5+ Dg5 4. Dg5:
mat) 2. h6+! (Da bi se oslobodilo
polje h5) 2. ... Kh6: 3. Tg6:-r
hg6 4. Dh3 + Dh4 5. Dh4:+ Kg7
6. Dh8 mat.
13
Br. 809
CAPABLANCA—KAN
(Moskva 1935)
Bijeli vuce i dobiva
Crni kralj je savrseno otkri-
ven. Bijeli je odigrao 1. Kf2 i
poslije 1. ... Dg7 2. Dg7: + Kg7:
5. e7 Te8 4. ef8D+ postigao po-
bjedu u konacnici. Medutim, do
pobjede je odmah vodilo 1. Te5!
Sf6 (Nije bolje ni 1. ... Dg7 2.
Th5+ Kg8 3. Tg5 ili 1. ... Sg6
2. Th5+ Kg7 3. Sf5 + ) 2. Dh4 +
Kg8 3. Tg5 + .
Br. 810
GOGLIDZE—KASPARJAN
(Tbilisi 1937)
Bijeli vuce i dobiva
Ova partija zavrsila je elegan-
tnom kombinacijom. 1. Sg4:I fg4
2. Dg8 + Dg7 3. f5+ Kf6 4. De8!
(Tihi potez s neobranjivim pri-
jetnjama) 4. ... h5 5. De7 + Kf5:
6. Dd6:! Sd6: 7. Tg7: Kf6 8. Th7
Sf5 9. Tc7. Crni predaje.
Br. 811
CEHOVER—DUS-HOTIMIRSKI
(Vilnus 1949)
Bijeli vuce i dobiva
1. Sg6:! Sg6: (Bijeli je trebao
u svim svojim proracunimr. pred-
vidjeti protivudar 1. ... Sg5, na
sto je moguce 2. Sf4 ili jos efek-
tn-ije 2. Se5: Dh3:+ 3. Kgl de5
4. Te5:, i ako crni nastavi 4....
Tai, onda 5. Te6+! De6: 6. Dh8 +
Sh7 7. Dh7:+ Kg5 8. Dg7+ Dg6
9. Dg6: mat) 2. Df6 Sh8 (Zaslu-
zuje paznju 2. ... Tg8 3. Te6
Se5 4. f4 Df7 5. fe5 Df6: 6. Tf6:
de5 7. h4; u ovoj varijanti bijeli
postize pobjedu pomocu prevo-
denja kralja na e4, a lovac se
prethodno postavlja na f5) 3.
Te6 Tg8 (Nije bolje ni 3. ... Dg7,
zbog 4. Df4+ Kh7 5. Dg5, npr.:
na 5. ... Tf8 6. Dh5:+ Dh6 7.
Te7+). Cini se na prvi pogled
da se crni dobro obranio. ali bi-
jeli je racunao dalje: 4. Dh8:+!1
Th8: 5. Tg6:+ Kh7 6. Td6: + .
Crni predaje.
14
Br. 812
LILIENTAL—BOTVINIK
(Mec-turnir za apsolutnog prvaka
SSSR, 1941)
Crni vuce i dobiva
Pred nama se nalazi opet po-
znata slika s losim kraljem na
kraju ploce. 1. ... Tg2 2. De4
(Najbolja obrana. Sasvim lose bi
bilo 2. Dg2:? Dh5 + ili 2. Dg4?
h5 s osvajanjem dame. Na kraju
nije dobro ni 2. Del Tb2 3. Td2
Dh5 + 4. Kg2 Da5! s osvajanjem
topa zbog dvojnog vezivanja) 2.
... Th2:+ 3. Kh2: Dh5+ 4. Kg2
Ddl: 5. Lc4 h5. Dalje se sve od-
nosi na tehniku realizacije posti-
gnute prednosti.
Br. 813
ALSTER—SCEH
(Prag 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Pogledajmo jos nekoliko tipic-
nih primjera u kojima je pjesacka
zastita kralja zbog neceg osla-
bljena.
U prilog brze pobjede bijelog
su slabe tocke f6 i h6. Na svoju
nesrecu crni nema crnopoljnog
lovca koja bi mogao zastititi te
slaboce. Poslije 1. Sh5+! gh5
(Gubilo je i 1. ... Kh8 2. Dh6
Tg8 3. Tf7r) 2. Dg5+ Kh8 З.Ш6 +
Kg8 4. Lh7:+!. Crni je predao,
jer na4.... Kh7: odlucuje 5. Th3.
Br. 814
GUSEV—PROHOROVIC
(Saratov 1950)
Crni vuce i dobiva
U ovoj partiji je znatno tezi
dobitak: 1. ... Th4! 2. gh4 Dg4 +
3. Khl Df3 + 4. Kgl Sg6! (S pri-
jetnjom 5. ... Sh4: i 6. ... Dg2
mat) 5. Tfel Sh4: 6. Kfl Te4! 7.
h3 (Bijeli ocito nije primijetio
lukave namjere svog protivnika.
Trebalo se odluciti na 7. De4:)
7. ... Dh3:+ 8. Ke2 Df3+ 9. Kd3
(Ili 9. Kfl Tg4 s neizbjeznim ma-
tom) 9. ... Td4+! 10. Kc3 Ta4: +
11. Kd3 Td4+ 12. Kc3 Tc4++ 13.
Kd3 De4+ 14. Ke2 Tc2:. Bijeli je
predao vec poslije 9. ... Td4 + .
15
Br. 815
SOKOLJSKI—KOTOV
(Moskva 1949)
Bijeli vuce i dobiva
1. Sh6:! Lh6: 2. Th8+! Kh8:
3. Dh6:+ Th? (Ili 3. ... Kg8 4.
Tb8 + Kf7 5. Dh7 mat) 4. Df6: +
Tg7 5. Tb7. Crni predaje.
Br. 816
RABINOVlC—BOTVINIK
(Moskva 1927)
Crni vuce i dobiva
Da bi iskoristio slaboce uzna-
predovalih pjesaka crni je posao
na zrtve 1. .., Tf4:! 2. gf4 Dg3!
3. Se4: (Ako bi bijeli nastavio 3.
cd5, onda bi slijedilo 3. ... Lc5
4. Se4: Lh3+ 5. Th3: Dgl mat.
Ujedno je crni prijetio 3. ... e3)
3. ... de4 4. Td7: Lc5! (Sarno ta-
ke. Ne bi islo nikako 4. ... e3?
zbog 5. Tg7: + ) 5. e3 Df3: + 6.
Df2 (Jos je gore 6. Kgl Le3: +
7. Kh2 Lf4:+ 8. Kgl Dg4~ sa sli-
jedecim 9. . .. Dd7:) 6. ... Dhl: +
7. Ke2 Dh3 8. f5 Dg4+ 9. Kd2 Tf8
10. e6 Df5: i bijeli je uskoro
predao.
Br. 817
STRANDSTROM—
—mirotniCenko
(Saratov 1949)
Bijeli vuce i dobiva
1. Sf6:I Lf6: 2. Dh7:+! Kh7:
3. Th5 mat.
Br. 818
PAULSEN—MORPHY
Crni vuce i dobiva
16
О ovoj poziciji bilo je dosta
razgovora u udzbeniaima Snosko
—Borovskog (Teorija sredisnjice)
i Capablance (Udzbenik sahov-
ske igre). Nije tesko ustvrditi da
ovdje imamo p^sla s losim kra-
Ijem. Bijeli kraij je zasticen samo
jednim pjesakom, a rtjegovu po-
ziciju napadaju dama, top i lo-
vac (u rezervi je jos top s a8).
Nije tesko pogoditi da je crni u
vel'ikom stilu dobio: 1. ... Tg2: +
2. Kg2: Dh3 + (Dobro je, nara-
vno, i 2. ... Tg8 + ) 3. Kf2 Dh2 +
4. Kf3 Tf8 + 5. Df7 Tf7: mat.
Treba nesto reel i о slucajevima
kada se napad sprovodi tzv.
»klin«-pjesakom.
Br. 819
BRONSTEJN—KERES
(Budimpesta 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Na 1. Dh6 crni odgovara 1. ...
Tg8. Zbog toga za pobjedu treba
dovesti rezerve: 1. Tf4! (U par-
tiji je bilo igrano 1. ab3 Db4 2.
bc4 Da4: 3. Tf4 Dc2 4. Dh6 i crni
je predao. Nastavak u tekstu ne-
sto brze dovodi do cilja) 1. ... ba2
2. Dh6! ablD+ 3. Kh2 Tg8 4.
Dh7:+! Kh7: 5. Th4 mat.
Лко izvedemo zakljucke iz iz-
lozenih primjera mozemo reci da
su znaci koji odreduju »loseg«
kralja slijedeci: manjak pjesa-
ckog stita pri nedovoljnoj zasti-
cenosti figurama, oslabljen ili
razrusen pjesacki stit, nadmoc
protivnickih snaga u napadu u
usporedbi sa snagama koje bra-
ne polozaj kralja, slaba pomic-
nost kralja zbog blokiranja polja
koja ga okruzuju.
U konacnici se kao najbolje to-
cke za kralja mogu smatrati —
centralna polja. Medutim, uvijek
treba imati u vidu takticke oso-
benostii neka pozieije, a u prvom
redu treba razmisljati о sigurno-
sti kralja.
Br. 820
Moze li crni na 1. Td4+ odgovoriti
1. . .. Kc5?
Bijeli je u ovoj poziciji odigrao
1. Td4 + . Sad bi gruba greska bila
da je crni odgovorio 1. ... Kc5?
na sto bi slijedilo 2. a4! i crni
kralj se neocekivano nasao u
matnoj mrezi. Pozicija kralja koji
nije branjen pjesacima u konac-
nicama u pravilu nije opasna.
Medutim, iskusni sahisti cesto to
koriste tako da prevode svog kra-
lja u centar i tako pojacavaju
pozieiju.
2 SOategija i taktika IT
17
Br. 821
BONDAREVSKI—GLIGORlC
(Stockholm 1948)
Br. 822
BOTVINIK—SMISLOV
(Groningen 1946)
Bijeli dobiva
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj pozicijii crni je predao.
Zbog cega je crni obustavio bor-
bu? Prije svega upada u oci ve-
lika razlika izmedu pozicije Ы-
jelog i crnog kralja. Uz to bijeli
ima rezervni potez g3-g4, koji
mu dozvoljava da pomocu iznu-
dnice prodre na kraljevo ili na
damino krilo zbog unistavanja
pjesaka protivnika. Nastavak par-
ti je bi mogao teci, otprilike, ova-
ko: L ... Kd7 2. g4 Kc7 (Na 2.
... Ke7 odlucuje 3. сб!) 3. Кеб
Kc6 4. Kf7 Kc5: 5. Kg7: b5 6. ab6
Kb6: 7. g5! i jedan od bijelih
pjesaka prelazi u damu ranije
nego crni a-pjesak.
Pogledajmo slijedeci primjer:
Prednost bijelog ne izaziva su-
mnje zbog toga jer on igra kao da
ima figuru vise (centralizirani
kralj). Veliki znacaj ima tako-
der uznapredovali b-pjesak. Me-
dutim, dobitak nije tako jedno-
stavan. Da je bijeli nastavio 1.
b6, onda ide 1. ... Sg4 2. b7
Le5: + 3. Kc5 Lh2:. Kod reali-
zacije postignute prednosti treba
prije svega tezati tome da se ogra-
nici protivigra protivnika. U par-
tiji je igrano: 1. h3! (Ne propusta
skakaca na g4) 1. ... f6 (Sasvim
lose bi bilo 1. ... Sh3: 2. b6)
2. Le6: + Kg7 3. ef6 + Kf6: 4. Sc5
Ke7 5. Kd5! g5 6. a4 Sdl 7. a5
Sc3+ 8. Kc6 Sb5: 9. Kb5: Lb8
10. Kb6. Crni predaje.
Decentralizirani polozaj kralja
u konacnici je manje pogodan.
Vrlo su opasne pozicije kada se
kralj nalazi u uglu.
Br. 823
LOWENFISCH—ROMANOVSKI
(Lenjingrad 1933)
Bijeli dobiva
18
Poslije dvosjekle igre nastala
je kuriozna slika. Jednostavna
analiza pokazuje da crni kralj
nema izlaza iz nastale matne
mreze. Ako bi sada crni nastavio
1. ... g4, onda slijedi 2. De7 +
Dg5 3. g3 mat. Crni je odigrao
1. ... Df4 + , ali je siljedilo 2. g3+!
i mat je neiZbjezan.
Br. 824
LISICIN—MIKENAS
(Lenjjngrad 1947)
Bijeli vu2e i dobiva
Bijeli je dobio samo zahvalju-
juci losoj poziciji crnog kralj a na
h8. Slijedilo je 1. Kf6! Tb6+
(Crni se pokuSava spasdti pomocu
vjecnog saha. Na 1. ... Kh7 sli-
jedi 2. Te3! ili na 1. ... b3 2.
Tb3:!) 2. Kf5 Tb5 + (Nesto duze
bi partija trajala sa 2. ... Tb8
3. Kg6!) 3. Kg6! Tb6+ 4. Kh5
Tb8 (Ili 4. . .. Tb5+ 5. Kh6 Tb6 +
6. Tg6) 5. Kh6 a4 (Na 5. ... b3
6. Tb3:) 6. Tg6! 1 crni je predao
jer obrane vise nema, npr: 6....
b3 7. Te6 Tf8 8. Te8 itd.
Slican je slijedeci primjer:
U ovoj izuzetno interesantnoj
studiji Botvinika bijeli dobiva
zahvaljujuci vrlo losoj poziciji
crnog kralja: 1. g4+ Kh4 2. Lh6!
(U ovom krasnom potezu sumi-
Br. 825
M. BOTVINIK, 1925
Bijeli vuce i dobiva
raju se dvije ideje: zavlacenje
dame na h6 i oslobadanje polja
d2) 2. ... Dh6: 3. Dh2+! Kg5 4.
Dd2+1 (Zbog neophodne potrebe
da se sacuva dama, crni je prisi-
Ijen pokriti se skakacem i crni
kralj se neocekivano nasao u mat-
noj mrezi) 4. ... Sf4 5. Dd8 mat.
Br. 826
A. TROICKI
Bijeli vuce i dobiva
Crni kralj je u ovoj studiji Tro-
ickog zavucen u kut i postize se
mat: 1. Lh6+ Kg8 2. g7 Kf7 (Na
2. ... e5 slijedi 3. Кеб e4 4. Kf6
e3 5. Le3: a na 2. ... e6+ 3. Kd6!
Kf7 4. Ke5 Kg8 5. Kf6 e5 6. Кеб
e4 7. Kf6 e3 8. Le3:) 3. g8D+!
19
(Zrtva sa ciljem da se zavuce
kralja u kut) 3. ... Kg8: 4. Кеб
Kh8 5. Kf7 e5 6. Lg7 mat.
Br. 827
SMORODSKI—ROMANOVSKI
(Moskva 1927)
Crni vuSe i dobiva
Crnii je dobro iskoristio losu
poziaiju bijelog kralja. U pozi-
ciji bijelog postoj'i jedna protiv-
sansa — slobodni pjesak na a5,
sa dime mora crni konst ant no
racunati: 1. ... Tg3! 2. a6 (Na 2.
Sdl slijedi 2. ... Lf3! 3. a6 Lf4:
4. a7 Tg2++ 5. Khl Tf2: + , a
nije bolje ni 2. Sfl Tg24- 3. Tg2:
hg2) 2. ... Te3:I 3. a7 Tel! 4.
Kh3: (Moze se, na prvi pogled,
pomisliti da je kod bijelog sve u
redu, ali...) 4. ... Lf4:!! (Sjajan
potez koji je crni predvidio mno-
go ranije) 5. Th2 (Podjednako je
lo§e i 5. Tf4: Thl mat i 5. a8D
Thl+ 6. Th2 Th2: mat) 5. ...
Kg6!! (S prijetnjom mata u dva
poteza) 6. Kh4: (Ilii 6. Tg2+ Kh5)
6. ... Te3 7. Le7 Lg3 + 6. Kh3
Lei mat.
POLO2AJ DAME
Za damu nije lako pokazati
koji bi joj bio najbolji polozaj.
Citava stvar je u tome da je dama
vrlo cesto objekt napada lakih
figura. Udobna polja za damu u
otvaranju bi bila polja c2, d2, e2
i ne§to rijede f2 (za crnog c7, d7,
e7 i f7).
Na ovom dijagramu je pozicija
iz Damine indijke, gdje su obe
dame rasporedene jako dobro s
todke gledanja sigumosti polja.
Ni jedna od lakih figura ili pje-
§aka ne moze uznemiravati da-
me. Uopde polozaj dame zavisi od
karaktera pozicije bijelog odn.
Br. 828
Bijeli vuce
20
crnog (odn. varijante u otvara-
nju). Npr, u pojedinim otvaranji-
ma (Holandska, Sioilijanka, Da-
mm gambit, Nimcoviceva obrana
i dr.) potpuno je moguca mobi-
lizacija dame na pojedina polja
3. ili 4. reda, a za crnog 5. ili 6.
reda). U Retijevci jako polje za
damn moze biti cak polje al. Kao
primjer za to javlja se citav niz
partija.
Br. 829
CAPABLANCA—LILIENTAL
(Moskva 1936)
Bijeli vuce
Centralizaoija dame je naju-
mjesnija u jednostavniim poziicija-
ma gdje nema jakih figura, a ta-
koder i u konacnicama. Sa stra-
teske tocke gledista glavni zada-
tak dame u otvaranju i u sredis-
njici bio bi podrzavanje aktiv-
nostii figura i pjesaka. Korisno je
naravno iskoristiti damu kod pro-
vedbe taktickih ope-racija. Zbog
toga je pitanje о polozaju dame
zapravo pitanje koje treba rje-
savati stvaralacki, uzevsi u obzdr
varijante strateskog plana i tak-
tidke operacije.
Navesti cemo nekoliko primjera,
u kojima je los polozaj dame o-
digrao odlucujucu ulogu u ishodu
borbe!
Br. 830
FREIMANN—I. RABINOVIC
(Lenjingrad 1934)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je osvojio kvalitetu po-
sh je 1. Sa4! Dd8 2. Sb6!I (Zrtva
sa ciljem zavlacenja erne dame:
2. ... Db6:? 3. La5! i dama je
uhvacena) 2. ... ab6 3. Da8:.
Br. 831
FLOHR—BENKO
(Moskva—Budimpesta 1949)
Bijeli vuce i dobiva
1. Tell. Crni predaje. Od slije-
deceg poteza 2. Ldl! nema zado-
voljavajuce obrane.
21
Br. 832
FURMAN—PANOV
(Len jingrad 1946)
Br. 834
STEINITZ—ClGORIN
(Mec 1892)
Crni vuce i dobiva
Moze li bijeli igrati 1. g5?
U ovom primjeru vidimo kako
je stradala Furmanova dama.
Potezom 1. ... Sf7 crni dobiva.
Br. 833
ALJEHIN—EUWE
(Mec 1937)
Bijeli vuce i dobiva
Ovo je poziaija iz 10. partije
revans-meca i, kao sto je poka-
zao Botvinik, bijeli je mogao is-
koristiti losu poziciju erne dame
odigravsi 1. Dfl! (S prijetnjom
2. g3 Dh5 3. g4 Dh4 4. Sf3).
Ovaj dijagram pokazuje pozi-
ciju iz 10. partije revans-meca.
Poslije grube greske bijelog 1.
g5?? (Pravilno je bilo 1. Df5 s
jednakim sansama) 1. ... Se7 i
dama je pala.
Br. 835
SMISLOV—BOTVINIK
(Moskva 1944)
Crni vu£e
Botvinik je na slijedeci nacin
uspio osvojiti damu: 1. ... e5
(Botvinik si je kasnije predbacio
zbog tog poteza i smatrao je da
je jos jace 1. ... Dc7, npr: 2. Thfl
22
Sb4! 3. Lb4: Le8 s osvajanjem
dame) 2. fe5 (Trebalo je igrati
2. de5 i sacuvati pjesaka f4) 2.
... Sd4: 3. Lb4 Dd8 4. Da6: ba6
5. cd4 Tb7! 6. Ta4: Dg5 + 7. Kdl
a5 i bijeli je uskoro predao.
Br. 836
BOTVINIK—DENKER
(Radio-mec SSSR—SAD 1945)
Bijeli vuce
Pogledajmo kako je Botvinik
iskoristio los polozaj dame u o-
voj partij.i: 1. e4! de4 (Od pri-
jetnji 2. Lb5 ili 2. Ld2 nema za-
dovoljavajuce obrane) 2. Lb5!
Ld7 3. Sd2! a6 4. Lc6: Lc6: 5.
Sc4 Df5 6. Ld6! e3! (Sa ciljem da
da damu za topa i lovca, jer ako
bi crni nastavio sa 6. ... Ld5,
onda slijedi 7. La3: b5 8. Sd6 + )
7. Se3: Dbl:+ 8. Dbl: Ld6: 9.
Db6: Kd7 10. Db3 Tab8 11. Dc2
Tb5 12. 0—0 Th5 13. h3 Tb8 14.
c4 g6 15. Sg4 Tf5 16. Se5+ Le5:
17. de5 Te5: 18. Dd2+1. Crni
predaje.
Br. 837
BASTRIKOV—PODOLNI
(Vilnus 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je iskoristio losu pozici-
ju dame na h5 igrajuci 1. Kh2
(S prijetnjama 2. g4 i 2. Lg6:!)
1. ... Te4: (Ako bi crni igrao 1.
... Sb4:, onda slijedi 2. Lg6:’) 2.
Te4: i crni je ostao bez kvalitete
i uskoro je polozio oruzje.
Cesto je tema »losa dama« sa-
stavni dio slozene takticke ope-
racije.
Br. 838
BURN—ClGORIN
(Berlin 1897)
Crni vuce i dobiva
2?
Poslije 1. ... Tc6 bijela dama
se zavlaci na a7, gdje pogiba:
2. Da7 (Gubi isto tako i 2. Lb5
Tb5: 3. Db5: ab5 4. Ta8+ Sf8
5. Lb4: Td6 6. e4 Dc6) 2. ...Dc8!
3. Lb4: Tc4: 4. Lc5 Ta8 5. Da8:
Da8: 6. Kd3 Se5+! 7. Ke2 Sd7.
Bijeli predaje.
Cesto je vrlo opasno prihva-
cati zrtve pjesaka, kojima se da-
ma zavlaci u protivnicki tabor!
Br. 839
Moze li crni igrati 1. . . . Db2:?
U ovoj poziciji bila bi gruba
greska osvojiti pjesaka na b2,
jer poslije 1. ... Db2:?? ide 2.
Sdb5! i bijeli ilii hvata crnu da-
mu ili osvaja topa na a8.
Iz istog razloga je partija Bo-
tvinik—Spielmann, Moskva 1935,
zavrsila za samo 12 poteza: 1. c4
c6 2. e4 d5 3. ed5 cd5 4. d4 Sf6
5. Sc3 Sc6 6. Lg5 Db6? 7. cd5
Db2: 8. Tel! Sb4 (Nije bolje ni
8. ... Sa5 9. Da4+ ili 8. .. . Sb8 9.
Sa4 Db4+ 10. Ld2 sa slijedecim
11. Tc8: + . Ako, pak, crni nastavi
8. ... Sd8, onda slijedi 9. Lf6: efO
10. Lb5 + Ld7 11. Tc2 Db4 12.
De2+ Le7 13. Ld'7:+ Kd7: 14.
Dg4+ Ke8 15. Dg7: ili 12. De2 +
De7 13. Se4! Lb5: 14. Db5: + Dd7
15. Te2!) 9. Sa4! Da2: 10. Lc4
Lg4 11. Sf3 Lf3: 12. gf3 i crni
je predao jer mu ne preostaje
drugo odigrati do 12. ... Da3 13.
Tc3 Sc2 + .
Br. 840
RETI—EUWE
(Rotterdam 1920)
Bijeli vuce i dobiva
Na isti je nacin kaznjen Euwe
u ovoj partiji s Retijem. Slijedilo
je 1. Tbl Sd5: (Ovaj protivudar
nailazi na neocekivano oborenje)
2. Sd5:I! Dbl:+ 3. Kf2 Dhl: 4.
Le7:! (S prijetnjom 5. De2) 4.
... d6 5. Ld6: Sc6 6. Lb5! (Borba
se citavo vrijeme vodi za tocku
e7) 6. ... Ld7 7. Lc6: bc6 8.De2 +
i crni je predao zbog toga jer na
8. ... Kd8 ide 9. Lc7+ Kc8 10.
Da6 mat, a na 8. . . . Kf7 9. Sg5 +
Kg8 10. Se7+ Kf8 11. Sg6:+ +
Kg8 12. Dc4+ Le6 13. De6: mat.
Poucan je slijedeci primjer:
Crni je po dijenu zrtve pje-
saka uspio zavuci protivnicku da-
mu na losu pozioiju: 1. ... Ld7! 2.
Db7: (Bolje je 2. De2) 2. ... Lc6
3. Da6 d3! 4. Tf5 (Prijetilo je 4.
... Ta8) 4. ... Dd7! 5. Te5: Dd4 +
6. Kfl (Nije bolje ni 6. Khl De5:
7. Dc6: Dg5 8. De6+ Kh8 9. Da2
Tf8 10. Lf3 De3 11. Kg2 g5 12.
h3 h5 13. g4 h4, poslije cega se
ne vidi obrane od manevra De3
24
Br. 841
PRUUN—SIMAGIN
(Vilnus 1946)
Crni vuce
-el-g3 + ) 6.... De5: 7. Dc6: Dal +
8. Kf2 Dd4 I- 9. Kfl Tf8+ 10. Lf3
De3 11. Dd5 + Kh8 12. e5 Dd2:
13. e6 De2 + . Bijeli predaje.
U momenta kada s ploce isce-
znu lake figure, onda je korisno
da je polozaj dame cim blize
centra.
Br. 842
ROMANOVSKI—STAHLBERG
(Moskva 1935)
Crni vuce — bijeli dobiva
Bijeli je dobio uglavnom za-
hvaljujuci izvanrednom polozaju
svoje dame: 1,... Db2+ (Pokusaj
da se stvori protivigra. Kod pa-
si vne obrane bijeli postepeno po-
jacava svoju poziciju i mora do-
biti, npr: 1. ... Dc7 2. Ke3 Ke7
3. Ke4 Kf6 4. h5! stavlja pro-
tivnika u iznudnicu) 2. Ke3 Dcl +
3. Ke4 Del + 4. Kf5 Dg3: 5.
Dc5: + Kg8 6. Dc4 + Kh8 (Nesto
je bolje 6. ... Kh7 7. De4!, ali u
tom slucaju crni bi morao izgu-
biti zbog neizbjeznog gubitka
pjesaka e5) 7. Dg4! (Da bi pre-
sao u pjesacku konacmicu s pje-
sakom vise) 7. ... Del 8. Kg6!
(Evo gdje se pokazuje los raspo-
red crnih figura) 8. ... Del 9.
Dd7! (S prijetnjom mata) 9. ...
Dgl+ 10. Kf7 Kh7 11. Df5+ g6
12. Dd7. Crni predaje.
Dama u konacniici na kraju
ploce (u kutu) je obicno losa
figura.
Br. 843
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli postize pobjedu pomocu
1. Ka4 (Ili 1. Kb4) 1. ... alD +
2. Kb3.
25
POLOZAJ ТОРА
Uspjeh u sahovskoj partiji u
mnogome zavisi о brzoj mobili-
zaciji topova i koordinaciji nji-
hovih djelovanja s lakim figu-
rama. Kako se provodi mobiliza-
cija topova? Na koja polja ih se
mora postaviti? Da bi odgovorili
na ta pitanja moramo nesto is-
pricati о otvorenim linijama.
Br. 844
SMISLOV—KOTNAUER
(Groningen 1946)
Bijeli vuce i dobiva
Smislov je brzo postigao pobje-
du: 1. Sc5! dc5 2. Lf4I! Ld6 (Ako
crni igra 2. ... Df4:, onda slijedi
3. Dc8+ Ke7 4. Db7: Kf6 5. Td7:
Kg6 6. g3 Df5 7. Ta7) 3. Ld6:
Tb6 4. Dd7:+!I. Crni predaje. U
сети je uzrok brzog sloma crnog?
Prije svega и tome sto je crni
kralj ostao bez rohade, a poslje-
dica toga je da top sa h8 ne u-
cestvuje и borbi. Sasvim druga
stvar se moze redi о bijelim topo-
Vima. Oni su postavljeni na ot-
vorenim linijama a- i d-, koje
su slobodne od vlastitih pjesaka.
(Pravilnije je mozda nazvati ot-
vorenim linijama on vertikale
na kojiima иорсе пета pjesaka,
a ako na njoj postoje protivni-
cki pjesaci, onda ih treba zvati
— poluotvorene linije).
Na otvorenim linijama gotovo
uvijek topovi stoje izvanredno.
Otvorene linije su glavni strate-
ski putevi linijskih figura. Na
otvorenim linijama topovi ne sa-
:no da mogu stvarati pritisak na
protivnicku poziciju, nego se mo-
gu probiti i и samu poziciju i и
pozadinu, (pogledaj primjedbu
uz drugi potez crnog и pretho-
dnom primjeru).
Veliki znacaj otvorenih linija
za djelovanje topova pokazuje i
slijedeci primjer.
Br. 845
MAKAROV—BANNIK
(Prv. Ukrajine, 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje su oba bijela topa zau-
zeli izvanredne pozioije na otvo-
renim d- i e-linijama. Crni top
na c8 takoder je dobro postavljen,
ali drugi crni top se nalazi izvan
igre. Veliki nedostatak pozicije
crnog je nerohirani kralj. Sve
te minuse bijeli je iskoristio ova-
ko: 1. Td5:! Sc3 2. Dd3 Sd5:?
(Crni ne vidi matnu kombinaci-
26
ju, a nesto bolje je bilo 2. ...
Sbl: 3. Dbl: Kf7, ali je i tada,
posldje 4. Ddl, pozicija bezna-
dna) 3. Dg6:+!I hg6 4. Lg6: + .
Crni predaje. Na 4. ... Ke7 slije-
di 5. Sf5 mat.
Da bi se pojacalo djelovanje
lopova po otvorenoj liniji njih
cesto udvajaju, tj. stavljaju na
jednu liniju.
Br. 846
MOJSEJEV—PANOV
(Moskva 1950)
Bijeli vuce i dobiva
1. Sb7:I Tb7: 2. La6: Tcb8 3.
Lb7: Tb7: 4. a6 Tb5 (Ili 4 ...
Ta7 5. Tc6:, sa slijededim b4-b5)
5. Tc6: Lf8 (Kao rezultat kom-
binaoije bijeli je postigao i ma-
ter! jalnu <i pozicionu prednost.
Napredovanje a-pjesaka podrza-
vaju dama i udvojeni topovi) 6.
a7! (S prijetnjom 7. Tc8! Lc3:
8. a8D) 6. ... Da8 7. Da4 Tb4: 8.
Da6 Ld7 9. Tc8. Cmi predaje.
Polozaj jednog ili oba topa u
protivnidkoj pozadiini gotovo u-
vijek se moze smatrati dostignu-
cem.
Top je postavljen dobro ako
podrzava napredovanje svojih
pjesaka ii to: zbog promocije ili
za pjesacki napad na poziciju
kralja, za prodor ili podrivanje
pjesackog lanca.
Br. 847
JUNG—ROZMAN
(1937)
Bijeli vuce i dobiva
Polozaj topa na fl vrlo je po-
voljan. Bijeli je dobio poslije 1.
Dh6! Dc5+ 2. Td4I.
Ostale polozaje topa ne moze-
mo smatrati kao zadovoljavaju-
ce. Nije npr. dobro preporuditi
poziciju topa pred svojim pjeSa-
cima ako na ploci jos postoje
lake figure.
Br. 848
KOTOV—KERES
(Moskva 1948)
Bijeli vuce
27
Top na g6 zauzima los polo-
zaj. Slijedilo je 1. g3! (Da bi o-
svojiio kvalitetu poslije Kgl—hl
i Sf3—h4) 1. ... e5 (Relativno je
nesto bolje 1. ... De7 s pripre-
mom e6—e5, ali bi i tada poslije
2. Lf4! Lf4: 3. Sf4: Tf6 4. Tael
bijeli sacuvao pozicionu pred-
nost) 2. de5 (U partiji je bilo odi-
grano slabije — 2. Se5:) 2. ...
Te6 (Na 2. ... De7 slijedi 3. Sf4)
3. Sf4 Te8 4. Sd5:! Sd5: 5. Dc4
i bijeli mora dobiti.
Sarno u pojedinim slucajevima
koji se baziraju na taktickim o-
sobinama moguce je da top sto-
ji pred vlastitim pjesacima, oso-
bito tada ako je na istom krilu
postavljen protivnicki kralj.
Top koji se upire u vlastitog
pjesaka (bez intervala), takoder
zauzima los, pasivan polozaj. Po-
zicija topa se moze pojacati ako
ga dovedemo na otvorenu liniju
ili ako pomaknemo pjesaka. Lo-
sa pozicija topa je i ako se na-
lazi medu pjesackim lancima.
Br. 849
BONDAREVSKI—AVERBAH
(Moskva 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je dobio koristeci los po-
lozaj protivnickog topa na f4. 1.
Sei! (S prijetnjom 2. g3 ili, ako
crni odigra 1. ... Sd6, onda 2.
Sg3 Sf7 3. Sh5) 1. .. . Db5 2. g3
Tel: 3. fe4 Dd7 4. Dfl Dg4: 5.
Df6 Kf8 6. Tf2 i crni se moze
predati.
Br. 850
BRONSTEJN—TARTAKOWER
(Stockholm 1948)
Crni vuce — bijeli dobiva
Crni top je zalutao medu pje-
sacima. Prijeti Ke2—d3, Sb4—a6
sto iznuduje potez topa sa c5 na
c4, i zatim b2—b3. Crni se po-
kusava osloboditi pritiska: 1. ...
Tc4 2. Kd3 Le7 (To spasava to-
pa ali ne i partiju, iako gubi i
sve ostalo) 3. Sa6! Ta4 4. Ta4: ba4
5. Sb8 a3 6. ЬаЗ La3: 7. Sc6: Lc5
8. Kc4 Lgl 9. Kb5 Kf7 10. Ka6
Kf6 11. Sa7: Kg5 12. g3 Lf2 13.
c4 Kf6 14. Sc8 Lg3: 15. c5 Kf7
16. Kb6 Ke8 17. a6. Crni preda-
je.
Pogledajmo jos i slijedeci pri-
mjer:
Bijeli ima loseg topa, jer mu
vlastiti pjesaci smetaju da uzme
ucesce u borbi. Crni je majstor-
ski iskoristio svoju prednost: 1.
Kg7! (Pokazuje se da se ne mo-
ze igratii 2. Ke4: zbog 2. ... a3
i crni pjesak ide u damu) 2. h5
a3 (Jos jace je 2. ... Tb4, kao
28
Br. 851
FLOHR—GELLER
(Moskva 1949)
Crni vuce i dobiva
sto je pokazao Flohr) 3. Ke4:
aZ 4. hg6 hg6 5. Tg5 alD 6. Te5:
Dc3 (Plan crnog se sastoji u o-
svajanju pjesaka g3. Za ovo je
potrebno prisiliti bijelog topa da
napusti polje g5, a to se moze
postici samo tako, da se kralj bi-
jelog potisne na al ili na a8)
7. Tg5 Kf6 8. Kd5 Dd3 + 9. Kc5
Kf7 10. Kc6 Dd4 11. Kb5 Dc3
1Z. Kb6 Dc4 13. Kb7 De6 14. Kc7
Kf6! 15. Kb7 Dd6 16. Kc8 Dc6 +
17. Kd8 Db7 18. Te5 Db6+ 19.
Kc8 Kf7 i bijeli je predao, jer
nema obrane od sahova s gubi-
tkom pjesaka ili prevodenje kra-
lja s f7 preko e7 na d6 s ne-
izbjeznim matom.
POLO2AJ LOVCA
Lovcu su uglavnom opasni sa-
mo pjesaoi. Zbog toga on moze
zauzeti centralni, ali i krilni po-
lozaj. Prvi je u principu povolj-
niji zbog toga jer se udarna moc
i pokretljivost lovca u tom slu-
caju povecavaju. Ako u pocetku
partije centar zau^imaju pjesaci,
onda je za lovca povoljnije fi-
janketiranje odn. krilna pozici-
ja.
Lovac je slicno kao i top naj-
bolje postavljen na otvorenim li-
nijama, tj. na dijagonalama ko-
je su slobodne kako od vlasti-
tih, tako i od protivnickih pje-
§aka.
Bijeli ima dva pjesaka manje,
ali su mu zato sve figure ideal-
no postavljene. Dama i skakac
su centralize rani, topovi zauzi-
maju otvorene linije, oba lovca
Br. 85Z
EBRALIDZE—BLAGIDZE
(Tbilisi 1946)
Bijeli vuce
su postavljena na otvorenim di-
jagonalama. Glavni nedostatak
erne pozieije je пегоnirani kralj.
Slabo stoji i top na g8. Crno-
29
poljni lovac i top na a8 jos ni-
su uvedeni u igru. Ebralidze je
brzo realizirao svoju prednost.
1. Lg5! h6? (Cmi ne vidi pri-
jetnje. Poslije 1. ... Lg7 jos je
mogao pruziti nesto otpora) 2.
Dd5:!! Ld5: (Ako crni igra 2.
... hg5, onda slijedi 3. SfO +
Ke7 4. Sg8: + , a na 2. ... ed5
3. Sf64--r s matom) 3. Sf6+ Kd8
4. Sd5: + hg5 5. Sb6: Tb8 6. Tc6
Lb4 7. Te4 La5 8. Td4: + Ke7
9. Sd7. Crni predaje.
Br. 853
S. TARRASCH
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli lovac stoji vrlo dobro.
Vlada s dVije otvorene I'inije. Po-
lozaj lovca na d7 je znatn-o lo-
s;iji. Njegova duga dijagonala je
pokrivena vlastitim pjesakom e6.
Lovca na d7 se moze nazvati lo-
sim lovcem. Djelovanje takvog
lovca treba pojacati prevodenjem
na bolju tocfku. U nekim sluca-
jevima loseg lovca se moze ri-
jesiti pomocu izmjene.
Vratiimo se poziciji koju smo
razmatrali. Treba obratiti paznju
i na loseg i nebranjenog skaka-
ca na h5, zbog kojeg je crni i
izgubio u nekoliko poteza. 1.
Lh7+ (Da bi zavukao kralja na
h8) 1. ... Kh8 2. Lg6! Sf6 3. Lf7:!
Dd6 4. Sg6+ Kh7 5. Sf8:+ +
Kh8 6. Dh7+! Sh7: 7. Sg6 mat.
Suvremeni sahisti cesto razvi-
jaju svoje lovce na glavne dija-
gonale, gdje su oni obicno dobro
postavljemi.
Br. 854
BONDAREVSKI—ILJIN
ZENEVSKI
(Tbilisi 1937)
Bijeli vuce
Bijeli lovac gospodari na cita-
voj otvorenoj dijagonali a8—hl.
Drugi bijeli lovac takoder tezi
da stane na drugu dugu dijago-
nalu al—h8. Medutim, bijeli je
odustao od poteza 1. Lb2 u ko-
rist jaceg nastavka 1. Sd5! (Na
1. Se6: Le6: 2. Lb2 bilo bi vrlo
opasno 2. ... Sg4, jer na 3. h4
ide 3. ... Lh4:) 1. ... Sd4: (Do
gubitka pjesaka vodilo je 1. ...
Ld8 2. Se6: Le6: 3. Sf4 Df7 4.
Se6: De6: 5. Lb7:) 2. Se7:+ Kf7
3. Dd4: Ke7: i na taj nacin je
crni sacuvao materijalnu ravno-
tezu, ali je zato njegov kralj pao
pod silnu paljbu protivnickih fi-
gura: 4. c5! De2: (To samo ubr-
zava neizbjezni poraz) 5. cd6 +
cd6 6. Lg5 Kf7 7. Lf6: gf6 8.
Tfel Dg4 9. Dd6: Th8 10. Tael
f4 11. h3 Dg5 12. Te7+ Kg6 13.
Tc5 Lf5 14. Tf5:. Crni predaje.
30
Centralizacija lovca cesto daje
izvanredne rezuitate.
Br. 855
BOTVINIK—CEHOVER
(Lenjingrad 1938)
Crni vuce — bijeli dobiva
O-dlucujuci, za ishod partije, je
bio pritisak topa i centralizira-
nog lovca na f7. Osim toga lo-
vac sprecava napredovanje c-pje-
saka. 1. ... Sd4 (Skakac zeli na
tocku e6 da bi oslobodio topa)
2. Kf2 g5 3. g3 gf4 4. gf4 Se6
5. Ke3 (Na 5. ... Tc8 slijedi 6.
f5 Sd8 7. e6 fe6 8. fe6 i bijeli
dobiva) 5. ... c4 6. £5! Sc5 7. Tc7
Sd3 8. e6! fe6 9. fe6 i crni je pre-
dao, jer na 9. ... Te8 slijedi 10.
e7+ Kg7 11. Lc6.
Dobro postavljene figure po-
mazu da se provede takticka
operacija.
Pogledajmo slijedeci primjer:
Jednu od glavnih uloga u o-
voj poziciji igra centralizirani
lovac na d5. Crni ovdje mora
izgubiti zbog mnogobrojnih tak-
tickih slaboca (kriticne tocke a6,
f6 i g6). Slijedilo je 1. Lf7! Kf7:
(Na 1. .. . Df7: 2. Td8:, a na 1.
. .. Td2: 2. Dg6:+ Kf8 3. Dg8 +
Ke7 4. De8+ Kd6 5. De6 mat)
Br. 856
STAHLBERG—NAJDORF
(Mar del Plata 1947)
Bijeli vuce i dobiva
2. Td8: Dd8: 3. Db7+ Kg8 4. Da6:
e4 5. Te3 Ld4 6. Te4:. Crni pre-
daje.
Druge pozicije lovca su manje
pozeljne, a ako se lovac nalazi
na kraju ploce, to moze biti o-
pasno.
Br. 857
FLOHR—VISTANECKIS
(Lenjingrad 1948)
Bijeli vuce i dobiva
Lovac za odstup iima samo po-
lje b4. Nastavljajuci 1. Sa6! Db5
(Ili 1. ... Db3 2. Ta3, a zatim
31
Ь2—Ь4) 2. Db5: cb5 3. Ь4 Lb4:
4. Sb4: bijeli je osvojio lovca.
Br. 858
KAN—MOJSEJEV
(Moskva 1949)
Crni vuce — bijeli dobiva
Posldje prelaza partije u ko-
nacnicu los polozaj lovca je oso-
bito priimjetljiiv; 1. ... Tg4 (Ni-
sta ne mijenja ni momentalna
izmjena dama) 2. b3 Kg8 3. Th5
a6 4. h3 Df3:+ 5. Kf3: Tg5 6.
g4! i bijeli dobiva. Crni niije u
stanju zastititi pjesake na dami-
nom krilu, kuda se uputio bijeli
kralj.
Br. 859
KORTLEVER—KERES
(Buenos Aires 1939)
Zbog loseg polozaja lovca bi-
jeli je pao u iznudnicu: 1. t‘6 (Na-
stavak 1. Kg3 Tg8 + 2. Kh3
Tb3: + 3. Tb3: Tgl dovodi do
istog sto se desilo i u partij'i)
1. ... Kh6 2. Kg4 Tg8+ 3. Kh3
(Na 3. ... Kf5 4. Tg3!) 3. ...
Tb3:+ 4. Tb3: Tgl 5. Ld3 Tel
(S pinijetnjom osvajanja lovca) 6.
Lbl Kh5 7. Kg3 Tfl! 8. Ld3 Sd3:I
(Crni vec moze izmijeniti loseg
lovca) 9. Td3: Tf4! 10. Ta3 (U slu-
caju da je bijeli odigrao 10. Te3,
onda bi izgubio pjesake h4 i f6)
10. ... Te4: 11. Ta6 Tg44- 12. Kh3
(Sasvim lose je 12. Kf3 zbog 12.
. . . Tf4 + i 13. ... Tf6:) 12. ...
Th4:+ 13. Kg3 Tg4+ 14. Kh3 Tc4:
15. Td6: Td4 16. Kg3 Kg5 17. Kf3
Kf5 18. Ke3 c4 i bijeli je predao,
jer bi za c-pjesaka morao dati
pjesake d5 i f6.
Ne treba zaboravitii da se lo-
vac iz napadacke figure cesto
moze pretvoriti u cilj za protiv-
napad. Tako se katkad desava
s lovcem na b5 u Spanjolei, a ta-
koder i u nekim drugim otvara-
njiima.
Br. 860
KOTOV—LISICIN
(Len jingrad 1938)
Bijeli vuce — crni dobiva
Crni vuSe
32
Crni je razvio nastup na kra-
lj evom krilu koristeci se losom
pozicijom bijelog lovca na h4,
koji je vezao skakaca na f6. 1.
... g5! 2. Lg3 h5! (Neocekivano
se bijeli nasao u teskoj poziciji
ne ide sad 3. Sg5:? h4 4. Lf4 e5
i lovac je uhvacen) 3. h3 Se4
4. Ld3 f5 5. Lh2 0—0—0 6. Tgl
(Тоска g2 zahtijeva obranu) 6.
... Tdg8 7. Sd2 (To je neopho-
dno, jer jnace prijeti g5—g4 sa
sLijedecim h5—h4) 7. ... Sd2: 8.
Dd2: g4 9. 0—0—0 h4 10. Lf4
Tg7 (Ako bi crni igrao 10. ...
e5, onda slijedi 11. de5 de5 12.
Lf5: s dobrom igrom za bijelog)
11. Tdel (S time je spreman da-
ti lovca za tri pjesaka) 11. ...
e5 12. Lf5: ef4 13. ef4 Df8 14.
hg4 d5! 15. Kb2 Kb8 (Da bi po-
jacao poziciju skakaca mane-
vrom Sd7—f6—e8—d6) 16. cd5
(Vise otpora se moglo pruziti i-
grajuci 16. Ld7:) 16. ... Ld5:
(Tocnije je 16. ... Sf6!) 17. Te3
Sf6 18. f3 Se8! 19. Tgel Sd6! 20.
Ld3 h3 21. gh3 Th3: 22. Dg2 Dh8
23. Tle2 Lc4 24. g5 Ld3: 25. Td3:
Dh4 26. Dfl Th2 27. Kb3 Te2:
28. De2: Df4: 29. De5 Del!. Bi-
jeli predaje.
Na kraju ovog razdjela navo-
dimo tri interesantne konacnice
s losim lovcem:
Br. 861
BOTVINIK—KOTNAUER
(Moskva 1947)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli osvaja pjesaka poslije
1. Kc3, npr: 1. ... Ld7 2. Lfl
Ke7 (Ili 2. ... Lc6 3. Se6:) 3. Sd7:
Kd7: 4. Lb5: + . Zbog toga je cr-
ni odmah predao.
Br. 862
A. TROICKI
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dobiva na slijedeci na-
cin: 1. Kh6! Kh8 2. Sh4! (Spre-
cava Lh7—g8) 2. ... Kg8 3. Sf3
3 Strategija i taktika II
33
Kh8 4. Se5! (Skakac je znatno
ojacao) 4. ... Kg8 5. Sc6 Kh8
6. Se7! (Sada je crni u iznudni-
oi) 6. ... Lg8 7. Sg6 mat. Uzrok
propasti crnog bio je pjesak f5,
koji je ogranieio mogucnosti lov-
ca. Da tog pjesaka nije bilo, cr-
ni bi postigao remi.
U Holmovoj studiji bijeli kralj
hvata crnog lovca, kojem smeta-
ju vlastiti pjesaci da bi se spa-
sio: 1. Kb7 Ld8 (Ili 1. . .. La5
2. Sc4 + ) 2. Kc8 Le7 3. Kd7 Lf8
4. Ke8 Lg7 (Na 4. ... Lh6 5.
Sg4 + ) 5. Kf7 Lh8 6. Kg8 i lo-
vac je uhvacen.
Br. 863
HOLM, 1917.
Bijeli vu?e i dobiva
POLO2AJ SKAKACA
Kao najbolje pozicije za ska-
kaca, i to u otvaranju kao i u
sredisnjici, su centralne tocke
c5, d5, e5 i f5 (za crnog c4, d4,
e4 i f4), na koje skakac moze
doci poslije provedene mobiliza-
cije figura i centralnlih pjesaka
ili istovremeno s njom. Na tim
tockama skakac pokazuje silan
pritisak na poziciju protivnika
i moze podrzati svaki napad i
kombinaciju.
Skakac s f5 stvara krajnje ne-
prijatan pritisak na crnu pozi-
ciju li sprijecava mobillizaciju lov-
ca. Svojim posljednjim potezom
(g7—g6) crni je ucinio pokusaj
da ga otjera, ali kao odgovor na
to slijedilo je: 1. Db5+I! Sd7
(Ako bi orni uzeo damu, onda
bi slijedilo 2. Sf6 mat) 2. Tfel!
Br. 864
ALJEHIN—KUSSMAN
(New York 1924)
Bijeli vuce i dobiva
(S prijetnjom mata) 2. ... Lb4
3. Sf6++ Kf8 4. Sd7:+ Td7: 5.
De5!. Crni predaje.
34
Br. 865
KRILOV—ZAGOROVSKI
(Moskva 1950)
Crni vuce i dobiva
Ovdje je napad crnog odlicno
podrzao skakac s f4. Poslije 1.
... Th8+ 2. Lh3 (Nije bolje 2.
Kgl zbog 2. ... Dh4) 2. ... Th3:+ !
3. Kgl (Inace slijedi 3. ... Dg2
mat) 3. ... Tah8! 4. Df3 Dh6 5.
Kfl Thl+ 6. Tgl Tgl:+ 7. Kgl:
Dh2+ 8. Kfl Dhl + . Bijeli pre-
daje.
Br. 866
TORRES—ALJEHIN
(Sevilla 1922)
Crni vuSe
Crni je dobio zahvaljujuci ska-
kacu na e4. Prethodno je poja-
cao lovca b7: 1. ... d4! 2. cd4
cd4 3. Ld4: Ld4; 4. Td4: Td4:
5. Sd4: Dh3:I! 6. gh3 Sf2++ 7.
Kgl Sh3: mat.
Ako se kod jednog od protiv-
nika stvori izolirani pjesak u
centru, onda je katkad vrlo ko-
risno postaviti skakaca pred nje-
ga. Npr. kod izoliranog crnog
pjesaka na d5, bijelog skakaca
obicno stavljamo na polje d4.
(Francuska obrana). Ako je bijeli
pjesak na d4, onda crnog stavlja-
mo na d5 (Damin gambit).
Velike neprijatnosti protivniku
nanosi skakac koji je postavljen
duboko u njegovoj pozadini i na
tockama d6 i e6 (za crnog — d3
i e3).
Br. 867
ARATOVSKI—TOLUS
(Lenjingrad 1948)
Bijeli vuEe i dobiva
Bijeli je dobio u nekoliko pote-
za: 1. Df3! (S pnijetnjom 2. Df6)
1. ... Tb6 (U nadi da ce bijeli
nastaviti 2. Df6 Tb2:+ !) 2. b3 Da3
3. Td3! (Neophodno je presjedi
protivigru protivnika) 3. ... Db4
4. Tel e4 5. Df6! Tee6: 6. de6 ed3
7. Tfl!. Crni predaje.
35
Br. 868
LOWENFISCH—V. MENCIK
(Moskva 1935)
Bijeli vuce i dobiva
1. Sb7:! (Odvlacenje) 1. ...
Lb7:? 2. Se6:+ s osvajanjem da-
me.
Pozicija skakaca na kraju ploce
gotovo uvijek je losa. Ne treba
govoriti uopce da mu se sma-
njuje udarna moc, nego treba
nesto reci о opasnostima koje ga
rnogu zadesiti u tom slucaju. U
majstorskim partijama skakac se
nade na kraju ploce samo na kra-
tko iz taktickih razloga. Na kra-
Br. 869
SOKOLJSKI—SUETIN
(Moskva 1950)
Crni vuce i dobiva
ju takticke operaoije svi se trude
da ga prevedu u centar.
Bijeli skakac se nasao na kraju
ploce. Crni je to iskoristio je-
dnostavno i jako: 1. ... Db5! 2.
b3 (Nije dobro 2. Sb6 zbog 2. ...
Tc7:) 2. ... Ld5! (S prijetnjama
3. ... Lb3: i 3. ... Db7 s dvoj-
niim udarom na c7 i g2; sto je
preciznije od momentalnog 2.
... Lg2: i 3. ... Db7 + , jer je
crnom vrlo vazno sacuvati bjelo-
poljnog lovca) 3. Sb6 (Zrtva dvi-
ju figura za topa ne moze iz-
vuci bijelog iz nevolje) 3. . ..Tc7:
4. Tc7: (Nije islo 4. Sd5: Sd5: 5.
Tc7: Sc7: 6. Dc2 zbog 6. ... Ld6!)
4. ... Db6: i crni je kroz neko-
liko poteza realizirao svoju pred-
nost.
Br. 870
LILIENTAL—BOTVINIK
(Moskva 1940)
Bijeli vuce
Crni je zbog svoje lose igre
u otvaranju bio prinuden na
povlacenje skakacem na kraj
ploce. Bijeli je mogao izvrs-iti
pritisak na loseg skakaca a6 i-
grajuci 1. e3 i 2. Lfl. Lriliental
je izabrao drugi put, koristeci
iskljucivanje skakaca iz igre,
stvorivsi napad na drugom kri-
lu. 1. Te3 Kh7 2. Tcc3 Tb8 3. Dd3
36
Та8 4. Sg6 (S prijetnjom 5. Te7,
koja prinuduje crnog na davanje
kvalitete) 4. ... Tg6: 5. hg6 +
Kg6: 6. Te6+ Kh7 (Topa se, na-
ravno, ne smije uzeti zbog otkni-
venog napada) 7. g4 c5 8. b5 Sc7
9. gf5 Sb5: 10. f6+ Kg8 11. Tc4
Te8 12. Tg4 g5 13. Te8:+ Le8:
14. Te4 Kf8 15. Te7 Dg6 16. Le4
Dh5 17. Lf3 Dg6 18. Te8:+!. Crni
predaje.
Jos je nepovoljniji polozaj ska-
kaca u kutu.
Br. 871
ALJEHIN—-CAP ABLANCA
(Mec 1927)
Bijeli vu2e
Ovdje skakac dugo nece do-
hvatiti centralna polja zbog toga
jer je neophodno braniti pjesa-
ka b7 s topom. Aljehin je pra-
vilno ukazao, da je igrajuci 1.
Lc4! Tc5 (Ili 1. ... Ke7 2. b3!
a6 3. Td2, a ako pak 1. ... b6,
onda 2. a6!) 2. Ь4 Tc7 3. Ke3!
bijeli postepeno pojacavao svoju
poziciju i sacuvao sve sanse na
pobjedu.
Sve sto je receno odnosi se i
na konacnice. Ovdje, takoder,
skakac na centralnim tockama
stoji dobro, a na kraju ploce i
u kutu lose.
Br. 872
Crni vuce i dobiva
Ovdje vidiimo tipican pnimjer
loseg skakaca koji je potpunopa-
tiran cmim lovcem: 1. ... b6 2.
Kg3 ba5 ft bijelii je predao.
POLO2AJ PJESAKA
Proucavanje pitanja о pjesaci-
ma 1 о pjesackom lancu pocet
cemo sa elementarnim konacni-
cama. Prije svega moramo usta-
noviti neke termine.
Vezanim pjesacima nazivaju se
pjesaci koji stoje na susjednim
linijama. Oni mogu braniti je-
dan drugog. Npr. u poziciji: bijeli
— Kc4, Pa7 i b6; crni — Kb7, u
slucaju 1. ... Kb6: slijedii 2. a8D
i bijeli dobiva. U toj konacnici
bijeli dobiva na slijedeci nadin:
1. ... Ka8 2. Kc5 Kb7 3. a8D+!
(Nista ne daje 3. Kb5 zbog 3. ...
37
Ka8 jer na 4. Kc6?? dolazi do
pata) 3. ... Ka8: 4. Кеб Kb8 5.
b7 Ka7 6. Kc7 i pjesak prolazi u
damu.
Pjesaka nazivamo izoliranim
ako na susjednoj liniji pokraj
njega nema drugog pjesaka iste
boje. Ako gledamo s tocke obra-
ne, izolirane pjesake je mnogo
teze braniti nego vezane pjesake.
No, u pjesackoj konacnici tipa:
bijeli — Khl, Pb4 i d3; crni —
Kc6, Pg5, izolirani pjesacti od-
licno brane jedan drugog. Bijeli
ovdje dobiva putem 1. d4! Kd5
(Ili 1. ... Kb5 2. d5! Kb4: 3. d6)
2. b5! Kd6 (Pjesak na d4 je ne-
dodirljiv) 3. Kg2 Kc7 (Prijeteci
4.... Kb6 i 5.. .. Kb5:) 4. d5! Kb6
5. d6 Kb7 (Opet se ne moze uzetii
pjesaka na b5) 6. Kg3 itd.
Udvojenim pjesacima nazivaju
se dva pjesaka kojii su postav-
IjenJi na istoj liniji, npr.: bijeli
— Kd5, Pb4 i b6; crnli — Kb8.
Njih je veoma tesko braniti. U
ovom slucaju, zahvaljujuci do-
brom polozaju kralja, bijeli po-
stize pobjedu bez obzira tko je
na potezu: 1. Kc6 (Ne, naravno,
1. b5?? s remijem) 1. ... Kc8 2.
b7+ Kb8 3. b5 Ka7 4. b8D+!
Kb8: 5. Kb6! Ka8 6. Kc7 Ka7 7.
b6+ ili 1. ... Kb7 2. Kc5 Ka6
3. b7! (Nije dobro 3. Kc6?? zbog
pata) 3. ... Kb7: (Ili 3. ... Ka7
4. b8D4- Kb8: 5. Kb6) 4. Kb5
Kc7 5. Ka6! Kb8 6. Kb6!.
Nije tesko postici pobjedu ako
se ima pjesaka vise u pjesackoj
konacnioi.
Ovo je jedna od najtipicnijih
pozieija. Bijeli ima pjesaka vi-
se, a pjesaoi obih strana su po-
stavljeni na razlicitim krilima.
Da bi dobio, bijeli mora neopho-
dno organizirati, odn. stvoriti
slobodnog pjesaka. Postoji dobro
Br. 873
Bijeli dobiva
pravilo za razigravanje slicnih
tipova konacnica: »pomicite onog
pjesaka protiv kojeg ne stoji
protivnicki.« Prema tome ovdje
je najbolje 1. g4! hg4 2. hg4 Kg6
3. Ke5! (Napredujuci k ernim
pjesacima daminog knila) 3. ...
Kg5 4. Kd5 ili 1. g4 hg4 2. hg4
Кеб 3. g5! Kf7 4. Ke5.
Nesto je teze realizirati pjesa-
ka vise ukoliko svi pjesaci sto-
je na istom krilu.
Br. 874
Bijeli dobiva
Realizacija pjesaka vise ovdje
ne predstavlja osobiti problem:
1. Кеб Ke8 2. f7+ Kf8 3. Kf6 h5
38
(Ili 3. . . . h6 4. Kg6 h5 5. h4) 4.
Kg6 h4 5. h3 Ke7 6. Kg7.
Br. 875
NAJDORF—KOTOV
(Stockholm 1948)
Bijeli dobiva
Do lake pobjede vodilo je 1.
f4! (Pomiclite pjesaka ispred kojeg
nema protivnidkog pjesaka) 1.
... Kf7 2. g4 Ke7 3. f5 gf5 4.
gf5 Kf7 5. f6 Kf8 6. Кеб i cita-
va stvar se svodi na prethodni
primjer.
Br. 876
KERES—BOTVINIK
(Mec-turnir 1948)
Crni dobiva
Slobodnim pjesakom se naziva
pjesak pred kojim na njegovoj
ili na susjednim linijama nema
protivnickih pjesaka. Prema to-
me, na slijedecem dijagramu pje-
saci c4, d3, e4, c5 i e5 nisu slo-
bodni, a pjesak g6 je Slobodan.
U toj poziciji crni dobiva bez
obzira na materijalnu ravnote-
zu. To se objasnjava time sto su
ovdje dva crna pjesaka u stanju
blokirati tri pjesaka bijelog i cr-
ni pjesak na g6 kao da je pje-
sak vise. U partiji je nastavlje-
no 1. ... g5 i bijeli je predao,
jer napredovanje g-pjesaka pri-
siljava bijelog kralja da krene
na kraljevo krilo, a za to vrije-
me crni kralj unistava sve bije-
le pjesake.
Utrojeniim pjesacima nazivaju
se tri pjesaka koji se nalaze na
istoj liniji.
Br. 877
I. RABINOVlC—KAN
(Moskva 1935)
Cmi vuce i dobiva
Utrojeni pjesaci se rijetko su-
srecu u sahovskoj praksi i, na-
ravno, mogu se smatrati kao ve-
liki nedostatak pozicije. Crni je
jednostavno realizirao svoju po-
zicionu prednost: 1. ... Te2+!
2. Kf3 h2! 3. Tdl Tc2 4. Kg3 КГ5
(Pojacavajuci poziciju kralja) 5.
39
Tel 16 6. Kf3 Tc3:+ 7. Kg2 Tc4:
8. Tbl Tc5: 9. Tb7: K14: 10. Kh2:
15. Crni je ostao s dva pjeSaka
vi§e i bijeli je uskoro morao po-
loziti oruzje.
Branjeni slobodnjak je velika
pozidiona prednost, koja uvijek
kod ostalih realnih uvjeta vodi
do pobjede.
Br. 878
Crni dobiva
Ako je slobodni pjesak bra-
njen, moze se slobodno kraljem
uputiti na drugo krilo.
Ne manji znacaj ima tzv. u-
daljeni slobodnjak.
Br. 879
Bijeli dobiva
Pod tim podrazumijevamo slo-
bodnog pjesaka koji je po stra-
ni od ostale pjeSacke mase. Ta-
kav udaljeni slobodnjak je ovdje
pjesak b2. Njegovo napredovanje
odvladi protivnidkog kralj a: 1.
b4! Kd5 2. b5 Kc5 3. Ke4: Kb5:
4. K14 Kc5 5. Kg5 Kd5 6. Kg6:
Ke5 7. Kh5: i bijeli dobiva.
Uvijek, naravno, osim opcih
pravtila neophodno je uzeti u ob-
zir i konkretne osobine ove lili
one pozicije.
Br. 880
N. GRIGORJEV
Bijeli vu£e i dobiva
Konacnica koja je ovdje na-
stala mogla bi se ocijenJiti kao
dobivena za crnog zbog udalje-
nog slobodnjaka na h6. Medu-
tim, do pobjede bijelog vodii 1.
a3! Sada bijeli pjeSaci uzajamno
brane jedan drugog. Ako bi crni
nastavio 1. ... Ka3:, onda slije-
di 2. c5. Crni je probao svoju
posljednju sansu: 1. ... h5 2.
Kg3! (Sarno tako!) 2. ... h4 +
3. Kh3 Ka3: 4. c5 a4 5. сб Kb2
6. c7 a3 7. c8D a2 (Stvar se sve-
la na poznatu konadnicu dama
protiv topovskog pjesaka s tom
razlikom Sto crnli ima jos jednog
pjeSaka. Ta posljednja cinjenica
u stvani rusi crnog, jer ga lisava
40
mogucnosti pata) 8. Db7 + Kai
9. Dc6 Kbl 10. Db5 + Kai 12.
Db4 + Kc2 13. Da3 Kbl 14. Db3 +
Kal 15. Kg4! h3 16. Dc2 h2 17.
Del mat.
Br. 881
K. SALVIOLI, 1887.
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vude d dobiva: 1. g5! (Sa-
da jedan pjesak drzi tri protiv-
nidka) 1. ... Kc5 (Ili 1. ... Kd5
2. a4) 2. Kb3 Kb5 3. a4 + Ka5
4. КаЗ Каб 5. Kb4 Kb6 6. а5 +
Каб 7. Ка4 Ка7 8. КЬ5 КЬ7 9.
аб+! (Najjednostavnije. Bijeli
patira crnog kralja, iako je mo-
gu£e i 9. Ko5) 9. ... Ka7 10. Ka5
Kb8 11. Kb6 Ka8 12. a7 £5 13.
gf6 g5 14. £7 g4 15. f8D mat.
Pokretljdvost pjesaka ima ve-
liki znadaj u konaSnicama. Ovdje
cemo pogledati nekoliko jedno-
stavnih pozieija koje nam se mo-
gu pojaviti u praksi.
Prije svega treba ne§to reci о
snazi dvaju vezanih slobodnjaka,
koji su napredovali na 6. odn. za
crnog na 3. red.
Takvi pjesaci dobivaju cak
protiv topa, ako je kralj udaljen.
Br. 882
Bijeli dobiva
Laka fiigura je obicno bespomoc-
na u borbi protiv dva slobodna,
medusobno udaljena pjesaka.
Br. 883
HROMADKA—LIST
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje odlucuje 1. a7 La7: 2.
g7 b3 3. g8D b2 4. Db3 Kcl (Ili
4. ... Ld4 5. Da2! Kc2 6. Da4+!
Kcl 7. Dc4+ Kbl 8. Dd4:) 5.
Dc3+ Kbl 6. Dc4! Lb8 7. Kg6!
Kai 8. Da4+ Kbl 9. Kf5 i bije-
li kralj se neizbjezno priblizava
pjeSaku b2.
Tri pjeSaka koji su napredova-
li do 6. ili 7. reda ako brojimo
od svog tabora, katkada se mo-
41
gu pokazati jaci od dame, ako
se igra bez pomoci kralja.
Br. 884
I. BERGER
Crni dobiva
1. Dd7 + Kg2 2. Dd2 + f2 3.
Dd5+ Kgl ili 1. Dh7 + Kg2 2.
Dc2+ f2 3. De4 + Kgl.
U dobre pjesake m-ozemo u-
brojiti vezane, kao i slobodne
pjesake. Ostali pjesacki obllici,
kao sto pokazuje praksa, mogu
se smatrati kao losi pjesaci. Za
vrijeme igre treba po mogucno-
Br. 885
RUBINSTEIN—ALJEHIN
(London 1922)
Crni vuce i dobiva
sti izbjegavati kvarenje svojih
pjesaka, jer se to moze pokazati
odlucujucim pri prelazu partije u
konacnicu.
U toj poziciji bijeli gubi, jer
zbog u-dvojenih pjesaka crni kao
da ima materijalnu prednost. I-
pak, pjesaci f6 i h5 drze tri bi-
jela pjesaka. Poslije 1. ... Kf8
2. Kg2 Ke7 3. Lg8 (Igrajuci 3.
Lf3 Sb3: 4. Lh5: Sd4 5. Ldl bi-
jeli gubi jos brze) 3. ... Kd6!
4. Lf7 Kc5 5. Lh5: Sb3: 6. Kf3
(Na 6. Ldl ide 6. ... Sd4 7. g4
e2, ili 6. g4 Sd4 7. g5 fg5 8. fg5
Sf5:) 6. ... Kd4 7. Lf7 Kd3!! 8.
Lb3: Kd2 9. Lc4 b3 10. Lb3: e2.
Bijeli predaje.
Pjesak, koj-i je zapravo temelj
pjesackog lanca, naziva se za-
ostali pjesak. Nepokretan zaosta-
11 pjesak je nedostatak pozicije
i on vrlo lako moze postati cilj
napada protivnika.
Br. 886
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje je zaostali crni pjesak
na e6. Bijeli ga moze osvojiti
taktickim putem, koristeci se o-
kolnoscu da je 8. red crnog sla-
bo zasticen: 1. Te6:I i emu ne
moze odgovoniti 1. ... Te6: zbog
2. Dd8+ De8 3. De8:+ Te8: 4.
Te8:+ sa slijedecim 5. Tf8: mat.
42
Br. 887
STAHLBERG—LILIENTAL
(BudimpeSta 1950)
Crni vuce i dobiva
Bijeli ima zaostalog pjesaka
na f2. Kako to iskoristiti? Oci-
to putem prevodenja teskih fi-
gura na f-liniju. Npr: 1. ... Tf8!
(Varijanta 2. Ta4: Df2:+ 3. Df2:
Tf2:+ 4. Kg3 Tb2: daje crnom
dva pjesaka vise. Ako, pak, na
1. ... Tf8 bijeli odgovori 2. Kgl,
onda slijedi 2. ... Tf5 3. Ta4:
Tf2: 4. Lg2 Kg7 ili 3. f4 ef3 4.
Ld3 f2+ 5. Kfl Tf3 6. Dg6:-r
Dg6: 7. Lg6: Tg3 ili cak 7. ...
Te3:).
Br. 888
ROMANOVSKI—KAN
(Moskva 1935)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli ima prednost. On moze
s uspjehom napasti zaostale pje-
sake b6 i d5. Slabost izoliranog
a-pjesaka nema osobiti znacaj,
jer je taj pjesak dobro zasticen
skakacem. 1. Tb5! Se4 (Ne ide
1. . . . Sb5: zbog 2. Ld5: + ) 2. Le4:
de4 (Poslije 2. ... fe4 ide 3. Sd5:
Ta4: 4. Sb6: i bijeli ima pjesa-
ka vise) 3. Db4! (S prijetnjom
4. d5 i manevrom Tbl—dl—d4)
3. ... Tb5: 4. ab5 Dc7 5. Sd5 Dd6
6. Dc4: Kf8. Crni ima pjesaka
manje i losiju pozioiju. Bijeli je
odlucio borbu direktnim napa-
dom na kralja. 7. Sc7 Tb8 8.
Se6+ Kf7 9. Sd8++ Ke8 (Ili
9. ... Kg6 10. Df7+ Kh6 11. Se6,
a moze, naravno, i 11. Df5:) 10.
Sc6 Tb7 11. Dg8 + Df8 12. De6 +
Se7 13. Tai. Crni predaje.
Br. 889
KOTOV—RAGOZIN
(Moskva 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli se upravo pripremio za
napad na zaostalog pjesaka c6 i
s tom idejom udvojio je teske
figure na c-linijii. Sada je nastu-
pio momenat za odlucujuoi udar:
1. b5 Tac7 (Nije islo 1. ... c5
zbog krasne vanijante 2. dc5!!
De5: 3. cb6! Tc3: 4. ba7! Tc2:
5. Tc2:!) 2. bc6 Kg7 (Na 2. ...
Sc6: 3. Lb5) 3. Dbl! Sc6: 4. Db6:
43
(Sve figure crnog vezane su po
6. redu i po c-liniji. Slijedecim
potezom crni se pokusao oslobo-
diti od vezivanja po c-liniji, ali
to samo ubrzava njegov poraz)
4. ... Tb8 5. Db8:I Sb8: 6. Tel:
Da3: 7. Lg6:! Sc6 8. Tlc6: Lc6:
9. Tf7: + Kh6 (Ili 9. ... Kh8 10.
Lh7 i 11. Sg6 mat) 10. f4! De3: +
11. Kh2 De5: 12. fe5. Crni pre-
daje.
Cesto se susrecu pozicije s dva
pjesaka na istom redu koji su
postavljeni na otvorenim linija-
ma.
Br. 890
SOKOLJSKI—• BOTVINIK
(Lenj ingrad 1938)
Crni vuce
Ovi, tzv. viseci pjesaci, javlja-
ju se cesto kao prednost, osobi-
to ako su cvrsto branjeni lakim
figurama, zbog toga sto poslije
odgovarajuce pripreme jedan od
visecih pjesaka postaje slobodni
pjesak. U ovoj poziciji visece
pjesake c5 i d5 ne treba podci-
jeniti. Botvinik je vrlo dobro re-
alizirao svoju prednost: 1. ...
Lh6! (Pocetak napada na tocke
e3 i f2, a ujedno prijeti d5—d4)
2. La3 (Sprijecava 2. ... d4, na
sto bi slijedilo 3. Sd4:) 2. ... Sg4!
(Crni vjesto kombinira prijetnju
d5—d4 sa napadom na rohadnu
poziciju. Sada prijeti 3. ... Le3:
4. fe3 De3:+ 5. Khl Sf2 + 6. Kgl
Sh3++ 7. Khl Dgl+! sa slije-
decim 8. Sf2 mat) 3. Dd3 Sde5
4. Se5: De5: 5. Sg3 Df6 (S no-
vom prijetnjom 6. ... Dh4 7. h3
Se3:!) 6. Shi (Bijeli je prinuden
postawti svoje lake figure na
najgore pozicije. Sada je mogu-
ce i napredovanje pjesaka) 6. ...
d4! 7. De2 Se5 8. ed4 (Gube i
svi ostali nastavci: 8. Lc5: Lf3!
9. gf3 d3 10. Td3: Sd3: 11. Ld4
Scl: ili 8. Lc5: Lf3! 9. Da6: Da6:
10. La6: Ldl: 11. Lc8: Tc8: 12.
Tdl: Tc5: 13. ed4 Td5; ili 8. Tc5:
Tc5: 9. Lc5: Sf3+! 10. gf3 Lf3:
11. Dc2 Ldl: 12. Ddl: Dg5 + ili
8. f4 Sd7 9. ed4 Lf4: 10. Tc2 Te8.
Sve te varijante je pokazao Bo-
tvinik) 8. ... cd4! (Ali ne 8. ...
Lcl:? zbog 9. de5) 9. Tc8: Lc8:
10. Tel (Bijeli bi mogao pruziti
otpor da je sada nastavio 10. h3
d3 11. De4) 10. ... d3! 11. Ddl
(Skakaca se ne moze uzeti zbog
napredovanja dnpjesaka) 11. ...
Lg4 12. Dal (Ili 12. f3 Sf3:+ 13.
gf3 Lf3: 14. Dbl d2 s dobitkom)
12. ... d2 i poslije nekoliko po-
teza bijeli je predao.
Br. 891
BONDAREVSKI—SMISLOV
(Moskva 1950)
Crni vu2e
44
Ako se uspije visece pjesake
potkopati ili ako su oni nedo-
voljno branjeni lakim figurama,
onda protivnik postize pozicionu
prednost. U tim slucajevima na-
predovanjem visedih pjeSaka do-
lazi do njihove blokade, tj. oni
se pretvaraju u realnu slabocu.
1. ... b5! 2. c5 (Nije dobro 2.
cb5 ab5 3. Sb5: zbog 3. ... Dd5)
2. ... Dd8 3. Tai b4! (Viseci pje-
saci su oslabili. Stvorila se sla-
ba tocka d5, koju crni kontroli-
ra, a osim toga veliku snagu je
dobio slobodni b-pjesak) 4. Se2
Le4 5. Dh3 Lc2 6. Tfl b3 7. Dc3
Sd5 8. Db2 Se3 9. Tfel Dd5 10.
Sf3 Tfe8 11. Tael Tc6? (Jedino
za taj potez mozemo prekortti
crnog, jer on dozvoljava protiv-
niku da se donekle oslobodi, a
trebalo je igrati 11. ... Tb8 po-
jacavajuci slobodnjaka, tim vise
sto bijeli ne moze vise nista po-
duzeti). Poslije ponovne greske
bijelog Smislov je postigao po-
bjedu.
Br. 892
na izoliranog pjesaka gotovo u-
vijek zavrsava uspjesno.
1. Td4! (Da bi objekt napa-
da — pjesaka d5 — udinio ne-
pokretnim) 1. ... Kg8 2. e4 Kf8
3. Td5: Td5: 4. ed5 Ke7 5. Ke3.
Bijeli je osvojio pjesaka, a posli-
je kratke borbe i partiju.
Br. 893
BOTVINIK—BRONSTEJN
(Mec 1951)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je mogao osvojiti izo-
liranog d-pjesaka pomocu takti-
ckih elemenata prekrivanja i po-
luvezivanja. 1. Se3! d4 2. Sc2 d3
3. Sd4! (Prekrivajucii polje e3)
3. ... Ld4: 4. Td3:. Sada, zahva-
Ijujudi poluvezivanju, slijedecim
se potezom osvaja crni lovac.
Plan napada kod izoliranih pje-
saka obicno se gradi kao i pre-
ma ostalim pjesaoima i to tako
da se stvara koncentracija snaga
na otvorenoj liniji d potiskuju se
figure koje brane pjesaka.
Slabost izoliranog pjesaka ne
moze se tako lako iskoristiti ako
uz to postoji veci broj drugih fi-
gura. Ako je, medutim, na ploci
ostalo malo figura, onda napad
45
Br. 894
LOWENFISCH—MIKENAS
(Moskva 1940)
Crni vu2e i dobiva
Ovo je jedan od tipicnih pri-
mjera. Crni je pripremio napad
na pjesaka a2. Slijedeci njegov
manevar je usmjeren na potiski-
vanje skakaca c3. 1. ... b5! 2.
De2 De6 (Jos jedan napad na
pjesaka a2) 3. Lcl b4! 4. Se4 Ta2:
5. Ta2: (Ne ide 5. Sd6: zbog 5.
... De2:) 5. ... Ta2: 6. Df3 Lf8
i crni je osvojio izoliranog pje-
saka, a samim tim strateska za-
daca bila je rijesena.
Izolirani pjesak u centru u
mnogim slucajevima je pozitivan
faktor. Zbog toga izolirani pje-
sak d4, kojeg ima bijeli u Dami-
nom gambitu, ili d5 kod crnog
u Francuskoj obrani, ne mora
biti slab. Jasno, ukoliko na plo-
ci nije bilo mnogo izmjena. Me-
dutim, kako se pozicija pojedno-
stavljuje, slaboca izoliranog pje-
saka postaje sve vise i vise pri-
mjetna.
POLO2AJ FIGURA I PJESAKA
APSOLUTNA I RELATIVNA SNAGA FIGURA
Vec znamo da figura ili pjesak
mogu biti »<dobar« ili »los«, u
zavisnosti od njegovog polozaja.
Medutim, iz toga izlazi da i sa-
hovske snage u cjelosti mogu
biti »dobre« ili »lose«. Pod do-
brima podrazumijevamo takve
snage, koje se sastoje od dobrih
figura i pjesaka, koji su posta-
vljeni harmonicno i ne smetaju
svojiim djelovanjem jedni drugi-
ma.
Bijeli ima odlicno zasticenog
kralja, dama se nalazi izvan zo-
ne u kojoj djeluju protivnicke
lake figure i pjesaci i ujedno za-
uzima aktivan polozaj. Topovi
stoje na otvorenim linijama, a iz-
vanredno je postavljen skakac u
centru plode i lovac na otvorenoj
895
Sah-zadze—Saiber
(Staljinabad 1949)
Cm! vu?e — bijeli dobiva
46
dijagonali. Osim toga, treba do-
dati i dobar raspored pjesaka. ta-
ko da dolazi do dzrazaja harmo-
nija figura u cjelosti.
Crni je, u usporedbi s protiv-
nikom, znatno losiji. Kralj zauzi-
ma poziciju koja se nalazi pod
udarom bijelih figura (skakaca,
lovca i dame) ii uz to je pjesacki
zid oslabljen potezom h7—h6.
Top na a8 i lovac na c8 su pot-
puno izvan igre, a top s e8 se
upire u vlastitog pjesaka.
Bijeli je vrlo brzo realizirao
svoju pozicionu prednost: 1. ...
Tb8 (Crni zeli uvesti u igru to-
pa i lovca pomocu b7—b6. Da
je igrao 1. ... Ld7, onda ide 2.
Td7:! Sd7: 3. Df7:+ Kh8 4. Sd7:
Tad8 5. Dg6 ili 4. Sg6+ Kh7 5.
Se7+ Kh8 6. Te6:) 2. Td4! b6 3.
Df4! Tf8 (Na 3. . .. Lb7 moglo
bi slijedi ti 4. Td7! Sd7: 5. Df7: +
itd) 4. Te3! (Nastavlja koncentra-
ciju snaga da bi izgradio napad
na rohadu) 4. ... Tb7 5. Df6:I
(Prekrasan napadacki udar). Cr-
ni je predao zbog toga sto na
5. ... gf6 ide 6. Tg3+ Kh8 7.
Th4 s neizbjeznim matom.
Br. 896
TAJMANOV—LISICIN
(Lenj ingrad 1949)
Bijeli vufe i dobiva
Bijeli stoji zadovoljavajuce.
Istina, pjesacka zastita bijelog
kralja mogla bi biti bolja, ali tu
cinjenicu crni nikako ne moze
iskoristiti. Sve ostale figure bi-
jelog zauzimaju idealne polozaje.
Crni ima vrlo lose postavljene
skakace. Da su oni u igri. crni
ne bi stajao losije.
Krasna kombinacija, koju je
proveo Tajmanov, osnovana je
bas na losem polozaju crnih ska-
kaca: 1. Sb7:I Tb7: 2. Db7:! Db7:
3. Tc8: Kf8 (Ili 3. ... Sac7 4.
Tlc7:! Dc7: 5. Te8: mat) 4. Tb8!
(U tom potezu, koji se bazira na
zavlacenju pod dvojni udar, sa-
stoji se i glavna ideja kombina-
cije) 4. ... De7 (Gubi damu 4.
... Da7 5. Tcc8 Sc7 6. Sc6!) 5.
Ta8: g6 6. Tcc8 Kg7 7. Te8: Dc7
8. Tec8 i crni je kroz nekoliko
poteza morao predati.
Ipak ne treba svakoj figuri ,i
pjesaku pnilaziti sa cisto strate-
ske tocke gledista, tj. kako je
ona rasporedena na ploci. Stra-
teski dobro postavljena figura
moze se pokazati vrlo losom u
taktickom odnosu i obratno. Osim
toga treba uzeti u obzir i me-
dusobnu povezanost figura i pje-
saka. Kao prim jer moze se na-
vesti potez 3. Sh8! u partiji Ko-
tov—Keres (dij. br. 496). Podrob-
nije cemo se na tome zaustaviti
u poglavlju »Sahovska teor.ija ni-
je dogma«.
Sahisti su se vec navikli na to
da usporeduju snage figura sa
pjesacima. Smatra se da je snaga
lovca ili skakaca otprilike jedna-
ka snazi tri pjesaka. Zatim da je
top priblizno jednak lakoj figuri
47
s dva pjesaka. Dama bi trebala
biti jednaka s dva topa ili s tri
lake figure. To ii je jedna apso-
lutna, ne ,i neizmjerljiva snaga
figura. Medutim, figure i pjesa-
oi mogu biti »dobri« i »losi«.
Prema tome snaga figure se ja-
vlja kao jedsna velicina koja ni-
je potpuno postojana. Ona se mi-
jenja u zavisnosti od polozaja te
ili druge figure. Zbog toga cesto
imamo posla s relativnom vrijed-
noscu figura.
Iz kojiih razloga se moze izmi-
jeniti snaga figure? Koji faktori
mogu uticati na njenu snagu?
Br. 898
F. GALGOCI, 1924.
Remi
Prije svega — »udarna« moc
figure, tj. prije svega polja ko-
ja se nalaze pod njezinim djelo-
vanjem. S te tocke gledista naj-
pogodniji polozaj je, naravno, po-
lozaj figure u centru ploce (cen-
tralizacija figure). Pogledajmo
niz primjera:
Br. 897
B. HORWITZ
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je do bi о zahvaljujuci lo-
sem, decentraliziranom polozaju
crnih figura. 1. Lf3+ Kh6 2. g4
Kh7 3. g5 Kh8 4. Le4! Lh7 5.
Lh7: Kh7: 6. Kf7:.
Crni ne moze dobiti bez obzi-
ra na svoj nadmocan polozaj i
materijalnu prednost, npr: 1. ...
Tg2 2. Thl+ Th2 3. Tai, ili 1.
... g2 2. Kf2: Kg4 3. Ta4+ Kg5
4. Kgl ili 1. ... g2 2. Kf2: Thl
3. Tgl! Tgl: 4. Kgl:, ili 1. ...
flD+ 2. Tfl: g2 3. Tgl Thl 4.
Kf2 s remijem u svim varijan-
tama.
Br. 899
L. KUBBEL, 1914.
Bijeli vuce i dobiva
Prema svom pocetnom poloza-
ju figura (los lovac) podsjeca na
Horwitzovu studiju, koju smo vec
pogledali. Ovdje odlucuje 1. Le4!
48
Ка7: 2. Sd5! (Prijeti 3. Sf6) 2.
... Lg8 3. Se7!. npr: 3. ... Lf7
4. Sc6 + Ka6 5. Ld3 + sa slije-
decim 6. Sd8 + , ili 3. ... La2 4.
Sc6 + s 5. Sb4 + , ili 3. ... Lb3
4. Sc6+ Ka6 5. Ld3 + sa 6. Sa5,
ili 3. ... Lh7 4. Kd6 Kb8 5. Kd7
Ka7 6. Кеб КЬб 7. Kf6 s 8. Kg7,
ili 3. ... Lh7 4. Kd6 Kb6 5. Sd5 +
sa 6. Sf6.
Drug! faktor je sigurnost figu-
re, nedodirljivost polja na kojem
se ona nalazi. Npr. nije pogodna
centralizacija kralja u pocetku
partije i u sredisnjici, iako bi to
bilo pogodno s gledista udarnosti,
ali u konadnioama, naravno, kralj
mora biti centraliZiran. Prema
tome ne moze se preporuciti ra-
na centralizacija ni dame ni to-
pa, ako se na ploci nalazi mno-
go lakih figura.
Br. 900
MANTEUFEL— PRESNJAKOV
(Penza 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Crni lovac zauzima centralnu
poziciju. Medutim, slabo je bra-
njen, a ujedno lose je postavljen
i crni kralj. Slijedilo je 1. g3! hg3
2. hg3 i crni je predao, jer u sva-
kom slucaju dobiva mat ili gubi
lovca, npr: 2. . . . Dh6 + 3. Kg2
c5 4. Df5 mat, ili 2. . . . Kh6 3.
Dh7+ Kg5 4. Dh4 mat, ili 2. ...
Kh5 3. Dh7+ Kg4 (Do mata vo-
di i 3. ... Dh6 4. Df5 + Dg5 5.
Dh3 + itd) 4. Le2+ Kg3: 5. Dh2
mat. Da je crni lovac vec bio
branjen pjesakom c5, onda bi cr-
ni poslije 2. . .. Dh6+ 3. Kg2 Kf6
sacuvao jednake sanse u borbi.
Br. 901
I. KLING i B. HORWITZ, 1851.
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj poziciji crni je pretr-
pio poraz kao posljedicu nebra-
njenosti i loseg polozaja svog to-
pa. 1. Dc8+ Kg5 (Ako bi crni
igrao 1. ... Ke5, onda 2. Dc5+ Kf6
3. Dc6 + ) 2. Dg8+ Kh6 (I drugi
odgovori vode do glavne varij an-
te, npr: 2. ... Kh5 3. Dd5+ Kg4
4. Dd7+ Kg5! 5. Db5+! Kg4 6.
De2 ili 2. ... Kf6 3. Dd8+ Ke5
4. Db8+! Kf5 5. Db5+ Kg4 6.
De2. Kod drugih nastavaka crni
gubi topa od posljedica dvojnog
udara — Dc6+ ili dobiva mat)
3. De6+ Kg5 (Inace pada top)
4. Dd5 + Kg4 5. Dd7 + Kg5 (Po-
slije 5. ... Kg3 bijeli daje mat
u dva poteza) 6. Db5+ Kg4 7.
De2 h3 8. Kh2 4 dalje vise nije
potreban komentar.
Treci faktor — aktivnost figu-
ra i njezina blizina polozaju pro-
tivnika. To je vrlo vazno zbog
nanosenja udara protivniku.
4 Strategija i taktika II
49
Veliki znacaj ima veza figura
s ostalim sahovskim snagama.
Ako je figura odrezana i udalje-
na od svog tabora, onda snaga
naglo opada. U pojedinim sluca-
jevima ona cak moze i pasti
Br. 902
ALJEHIN—CAPABLANCA
(Amsterdam 1938)
Bijeli vuce i dobiva
Crni skakac je zalutao od svo-
je baze i bio je uhvacen od bije-
log kralja. Poslije 1. Lh7:+! Th7:
2. Sg6 Ld8 sa slijedecim mane-
vrom Kg2—g3—g4:.
Br. 903
NEZMETDINOV—ESTRIN
(Baku 1951)
Bijeli vuce i dobiva
I na kraju postoji peti faktor
koji ima utjecaj na snagu figu-
re, a to je pokretljivost figure
i mogucnost njezlinog prebaciva-
nja s jednog dijela fronte na dru-
gu. Pokretljivost zavisi od bloka-
de linije sahovske ploce ili od
njezinih pojedinih tocaka.
Bijeli je brzo dobio zahvalju-
judi velikoj pokretljivost! skaka-
ca f3. Treba primijetiti da ako
bi polje d4 bilo nedostupno za
skakaca, onda bi ta cinjenica
znatno smanjila njegovu pokret-
ljivost i bijeli ne bi mogao igrati
tako kao sto se dogodilo u par-
tiiji: 1. Sg7:I! Kg7: 2. Sd4! Dc8
3. Sf5+ Kg8 4. Dg3+ Sg4 5.
Dg4 : + . Crni predaje.
Tih pet faktora stvaraju jedan
»koeficijent za popravak uz apso-
lutnu snagu figura*.
Sada vec treba biti jasno zbog
cega je lovac, cije su obadvije di-
jagonale zatvorene vlastitim pje-
sacima, los. Ti pjesaci smanjuju
udarnu moc i pokretljivost lov-
ca, utjecu uglavnom na njegovu
apsolutnu snagu. Uopce relatiivna
snaga linijskih figura znatno za-
visi о njezinoj udarnoj moci i
pokretljivosti.
Br. 904
Remi
50
Ogroman znacaj ima harmoni-
ja figura .1 pjesaka. Potrebno je
nauciti da se svoje figure i pje-
sake postavlja tako da oni ne bi
smetali u djelovanju jedna dru
goj ili pjesacima. I obratno, da
se medusobno nadopunjuju.
Bijeli ne moze dobiti, bez ob-
zira na veliku matenijalnu pred-
nost, zbog toga sto lovac i oba
pjesaka ne nadopunjavaju jedan
drugog, tj. nisu postavljeni har-
mondcno.
Iskusni majstori ponekad spe-
cijalno teze rusenju harmonije
Br. 905
ALJEHIN—YATES
(Hastings 1926)
Bijeli vuce i dobiva
protivnickih figura i pjesaka.
Npr. fiksirajuci pjesake, koji sto-
je na poljima 'boje lovca, moze
se postici poziciona prednost.
1. d4 c4 (Sasvim lose za crnog
je 1. . .. cd4 + 2. Kd4: Кеб 3. Sc3
Lc6 4. Kc5 Lb7 zbog 5. Sb5! аб
6. Sd4 + itd) 2. f5!I g5 (Ili 2. ...
gf5 3. Sf4!) 3. h4 (Neophodno je
potkopati pjesaka na g5. Prije-
vremeno bi bilo, kao sto je po-
kazao Aljehin, 3. f6 + zbog toga
jer bi poslije toga crni kralj s
e6 upao na f5) 3. ... f6 4. hg5
fg5 5. Sgl! (Osnovna ideja plana
kojeg je izabrao bijeli. Posto je
bijeli kralj u stanju zadrzati pje-
saka c4, onda se ishod borbe rje-
sava na kraljevom krilu) 5. ...
Ld7 (Ili 5. ... g4 6. Se2 Ld7 7.
Kf4 ili 5. .. . h4 6. g4 La4 7. Ke2!
sa slijedecim 8. Sh3) 6. f6+ Ke8
(Crni nije u stanju zadrzati to-
cku g5. Na 6. ... Kf7 slijedi 7.
Sf3 Kg6 i tu bijeli ima 8. Sg5:!)
7. Sf3 g4 8. Sh4 Le6 9. Sg6 Lf7
10. Sf4 Kd7 11. Ke2! (Sada bije-
li igra na iznudnicu) 11. ... a5
12. Ke3 Lg8 (Na 12. ... a4 13.
a3!) 13. Sh5: Lf7 14. Sf4 Lg8 15.
Se2 Le6 16. Kf4 Ke8 17. Kg5 Kf7
18. Sc3 Kf8 19. Kg6 Kg8 20. 17+!
K18 21. K16 L17: 22. e6 Lh5 23.
Sd5: Le8 24. Sc3. Cmi predaje.
MOBILIZACIJA FIGURA I CENTRALNIH PJESAKA
U pocetku partije i bijeli i cr-
ni teze za svoje figure i pjesa-
ke najpovoljinijim pozicijama. Je-
dan od glavnih strateskih sred-
stava za to sto vodi k tom oilju
jest razvoj ili mobilizacija cen-
tralnih figura i pjesaka.
Za mobiliizaciju provedbe bor-
benih snaga treba u jednostavnim
otvaranjima 10—11 poteza, a u
slozeiniijim otvaranjima nesto ve-
6i broj.
U centru se uvdjek mora stvo-
riti pjesacka baza najdesde (za
51
bijelog) pjesaci c4 i d4, d3 i e4
ili pjesak e4 ili c4. Inace pro-
tivnik uspijeva vrlo brzo odbaciti
svojim pjesacima mobil'izirane
figure.
Kralj, naravno, nije duzan cu-
vati svoje prvobitno mjesto. Nje-
ga je mnogo lakse braniti na je-
dnom od krila, a uz to pomocu
rohade uvodi se jedan od topo-
va.
Dama je najbolje postavljena
na centralnim poljlma drugog re-
da (c2, d2, e2, a u nekim sluca-
jevima i na f2).
Najbolji polozaj za bijele to-
pove su centralna polja 1. reda
ili otvorene linije.
Teske figure, dame i topovi,
po pravilu trebaju se nalaziti iza
lakih figura i pjesaka zbog vla-
stite sigumosti.
Najbolji polozaji za skakace su
polja 3. reda, koja se nalaze na
vertikalama c i f.
Lovci se najbolje postavljaju
na dijagonalama cl—h6 i fl—a6,
ili po glavnim dijagonalama §a-
hovske ploce, tj. al—h8 i hl—a8.
Sve sto je receno о bijelim fi-
gurama i pjeSacima odnosi se,
naravno, i na erne.
Moze se napravli'ti jos citav nrz
korisnih izvoda. Ne treba gubiti
vrijeme na profilaktidne poteze
krajnim tj. topovskim pjesacima
a3 ili a6, h3 ili h6, Zbog toga jer
ce protivnik prvi zavrsiti razvoj
i pristupiti aktivnim djelovanji-
ma. Ne treba postavljati svoje
skakace na kraj ploce.
Mobilizacija figura i centralnih
pjesaka u slozenijim otvaranjiima
zavrsava se otprilike izmedu
17—20 poteza. U slozenijim otva-
ranjima ujedno s mobilizaeijom
figura i pjesaka susrece se:
Odlaganje rohade sa ciljem da
se ekonomizira s vremenom za
druge operaeije, ili zbog maski-
ranja vlastitog plana, lilli sa ze-
Ijom da se pojednostavni borba.
Zatim, susrece se razvoj figura
bez pjesacke baze u centru. Npr.
u Grtinfeldovki i u Aljehinki. U
daljnjem toku provodi se podri-
vanje pjesackog centra protivni-
ka. Zatim razvoj dame na polja
3. i 4. reda (za crnog 5. i 6. re-
da), kao sto vidimo u Sicilijanci
i Holandskoj. Razvoj daminog
skakaca po shemi Sbl—d2—fl
(c4)— e3 ili Sb8—d7—b6 (c5) --
Spanjolka, Staroindijka. Napre-
dovanje lovcevog pjesaka na kra-
Ijevom krilu (f2—f4 ili f7—f5) —
Holandska, Kraljeva indijka, Bir-
dovo otvaranje.
Zaostajanje s provedbom mobi-
lizacije figura li centralnih pje-
saka po pravilu dovodi do vrlo
teSkih posljedica. Protivnik kori-
sti svoju prednost u razvoju po-
mocu elemenata taktike i strate-
gije.
Pogledajmo nekoliko pozioija u
kojima je jedna od strana dmala
prednost zahvaljujuci zaostalosti
protivnika s mobilizaeijom snaga.
Br. 906
»Sahmaty v SSSR«, br. 1. 1946.
Crni vuce i dobiva
Crni ima veliku prednost. On
je putem 1. ... Dh4!! 2. Tg2
Dh2:+!! 3. Th2: Tgl mat.
52
Br. 907
STEINITZ—ClGORIN
(Mec 1892)
Crni vuce i dobiva
Ova pozicija nastala je u 8.
partiji meca za prvenstvo svijeta.
Crni je brzo postigao pobjedu:
1. ... Td3:! 2. Lg2 (Ako bijeli
igra 2. Dd3:, onda slijedi 2. ...
Del + , a na 2. a3 slijedi 2. ...
Thd8! 3. Kbl Td2!) 2. ... Thd8!
3. a3 Tdl+ 4. Tdl: Tdl:+ 5.
Ddl: Sdl:. Bijeli predaje.
Br. 908
EUWE—KERES
(Mec-turnir 1948)
5. Kg2 Tf2+ i crni dobiva) 2. ...
Sf4: 3. Sdf3 (Jos gore je 3. Sgf3
Dg6+ 4. Dg3 Se2 + ) 3. ... Se2+
4. Kg2 h6! 5. Dd2 Df5 6. De3 hg5
7. Ld2 Le4. Bijeli predaje.
Br. 909
KERES—PLATZ
(Budimpesta 1952)
Bijeli vuce i dobiva
1. Se5 Sd2 2. Tdl! c2 3. Tel
Sb3 4. Tc2: Sd4: 5. Td2 Sb3 6.
Ld5: Sd2: 7. Lb7 i crni je pre-
dao, jer iznudena varijanta 7. ...
Tb8 8. Lc6+ Ke7 9. Ta7+ daje
bijelom znatnu materijalnu pred-
nost.
Br. 910
Crni vufe i dobiva
1. ... Lf4:!! 2. gf4 (Na 2. De6 +
De6: 3. Se6: Le3+ 4. Khl Tfl+!
RUDENKO—KOGAN
(Tbilisi 1952)
Bijeli vuSe i dobiva
53
1. Sh6:+! gh6 2. Dg6 + Kh8 3.	Tf7: 6. Td8: + i borba je okon-
Dh6:+ Kg8 4. Td7:! Sg4 5. Lf7: +!	сапа.
POBOLJSANJE POLOZAJA FIGURA I POTISKIVANJE
PROTIVNICKIH FIGURA
Poslije provodenja mobilizacije
figura ili usporedo s njom provo-
di se poboljsanje polozaja vec ra-
zvijenih figura. Npr: pojacanje
pozicije skakaca, ako to dozvole
okolnosti, radi se putem prevo-
da (za bijelog) s polja f3 ili c3
na polje e5 ili d5. Mnogi pre-
vode skakaca na f5 putem
Sf3—d4—f5 ili Sf3—h4—f5. Kod
igre na daminom krilu cesto se
susrece manevar Sc3—a4—c5 ili
Sc3—e4—c5 sa oiljem da se po-
jaca daminog skakaca. U Spa-
njolci, gdje je obicno polje c3
zauzeto pjesakom, damin skakac
pojacava se po shemi Sbl—d2—
—fl—e3—d5 ili f5, a u nekim va-
rijantama i po shemi Sbl—d2—
—c4—e3—d5.
Br. 911
LILIENTAL—KOTOV
(Moskva 1948)
Cmi vuce
Ako se u procesu borbe pojavi
takva mogucnost, onda bijeli pro-
vodi skakaca u pozaddnu protiv-
nika na 6. red. To pojacanje po-
ziicije skakaca cini se obicno ma-
nevrom Sf3—g5—e6, ili Sc3—b5—
—d6, ili Sbl—d2—c4—d6. Sve Sto
je receno о pojacanju pozioije
skakaca, odnosi se, naravno, i na
crnog.
Crni je odigrao 1. ... Ld4! sa
oiljem prevodenja skakaca u ne-
prijateljsku pozadinu (Sd7—c5—
—d3). Pocela je borba za i pro-
tiv tog plana, koja se zavrsila
u korist crnog: 2. Tadl Sc5! 3.
Lb7: + Db7: 4. Td4: (Najbolji iz-
laz u nastaloj situaciji) 4. ...
Td4: 5. De5? (Ovdje se moramo
sloziti s velemajstorom Kotovom,
koji smatra da je znatno jace bi-
lo 5. Le3! Te4 6. Se4: De4: 7. Dd2
Sd3 8. f3 Dc6 9. b3 s obostra-
nim sansama) 5. ... Td5 6. Sd5:
Dd5: 7. Tel Dc6 8. De3 Sd3 (Na
kraju je skakac stigao na oilj)
9. Tbl Td8. Skakac u pozadini
protivnika skoro uvijek je izvan-
redno postavljen. On ispunjava
najrazldcitije funkcije i smeta
aktivnom djelovanju protivnickih
figura Tako je bilo i ovdje. 10.
h4? (Trebalo je igrati 10. f3 Kb7
11. De4 Td5 s izvjesnom pred-
noscu crnog, kao sto je pokazao
Kotov) 10. ... Sb2:I 11. Da7: Sd3
12. Tdl? Td7!. Bijeli je predao,
jer nema obrane od 13. ... Sf4.
54
Br. 912
BOTVINIK—FLOHR
(Moskva 1936)
Br. 913
BOTVINIK—VIDMAR
(Nottingham 1936)
Bijeli vuce
Bijeli vuSe
Bijeli je postigao veliku pozi-
cionu prednost poslije, pojacanja
pozicije skakaca. 1. c5! (Pripre-
ma se manevar Sc3—bl—a3—c4—
—d6, a prijeti 1 prodor na dami-
nom krilu b3—b4—b5) 1. ... a5
(Sprecava prodor, ali dopusta ma-
nevar skakaca) 2. Sbl Df8 3. Sa3
Ld8 4. Sc4 Lc7 5. Sd6 Tb8 6. Tbl
(Botvinik je pokazao da je mogu-
ca i zrtva figure za tri pjesa-
ka: 6. Sb7: Tb7: 7. Dc6: Lb8 8.
De6:+ i tri slobodnjaka su duzna
osiguratii bijelom pobjedu) 6. ...
Dd8 7. b4 ab4 8. Tb4: Ld6: 9.
ed6 Da5 10. Tdb3 Te8 11. De2
Da8 12. Te3 Kf7 i sad je treba-
lo igrati 13. Kgl, da se sprije-
ci takticki tri к 13. Dc4? b5!, sto
se dogodilo u partiji. Istina, Bo-
tvinik je nakon 14. Dd2 sacuvao
nesto prednosti i na kraju kra-
jeva dobio.
Pojacanje pozicije topa izvodi
se putem njegovog prevodenja na
otvorenu liniju. Ako takve linije
Jos nema, onda je treba stvoriti
izmjenjujuci pjesake.
Bijeli je mogao pojacati topa
s fl prevodenjem na el. Ali u
danoj pozioiji jos je jace 1. f4!,
zbog toga sto bijeli poslije 2. f5
ef5 ne samo da otvara f-liniju.
nego dstovremeno i podriva po-
ziciju odlicno postavljenog ska-
kaca u centru na d5.
Partija se nastavila ovako: 1.
... Tc8 (Crni ne moze sprijeciti
f4—f5, npr: 1. ... g6 2. Lh6 Te8
3. La4 s osvajanjem kvalitete, ali
1. . . . Se4 2. Sf 7:! Kf7: 3. Tdel!,
ili 1. . . . Se4 2. Sf7:! Tf7: 3. De6\
kao sto je pokazao Botvinik) 2.
f5 ef5 (Ili 2. . . . Dd6 3. fe6 fe6
4. Tfel, ili 3. ... De6: 4. Df3) 3.
Tf5: Dd6. Kao rezutat pojacanja
pozicije topa s istovremenim sla-
bljenjem skakaca d5, bijeli je po-
stigao nadmocnu poziciju. Po-
sljednji potez crnog je odlucuju-
ca greska, ali kao sto je ukazao
Panov, i pri relativno boljem na-
stavku 3. ... Tc7 4. Tdfl, crni
tesko da bi mogao dugo drzati
poziciju, npr: 4. ... a6 5. Sf7:!
Tf7: 6. Ld5: Sd5: 7. Tf7: Lg5:
8. De6!, ili 4. ... Sb6 5. Dh4 (S
55
prijetnjom da se zrtvuju oba to-
pa na f6) 5. ... Sbd5 6. Sf7: Tf7:
7. Ld5: Sd5: 8. Tf7: Lg5: 9. Dg5:!!.
Na 3. ... Dd6 slijedio je gro-
moviti udarac 4. Sf7:! TH: (Ili
4. ... Kf7: 5. Ld5: + ) 5. Lf6: Lf6:
(Na 5. ... Sf6: 6. Tf6: i 7. Dc8:+)
6. Td5: Dc6 7. Td6! (Ne ide 7.
Tc5?? zbog 7. ... Ld4: + ! — »od-
stranjivanje obrane*) 7. ... De8
8. Td7. Crni predaje.
Pojacanje pozicije lovca izvo-
di se ili njegovim prevodenjem
na otvorenu dijagonalu ili putem
oslobadanja polja.
Br. 914
VASILJEV—KLAMAN
(Tbilisi 1949)
Bijeli vuce
1. Lf4! The8 (U korist bijelog
je 1. ... Dd4: 2. Dd4: Sd4: 3.
Tacl+ Sc6 4. b4!, a isto tako i
1. . ,. g5 2. Le5 Se5: 3. de5) 2.
Tael Tel:+ 3. Del: Kd7 4. De3
Te8 5. Db3. Kao rezultat prevo-
denja lovca na bolju poziciju bi-
jeli je postigao znatnu pozicionu
prednost. Sada osvaja pjesaka na
d5, a uskoro i partiju. 5. ... Te6
6. Dd5: + Ke7 7. Le5 g6 8. b4 Kf7
9. Tel Se7 10. De6:+. Crni pre-
daje.
Br. 915
ZAGORJANSKI—MIKENAS
(Tartu 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Pojacanje pozicije lovca bilo je
postignuto taktickim putem: 1.
d5! Ld7 (Lose je i 1. ... dd5 2.
ed5 Ld5: 3. Lg6: fg6 4. Tg6:. U
toj varijanti oba lovca zahvalju-
juci zrtvi pjesaka znatno pove-
davaju svoju snagu 2. La2 (S pri-
jetnjom 3. Tg6: fg6 4. d6+) 2.
...cd5 3. ed5 Se5 4. Te3 Df6 5.
Te5: Te5: 6. Le5: De5: 7. Df7: +
Kh8 8. Dd7: i crni predaje.
Ako je pozicija pojednostavlje-
na moguca je i centralizacija da-
me, a u konacn'icama i kralja.
Uopce uzevsi pojacanje pozici-
je figura je vazna strateska ide-
ja. Konacno i mobilizaeija figura
i centralnih pjesaka u otvaranju,
takoder, je nista drugo nego pr-
vo pojacanje pozicije figura od
njihovog pocetnog polozaja. U-
poredo s pojadanjem pozidije svo-
jih figura ne treba zaboraviti da
se ujedno potiskuju figure pro-
tivnika s pozicija koje su zauze-
le.
Na koji naciin mozemo potisnu-
ti protivndeke figure? Prije svega
posredstvom direktnog napada.
56
Npr. ako pjesakom napadnemo
na figuru, -onda je ona obicno
potisnuta. Vrlo cesto potiskivanje
figura protivnika postize se po-
mocu taktidkih prijetnji. Tu mi-
sao smo vec vidjeli (dij. br. 890)
1 tu ju je uspjesno Botvinik pro-
veo u partijii sa Sokoljskim. Bijele
figure su bile prinudene zauzeti
lose pozicije (Shi i La3). U par-
tij.i Bondarevski—Smislov (dij.
br. 891) crni je svojim strateskim
planom predvidio ne samo poja-
canje pozicije svojih figura, ne-
go i potiskivanje figura protivni-
ka (3. ... b4 ltd).
Kod borbe za otvorenu liniju
cesto se moze susresti potiskiva-
nje figura koje sprecavaju zahva-
canje posljednjeg i pretposljed-
njeg reda. Taj slucaj citatelj mo-
ze vidjeti ako pogleda partiju
Botvinik—Boleslavski (dij. br.
1032, potez 6. c5!).
Potiskivanje figura protivnika
cesto se susrece kod realizacije
postignute prednosti.
Br. 916
FURMAN—LILIENTAL
(Moskva 1949)
Bijeli vuce
Za postizanje pobjede bijelom
je potrebno potisnuti skakaca s
tocke g6. Slijedilo je 1. h4! (S pri-
jetnjom 2. h5 Sf8 3. Dg3 g6 4.
Sh6+ itd, a pnijetii 2. Dg3) 1.
... f6 2. Dg3! fe5 3. de5 Sde7 (Ne
ide 3. ... Te3 zbog 4. Dg4, npr:
4. ... Se5: 5. Te5: Te5: 6. Sh6 +
i bijeli dobiva — otkriveni na-
pad) 4. Sd6 Tel: 5. Tel: Se5: 6.
Df2! h6 7. Df8+ Kh7 8. Sf5 Sf5:
9. Df5: g6 10. Df8 Te8 11. Df4 h5
12. Tc3 Te7 13. Te3. Crni preda-
je.
Br. 917
PANOV—GOLDBERG
(Prv. SK »Iskra«, 1952)
Bijeli vuce
Slicno je tekla i ova partija.
Da bi potisnuo skakaca, bijeli se
nije zaustavio ni pred zrtvom
kvalitete: 1. f5 Ldl: 2. Ddl: Sh8
3. Dg4 Tfe8 (Ne ide 3. ... d5
zbog 4. Ld5:I cd5 5. Sd5: Dd8 6.
Lc7!) 4. e5 Kf8 5. Se4 (Drugi put
po pobjede je 5. Dg7:+ li 6. f6+)
5. ... de5 6. f6! Lf6: 7. Tfl Lg7
8. Sg5! Db4 9. S£7: Dd4:+ 10.
Dd4; ed4 11. Sh8:+ 'i nakon ne-
koliko poteza crni je predao.
Ill
57
Br. 918
ZUHOVICKI—SUETIN
(Viilnus 1953)
Br. 919
KERES—BOLBOCHAN
(Buenos Aires 1954)
Bijeli vuce
Crni vuce
Ovo je dobar primjer pojaca-
nja pozicija figura i potiskivanja
protivnickih figura. 1. ... e5! (S
idejom potiskivanja lovca) 2. fe5
de5 3. Lgl Tfd8 4. Del Le6 5.
Tf2? (Suetin pokazuje da je biije-
li trebao igratii 5. Tdl s idejom
pojednostavljenja pozioije) 5. ...
h5 (Priprema pojacanje pozicije
crnopoljnog lovca) 6. Tai Kh7 7.
Sb4 Lh6 8. Dbl (Kao rezultat
ostvarenja strateskog plana, koji
je vezan s pojacanjem pozioije fi-
gura i potiskivanjem figura pro-
tivnika, crni je positigao pozici-
onu prednost i sada osvaja pje-
saka) 8. ... Le3 9. Te2 Lgl: 10.
Kgl: Sb2:I.
Bijeli ima bolju pozioiju. Me-
dutim, kako to iskonistiti? Slije-
dilo je 1. b3! (Sa ciljem potiski-
vanja crnog skakaca) 1. ... Tc6
(Na 1. .. . Tc3: 2. Td5:) 2. c4! Sb4?
(Pravilan odgovor bio je 2. ...
Sf6) 3. Dc3 Kf7 4. Tel (To je, na-
ravno, jace od 4. Db4: Dd4+ 5.
Te3 Dh4) 4. ... Dd6 5. Dh8 e5
6. Dh7: + Ke8 7. Dh8+ Kd7 8.
De5: ,i crni je uskoro predao.
Ako izvedemo zakljucke iz raz-
motren'ih primjera, niije tesko pri-
mijetiti da su pojacanje pozicije
figura i potiskivanje figura pro-
tivnika strateske ideje, koje su
vezane na relatdvnoj vrijednosti
figura.
58
IZMJENA
Ne postoji uvijek mogucnost da
se pojaca djelovanje losih figura.
Druga strateska ideja je izmjena
lose figure za dbbru. Izmjena se
moze susresti u bilo kojem stadi-
ju partije.
Br. 920
ABZlRKO— LISICIN
(Lenj,ingrad 1947)
Crni vuce
Crnopoljni lovac na e7 je losa
figura, a crnopoljni lovac bijelog
na e3 je dobra figura. U parti-
ji je odigrano: 1. ... h6 2. Le2
Lg5! 3. Sc3 Tc8 s nesto boljom
igrom za crnog, zahvaljujuci sil-
nom pritisku po c-liniji. Poslije
greske 4. b4? crni je osvojio pje-
saka, izmijenivsi lovce 1 dame:
4. ... Le3: 5. De3: Db6! 6. Db6:
Sb6: sa slijededim 7. . . . Sc4:.
Pogledajmo slijedeci primjer:
Ova partija je jos jednom po-
tvrdila pogodnost izmjene loseg
lovca. 1. ... Lf5! 2. Dc2 Le4 (Cr-
ni se ne zurd, u teznji da prove-
de izmjenu u najpovoljnijoj si-
tuacij.i) 3. b5 (Poslije ovog »a-
gresivnog poteza« pozicija bijelog
se samo pogorsava zbog toga sto
Br. 921
STAHLBERG—BOTVINIK
(Moskva 1940)
Crni vuce
crni uspijeva zahvatiti tocku c4.
Bolje je 3. Tael) 3. ... Ld3:! 4.
Dd3: Sa5 5. Sg3 (Nije dobro 5.
Sd5: Sd5: 6. La5: zbog 6. ... Te3
7. Dd2 Db5:, ili 7. Dc4 De6 8. f5
De4, a da ne govorimo -o tome
da crni moze vratiti pjesaka u
svako doba) 5. ... Sc4 6. Lcl Tac8
7. Ta2 Lf8 8. a4 Lb4 9. Sdl Se4
(Po misljenju Botvinika precizni-
je je 9. ... Sd6 i zatim 10. ...
Sfe4, da bi sprijecio f4—f5) 10.
f5 Sg3: 11. Dg3: Ld6 12. Df3 (Kao
rezultat izmjene bjelopoljnih lo-
vaca crni gospodani na svim cen-
tralnim tockama. Ostaje jos sa-
mo da se pojaca pozicija lovca)
12. ... Le7 13. Dg3 Lf6 14. Lh6:
Ld4:+ 15. Khl f61 16. Lcl Te4
(Botvinik provodi plan centrali-
zaeije svih svojih figura) 17. Dd3
Se5 18. Dbl Tc4 19. a5 Lc5 20.
Ь6 a6 21. Sb2 Tc3 22. Ld2 Tb3
23. Dc2 Db5 24. Tel Lf8 25. Tdl
Te2 26. Del Th3:+! 27. gh3 d4.
Bijeli predaje.
Znamo da je skakac koji je po-
stavljen na 5. (ili crni na 4.) re-
59
du vrlo agresivan. Iz strateskih
razloga vrlo cesto se ide na iz-
mjenu takvog skakaca.
Tako je bilo u partiji Konstan-
tinopoljski—Botvinik. Poslije po-
znatih teoretskih poteza 1. e4 e5
2. f4 d5 3. Sf3 de4 4. Se5: crni
je odigrao 4. ... Sd7! (Ako bi
sad bijeli nastavio 5. Sd7: Ld7:,
onda bi u poziciji bijelog ostale
samo slaboce izazvane potezom
2. f4. Zbog toga bijeli zeli ucvr-
stiti svog skakaca) 5. d4 ed3! 6.
Ld3: (Poslije 6. Sd3: Sgf6 crni sto-
j'i bolje) 6. ... Se5: 7. fe5 (Ska-
kac je izmijenjen i na njegovom
mjestu se stvorio izolirani pje-
sak) 7. ... Dh4+ 8. g3 Dg4 9.
Dg4: Lg4: 10. Le3 Se7 11. Sc3 Sc6
12. Lb5 Ld7!. Poslije tocne igre
crni je postigao jednaku igru.
Br. 922
KERES—LOWENFISCH
(Moskva 1949)
Bijeli vuce
Crni ima jakog skakaca na e4,
a bijeli ima loseg skakaca koji
je jos na pocetnom polju. 1. Sd2!
Sg5 (Poslije izmjene 1. ... Sd2:
2. bd2: bijeli bi imao veliku po-
zicionu prednost, jer crni ima
mnogo pjesackih slaboca) 2. Tf2!
(Priprema pojacanje pozicije ska-
kaca manevrom Sd2—fl—g3—f5)
2. ... Tc6 3. Sfl Lh5 (Ovaj po-
tez je po misljenju Keresa odlu-
cujuca greska. Dob re prakticne
sanse davalo je 3. ... Le6 s ti-
me da se pojaca slabi pjesak na
d5) 4. Sg3 Lg6 5. Sf5 s velikom
pozioionom prednoscu bijelog.
Br. 923
BOTVINIK—SOROKIN
(Moskva 1931)
Bijeli vuSe
Ova pozicija ilustrira izmjenu
dama sa strateskim ciljevima. 1.
De3! (Crni se ne moze ukloniti
od izmjene dama, jer bi na 1. ...
Dc7 slijedilo 2. Td6 ili 2. Se5:)
1. ... De3: 2. fe3 Lg4 3. a5 Sc8
4. Tel Lf3: 5. gf3 Se7 6. Sd5!
(Jos jedna vazna izmjena s ide-
jom da se prodre topovima na
7. red. Ako bi sada orni igrao
6. ... Sfd5:, onda je jednostav-
nije od svega 7. Ld5:! Sd5: 8.
Td5:) 6. ... Sc6 (Sada crni gubi
pjesaka f7) 7. Sf6:+ gf6 8. Td7
Tab8 9. Kf2! (Prijeti 10. Tgl +
s 11. Lf7:) 9. ... Sa5: 10. Tcc7
Tbc8 11. Tf7: Tc7: 12. Tc7:+ Kh8
13. Ld5! b5 (Ili 13. ... Sc6 14.
Tb7:) 14. b3!. Bijeli je patirao
skakaca i kroz 20 poteza je do-
bio partiju.
60
Br. 924
KERES—PILNIK
(Budimpesta 1952)
Bijeli vuSe
Katkada se kao strateski ele-
ment javlja izmjena pjesaka.
1. £5! (Sa ciljem da pojaca po-
ziciju lovca na g3 i uvede u igru
i drugog lovca. Na 1. ... gf5 sli-
jedi 2. Lc7) 1. ... Df5: 2. Lc4:
(Preuranjeno bi bilo 2. Lc7 zbog
2. ... Dg4+) 2. ... Sf6 3. Df4!
(Jos jedna izmjena pomocu koje
bijeli prevodi partiju u d obi ven u
konacnicu) 3. ... Df4: 4. Lf4: Td7:
5. Td7: Sd7: 6. La6:. Ovdje ishod
borbe rjeSava udaljeni slobodnjak
na a-liniji. Jos je slijedilo 6. ...
g5 7. Lc7 Lg7 8. Lb5 Sf6 9. Lc6
Lf8 10. a5 c4 11. a6 Lc5 12. Le5.
Crni predaje.
POJACAVANJE VLASTITE I SLABLJENJE PROTIVNICKE
POZICIJE
Pojacavanje vlastite pozicije ni
u kojem slucaju nije pricekna
taktika. Pojacanje vazn'ih tocaka
je zalog uspjeha buducih taktic-
kih operacija.
Uglavnom se pojacanje vlastite
pozicije svodi na zastitu kritidnih
i slabih tocaka, a takoder i stra-
teskih slabosti, kao npr. izolira-
nih i udvojenih pjesaka, zatim
razrusenog njesackog stita kralja
itd. U partiji Bronstejn—Lisicin
(dij. 1065) kao koristan se poka-
zao potez 10. ... Tf8, pomocu ko-
jeg je crni pojacao pjesaka f5.
S istim ciljem, u partiji Botvi-
nik—Boleslavski (dij. 1061), bije-
li je odigrao 1. Tfel, pojacavajudi
izoliranog pjesaka na e3. U dru-
gom susretu izmedu Botvinika i
Boleslavskog (dij. 1066) bijeli je
narocitu paznju poklonio zastiti
centralne tocke e5.
Mnoge varijante u otvaranju
dovode do stvaranja izoliranog
pjesaka u centru, koji je slabost
jer ga treba braniti figurama. U
Br. 925
BOTVINIK—BUDO
(Lenjingrad 1938)
Bijeli vuce
61
nekima рак snaga, jer omogucu-
je svojim skakacima zauzimanje
pogodnih pozicija u centru. Kad
se izolirani pjesak javlja kao
strateska slabost, onda ga treba
pojacati.
Bijeli bi mogao igrati Tael ili
Tfel, s idejom da pojaca pozi-
ciju svojih topova. Medutim, Bo-
tvinik je dao prednost potezu 1.
Tadl!. Sad je pjesak na d4 si-
gurn о ucvrscen i bijeli skakac
s f3 moze pojacati svoj polozaj
putem Sf3—e5. Pojavljuje se jos
jedno pitanje. Da li top na dl
ne zauZima pasivnu poziciju? Na-
ravno, ne! Figure koje brane cen-
tralne tocke stupaju u boj pri pr-
vom mogucem okrsaju. Tako je
bilo d u ovoj partijii: 1. ... Lc6
2. Se5 Ld5 3. Lc2 Sfd7 4. Lf4 (Po-
zicija crnog je vrlo teska i on ze-
li izmjenama olaksati obranu, ali
pada u novu nevolju) 4. ... Se5:
5. de5 (Poslije izmjene skakaca
top na dl je zauzeo prekrasnu
poziciju. To je prvi dokaz snage
poteza 1. Tadl) 5. ... Lg5 6. Dh5
h6 7. Lg3 Dc7 8. h4 Ld8 (Sada
je biijeli top s dl uzeo aktivno
ucesce u borbi) 9. Td4! Dc5 10.
Tg4 f5 11. ef6 Tf6: 12. Le5 Lc6
13. Tg7:+!. Crni predaje.
Br. 926
Bijeli vuce
Pojacanje vlastite pozicije pri-
mijenjuje se u mnogim slucajevi-
ma. U Talijanci bijeli katkad po-
stize pjesacki centar.
Pjesacii d4 i e4 zahtijevaju o-
branu Zbog toga treba uevrstiti
svoj pjesacki centar putem 1.
Dd3! Te8 (Izmjena 1. . .. Lf3: 2.
gf3 samo bi pojacala tocku e4,
a bijeli kralj ipak moze rohirati
na kratku stranu jer mu tamo
ne prijeti opasnost) 2. Sd2! ili
2. 0—0 Lh5 3. Sd2 i strateska za-
daca je rijesena.
Br. 927
BRONSTEJN—lisicin
(Moskva 1948)
Crni vuSe
Ovaj primjer takoder je vrlo ti-
pican. Umjesto ucvrscenja vazne
centralne tocke e5 posirednim 1....
a6!, (Sprijecava 2. b5 s potiski-
vanjem crnog skakaca, poslije ce-
ga tocka e5 prelazi u ruke bije-
log) sa slijedecim udvajanjem to-
pova po f-liniji ili po c-liniji, cr-
ni je odmah odigrao 1. ... Tf7?
2. Ld3 Sf6 3. b'5! Da5+ 4. Ke2
Se7 5. Tc8:+ Sc8: 6. Da4 i erne
figure su bile potisnute i bijeli
je postigao znatnu pozicionu
prednost.
62
Veliki znacaj ima oslabljenje
pozicije protivnika. Taj strateski
element svodi se slijedecim mo-
mentima. Prvo oslabljenje pozi-
oije kralja (rusenje njegovog pje-
sackog stita), oslabljenje pozicije
dobro postavljenih figura, osla-
bljenje pozioije pjesaka, stvara-
nje slabih tocaka medu pjesaci-
ma (tzv. rupa) sa ciljem da ih
se zahvati sa svojim figurama.
Ndje slucajno u partiji Botvi-
nik—Vidmar (dij. 913) umjesto
prirodnog poteza 1. Tfel bijeli
odigrao 1. f4! sa slijedecim 2. f51.
Zahvaljujuci tom planu bijeli je
istovremeno rijesio dvije strate-
ske zadace — pojacao je poziciju
bijelog topa s fl i oslabio pozi-
ciju dobro postavljenog crnog ska-
kaca u centru na d5.
Oslabljenje pozioije kralja po-
stize se najcesce putem izmjena
Br. 928
BRONSTEJN—NAJDORF
(Budimpesta 1950)
Bijeli vuce
lakdh figura koje brane polozaj
kralja na krilu, zbog toga jer te
izmjene dovode do rusenja pje-
sacke obrane, ili napredovanjem
pjesaka, sa ciljem da se probije
pjesacki stilt, (vidi dij. 148) U
mnogim slucajevima vrlo cesto
pomaze podrivanje ilii prodor.
Bijeli je brzo postigao pobjedu
s 1. f6! Kh8 (Na 1. ... Sf6: 2.
Lg5 i poslije izmjena lakih figu-
ra nepopravljivo se rusl pozicija
crnog kralja. Lose je i 1. ... gf6
zbog 2. Lh6) 2. d5! (Da bi po-
tisnuo crnog skakaca, koji bi
eventualno mogao uzeti ucesce u
obrani kraljevog krila) 2. ... Sa5
3. Sg3 gf6 (Sada je to vec iznu-
deno zbog prijeteceg napada na
tocku h7. U korist bijelog je 3.
. .. g6 4. Lh6 Tg8 5. De2, zbog
toga sto je crnom vrlo tesko or-
ganizirati bilo kakvu protivigru
kao protutezu nadmocnom napa-
du na kraljevom krilu. Na 3. ...
Lc4: bijeli odgovara 4. Lc4: Sc4:
5. fg7 + Sg7: 6. Lh6 i crni je bez
obrane) 4. Sf5 Lc8 5. Dh5 Lf5:
(Lose je i 5. .. . Tg8 6. Tf3 s pri-
jetnjom bijelog 7. Dh7: + Kh7:
8. Th3+ Kg6 9. Th6 mat) 6. ef5
Tg8 7. Tf3 Tg7 (Do mata vodi 7.
... Sg7 8. Dh7:+ Kh7: 9. Th3 +
Sh5 10. Th5:+ Kg7 11. Lh6+ Kh7
12. Lf8 + ) 8. Lh6 Tg8 9. Th3 i
crni je predao zbog prijetnje 10.
Lf8. U slucaju 9. ... Sg7 najjed-
nostavnije je 10. Dh4 De7 11. Le3
h5 12. Dh5:+! Sh5: 13. Th5: +
s matom u dva poteza.
63
OGRANICAVANJE PROTIVIGRE PROTIVNIKA
Ogroman znacaj ima pogadanje
prijetnji i planova protivnika.
Treba stalno pratiti, za svakim
njegovim potezom, razmisljati о
svim detaljima, i о svemu sta
postize protivnik. RazmiSljanje
samo о svojim planovima i tak-
tidkim operaci jama znaci uciniti
tesku gresku.
Kako se priuciti na to da 60-
vjek bude pazljiv i stalno budan?
Kao prvo treba vladati svim ele-
mentima strategije i taktike. Kao
drugo treba nauditi da se ne
zuri, sto se postize dugotrajnim
vjezbama ili praksom. I kao tre-
ce treba uvesti u naviku da se
razmislja о protivigri protivnika,
a tek zatim о vlastitim planovi-
ma. Zato treba poslije svakog
poteza zadati si dva pitanja: Sta
prrjetii (da bi vidio takticke pni-
jetnje ili kombinacije) i kakva je
zamisao protivnika (da bi vidio
strateski plan).
Br. 929
TOLUS—SMISLOV
(Lenjingrad 1947)
Cmi vuce i dobiva
Kada su namjere protivnika
jasne, treba ih uzeti u obzir u
svom strateskom planu i unije-
ti u njega neophodne popravke.
Bijeli je uzeo pjesaka — 1.
Lh5:? jer ga je ponijela ideja.
Slijedilo je 1. ... Se5! 2. de5 (Ina-
ce pada dama) 2. ... De5:+ 3.
Kfl Dg5: 4. Lf3 Df6!. Crni je po-
stigao veliku materijalnu pred-
nost i uskoro dobio partiju.
Kada su namjere protivnika ja-
sne treba naci takav potez koji
ne smeta provodenju vlastitog
plana, ali sprecava protivigru
druge strane.
Br. 930
TOLUS— FLOHR
(Moskva 1950)
Bijeli vuce
Bijeli je jos u otvaranju zrtvo-
vao pjesaka i postigao je za kom-
penzaciju znatno bolju poziciju.
Kao sto se vidi na dijagramu,
bijeli namjerava koristiti neke
slabosti u obrani crnog, osobito
pjesaka na kraljevom krilu. S
druge strane, crni mora imati u
vidu pojacanje pozicije figura, i
to u prvom redu oba skakaca.
Treba li zasmetati namjerama
protivnika? Bezuvjetno! No po-
64
zeljno je pri tom sprovesti u zi-
vot i vlastiti plan.
Tolus je odlicno rijesio posta-
vljenu zadacu: 1. Df3! (Ne pro-
pustajuci skakaca na d5 i pri-
premajuci napad na tocku f7) 1.
... Sfd7 (Taj potez vezan je sa
zrtvom kvalitete. Nama se cini da
je crni imao vise sansi poslije 1.
. .. Td7, npr: 2. Sd3 La3 3. Tc2
Sd5 4. Ld2 Dd8) 2. Se2 Thf8 3.
Lh6 Sd5 4. Lf8: Tf8: 5. Ld5: Dd5:
6. Dd5: ed5 (Nastala je konacni-
ca s materijalnom prednoScu bi-
jelog) 7. hg6 fg6 8. Tb3 Sb6 9.
Th3 Tf7 10. f4 Sc4 11. Tdl! (To-
lus vrlo pazljivo prati namjere
protivnika. Crni se spremao po-
jacati polozaj svog skakaca pu-
tem Sc4—d2—e4) 11. ... Ld8 12.
g4 Lb6 13. Kh2 (Pripremajuci
14. Tf3, sto odmah nije bilo do-
bro zbog 13. ... Se5:!) 13. ... Kd7
14. Tf3 Кеб 15. Kg3 c5 (Dozvo-
Ijava bijelom provedbu f4—f5 bez
pripreme s potezom Tdfl; uosta-
lom i kod drugih poteza pozici-
ja crnog bi bila beznadna) 16.
f5+! gf5 17. Sf4+ Ke7 18. Sd5: +
Kf8 19. e6 Tg7 20. Tf5: + . Crni
predaje.
Br. 931
LISICIN—К LAMAN
(Lenjingrad 1949)
Bijeli vuce
5 Strategija i taktika II
U ovoj dvosjekloj poziciji crni
prijeti s prevodenjem daminog
topa na kraljevo krilo. Ako bi-
jeli uspije presjeci napad protiv-
nika, onda mu je garantiran us-
pjeh zbog loseg polozaja crnog
kralja i mnogih slaboca u tabo-
ru protivnika. Poslije dugog raz-
misljanja bijeli je nasao pravil-
no rjesenje: 1. Sd2! (S idejom da
se provede f2—f4 i skakaS s
d2—f3—e5. Time bi se crni rije-
sio protivigre na kraljevom kri-
lu) 1. ... Tb5 (Crni nije razu-
mio zamisao protivnika, racuna-
juci jedino na 2. Se4?? Lh2: +
3. Kh2: Dh4+ itd) 2. f4! (Sada
je napad crnog likvidiran) 2. ...
Dh4 3. Sf3 Df6 4. Se5 c5 (Po-
sljednji »aktivni« potez samo u-
brzava rusenje Citave fronte) 5.
Tc2 Tb4 6. Sd7: Ld7: 7. dc5 Lf4:
8. Tf4: Tf4: 9. Lf4: Df4: 10. c6
Lc8 11. c7 De3+ 12. Khl 15 13.
Te2 Dc5 14. Le6:. Crni predaje.
Prema tome, ogranicavanje
protivigre protivnika je strateska
ideja koja ima za cilj predvida-
nje i neutralizaciju igre protiv-
nika. Pogledajmo nekoliko pri-
mjera iz oblasti konacnica:
Br. 932
Bijeli vu?e I dobiva
Bijeli mora dobiti, ukoliko us-
pije parirati prijetnju vjednog sa-
65
ha. Zbog toga on mora igrati 1.
Dc7! sa slijedecim 2. b6, i pjesak
prelazi u damn. Navedeni slucaj
ogranicavanja protivigre protiv-
nika cesto se susrece u damskim
konacnicama.
Br. 933
V. KOROLJKOV
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj studiji Koroljkova crni
prijeti 1. ... Dh4:+ s remijem
zbog pata. Bijeli, ukoliko zeli do-
biti, treba prevesti skakaca c3 na
kraljevo krilo. Prevod skakaca
se ispreplice s ogranicavanjem
protivigre protivnika. 1. Sa4! Dh2
(Poslije 1. ... ba4 2. Ь5 аЗ 3. b6
itd, crni kralj bi dobio mat) 2.
Sb6! (Skakac prolazi po tucenim
poljima sprecavajuci zrtvu erne
dame) 2. ... Dhl 3. Sc4! Dh3 4.
Sd6! (Sad vec prijeti matom) 4.
... De6+ 5. Sg6 + Dg6:+ 6. Kg6:
i dalje je jednostavno.
Rjesenje studije Dederlea tako-
der je bazirano na ogranicavanju
protivigre protivnika. Bijeli ne
moze igrati 1. Kc3 zbog 1. ... a3!
2. ЬаЗ Ke7 3. Kc4 Kd7 4. Kb5
Кс7 ili 2. Ь4 Ке7 3. КЬЗ Kd6 4.
КаЗ: Кеб 5. Ка4 КЬб s remijem.
Za pobjedu treba rijesiti dva za-
datka. Prvo stati kraljem ispred
pjesaka i to s opozieijom, i osvo-
jiti pjesaka a4 i uz to ne dozvo-
Br. 934
F. DEDERLE, 1921.
Bijeli vuce i dobiva
liti kombinaeiju na pozicioni re-
mi. Proracun pokazuje da jedino
1. Kbl! a3 (III 1. . .. Кеб 2. Ka2
Kd5 3. КаЗ Kc5 4. Ka4:) 2. b3!
(Pogresno je 2. b4??) 2. ... Ke5
3. Ka2 Kd5 4. КаЗ: Kc5 5. Ka4
daje rjesenje.
Cest je slucaj ogranicavanja
protivigre — ogranicavanjem po-
kretnosti figure protivnika.
Br. 935
V. KOROLJKOV, 1950.
Bijeli vuce i dobiva
1. Lb6! (Ali ne 1. Lei? zbog
1. ... d5 i napredovanje pjesaka
66
oslobada skakaca iz zatocenja) 1.
... Kh7 2. Le3! (Ogranicava po-
kretljivost kralja) 2. ... d5 3. Kf6
d4 (Da bi uveo u igru kralja) 4.
Ld4: Kh6 5. Kf5 Kh5 6. Kf4 Kh4
7. Kf3 Kh3 8. Le5! (Samo ne 8.
Lgl? zbog 8. . . . Sg3!) 8. ... Sg3
9. hg3! i bijeli dobiva.
Bijeli proved! slobodnog pje-
saka u damn. 1. g4! (Taj potez
ogranicava pokretljivost crnog
topa) 1. ... Te4 2. a5! Tg4: 3. a6!
Tgl (Ili 3. ... Th4 4. Td8!! —
poznati takticki element prekri-
vanja) 4. a 7 Tai 5. Ta3!I (Takoder
prekrivanje) 5. ... ba3 6. a8D.
Crni predaje.
Br. 936
ALJEHIN—N. N.
(Groningen 1933)
Bijeli vuce i dobiva
OCJENA POZICIJE
Ocjena pozicije — to je uspo-
redba snaga i mogucnosti bijelih
i ernih. Da bi se napravila ocje-
na pozicije, treba usporediti koli-
cinu i vrijednost sahovskih sa-
Br. 937
GOLDBERG—ILJIN-ZENEVSKI
(Leningrad 1982)
Cmi vuce i dobiva
stava protivnika. Usporedba po
kolicini nije teza'k posao. Uspo-
rediti figure i pjesake s tocke
gledista njihove kvalitete osniva
se na relativnoj vrijednosti figu-
ra i harmonicnosti njihovog po-
lozaja.
Kolidinski — sastav jednih i
drugih je jednak. U kvalitetnom
smislu crni ima znatnu prednost
zbog toga sto je crni kralj dobro
branjen, a bijeli kralj se nalazi
pod vatrom niza cmih figura
(Sd4, Lh3, Dh5). Osim toga cmi
ima u igri oba topa, a bijeli samo
jednog. Polozaj ostalih figura i
pjesaka moze se smatrati otpri-
like podjednakim. Prema tome
poZicija crnog je znatno bolja.
Da bi se pravilno rijeSio dirugi
dio zadatka, po oejeni pozicije,
treba uzeti u obzir mogudnosti
obih strana i neophodno je imaitl
67
svestranu predstavu о elementi-
ma taktike . strategije.
U danom slucaju, npr. crni
moze realizirati svoju poziciionu
prednost taktickim putem. Slije-
dilo je 1. ... ef4!! (Izvanredna
zrtva figure sa Ciljem napada na
rohadu) 2. Sf6:+ (Medupotez, jer
ako bi bijeli igrao jednostavno
2. gf4, onda slijedi 2. ... Se2+
sa slijedecim 3. ... Lb2:) 2. ...
Tf6: 3. Ld5+ (Bijeli se uzdrzao
od prihvacanja zrtve figure zbog
varijante 3. Ld4: fg3 4. Dg3: Tg6!
5. Dc7: Tg2:+ 6. Khl Ta8 7. Db7:
Th2:+! 8. Kh2: Lc8+ s osvaja-
njem dame) 3. ... Td5:! (Ali ne
3. ... Kh8? zbog 4. Ld4: fg3 5.
Df6:!!, na sto je racunao bijeli)
4. cd5 fg3 5. Dd4: De2!. Bijeli je
predao, jer nema spasa od mata.
Br. 938
KERES—BOTVINIK
(Mec-turnir za apsolutnog prvaka
SSSR 1941)
Crni vuce i dobiva
Kolicinski sastav bijelog i cr-
nog je otprilike podjednak. No
kvalitetni sastav je u korist cr-
nog zbog toga, sto se bijeli kralj
nalazi pod prijetnjom napada, a
crni ne, i erne figure su nest о
bolje mobilizirane, jer jo§ ne igra
bijeli skakad. Medutim, ostaje
pitanje moze li crni iskoristiti lo§
polozaj bijelog kralja. Odgovor
nam daje nastavak partije: 1. ...
Dd7!I (S prijetnjom osvajanja
dame pomocu otkrivenog saha s
otkrivenim napadom. Istovreme-
no se razvezuje skakac sa c6; ako
bi bijeli igrao 2. Kd2, onda 2....
Ld3: 3. Kd3: Se5 + ) 2. Kbl Ld3: +
3. Td3: Df5 4. e4 (Ili 4. Dc2 Sb4)
4. ... Se4: 5. Kai 0—0! 6. Tdl b5!
7. Db5: Sd4 8. Dd3 Sc2+ 9. Kbl
Sb4 i bijeli je predao. I ovaj pri-
mjer nam govorti о znacaju takti-
ke, pomocu koje je crni brzo rea-
lizirao svoju poziCionu prednost.
Znatno je teze ocjenliti pozJicije
u kojima kdicina sahovskih sna-
ga nije jednaka.
Br. 939
KOTOV—SOKOLJSKI
(Moskva 1947)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli ima kvalitetu manje za
pjesaka, ali je zato kod njega u
jgr-i vise figura zbog toga jer top
s a8 ne ucestvuje u borbi. Bijeli
je dobio zahvaljujuci koristenju
slabe obrane crnog kralja i dru-
gih taktickih momenata: 1. h6! g6
(Ili 1. ... Kf7 2. Sd6 + , a na 1.
... Kh7 2. hg7 Tf5 3. Ld4 s pri-
jetnjom 4. Sf6+) 2. Tg6:+ Kh7
3. Td6! (S prijetnjom 4. Sg5 +
68
Kg8 5. h7+ i 6. Ld4 + ) 3. ... Tf5
4. h4 Tg8 5. Le3 Tg6 6. Td7 + ТП
7. Td8 Th6: 8. Lh6: Kh6: 9. Sd6
Tf4 10. Kg3!. Crni predaje.
Prema tome ocjena pozicije cini
se u dvije etape:
1) staticka ocjena,
2) dinamicka ocjena (ocjena
strateskih i taktickih mogucno-
sti).
Na statickoj ocjeni pozicije mi
se vise necemo zaustavljati. Za-
drzat cemo se samo malo na ocje-
ni druge etape sahovske pozicije.
Da bi vidjeli dinamicke moguc-
nosti pozicije neophodno se udu-
biti u proracun varijanata. Velii-
ku pomoc ce nam dati konkretna
znanja elemenata taktike i stra-
tegije i teoretske pozicije sva tri
stadija sahovske partije.
Jedna staticka procjena pozJicije
bez udubljavanja u njezinu dii-
namiiku cesto dovodi do tuznih
rezultata.
Br. 940
BONDAREVSKI—UFIMCEV
(Lenjingrad 1936)
Mole li crni igrati 1. . . . Lg2?
Crni, Koji ima dva pjesaka vise,
nije procijenio sve varijante kako
treba, i nepazljivo je odiigrao: 1.
... Lg2??, na sto je slijedilo 2.
Th8+ Kf7 3. Le8+!! (Sa ciljem
odvlacenja skakaca) 3. ... Se8:
4. Kg5 i mat crnom kralju je
neizbjezan.
Br. 941
Cehover—lutikov
(Lenjingrad 1951)
Cmi vuce i dobiva
Biijeli je zalutao s damom na
a3 d zaboravio na otkriveni na-
pad. Sad je moglo uslijediti 1.
... Th2:+! (Odstranjivanje obra-
ne) 2. Kh2: Dh6+! (Zavlacenje
kralja na polje gl) 3. Kgl Ld4:+
4. cd4 Da6:.
Br. 942
CEHOVER—SAMAJEV
(Lenjingrad 1951)
Crni vuce i dobiva
69
Posljednji potez bijelog bio je
Dd4-a4? (PraVilno je bilo 1. Db4I).
Pogreska Cehovera nije prosla
bez kazne. Slijedilo je: 1. ...
Dh2+! (S idejom da se kralj za-
vuce pod otkriiveni napad) 2. Kh2:
(Ili 2. Kfl Dg2:+! 3. Kg2: f3+)
2. ... fg3+ 3. fg3 Lg3:+ (To je
medupotez) 4. Kgl Ta4: (Crni je
ostao s kvalitetom v-ise bez ika-
kve protivigre za bijelog) 5. Sc7
Lc7: 6. Tc7: + Kf6 7. Tc6+ Ke5
8. Kf2 Tf4 + 9. Lf3 Tgf5 10. Tc3
Kd4 11. Te3 Kc4 i bijeli je morao
kaplitulirati zbog izmjena figura
s prelazom u dobivenu pjesacku
konacnicu.
Pravilna ocjene jedne slozene
pozicije je teska zadaca cak i za
iskusne sahiste. Pogledajmo jos
nekoliko primjera iz prakse:
Br. 943
RAGOZIN—VERESOV
(Moskva 1945)
Bijeli vuce i dobiva
Pozicija bijelog izgleda ugodno
jer je crni kralj lose branjen.
Udubimo se malo u proracun va-
rijanata da bi toon о mogli odre-
diti mogucnosti bijelog. Sve bijele
figure napadaju crnog kralja, ko-
jeg brane samo lovac i dva pje-
Saka. Zbog toga treba malo raz-
miisliti о zrtvama, sa ciljem da
se odstrani obrana, i napadati
crnog kralja. Namece se, npr.
kao jedna od ideja 1. Tg6:+ fg6
2. Tf7+ Kf7: 3. Dh7: + , no sta
da se radi dalje? Crni kralj ima
samo dva polja za odstup — f8 i
e6. U slucaju 3. ... Kf8, upada
u oci 4. Sf4 s neobranjiivom pri-
jetnjom 5. Sg6: mat, a ako crni
odgovori 3. ... Кеб?, tada je
ocito 4. Dg6:+ Ke5, i u tom mo-
mentu nit proracuna se moze pre-
kinuti s tim da na 5. Dg5 + slije-
di 5. ... Ke4 i bijeli nema nista.
Kod takvih duglih proracuna,
katkad se radi о samo jednoj va-
nijanti, korisno si je dati kratki
odmor i zatim se 'iznova koncen-
trirati sa svom paznjom na vari-
jantu. Treba si opet predstaviti
pozicdju poslije 4. ... Ke5 i po-
traziti korisniji potez. Uporni sa-
hista ce svakako doprijeti do lis-
tine, koja je katkad vrlo duboko
zakopana. Velemajstor Ragozin
je pronasao pravi put 5. Dg7 +
Ke4: (Na 5. ... Кеб slijedi 6. Sf4
mat) 6. Sf6+! ef6 7. Dd7:. Jedino
na taj nadin, putem dalekog pro-
racuna van j a varijanata, moglo se
objektivno ooijeniti poziciju. Par-
ti j a se zavrsila pobjedom bijelog
poslije 7. ... Te5 8. Dd6: Kf5 9.
Dd7+ Kg6 10. Da7: Te2 11. Da3
Tf4 12. Dd6.
Interesantan je slijedeci pri-
m jer:
Posljednji potez bijelog bio je
Le3-cl. Crni je mudro igrao na
pozidioni osjecaj, jer je tu pozi-
ciju ocijenio u svoju korist. I
stvarno, Sta da radi bijeli poslije
1. ... Sh4? Ako igra 2. g3, onda
slijedi 2. ... Tg3: + . A ako na-
stavi 2. Dc2, onda ide 2. ... f5
s prijetnjom 3. ... еЗ I 4. ...
Td2. Izgleda da ostaje samo 2.
De4:+ f5 3. Dc6 ili 3. Db7. U
prvom slucaju namece se odvla-
cenje — 3. ... Tc3!, a u drugom
70
Br. 944
EUWE—KERES
(Mec-turnlir 1948)
Cmi vuce i dobiva
prekrivanje — 3. ... c6, s odvla-
cenjem 4. ... Tc3, i kod oba slu-
caja posljedica je prodor topa na
2. red. Te varijante pokazuju da
je pozicija u korist crnog. Partija
se zavrsila pobjedom Keresa po-
slije 2. De4:+ f5 3. Db7 c6 4.
Dc6: Tc3 5. Dd5 Tc5 6. Dd2 Tel:
itd.
Br. 945
ZURAVLJEV—ROMANOV
(Kalinjdn 1952)
Cmi vuce — bijeli dobiva
Bijeli je postigao ugodnu po-
ziciju. Sve njegove figure uce-
stvuju u napadu na kraljevo kri-
lo. О tom govore varijante, npr:
1. ... De4: 2. gf6 Lh8 3. h51 Tc2:
4. Dc2: Dd4: 5. fg6! ili 1. ... gf5
(Nastavak iz partije) 2. gf6 Lf6:
3. Thgl+ (Zavlacenje kralja s
idejom vezivanja) 3. ... Kh8 4.
Dg5 (Dvojno vezivanje) 4. ... d5
5. Dg7+!! Lg7: 6. Lg7: + Kg8 7.
Lf6 mat.
Predlazemo citatelju mogucnost
da se samostalno uvjerli u to da
crnog ne spasava ni jedan odgo-
vor.
Jedan od ozbiljnih kriterija di-
namicke ocjene pozicije je mo-
gucnost prelaza u ugodnu konac-
nicu. Obicno se takvi prelazi po-
stizu poslije pozicionlih kombina-
cija, ali moguci su i drugi takti-
cki putevi.
Br. 946
GOLUBEV—GOTHILF
(Lenjingrad 1925)
Cmi vuce i dobiva
Crni je zeliio cim prije u kona-
cnicu, jer ju je smatrao za sebe
dobijenom. I stvarno, ovdje po-
stoj’i mogucnost prelaza u konac-
nicu s pjesakom vise. Slijedilo je:
1. ... Dbl! 2. Dc4 Tfl:+ 3. Dfl:
Da2: i bijeli je uskoro predao.
71
Ako je ocjena ispravna, onda
nam to omogucuje da nademo i
razumijemo takticku operaciju ili
da izgradimo plan igre u skladu
s karakteristikama situacije. Za-
misljeni plan igre takoder je ne-
ophodno provjeriti na citavom ni-
zu primjernih varijanata s ocje-
nom onih koje se pojavljuju u
proracunu pozicije. Primjeri za
izgradnju plana igre bit ce nave-
deni u nastavku.
Pravilna objektivna ocjena po-
zicije je kljuc prema majstorstvu.
SAHOVSKA TEORIJA NIJE DOGMA
Ovdje prikazani pojmovi о do-
brim i losim figurama, о dobrim
i losim sahovskim snagama, о tak-
tickim i strateskim elementima,
о kombinacijama, о strateskom
planu, itd., to su opce teoretske
ideje koje imaju ujedno i vazan
prakticki znacaj. Oni ukazujuSa-
histi sta da se raid!, sta treba slije-
di ti i sta treba izbjegavati. Razu-
mijevanje citavog kompleksa stra-
teskih i taktickih ideja dozvolja-
va nam da vidimo i neizbjezne iz-
nimke iz opcih pravila.
Br. 947
KERES—MIKENAS
(Tbilisi 1946)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli skakac je pao u obruc, ali
ovdje to nema osobiti znadaj zbog
toga sto je crni kralj slabo zasti-
cen svojim figurama. Uz to se i
top na d7 nalazi pod udarom bi-
jele dame. Ta okolnost je bila is-
koristena od strane Keresa.
Slijedilo je 1. Sc5! i Mikenas je
predao. Skakaca se moze uzeti je-
dino pjesakom b6, ali tada se od-
stranjuje obrana pjesaka a5 i crni
mora stradati poslije 2. Ta3.
Sahist, koji se zanima samo
strategijom, ocijenio bi slijedecu
poziciju u korist crnog, zbog sla-
boca pjesaka e4 i e3.
Naprotiv, sahista koji se trudi
da ude u borbu, takticku prednost
Br. 948
BOTVINIK—EUWE
(Mec-turnir 1948)
Moze li crni igrati 1. . . . b6?
72
bi dao bijelim figurama, smatra-
juci da postoji mogucnost za na-
pad na poziciju crnog kralja. De-
finitivna ocjena pozicije moze biti
napravljena samo poslije proradu-
na svih strateskih i taktickih mo-
gucnosti. Proracun pojedinih na-
stavaka pokazuje da je zadana po-
zicija u korist bijelog. Ako crni
igra 1. ... Le6, onda slijedi 2. Le6:
fed 3. Tf8: + Tf8: 4. La5:, ili 3. ...
Kf8: 4. Tfl+ Kg8 5. Tdl b6 6. Td7,
s velikom prednoscu bijelog. Ako
crni ne mijenja lovce i igra 1....
Lg4, onda slijedi 2. Tf4 Lh5 3. g4
Lg6 4. Tdl, opet s boljom igrom,
jer na 4. ... Tad8 5. Td8: Td8: 6.
La5: dovodi do gubitka pjesaka.
Poslije 1. ... b6? crni je spasio od
pogiibije topovskog pjesaka, ali
je dosta brzo izgubio: 2. Tdl! (S
prijetnjom 3. Tf7:!) 2. ... Sg6 3.
Td6 Lad 4. Tf2 Lb5 5. e5! (Napre-
dovanje slabih udvojenih pjesaka
brzo odlucuje ishod borbe) 5. ...
Se7 6. e4! (Sprecava manevar Se7
-d5 — ^ogranicavanje protivigre
protivnika^) 6.... c5 (Da bi sprije-
cio Td6-d7; ostali nastavci nisu
bill bolji, npr: 6. ... Ta7, ili 6....
Tad8 7. Tf7:!) 7. e6! f6 8. Tb6: Lc6
9. Tc6:! (Izvanredno proracunata
kombinacija na temu promooije
pjesaka) 9. ... Sc6: 10. e7+ Tf7
11. Ld5!. Crni je predao zbog 11.
... TcS 12. e8D+! Te8: 13. Led: sa
slijededim 14. Ld5
Br. 949
LOWENFISCH—
KONSTANTINOPOLJSKI
(Lenjingrad 1947)
Crni vuce i dobiva
Crn-i top je pao u obruc. Posta-
vlja se pitanje zbog cega se crni
upustio u centralizaciju topa dok
na plodi postoji takva kolicina la-
kih figura? Medutim, Konstanti-
nopoljski je pomocu konkretnih
vanijanata dokazao da se top upu-
tio u centar zbog toga da bi po-
drzao napad na protivnickog kra-
lja. Pokusaj da se top osvoji —
posljednja dva poteza bila su:
Ld2-e3 i Sf3-'d2 — samo je ubrzao
pogibiju bijelog. Slijedilo je: 1.
... cd4 2. Se4: Le4: (Top je pao,
ali pozicija bijelog je beznadna,
npr: 3. Ld4: Sc5! 4. Lc5: Dc5: i
nema obrane od 5. ... Lh6 + , ili
4. Dc4 b5! 5. Db5: Td4:! 6. cd4
Sb3++, a na 4. Dc4 moguce je i
4. ... Ld5 5. Db5 a6 6. Db4 Sd3 + )
3. Ld2 Sc5 4. Db4 (Nije bolje ni 4.
Dc4 Ld5 5. Dd4: La2:) 4. ... Sd3 +
5. Ld3: Lb4: 6. Te4: dc3 7. Lc3:
Td3: 8. Tb4: Tc3:+. Bijeli predaje.
Sve sto smo rekli о teoretskim
idejama potpuno se odnosi i na
teoretske pozicije. Npr. u konac-
nicama se moze sresti mnogo ti-
pova teoretskih pozicija, u коjima
nije tesko na<5i niz iznimaka koji
73
se objasnjavaju specif icnim osobi-
tostima sahovske borbe.
Br. 950
Bijeli dobiva
Bijeli dobiva koristeci los polo-
zaj crnog kralja na kraju ploce.
1. Tc7 Tb8 2. Tg7 + Kf8 (Ili 2... .
Kh8 3. Th7+ i 4. f7 + ) 3. Th 7 Kg8
4. f7 + .
Medutim, cudno je ako se ova
pozidija pomakne za jednu liniju
udesno — nastaje remi.
Br. 951
Remi
1. Td7 Ta8 2. Th7+ Kg8 3. Tg7 +
Kh8! i sada bijeli nema na raspo-
laganju odlucujuci ophodni ma-
nevar topom (pogledaj gore 3. Th7
i 4. f7+).
Utjecaj kraja sahovske ploce
osjeca se u slijedecim primjerima
Klinga i Horwitza.
Br. 952
I. KLING i B. HORWITZ
(1851)
Bijeli dobiva
Bijeli dobiva: 1. ... Ta6 (Inace
slijedi 2. Th8 i 3. d7. Prijeti je-
dnostavno 2. d7) 2. Th8! (Ipak, jer
ako bijeli igra d7 onda slijedi 2.
... Te6+ 3. Kf7 Tf6+ 4. Kg7 Кеб
5. Te8+ Kd7: s remijem) 2. ...
Td6: 3. Th5 + .
Br. 953
I. KLING i B. HORWITZ
(1851)
Crni vuce i remizira
74
Crni pooinje i remizira: 1. ...
Tb6! 2. Th8 (Na 2. Te7 crni bi od-
govorio 2. . . . Ta6 i cekao razvoj
dogadaja, a 2. e7 Tf6 + 3. Kg7
Tg6 + 4. Kh7 Kf6 5. Tf8 + vodi do
remija poslije 5. . . . Ke7:) 2. ...
Te6:I (Ovdje sad to ide) 3. Th5 +
Kg4!.
Interesantne su i dvije konacni-
ce skakaca:
Br. 954
I. KLING ,i B. HORWITZ
(1051)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dobiva zahvaljujuci dale-
ко uznapredovalom slobodnjaku i
losem polozaju crnog kralja: 1. b6!
Sb7 2. Se6! Sc5 (Ne mijenja nista
na stvari ni ako crni vuce druge
poteze skakacem) 3. Kc8I.
Ali ako pomaknemo figure za
jednu liniju udesno . ..
Br. 955
I. KLING i B. HORWITZ
(1851)
Remi
Crni remizira: 1. c6 Ka7! 2. Kd8
(Ako bijeli igra 2. Sc3 Sc3: 3. c7
Sd5! 4. c8D Sb6+ sa slijedecim 5.
Sc8:) 2. ... Sd4! 3. c7 Se6+ i 4.
... Sc7:.

VJ EZB Е
Br. 158
Bijeli vu2e i dobiva
Br. 159
Bijeli vuce i dobiva
Br. 160
Crni vuce i dobiva
Br. 161
Bijeli vuSe i dobiva
77
Br. 162
Br. 163
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 165
Br. 164
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 167
Br. 166
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuSe i dobiva
78
Br. 168
Br. 169
Bijeli vuce i dobiva
Crni vuce i dobiva
Br. 171
Br. 170
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 173
Br. 172
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
79
Br. 174
Br. 175
Bijeli vu£e i dobiva
Bijeli vu?e i dobiva
Br. 176
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 177
Bijeli vuce i dobiva
Br. 178
Sastavite plan igre za bijeloga
Br. 179
Sasfavite plan igre za bijeloga
80
Br. 180
Br. 181
Sasfavife plan igre za bijeloga
Sasfavife plan igre za crnoga
Br. 182
Sasfavife plan igre za bijetoga
Br. 183
Sasfavife plan igre za bijeloga
Br. 184
Sasfavife plan igre za bijetoga
Br. 185
Bijeli vufe. Ocijenite poziciju
fj Sirategija i taktika IT
81
Br. 186
Br. 187
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 188
Ocijenite poziciju
Br. 189
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 190
Nadite plan igre za crnoga
Br. 191
Nadite plan igre za bijelog
82
Br. 192
Br. 193
Ocijenite poziciju
Nadite plan igre za crnoga
Br. 194
Ocijenite poziciju
Br. 195
Nadite plan igre za crnoga
Br. 196
Nadite plan igre za crnoga
Br. 197
Bijeli vuce i dobiva
аз
Br. 198
Br. 199
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 200
Crni vuce — bijeli dobiva
Br. 201
Crni vuce i dobiva
Br. 202
Bijeli vuce i dobiva
Br. 203
Bijeli vuce i dobiva
84
S8
DAiqop i ejnA iphg
803 ’J3
DAiqop I ЭЭПЛ 1ШЗ
zoz -«a
DAiqop ipliq — вэпл iuj^
SOZ ’-«a
DAiqop 1 ээпл iu.13
903 -«a
DAiqop 1 ээпл iplig
ш •«•a

RJ ESEN J A
Br. 158: 1. Td4:! ed4 2. Td3 Ld7 3. Td4;! Db3: (U korist bijelog je
13.... Kc6 4. c5! Dc5: 5. Tc4) 4. Td3+ Kb4 5. Tb3:+ Kb3: 6. Dd4 Ka2
7. c5 Tb2 8. c6 Lc8 9. Dd6: T8b3 10. Dd5 Tc2 11. e5 fe5 12. f6 Lg4: 13.
De4 Tbb2 14. f7. Crni predaje. (Levin—Nogovicin, Minsk 1950)
Br. 159: 1. Te2! Te8 (Ili 1. ... De2: 2. Dd5+ Ke8 3. De6+ i 4. De7
malt) 2. Td2 Te3: 3. Td3:+ Td3: 4. Le7+ Kd7 5. Db5 + . Crni predaje.
(Morphy—Marian, New Orleans, 1866)
Br. 160: 1. ... Lh3! 2. Kfl (Ili 2. f4 Lg2: 3. fe5 Te5: 4. Tfl Lfl: 5.
Kfl: Tf5+) 2. ... Sf3: 3. Df4 (Ш 3. Dc3 Te3 4. Td3 Lg2:+!) 3. ... Sg4
4. Df3: Se3+ 5. Kel Lg2: 6. Df2 Lhl: 7. Td3 Db4+ 8. Td2 Tac8 9. Lb3
Ld5: 10. Ld5: Sd5: 11. Dd4+ Dd4: 12. Td4: Sf6. Bijeli predaje. (Kotov—Bo-
leslavski. Moskva 1945)
Br. 161: 1. b4! (Sa ciljem odvladenja dame) 1. ... Sf8 (Najbolja san-
sa je bila 1. ... Db4: 2. Lg5 Del:4- 3. Del: Sf6 4. De6 Tc2:, <iako i u
tom sludajiu poslije 5. Lc6H- Kf8 6. Lh4, pripremajuci g3—g4—g5. pozi-
cija je ornog losa. Zasluzuje pafcnju takoder 6. Dc8+ Kf7 7. DhB:) 2.
Dg4!Dc3 (Ili 2. ... Dc7 3. Te7:+!) 3. Te7:+! Ke7: 4. Lg5+ Kd6 (Na
4. . . . Ke8 5. De2+ Kf7 6. Ld5 + Kg6 7 De4+ Kg5: 8. Df4+ Kh5 9. Lf7 +
g6 10. Dh4 mat) 5. Ddl+ Kc7 6. Lf4+ Kb6 7. Dd6+ Ka7 8. De7+ Tc7
9. Le3+! (Najjedno-stavnije. U parti'll je odigrano 9. Lc7: 1 biiieli ie do-
bio) 9. ... Kb8 10. Dd8+ Tc8 11. Db6 mat. (Ravinski—Panov, Moskva
1943)
Br. 162: 1. Le6:! fe6 2. De6: Ld5 (Na 2. . .. Tf8 3. Tc7 Tf7 4. Db6
Dd5 5. f3 i bijeli dolbiva) 3. Df6: Kd7 (Do pobjede bijelog vodi takoder
3. . . . Tg8 4. Lg5 Lf7 5. Tc8! i 3. .. . Tf8 4. Dg6: + Tf7 5. Tc5 Td7 6. Lg5)
4. Te7:+ De7: 5. Dh8: i cmi je uskoro predao. Lisicin—Sorokin. Lenin-
grad 1933)
Br. 163: 1. Lg6:! hg6 2. Del Lh6 3. Dh4 Lg5: 4. Lg5: Dc3: 5. Tadl
Db4 6. Lh6 Da3 7. Lg7 De3+ 8. Tf2 i cmi je predao. (Kabaikadze—Biglo-
va, Rostov na Domu)
Br. 164: 1. e6! (S priijetnjom 2. Dh6 Kg8 3. e7. a prijeti i 2. ef7)
1. ... Sd6 2. Dh6 Tg8 3. Td6:I Dd6: 4. Dg7+! Tg7: (Poslije 4. Dg7+ cr-
ni je predao) 5. fg7+ Kg8 6. ef7+ Tf7: 7. Lf7: mat. (Zeljadinov—Ka-
ragadan. Prv. sah. khiba «Spartak*, 1953)
Br. 165: 1. b4! Lh6: (Hi 1. ... Dd6+ 2. Lf4 Dc6 3. Se7 Le7: 4. fe7
Te7: 5. Lg5 f6 6. Se5 s dobitkom, a dobro je i 3. Se5) 2. Dh6: Df8 3.
87
Sg5! Dh6: (Na 3. . . . Dg8 4. Se7) 4. Sf7: + Kg8 5. Sh6: + Kf8 6. 17. er-
п. predaje. (Lrs.cin—Ufimcev. Lenj'iingrad 1953)
Br. 166: 1. Tdl Lb7 (U korist bijelog je i 1. . . . Sf4 2. Lf3 Tb8 3.
Se4 s prijetnjom 4. g3) 2. g3 Dh6 3. Se6: Dh3 4. Sg5 Se3 5. Sh3: Sc2:
6. Tbl Le4 7. Tb2 Tac8 8. Lh6 Tfe8 9. f3 Lb7 10. Sf2 f6 11. Lb5 Te7 12.
e6 Sb8 13. d5 f5 14. Lg5. Crni predaje. (Samkovic—Zilber Riga 1953)
Br. 167: 1. Sh6+ Kf8 2. Tg7:! Kg7: 3. Dg4 + Lg5 (Ili 3. . . Kf6
4. c4 Da5 5. d5 ed5 6. Lg5 + s matom u dva poteza) 4. c4 Ddl: (Hi 4. . . .
Da5 5. d5!, a moguce je i 5. Lg5:) 5. Dg5: + Kf8 6. Le3 Dh8 7. Lc5 +
Ke8 8. Sg4 Kd7 9. Df4! (U partiji je igrano 9. Lb6 i za deset poteza je
crni predao) 9. .. . Tc7 10. Lb6 i bijeli dobiva, (Tolas—Soko^slii. Moskva
1950)
Br. 168: 1. Dc8:+ (Pravilna zrtva dame. Crni vrlo tesko moze po-
jacati poziciju topa na h6) 1. ... Tc8: 2. Tc8:+ Kg7 3. Tfcl Sd7 (Priie-
tJlo je 4. La3 i 5. Tlc7) 4. Tlc7 Lc7: 5. Tc7: Db4 6. Td7:+ Kg8 7. Sd3
Dd2 8. Lfl Tf6 9. La3 Tf7 10. Td8+ Kg7 11. Ld6 Da5 12. Le5+ Kh6 13.
Tg8 Da2: 14. h4! g4 15. Lf4+. Crni predaje. (Tarasov— Visit aneckiS, Riga
1950)
Br. 169: 1. ... Lg5! 2. f4 Lf4: 3. Tael Le3:+ 4. Le3: Tc3:! i crni
je ostao s dva pjesaka vi§e. (Loktev—Borisenko. Kiiev 1950)
Br. 170: 1. Sf5! Tfe8 (Na 1. . . . Tee8 2. Sh6+ Kh8 3. Df6 + i 4. Sf7: + )
2. Sh6+ (Jade od 2. Se7: + ) 2. ... Kf8 3. Df6 Sg7 4. Tef3 (S prijetnjom
mata) 4. ... Tc8 5. Sf7: Te6 6. Dg5 Sf5 7. Sh6 Dg7 8. g4. Crni predaie.
(Botvinik—Keres, Moskva 1952)
Br. 171: 1. Sh6+ gh6 2. Ld3 Te8 3. Dh7:+ Kf8 4. Lh6:+ Ke7 5. Tfel+
Se5 6. Lf4 Dd4 7. Te4 Db2: 8. Tael Le6 9. Le5: Le5: 10. Te5: (Kao irezul-
tat takticke operacije bijeli ima pjesaka vise i napad) 10. ... Kd6 11.
Dg7 Db4 12. Dg3 Kd7 13. Tdl Dd6 14. f4 Kc7 15. De3 Ld7 16. Le2 Te5:
17. fe5 Db4 18. e6! Le6: 19. De5+ Kc8 20. Dh8+ Kc7 21. Da8:. Crni preda-
je. (Pitksaar—Randviir, Tallin 1951)
Br. 172: 1. Te6:+! fe6 2. Dg6+ Ke7 3. Dg7+ i bijeli dobiva. (Kuba-
nek—Behune, CSSR 1950)
Br. 173: 1. h4 gh4 2. gh4 Kc3 3. Kbl Kd4 4. Kb2: c3+! (Najbolja san-
sa. Ako bi crni igrao 4. ... Ke4. onda 5. Kc3 i bijeli kralj uspijeva uni-
sJtiiti pjesake) 5. Kb3 c4+ 6. Kb4 c5+ 7. Ka3! (Samo tako. jer treba spri-
jeduti manevar Kd4—e3—d2) 7. ... Ke4 (Poslije 7. ... Ke3 8. h5! Kd2
9. h6 Kc2: 10. h7 Kbl 11. h8D bijeli dobiva) 8. h5! Kf5 9. Ka4 Kg5 10.
Kb5 i bijeli dobiva. (Grigorjev)
Br. 174: 1. Sf5! Tc7: 2. Se7:+ Kf7 3. Sf5 Lf5: 4. Tf5: Kg7 5. Tf6:
Td7 6. Te6 Tb8 7. h4 h5 (Spredava h4—h5—h6) 8. Tf5 Tb3 9. Tg5+ Kh7
10. Th5:+ Kg7 11. Tg5+ Kh7 12. Tgg6 Tc3: 13. h5 Tc4 14. Th6 + Kg8
15. Teg6+ Tg7 16. Td6: Ta4: 17. Td8+ Kf7 18. Thd6 Tg4 19. T6d7 + Kf6
20. Tf8+ Kg5 21. Tg7+ Kh4 22. h6 Tal+ 23. Kh2 Ta6 24. h7. Crni pre-
daje. (Geller—Kramer, Helsinki 1952)
Br. 175: 1. Lg5! Kg7 (Na 1. . . . f5 2. Th3. npr: 2. ... fe4 3. Se7+I,
ili 2. ... Dg7 3. Lh6 fe4 4. Se7+) 2. Sf6: (Mogude je i 2. Lf6: + ) 2. ...
Sf6: 3. Lf6:+ Kg8 4. Dg3 Dh5 5. h3 Kh7 6. d4 ed4 (Najbolja obrana je
6. Te8) 7. Dd6: d3 8. e5 Lb7 9. Td3: g5 10. Tg3 g4 11. Dd3+ Kh6 12. Tg4:
Td7 13. Dg3. Crni predaje. (Olafsson—Reicher, Skandinavija 1953)
Br. 176: 1. Lc5! (Poslije izmjene crnopoljnih lovaca bijeli zahvaca
tocku c5) 1. ... Tfe8 2. Tf2 (Sa diljem da se pripremi manevar Lg2—fl.
88
е2—еЗ i Tf2—с2) 2. ... Sd7 3. Le7: Te7: 4. Dd4 (Centralizira damn i spre-
cava 4. ... c5) 4. ... Tee8 5. Lfl Tec8 6. e3 Db7 7. Sc5 Sc5: 8. Tc5: Tc7
9. Tfc2 Db6 10. b4 (S prijetnjom b4—b5) 10. ... a6 11. Ta5! (Bi jeli uo'ca-
va pojavu novog objekta za napad) 11. ... Tab8 12. a3 Ta7 (Ili 12. . ..
Dd4: 13. ed4 Lc8 14. Td5:) 13. Tc6: Dc6: 14. Da7: i ostatak ie stvar teh-
n.ke. (Rubinstein—Salwe, Petrograd 1909)
Br. 177: 1. ed5! (Tim potezom pocmje taktidka operaciia. pomocu
koje bijeli uspijeva iskoristiti disharmonican polozaj crnih figura) 1. ...
ed5 2. Sd5:I cd5 3. Dd5: Sb6 (Nije bolje ni 3. . . . Tb8 4. Lb8: Sb8: 5 Dd8:)
4. Dd8: Td8: 5. Te7: i bujeli ima dva pjesaka vise. (Lisicm—Cernikov.
Lenjingrad 1939)
Br. 178: 1. e4! (Pomocu ove daleko proracunate kombinaciie bijeli
realizira svoju prednost iu mobilizacih snaga) 1. ... de4 (U korist bije-
log je i 1. ... Thd8 2. ed5 ed5 3. Te5!) 2. d5! Thc8 3. Sd4! Dd6 4. de6 +
Kg8 5. Td5 Dc7 6. Sb5: Da5 7. Tedl (S prijetnjom 8. e7 i 9. Td8 + ) 7. ...
e3 8. e7 ef2+ 9. Kf2: Te8 10. Td8+ Kg7 11. Tb8: Tb8: 12. Tel Te8 13.
Dd5 Ld2 14. Te2 Lb4 15. Dd7 Db6 + 16. Kfl Kf7 17. Sc7 Te7: 18. Te7: +
Le7: 19. De8 + i crni uskoro predaje. (Geller—Barcza, Budimpesta 1952)
Br. 179: 1. Sg3! fe5 2. Sf5 Df6 3. de5 h5 (Jos gore je 3. ... Df8 zbog
4. Dg6 i zatim 5. Td3) 4. Dh5: Df7 5. Dg4 Te6 6. Tf3 (S prijetnjom 7.
Th3) 6. ... Tg6 7. Dg6: (Prelaz u dobivenu konacniou) 7. ... Dg6: 8. Se7 +
Kf7 9. Sg6: Kg6: 10. g4 Sa6 11. Td7 Td8 12. f5+ Kg5 13. Tg7:+ Kh4 14.
e6!. Crni predaje. (Petrosjan—Pachman. Stockholm 1952)
Br. 180: 1. d5! (Pomak izoliranog pjesaka pojacava poziciin figura
i donosi bijelom materijalnu prednost) 1. ... Sb3: 2. de6! (Medupotez)
2. ... Db6 3. ab3 fe6 4. Sd4! Ld6 5. De6:+ Kh8 6. Sf3 Tad8 7. Lf4 Lf3:
8. Td6: Td6: 9. Dd6: Dd6: 10. Ld6: Te8 11. Te8: + Se8: 12. Le5 Lc6 13.
b4! (Sada su lovac i crni pjeSaci zauzeli neharmonican raspored) 13.... h5
14. f3 Kh7 15. Se2 g5 16. Kf2 h4 17. g3 hg3+ 18. hg3 Kg6 19. g4 (U na-
staloi poziciji crrti nema protivigru. Ako vuce crni skakac. onda ga on
mijenja za lovca) 19. ... Lb7 20. Ke3 Lc6 21. Sc3 Lb7 22. Se4 Ld5 23.
Sc5 Kf7 24. Sa6: Кеб 25. Lc3 La8 (Ne lilde 25. ... Sd6 zbog 27. Sc7 + ) 26.
Sc5+ Kf7 27. Se4 Kg6 28. Le5! Ld5 29. Sd2 Kf7. Crni predaje. (Boleslav-
ski—Kotov, Zurich 1953)
Br. 181: 1. ... Sf6! (Pirije svega crni zeli 'izmijeniti skakaca d5. Po-
slije 2. Sf6:+ Df6: bijelom bi bilo vrlo tesko zaSti’titi poziciju svoje du-
ge rohade) 2. g3 (Po cijenu zrtve pjesaka bijeli 'ima namjeru osloboditi
iz zatoceniStva lovca h2 i organizirati protivigru na kraljevom krilu) 2....
Se4: 3. Le4: Te4: 4. gf4 c6! (Sada se biijeli iskakad potiskuie na losiju
poziciju) 5. Se3 Da5 6. c4 (Prelaz u konafinicu ne olaksava poziciju bi-
jelog) 6. ... Dd2: 7. Td2: gf4 8. Sg4 Lg6! 9. Kai Tae8 (Sve erne figure
su zauzele idealne pozicije) 10. a3 (U koriisit crnog je 10. Td6: Tel+ 11.
Tdl T8e2!) 10. ... Tel+ 11. Tel: Tel:+ 12. Ka2 Lf7 13. Kb3 d5 14. Lf4:
dc4+ 15. Kb4 c3! 16. bc3 Te4+ 17. c4 Tc4:+ 18. Ka5 Tf4: 19. Td8+ Kh7
20. Td7 Le6. Bijeli predaje. (Morrison—СараЫапса. New York 1918)
Br 182: 1. d51 (PojaSanje pozicije lovca taktifikim putem) 1. ... ed5
2. e6 Tf8 3. Le5 Kd8 (U koriisit bijelog je i 3. . . . Tb7 4. Lb8: Tb8: 5.
Tc6:) 4. Kd4 Kc8 5. Lc7: Kc7: 5. Ke5 g6 7. e7 Te8 8. Кеб. Crni predate.
(Liliental—Makogonov, Moskva 1936)
Br. 183: 1. Ld5! (Poslije izmjene bjelopoljnih lovaca crni ostaje s lo-
sim crnopoljnim lovcem. U daljnjem toku bijeli provodi napad na za-
ostalog pjesaka d6) 1. ... Kh7 2. Le6: De6: 3. Td3 Tc7 4. Tedl Tf7 (Pri-
prema protivigru po f-liniji. Na 4. ... Tcd7 4. Td5 sa slijedecim Sc3—e4.
89
ЬЗ—Ь4, De3—d3 i c4—c5) 5. Se4 Lf8 6. Td5 Dg4 7. Tld3 (No ne 7. Sd6:
Ld6: 8. Td6: zbog 8. . .. Ddl:+!) 7. ... Le7 (PjeSak na d6 je osuden na
propast) 8. Sd6: Ld6: 9. Td6: Tdf8 10. De5:! (Najkraci put do pobjede)
10. ... Tf2: 11. Td7+ T2f7 12. Tf7:+ Tf7: 13. Td8 Tg7 14. De8 g5 15. Dh8+
Kg6 16. Td6+ Kf7 17. Dh6: Df5 18. Tdl Dc5 + 19. Kg2 De7 20. Tfl+ Kg8
21. Df6 De8 22. Df5 g4 23. Tf2 De7 24. Dd3 Tg5 25. Te2 Df8 26. De4 Tg7
27. Dd5+ Df7 28. Te6!. Crni predaje. (Smislov—Denker. SSSR—SAD
1946)
Br. 184: 1. Lb4! (S time se postize izmjena lovca f8, koji je va-
zan zastitnik kralj evog kirila) 1. ... g5 (U korist bi i elog ie 1. ... Lb4:
2. Sh6:! gh6 3. Th6:+ i 1. . . . Tg6 2 Lf8: Tf8: 3. Sh6: gh6 4. Th6: +
Kg7 5. Teh3) 2. Dg5: Tg6 3. Dh5 Se6 4. Lf8: Sf4 5. Lg7+ (Vrlo intere-
sanitan meduSah) 5. ... Kg8 (Illi 5. . . . Kh7 6. Dh6:+!) 6. Sh6: + Kg7:
7. Sf5+ Kf8 8. Dh8+. Crni predaje. (Smislov—Barcza. Budimipesta 1952)
Br. 185: Pozicija je -u kortst bijelog zbog toga jer ima forsiiranu va-
rijantu koja vodi do dobivene ikona&iice. 1. Th5:I Dh5: 2. Dh5: gh5 3.
f 5! ef5 4. Kf4 Te6 5. Kf5: Tg6 (Ili 5. . . . Kf7 6. Tg3 i 7. Tg5) 6. e6 Tg4
7. Ke5 Te4+ 8. Kd6 Td4: 9. Te3. Cmi predaje. (Capablanca—Eliskases.
Moskva 1936)
Br. 186: Nastala je pozicija u korist bijelog. jer ima si in ed ecu forsiranu
varijantu: 1. De5:I fe5 2. Tfl Tc8 3. Ldl Tc4 4. Lb3 b5 5. Lc4: bc4 6. b3 a5 7.
bc4 De7 8. Kg2 Da3 9. Tf2 De7 10. Tfl g5 11. Tf5 g4 12. c5 Dd8 13. c6 De7 14.
c7. Crni predaje. (Gusev—Averbah)
Br. 187: Crni je zaostao u mobilizaciji svojih borbenih snaga i zbog
toga su mu materijalni gubici neizbjefcni: 1. Df5! Tf8 (Hi 1. .. . 0—0 2. Lh6:I
gh6 3. Dg6+) 2. Dh7 g5 3. Se4! i 4. Sf6+ (Sokoljski—Koblenz, Kijevl944).
Poslije 1. Df5! crni je predao.
Br. 188: Nastala pozicija je u korist bijelog u vezi sa slijedecom vari-
jantom 1. Le7:! De7: (Ili 1. . . . Se7: 2. d5) 2. Sg6! fg6 3. Ld5: Tae8 4. Tel
Db4 5. Lb3 Tf6 (Botvinik je pokazao da je jaCe 5. . . . Lc8 sa slijedecim
udvajanjem topova po d-liniji) 6. Tadl Tef8 7. f3 Kh7 8. Dd2 Db6 9. Te5
Tf4 10. De3 T8f6 11. Dc3 Lc6 12. Dc5 Dc5: 13. dc5 T4f5 14. Tdel Te5: 15.
Te5: i uskoro je bijeli realizirao svoju pozicionu prednost. (Botvinik—Ala-
torcev)
Br. 189: Glavna zadaca bijelog je da pojaca raspored svojih figura i
to osobito lovca. 1. Ld3 h6 2. 0—0 0—0 3. f4! (Prille nego se prevede lovac
na d5 treba provesti f4-f5) 3. ... Sd7 (U korist bijelog je 3. ... ef4 4. ef4
zbog toga sto je crni zaostao u mobilizaciji snaga) 4. f5 Sf6 5. Se4! Dd8 6.
Sf6:+ Df6: 7. Le4 Tb8 8. Tadl b6 9. h3 La6 10. Ld5 i bijeli je postiigao svoi
cilj. Njegova poziciona prednost ne izaziva sumnje. (Botvinik—Kan. Le-
njingrad 1939)
Br. 190: Cmi moze iskoristiti lo§ polozaj bijelog kralja. 1. ... Dh4! 2.
Lf2 Df2:+ 3. Tf2: Tf2:+ 4. Kg4 Tg2:+ 5. Kh4 Tg6 6. Th2 f5 7. Df3 Th6+ 8.
Dh5 Th5:+ 9. Kh5: Td8. Bijeli predaje. (Keres—Estr in. Moskva 1941)
Br. 191: Bijeli moze iskoristiti los polozaj crnog kralja. 1. f5! Lc8 2.
Sg4 Df8 3. Tdfl Dg7 4. Dd6: gf5 5. ef5 Kh8 6. Tf3 Ta2 7. Tlf2 Tee2 8. Te2:
Te2: 9. Dd8+ Dg8 10. Dh4 Sg7 11. Sf6. Crni predaje. (Kotov—Ros sett о. SSSR
—Argentina 1954)
Br. 192: Bijeli mora dobiti pomodu napredovanja f-pje§aka, 1. Kf4 Kf7
(Beskorisno je davati Sahove) 2. f6! i Ta8-h8. Gubiitak crnog je neizbjezan.
U partiji Sit—Alalin. Rostov na Donu 1952, umjesto 2. f6! odigrano ie 2
Th8? Ta7: 3. Th7+ Kf6 s remijem.
90
Br. 193: Plan crnog sastoji se u pojafcanju pozicije kralja i u poti'skiva-
nju protivnickog 'kralja. 1. ... Кеб! 2. Tb3 (Prijetilo je 2. ... Tc3 + ) 2. ...
Kd5 3. Td3 f5 4. h3 h5 5. Ke2 (Ili 5. Td2 Tc3+ 6. Td3 Td3: + 7. Kd3 : a5) 5.\. u .
Td4: 6. Tc3 Te4+! 7. Kd2 (Ili 7. Kf3 g6) 7. ... h4! 8. Tc7 (Bolje je 8. gh4)
8. ... hg3 9. Tg7: Tf4: 10. Tg3: Ke5 11. Ke2 Tc4 12. Tg6 Ta4 13. Tg3 f4 14.
Tb3 Tc4 15. Kdl Ke4 16. h4 f3 17. Kel Kf4 18. h5 Tcl+ 19. Kf2 Tc2 + 20. Kel
Kg3 21. h6 Te2+ 22. Kdl Th2 23. a4 b4 24. Tb4: Thl+ 25. Kd2 f2 26. Tb8
flD. Bijeli predaje. (Marshall—Cigorin, Berlin 1905)
Br. 194: Bijeli dobiva zahvaljujuci interesantnoj kombinaciji: 1. e4!!
de4 2. d5+ Kf7 3. d6 ed6 (Na 3. . . . e3 4. d7) 4. Th8 Кеб 5. a8D Ta8: 6. Ta8:
Kf5 7. Kd5. Crni predaje. (Lisicin—Stoljar. Lerij ingrad 1955)
Br. 195: 1. ... g5! 2. fg5 d4+! 3. ed4 Kg3 4. La3 Kh4: 5. Kd3 Kg5: 6. Ke4
Kh4 7. Kf3 Ld5+. Bijeli predaje. (Kotov—Botvinik. Moskva 1955)
Br. 196: 1. ... Kf5 (U pairtiji je bilo odigrano 1. . . . Sd2 2. Kb4 Kf5 3.
Kc3! Se4+ 4. Kd4 i uskoro su se protivnici sporazumjeli na remi) 2. Sf3
Sg5! 3. Sh4+ Ke4 4. Kb3 Sf3 5. Sg6 Kf5 6. Se7+ Kg5 7. Kc2 h4 i pjesak je
nezadrzlv. (Botvinik—Simagin. Moskva 1955)
Br. 197: 1. Lf6: gf6 2. Sf7:! Kf7: 3. Dh7+ Ke8 4. f5 d4 (Otpornije je 4.
. . . e5) 5. fe6 Te6: 6. Lg4 Td6 7. ed4 Lc4: 8. Tdel + . Crni predaje. (Simagin—
Golobkov. Moskva 1950)
Br. 198: 1. Th5:+ gh5 2. Df4+ Kh7 3. Df5:+ Kh6 4. Lg5 + . Crni predaje.
(Cigorin—Kotrc, Prag 1896)
Br. 199: 1. Te2!. (Kohn—Steinitz)
Br. 200: 1. ... h6 (1. . . . Kh6 2. h5. ili 1. . . . Se6 2. De6: Ddl 3. Dd5) 2. e3.
Crni predaje. (Botvinik—Ragozin, Lenjingrad 1940) .
Br. 201: 1. ... Dbl (Ako sada bi'jeli igra 2. Sc5, onda slijedi 2. . . . g5 +
3. fg5 hg5+ 4. Kh5 Sc5: 5. Dg5: + Dg6+ 6. Dg6:+ fg6+ 7. Kg6: Sb3 i ko-
nacnica je izgubljena za bijelog) 2. f5 ef5 3. gf5 Db4: 4. f6 Da4: 5. fg7 Kg7:
6. Dgld- Sg5 7. e6 Db3 8. Dg2 fe6. Bijeli predaje. (Selocilin—Cehover, Le-
njingrad 1947)
Br. 202: 1. Sh7: Sh7: 2. Th5 ili 1. Sf7: Kf7: 2. Dh7:+ Kf8 3. Te7. (Kan—
Cehover, Moskva 1935)
Br. 203: 1. Th7:+ Sh7: 2. Dh6 Tg8 3. Thl. Crni predaje. (Mekaj—Raca-
§anu, Rumunjska 1950)
Br. 204: 1. Le7! h5 (1. ... Sd7 2. Td7:) 2. Lf6: + . Crni predaje. (Cigorin
—Lebedjev, Moskva 1901)
Br. 205: 1. ... De2 (Jedina obrana od 2. Lel + . Odmah gubi 1. . . . Df2
2. Lc7 g4 3. Ld8 + ) 2. Lc7 Df2 3. Ld6! (Iznudnica) 3. ... Df4+ (3. . . . De3)
4. g3+ Dg3:+ 5. Lg3: mat.
Br. 206: 1. ... Lf5! 2. Df5: (Ili 2. Dd4 Tad8) 2. .. . Sf3 + .
Br. 207: 1. .. . Lh3:! 2. gh3 Sh3:+ 3. Kg2 Tf3 4. Dd2 Dg4+ 5. Sfg3 Sf4+.
Bijeli predaje. (Abramavichis—Holmov. Vilnius 1950)
Br. 208: 1. Dg6! fg6 (1. . . . Tg8 2. Dh7:+ Kh7: 3. Th3 mat) 2. Sg6:+ hg6
3. Th3+ Dh4 4. Th4: mat. (Aljehin—Supiiku, Simultanka na slijepo 1945)
91

REALIZACIJA POSTIGNUTE PREDNOSTI
Kako se izgraduje plan igre?
Koji momenti i situacije utjecu u
borbi na njega?
Za izgradnju plana igre u otva-
ranju glavno mjesto se daje mo-
bilizaciji figura i centralnih pje-
saka, ali se moraju uzeti u obzir
i drugi strateski momenti, a, tako-
der, i taktidke mogucnosti.
Za izgradnju plana igre u sredi-
snjici i u konacnici primijenjuju
se:
1)	pojacanje pozicije figura i
potiskivanje figura protivnika.
2)	izmjena,
3)	pojadanje vlastite pozicije i
oslabljenje pozicije protivnika,
4)	ogranicavanje protivigre pro-
tivnika,
5)	takticki elementi i kombina-
cije.
Kod izgradnje strateskog plana
uzima se u obzir speoificnost situ-
acije koja nastaje. Ako pozieija
ima zatvoreni karakter, tj. nema
otvorenih linija, obicno se prilazi
pripremanju prod ora I podriva-
nja. U slucaju pjesackog majori-
teta na krilu ili u centru, strateski
plan igre izgraduje se s obzirom
na tu okolnost. Za borbu s pjesa-
ckim majoritetom protivnika na
jednom od dijelova fronte cesto se
primjenjuje blokada pjesaka. Pri
cvrstom polozaju u centru ili kod
nedostatka protivigre sa strane
protivnika moguc je napad na kri-
lima. Katkada se moze voditi us-
pjesno borba za dominaoiju na
otvorenoj liniji. U pojedinim slu-
cajevima potpuno je moguce da
se citava »vatra« usmjeri protiv
bilo kakve figure protivnika sa
ciljem da se je odreze od osnov-
nog mjesta borbe. Sve te osobitosti
razmatraju se u odgovarajucim
poglavljima.
Gotovo sve strateSke i taktidke
ideje primjenjuju se i u konacni-
cama. Od strateskih elemenata
najvise se primjenjuje pojacanje
pozioije figura i pjesaka, pri се-
ти se figure pojacavaju na racun
njihove centralizacije, a pjesaci
na racun njihovog napredovanja.
Osobiti znadaj ima pojadanje po-
zicije kralja, koje se postize pu-
tem njegovog prevodenja и cen-
tar, ili na one mjesto gdje se od-
vijaju odludujuce aktivnosti. Od
taktickih ideja jedino napad na
rohadu ne nalazi primjene и ko-
nacnici. Zato se и konacnicama
primjenjuje pat i druge remi-mo-
gucnosti. kao i igra na iznudnicu.
93
Znanje osnova konacnica je
krajnje neophodno. Kao prvo, nor-
malni tok partije obicno zavrSava
u konacnici, kao drugo, prelaz u
konacnicu moze biti potpuno neo-
cekivan. Moze se izvrsiti pomocu
pozicione kombinacije ili drugim
taktickim operacijama. Kao trece,
bez pravilnog razumijevanja osno-
va konacnice ne moze se nikako
ovladati ocjenom pozicije.
Sve pozicije, koje nastaju u
procesu sahovske borbe, mogu se
podijeliti u tri kategorije s gledi-
sta prednosti jedne ili druge stra-
ne:
1)	potpuno jednake pozicije,
2)	pozicije s malom prednoScu,
3)	pozicije s velikom predno-
scu, koja je dovoljui za pobjedu
U prvoj kategoriji bi se mogle
naci pozicije iz otvaranja i pozi-
cije nakon otvaranja, ako bijeli i
crni dgraju pravilno, bez gresaka.
Jednake pozicije mogu, naravno,
biti i u konafcnicama.
Druga kategorija obuhvaca one
pozicije, u kojima jedna od strana
vlada inicijativom, tj. postavljena
je nesto aktivnije nego druga. To
cemo razmotriti u poglavlju: »0u-
vanje inicijative« i »Obrana teskih
pozicija«.
Osnovnu paznju u cetvrtom di-
jelu knjige dat cemo pozicijama
trece kategorije, i to u prvom re-
du takvima gdje treba realizirati
pozicionu prednost. Pitanje zao-
stalosti u mobilizaciji r.naga ovog
puta necemo dotaci, jer se о to-
me vec govorilo u trecoj glavi.
Pitanje prelaza u konacnice raz-
matralo se u poglavlju о pozicio-
nim ‘'ombinacijama i u nekim
drugim.
Svaki sahista mora vladati teh-
nikom realizacije postignute pred-
nosti, jer nije dovoljno postici ini-
cijativu ili dobivenu poziciju —
treba znati realizirati postignutu
prednost, tj. postici pobjedu.
Osobito vazna sredstva pri re-
alizaciji postignute prednosti su
pojacanje pozicija figura i ogra-
nicavanje protivigre protivnika.
Npr. postizanje prednosti u sredi-
snjici cesto je vezana s borbom
na krilu. Katkad se pri tom posti-
ze izvjesna prednost, ali se zato
figure decentraliiziraju i zauzima-
ju lose pozicije. Prema tome, prije
nego sto se pristupi realizaciji, ne-
ophodno je pojadati lose figure,
ako tome ne smetaju okolnosti. S
druge strane, pri izboru plana re-
alizacije postignute prednosti tre-
ba izabrati takav put, pri kojem
protivnik ili je potpuno lisen pro-
tivigre ili je njegova protivigra
minimalna. Tehnika realizacije
prednosti nije uvijek na visini cak
i kod nekih majstora. To se uglav-
nom objasnjava aljkavim odno-
som prema protivigri svog »razbi-
jenog partnera« ili beskorisnim
zanimanjem s »krasnim idejama«.
94
REALIZACIJA PREDNOSTI U KONACNICAMA
Mozemo smatrati kao pravilo da
je u toku borbe osvajanje jednog
pjesaka dovoljno za pobjedu ako
se uspijeva prevesti partiju u ko-
nacnicu. Taj prelaz u konacnicu
znatno olaksava zadace jace stra-
ne zbog toga sto je protivniku
znatno, teze organizirati protiv-
igru.
Dosta je lako osigurati pobjedu s
pjesakom vise u jednostavnoj pje-
sackoj konacnici. Pobjeda se obi-
cno postize pomocu postepenog po-
jadavanja pozicije (napredovanje
slobodnog pjeSaka zajedno s kra-
Ijem) i potiskivanje kralja protiv-
niika sa centralnih pozicija. Ana-
logno stoje stvari i kod realizacije
krupne matenijalne prednosti, kao
npr. kvalitete vi§e, ili figure.
Poziciona prednost se u копаё-
nicama obidno iskazuje sa boljim
polozajem kralja i drugih figura
u usporedbi s protivnickim bor-
benim snagama. U vecoj pokret-
Ijivosti pjesaka, u postojanju uda-
Ijenog ili slobodnog pjesaka, ili u
harmonicnijem rasporedu figura i
pjesaka.
Br. 956
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli provodi takticku operaci-
ju koja je osnovana na odvlace-
nju. Razlog pojave ove takticke
operacije sastoji se u velikoj po-
kretljiivosti bijelih pjesaka: 1. f6!
gf6 (Na 1. ... g6 slijedi 2. hg6 hg6
3. Kc4 i bijeli osvaja pjesaka na
a7. Na 1. ... Ke8 slijedi 2. fg7 Kf7
3. h6 Kg8 4. Kc4) 2. g6! hg6 (Ili
2. ... Кеб 3. gh7) 3. h6 I pjeSak
prolazi u damu.
Br. 957
I. KLING i B. HORWITZ, 1851
Bijeli vuce i dobiva
Ova pozicija ilustrira borbu ve-
zanih pjesaka s izoliranim: 1. Kf4I!
Kb6 (Najbolja obrana. Ako cmi
igra 1. ... d5, onda slijedi 2. Ke5
h5 3. Kd5: h4 4. Ke4, ana 1. ...h5
2. Kg5 d5 3. Kh5: d4 4. Kg4, dok
drugi potezi crnog kralja idu sa-
mo na ruku bijelom, npr.: 1. ...
Kc8 2. b6) 2. Kf5! Kc7 3. Kf6! Kb6
4. Кеб 11 Kc7 5. Kd5 h5 6. b6+I!
(Ne 6. Ke4? h4 7. Kf3 d5) 6. ...
Kc8 (Ili 6. ... Kb6: 7. Kd6: h4 8.
c7) 7. Kd6: h4 8. b7+ (Moze se
igrati 8. c7 h3 9. Kc6 h2 10. b7
mat) 8. ... Kb8 9. c7+ Kb7: 10.
Kd7 i bijeli dobiva.
95
Br. 958
В. HORWITZ
Bijeli dobiva
U ovoj studiji bijeli ima branje-
nog slobodnjaka, zbog kojeg crni
kralj ne smije izaci iz kvadrata
g6-g8-e6-e8. S druge strane bijeli
kralj moze manevrirati samo u
okviru kvadrata pjesaka h6, (tj. u
predjelu h6-hl-cl-c6). Ocito je da
za pobjedu bijeli kralj mora osvo-
jiti pjesaka f6 ili pjesaka h6. Bi-
jeli kralj moze bez rizika doci do
tocke e6, ali u tom momentu crni
kralj ce braniti svog pjesaka s
polja g7. Kako postici pobjedu? U
pomoc nam dolazi taktika. Treba
pried kraljem na e6 u momentu
kada se crni kralj vec nalazi na
g7, a to ce prisiliti crnog da u tom
momentu pomakne svog pjesaka
h6 zbog iznudnice. Razradujuci tu
ideju moze se primijetiti da u je-
dnom trenutku, kada se crni kralj
nalazi na g8, bijeli kralj moze 'iza-
ci iz kvadrata pjesaka h6 odigra-
vsi na polje e7 s idejom uzimanja
pjesaka na f6 i provodenja u damu
g- ili f-pjesaka.
Ako uzmemo u obzir sve ove
cinjenice. moze se izgraditi i citav
plan: 1. Kf4! Ke8 (Crni mora ce-
kati, jer na 1. ... h5 slijedi 2. Kg3
Kg7 3. Kh3 i crni je u iznudnici)
2. Ke4 Ke7 3. Kd5 Kf8 4. Kd6 Kg8
(Ili 4. ... Kg7 5. Кеб h5 6. Kd5 itd.
s osvajanjem h-pjesaka) 5. Ke7I!
h5 (Na 5. . . . Kg7 6. Кеб!) 6. Kf6:
h4 7. g7 h3 8. Kg6 h2 9. f6 hlD
10. f7 mat.
Ako su pjesaci na razlicitim kri-
lima, jaca strana gotovo uvijek
realizira svog pjesaka vise. Cak i
u slijedecoj poziciji!
Br. 959
Bijeli dobiva
Dobiva i ako se pjesaci na c- i d-liniji
zajedno s bijelim kraljem premjeste za jednu
liniju и lijevo
Bijeli kralj je prikovan kod pje-
saka d4. Svejedno postoji put ka
dobitku: 1. Ke4 Kg4 2. h4 Kh5 3.
Kf4 Kh6 4. g4 Kg6 5. h5+ Kh6 6.
Ke4 Kg5 7. Kf3 Kh6 8. Kf4 Kh7
9. g5 Kg7 10. g6! (Samo tako! Po-
gresno bi bilo h5-h6) 10. ... Kh6
(Ili 10. ... Kf6) 11. Kg4 Kg7 12.
Kg5! d3 13. h6+ Kg8 14. Kf6 d2
15. h7+ Kh8 16. Kf7 dlD 17. g7+
s matom u dva poteza.
Neophodno je primijetiti da bi-
jeli postize pobjedu i u slucaju da
se kralj i pjesaci daminog krila
pomaknu za jednu liniju ulijevo
(tj. bijeli — Kc3, Pb4, g3, h2; crni
— Kh3, Pb5 i c4). Istina, put do po-
bjede ovdje je znatno tezi: 1. Kd4
Kg4 2. h4 Kh5 3. Ke3 Kg4 4. Ke4
Kh5 5. Kf4 Kg6 6. g4 Kg7 7. h5!
(Ako bi bijeli igrao 7. g5?, onda sli-
96
jedi 7. ... Kg6 s remijem) 7. ...
Kh6 (Sada bijeli mora predati po-
tez crnom, koristeci se metodom
triangulacije) 8. Ke4 Kg5 9. Kf3
Kh6 10. Kf4 Kg7 11. g5 K£7 12. g6 +
Kf6 (Ili 12. ... Kg7 13. Kg5, sto
skracuje citavo rjesenje) 13. Ke4!
Kg7 (Na 13. ... Кеб slijedi 14. h6)
14. Ke3! (Opet se koristi metoda
triangulacije) 14. ... K£6 15. K£4
Kg7 16. Kg5! (Pristup zavrsnim
operacijama) 16. ... c3 17. h6+
Kg8 (Hi 17. ... Kf8 18. Kf6 c2 19.
h7) 18. K£6! c2 19. h7+ Kh8 20.
Kf7 clD 21. g7+ Kh7: 22. g8D +
sa slijedecim 23. Dg6 mat.
Br. 960
KMOCH-VAN SHELTINGA
(Amsterdam 1936)
Bijeli dobiva
Bijeli ima udaljenog slobodnja-
ka, sto je, kao sto je poznato, ve-
lika poziaiona prednost u pjesa-
ckim konacnicama. Napredovanje
udaljenog slobodnjaka odvlaci
protivnidkog kralja, a kao rezultat
toga padaju pjesaci u njegovom
taboru. Ako bi sad bio bijeli na
potezu, onda bi poslije 1. Kf4 crni
morao predati. On nema obrane
od napredovanja h-pjesaka. Me-
dutim, na potezu je crni, i on igra
1. ... Kf5!, sto sprecava 2. Kf4.
Fine je ovu poziciju ocijenio kao
remi. Kasndje je, medutim, Botvi-
nik dokazao da i 1. ... Kf5! nije
dovoljno za remi: 2. Kf3 Ke5 3.
Kg4! (Ali ne 3. h5 Kf5 4. h6 Kg6)
3. ... Ke4! (Ako bi crni igrao 3.
... f5 +, onda slijedi 4. Kf 3) 4. h5
£5+ 5. Kh3! (To je nasao Botvinik,
Fine je gledao samo 5. Kg3? Ke3
6. h6 f4+ 7. Kg2 Ke2 8. h7 f3+ s
remijem) 5. ... £4 6. h6 f3 7. h7 £2
8. Kg2 Ke3 9. h8D.
Br. 961
STOLTZ—NIMCOVlC
(Berlin 1928)
Crni vuce i dobiva
Crni je uspio liskoristiti veliku
pokretljivost svojih pjesaka. 1....
£4!! 2. g£4+ (NiSta ne mijenja na
stvari 2. b6 Kd6 3. gf4 ili 2. a5
Kd6!) 2. ... Kd6!! (Sada se crni
pjesaci krecu sami) 3. a5 g3 4. a6
Kc7 5. Ke2 d3 + 6. Kd3: g2 i us-
koro je bijeli predao.
Navest cemo nekoliko primjera
topovskih konacnica s pjesakom
vise ili s pozicionom prednosdu:
Strategjja 1 taktika II
97
Br. 962
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dobiva bez muke: 1. Kb6
(S prijetnjom 2. Tb8 i 3. a7) 1....
Tbl+ (Do glavne varijante vodi
1. ... Ta2 2. Tb8 Tb2 + 3. Ka7)
2. Ka7 Kf7 3. Tb8! Tel (Ili 3. ...
Tai 4. Kb7 Tbl+ 5. Ka8 Tai 6. a7
Ke7 7. Kb7 Tbl+ 8. Kc6) 4. Kb7
Tbl+ (Ili 4... . Te7 + 5. Kb6 Te6 +
6. Ka5 Te5 + 7. Tb5 Te8 8. a7 Ta8
9. Ka6) 5. Ka8 Tel 6. a7 Te7 7.
Tb7I.
Mogucnosti obrane slabije stra-
ne mogu se vidjeti u slijedecoj
studiji:
Br. 963
V. RAUZER, 1926
Remi
Bijeli ne moze dobiti cak ako je
i na potezu. Npr: 1. Kb5 (Prijeteci
2. Tb8) 1. ... Tf5+! 2. Kb4 (Hi 2.
Kb6 Tf6+ 3. Kb7 Tf7+ i bijeli
kralj se mora vratiti) 2. ... Tf6!
(Iznova napada na pjesaka) 3.
Ta7+ (Ako bijeli igra 3. a7?, onda
slijedi 3. . . . Ta6 4. Kb5 Tai 5.
Kb6 Tbl+ 6. Kc6 Tai s remijem)
3. ... Kg6 4. Ta8 (Bijeli mora ne-
sto poduzeti, a nema sta. U slucaju
priblizavanja bijelog kralja pje-
saku, crni ce davati sahove po f-
-liniji) 4. ... Kg7 ili 1. Ta7+ Kg6
2. Kd5 Tf5+ 3. Ke4 Tf6 4. Ke5
Tf5+ 5. Кеб Tf6+ itd.
Posljednja dva dijagrama nam
na ovaj nacin ilustriraju cilj bije-
log i crnog. Ako je kralj slabije
strane odsjecen od pjesaka, onda
u vel'ikoj vecini slucajeva jaca
strana pobjeduje.
Br. 964
Bijeli dobiva
Crni kralj je odrezan po hori-
zontal! od bijelog pjesaka. U toj
poziciji crni je nemocan i ne
moze nista poduzeti. 1. ... Ta7 +
2. Kf8 Kf4 (Ili 2. ... Ta8+ 3.
Kg7 Ta7+ 4. f7) 3. f7 Kg4 4.
Tb5 Kf4 5. Kg8!.
98
Br. 965
Bifeli dobiva
I u ovoj konacnici crni nije u
stanju organizirati protivigru ko-
ja bi bila dovoljna za remi: 1.
... Ta8 + 2. Kc7 Ta7 + 3. Kc8
Ta8+ 4. Kb7 Th8 (Ili 4. . . . Td8)
5. Kc7 i bijeli dobiva.
Br. 966
Em. LASKER
Bijeli dobiva
Zasluzuje paznju ova Laskero-
va studija. Crni ne moze izbjeci
poraz, npr: 1. ... Ke8 2. Th8 +
Kf7 3. Kd7 Tai 4. d6 Ta7+ 5.
Kc6 Ta6+ (Ili 5. ... Кеб 6. Te8 +
sa slijedecim 7. d7) 6. Kc7 Ta7 +
7. Kb6 Td7 8. Kc6 Ta7 9. d7 ili
1. ... Kc8 2. Th8+ Kb7 3. Kd7
Tgl 4. d6 Tg7+ 5. Кеб Tg6 +
6. Ke7 Tg7+ 7. Kf6 Td7 8. Кеб
Tg7 9. d7.
Pogledajmo sada tipicne pri-
mjere realizacije dva pjesaka vi-
se. Cesto se susrece takav slucaj
kada kralj slabije strane ne sto-
ji na linijama po kojdma se kre-
cu pjesaci.
Br. 967
HOLZHAUSEN—NIMCOVlC
(Hannover 1926)
Crni dobiva
U ovoj poziciji crni pjesaci
mogu proci u damu bez pomoci
svog kralja: 1. ... g5 2. Thl Tg3
3. Kd4 g4 4. Ke4 Tg2 5. Kf4 h2.
Bijeli predaje. On je bespomocan
protiv manevra 6. ... g3 i 7. ...
Tgl. Neophodno je potcrtati odre-
denu zakonomjernost u pomaci-
ma crnog topa i pjesaka:
Prvo zadnji pjesak stiti pred-
njeg, zatim top brani polje na
koje treba doci prednji pjesak,
zatim se opet pomide prednji
pjesak, pa zadnji pjesak.
Konacnice u kojima nema to-
povskih pjesaka, a pjesaci su izo-
lirani, po pravilu vode do pobje-
de.
99
Br. 968
Remi
Ako premjestimo pjesaka b2 na c2, d2
ili e2, bijeli dobiva. Kod pjesaka na g6
umjesto na g7, takoder bijeli dobiva
Ovdje takoder ima i remi slu-
cajeva, ali to su zaista izuzeci.
Tako npr. pri pjesacima b2 i g7
bijeli moze dobiti ako crni ma-
nevnira topom s gl na g2. Kada
bijeli kralj dode na f6 sa ciljem
da oslobodi topa, slijedi serija
Sahova koja ga prisiiljava na od-
stupanje. Nista ne moze dati i
napredovanje b-pjesaka, a bilo
koji potez bijelim topom vezan
je s gubitkom pjesaka g7. Me-
dutim, ako se u poziciji ucine sa-
mo najmanje promjene, onda bi-
jeli dobiva. Ako je pjesak na c2,
d2, e2, odlucuje ishod borbe nje-
govo napredovanje zbog toga sto
je crni kralj prikovan na todka-
ma a7 i b7, a top ne smije na-
pustiti g-liiniju.
Kao primjer pogledajmo slucaj
s pjesakom na c2: 1. Kd3 Tg3 +
2. Ke4 Tg4 + 3. Kf3 Tg6 4. c4 Tgl
(Beskorisno je 4. ... Tf6+ 5. Ke4
itd. Bijeli kralj se sakriva od §a-
hova i crni top se svejedno mo-
ra vratitii na g-liniju) 5. c5 Tg6
6. c6+! (To je odlucujuci potez
Nije dobro 6. ... Kc6: zbog 7.
Tc8 + . Isto tako nije dobro 6. ...
Kc7 zbog 7. Ta8) 6. ... Ka7 7.
c7.
Ako bijeli pjesak stoji na po-
Iju g6, onda odlucuje 1. ... Kc7
(Sahovi samo pomazu bijelom
kralju da se dokopa tocke g7)
2. Kd4 Tg2 (Ili 2. ... Kd7 3. g7!
Ke7 4. Ta8 i dobiva zbog izmie-
ne topova) 3. Ke5 Kb7 (Ili 3....
Tb2: 4. Kf6, ali odlucuje i 4. g7
Tg2 5. Ta8) 4. Kf6 itd.
Br. 969
N. KOPAEV, 1951.
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je na potezu i dobiva.
1. Tf5+ Ka4 (Kod 1. ... Kc4
2. Th5 Td3 3. Kc8 bijeli jos lak-
se dolazi do pobjede. Na 1. ...
Kb4 2. Th5 dovodi do osnovne
varijante) 2. Ta5+! (Vazan me-
dupotez pomocu kojeg se crni
kralj zavlaci na b-liniju) 2. ...
Kb4 (Poslije 2. ... Ka5: 3. d8D +
biijeli forsirano osvaja pjesaka na
h2) 3. Th5 Td3! 4. Кеб ТсЗ+ (I-
nace slijedi 5. Th2:) 5. Kb6 Td3
6. Th4+ (Bijeli postepeno po-
tiskuje crnog kralja na 2. red
i priprema Th2:) 6. ... КаЗ 7.
Kc7 Tc3+ 8. Kd8 Tc2 9. Ke7 (Ci-
ni se da je izlazak kralja osuden
na propast, ali...) 9. ... Te2 +
10. Kd6 Td2+ 11. Kc6 Tc2+ 12.
Kb5! (U ovom manevru je za-
pravo citava ideja) 12. ... Tb2 +
13. Ka5 Td2 (Ili 13. . ,. Tb8 14.
Th2: Kb3 15. Td2) 14. Th3+ Ka2
15. Th2:.
100
Pjesak vise kad su lovci na
ploci, i to iste boje, cesto je do-
vol j an za dobitak.
Br. 970
Bijeli vuce i dobiva
Ako je crni na potezu — remi
Rezultat borbe zavisi od toga
tko je na potezu: 1. Kh7! Le5
2. Ld2 Ld4 3. Lh6+ Ke8 4. Lg7
Lc5 5. Lc3 Lf8 6. Lb4 (Odvlace-
nje), ili 6. Ld2 Kd7 7. Lh6 i bi-
jeli dobiva. 1. ... Kg8 osigura-
va remi zbog toga jer se ne mo-
ze pokolebati polozaj crnog kra-
lja.
Svaki Sahista mora znati izu-
zetnu studiju Grigorjeva:
Br. 971
N. GRIGORJEV, 1931.
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje se stvar poslije dugotraj-
ne borbe svodi na prethodni pr*i-
mjer, kod bijelog na potezu.
Bijeli vuce i dobiva: 1. Ld5
Kg5 (Ako crni igra npr. 1. ...
bb5, onda je zadaca bijelog zna-
tno jednostavnija, 2. Kd4! Kg5
3. Kc5 La6 4. Lc4 Lc8 5. b5 Kf6
6. Kd6) 2. Lc4 Lg4 (Poslije 2. ...
Lf3 3. b5 Kf6 4. Kb4 Ke7 5. Ka5
bijeli kralj se probija na polje
a7) 3. b5 Kf6 4. b6 (Na 4. Kb4?
ide 4. ... Ke7 5. Ka5 Lc8! s osii-
guranim remijem) 4. ... Lc8 (Na
4. . .. Lf3 ide 5. Kd4 Ke7 6. Ld5
Ld5: 7. Kd5: Kd7 8. Kc5) 5. Kd4
Ke7 6. Kc5 Kd7 (6. ... Lb7 7.
Ld5) 7. Lb5+ Kd8 8. Kc6 Ld7 +
9. Kd6 Lc8 10. Lc4! (10. Lc6 Lf5
11. b7 Lc8!! s remijem) 10. ...
Lb7 11. Le6 La6 (Na 11. ... Lg2
12. Ld5) 12. Kc6 Lc8 13. Lc4!
Ke7 (Ili 13. ... Lg4 14. Kb7 i bi-
jeli kralj prilazi polju a7) 14. Kc7
i pjeSak prolazi u damu.
Kod razno'bojnih lovaca reali-
zacija matenijalne prednosti nije
uvijek moguda (s jednim pjesa-
kom vise je rijetko i ostvariva).
Kao opce pravilo moze se sma-
trati da dva vezana pjesaka koji
su dosli do 6. reda (ili sa strane
crnog do 3. reda) osiguravaju po-
Br. 972
Bijeli dobiva
101
bjedu, ako u njihovom sastavu
nije krajnji pjesak.
Treba primijetiti da se nakon
pazljive pripreme na pretposljed-
nji red mora pomaknuti pjesak
koji moze stati na polje boje di-
jagonale neprijateljskog lovca.
Zbog toga u ovoj poziciji bije-
li treba pripremiti napredovanje
f-pjesaka. Pobjdda se postize na
dva naoiina: 1. Lc5 + Kg8 (Ili 1.
... Ke8 2. Kg5) 2. Ke5 Le8 3.
Kd6 Kf8 4. Kc7 + Kg8 5. Kd8
Lg6 6. Ke7 Lh5 7. f7+ ili 1. Lc5 +
Kg8 2. Kg5 Le8 3. La3 (Bijeli
igra na iznudnicu) 3. ... Kh8 4.
f7 Lf7: 5. ef7 Kh7 6. f8T.
U konacnioama s pjesaaima koji
su postavljeni na 5. i 6. redu rezul-
tat borbe u mnogome zavisi od
pozicije kralja.
Br. 973
S. TARRASCH, 1921.
Crni vuce i remizira
Ako je bijeli na potezu — dobiva
Crni, ako je na potezu, lako
postize remi s 1. ... Кеб 2. Kd4
Lb2+. Ako je u pocetnoj pozici-
ji bijeli na potezu, onda do po-
bjede vodi 1. Kd5 sa slijedecim
2. e6 + .
Naravno, katkada se uspije do-
biti i materijalno jednaka konac-
nica s raznobojim lovcima, kori-
steci, npr. uznapredovale pjesake.
Br. 974
ROSENBACH—ANDRESCU
(Zensko prv. Rumunjske, 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je dobio poslije 1. g8D+!
(Da bi odvukao lovca) 1. ... Lg8:
2. Kg6 (Sada crni nema obrane
od Kg6—g7) 2. ... a3 3. Ld2
Lh7 + (Posljednji pokusaj. Crni
se nada da ce patirati bijelog
kralja u kutu) 4. Kh7: Kf7 5. Lc3
a2 6. Lb2 b4 7. Lal b3 8. Kh8
(Dosljednije je 8. Lb2) 8. ... Kg6
9. h7 Kf7 10. Lg7 alD 11. Lal:
Kf8 12. Lb2 Kf7 13. La3. Crna
predaje.
Br. 975
SOLOMENKO—BESMERTNI
(Sverdlovsk 1952)
Crni vuce i dobiva
102
Br. 977
Crni je izvanredno iskoristio
malu materijalnu prednost za-
hvaljujuai poziicionoj prednosti.
1. ... Kh4 2. Kf2 Ld4 + 3. Kfl
Kg3 4. Lg8 h5! (Plan crnog sa-
stoji se u izmjeni pjesaka na kra-
Ijevom krilu, sto bi dozvolilo kra-
lj u probijanje do pjesaka na a3)
5. Lf7 g5! 6. Le6 c6! (Odlican po-
tez, koji oduzima bijelom tocku
d5) 7. Lc4 g4 8. hg4 hg4 9. fg4
Kg4: 10. Le6+ Kg3 11. Lc4 Lf2!I
12. Le6 f3!I 13. gf3 Kf3: 14. Lg8
Ke3 i dalje je jednostavno. Crni
kralj se prevodi na tocku b2 i bi-
jeli mora poloziiti oruzje.
Vrlo su slozene konacnice sa
skakacima. Realizacija dva pjesa-
ka vise, koji su vezani i slobodni,
obicno ne predstavlja osobiti
problem.
Br. 976
Bijeli dobiva
1. Sb6+ Kc7 2. Kc5 (S prije-
tnjom 3. e6 i 4. d6 + ) 2. ... Sf5
3. d6 + Kd8 4. e6 Ke8 5. Sd5!
(Ako sada crni igra 5. ... Kd8,
onda 6. e7+ sa slijedecim 7.
Sf6+) 5. ... Sg7 6. Sf6+ Kf8 7.
e7+ Kf7 8. e8D+ Se8: 9. Se8:
Ke8: 10. Kc6 Kd8 11. d7. Crni
predaje.
I. KLING, 1867.
Bijeli dobiva
Ovo je tipican primjer konac-
nice s jednim pjesakom. 1. Sb4
Kc5 2. Sd3+ Kd5 (Ne ide 2. ...
Kb5 ili 2. ... Kc6 zbog 3. Se5 + .
Kod drugih odstupanja crnog
kralja bijeli igra 3. Sf4) 3. Sf4 +
Kc6 (Bez obzira kako igra crni,
on nije u stanju sprijeciti mane-
var Sf4—g6—f8) 4. Sg6 Kd5 (Ako
crni igra 4. ... Kc7, onda 5. Sf8!
Sb8 6. Se6 + , a na 4. . . . Kc5 od-
lucuje 5. Sf8! Se5 6. Ka8! Sc6
7. Se6+ sa slijedecim 8. Sd8!) 5.
Sf8! Se5 6. Kb6 Sc6 7. Kc7! (Ovaj
potez je predlozen od autora i
mnogo stkracuje rjesenje studije)
7. ... Sb4 (Ili 7. .. . Kc5 8. Sd7 +
Kd5 9. Se5! Sb4 10. Kb5) 8. Sd7!
Sc6 (Ne pomaze 8. ... Sa6+ 9.
Kb6, ni 8. ... Kc4 9. Kb6 Sd5 +
10. Ka5! Sb4 11. Se5+!) 9. Se5!
Sb4 10. Kb6 i pjesak prolazi u
damu. Varijante: 1. ... Kc7 2.
Sd5+ Kd6 3. Sb6 i bijeli dobi-
va, ili 1. ... Ke7 2. Sd5+ Кеб
3. Sb6 Se5 4. Ka8 Sc6 5. Sc4 sa
slijedecim 6. Sa5!, ili 1. ... Ke5 2.
Sd3+ i borba se svodi na razmo-
trene varijante, jer ne ide 2. ...
Ke4 zbog 3. Sc5 + . Jednom rije-
cju, bijeli skakac prelazi preko
polja f4 i g6 na polje f8.
103
Br. 978
AFANASJEV—-EFIMOV
(SSSR 1952)
Br. 979
BARCZA—SIMAGIN
(Moskva—Budimpesta 1949)
Bijeli dobiva
Crni vuce i dobiva
Bijeli je dobio zahvaljujuci bo-
Ijem rasporedu figura i vecoj po-
kretljivosti slobodnih pjesaka: 1.
... Kh4 (Ili 1. ... Sa6 2. Sd7!
Kh4 3. Ke5, s varijantama 3. ...
Sb4 4. Kd6 Sa6 5. Sc5 Sb8 6. Kc7,
ili 3. ... Kg3 4. Kd6 h5 5. Sc5
Sb8! 6. Kc7 h4 7. Kb8: h3 8. Ka7
h2 9. b8D + , ili 3. ... Kg4 4. Kd6
h5 5. Sc5 Sb8 6. Kc7 h4 7. Kb8:
h3 8. Ka7 h2 9. Sd3! Kf3 10.
b8D) 2. Кеб Kg3 (Ako 2. ... Kg5,
onda 3. Kd6 Kf5 4. Kc7 Sa6+ 5.
Kb6 Sb8 6. Ka7) 3. Kd6 (Tocni-
je je 3. Sd7! SaG 4. Kd6 h5 5.
Sc5 Sb8 6. Kc7 h4 7. Kb8: h3 8.
Ka7 h2 9. b8D+ i bijeli dobiva.
U partijii je to postigao znatno
kasnije).
Ovaj primjer pokazuje vaznost
centralizacije figura i pokretlji-
vosti pjesaka. Materijalna stra-
na je na strani bijelog, ali do-
biva crni: 1. ... Sc3! 2. Kel Kd4
(S prijetnjom 3. ... Ke3) 3. Kd2
Se4+ 4. Kcl Sd6! (Analiza po-
kazuje da je crnom vazno ne pre-
pustiti bijelog skakaca na b5,
npr: 4. ... d2 + 5. Kc2 Ke3 6.
Sb5! Ke2 7. Sd4 + , ili 4. ... Ke3
5. Sb5!) 5. Kd2 (Ili 5. Sc6 + Kc3!
6. Se7 d'2 + 7. Kdl Se4 8. Sd5
Kc4!! 9. Se3+ Kd3 i mat je u
slijedecem potezu) 5. ... Sc4 +
6. Kcl d2+ 7. Kc2 Ke3 8. Sb5
(Ovdje crnog spasava taktidki
element — odvlacenje) 8. . . .
Sa3+!. Bijeli je predao zbog va-
rijante 9. Sa3: Ke2 i 10. ... dlD.
Svaki sahist mora znati sve de-
talje teoretske pozicije na dija-
gramu br. 981. Prije toga p ogle-
da jmo pnimjer br. 980.
Ovdje je crna dama pomocu
vezivanja po dijagonali sprijeci-
la promociju pjesaka u damu.
Medutim, bijeli ima jednostavan
put do pobjede zahvaljujuci lo-
se postavljenom crnom kralju:
104
Br. 980
Bijeli vuce i dobiva
1. Kh7 Dhl+ (Neophodno je da-
vati sah zbog toga sto se veziva-
nje na 7. redu — 1. ... Dd7 —
parira jednostavnim odgovorom
2. Dg7+!) 2. Dh6! De4 + 3. Kh8!
De5 + 4. Dg7.
Iz ovog primjera moze se -iz-
vudi zakljucak, da kralj slabije
strane ne smrije stajati na veli-
koj dijagonali koja ide pokraj
pjesaka.
Br. 981
Bijeli vuce i dobiva
Ova pozicija se razlikuje od
primjera koji smo razmotrili sa-
mo zbog nesto boljeg polozaja cr-
nog kralja. Medutim, i ovdje cr-
ni trpi poraz: 1. Kh7! Dhl+ (Na
1. ... Dd7 slijedi 2. De4+! i 3.
Kg8!) 2. Kg7! Dal+ 3. Kg8! Da2
4. Db6+ (Jos je jednostavnije
4. Dc6!) 4. ... Kc3 5. Kg7! Dg2+
6. Dg6 Db7 7. Kg8 Dd5 i sada,
kad je crni kralj zavucen na c3,
bijeli lako dobiva: 8. Kh7 Dhl +
9. Dh6 De4 + 10. Kh8 De5 + 11.
Dg7. Medutim, opcenito damske
konacnice s pjesakom vise ne do-
biva ju se uvijek.
Pogledajmo nekoliko konacni-
ca, u коjima protivnicke strane
raspolazu s razliditim figurama.
Br. 982
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dobiva ovako: 1. Dd24-
Kal 2. Dc3+! Ka2 3. Db4 ili 1.
Dd2+! Kbl 2. Db4 + Ka2 3. Ke7!.
Zahvaljujuci prevodenju dame na
tocku b4 bijeli osvaja pjesaka i
partiju. Moze li crni sprijeciti
prevod dame? Ne, tu ne moze!
Poslije 1. Dd2+! Kb3 pobjedu
daje 2. Del! Ka2 3. Ke7.
Poucan je slijedeci primjer:
Bijeli je zavrsio borbu vjecnim
sahom, a mogao je dobiti pomo-
<5u 1. Ke3 Lc2 2. Dg7+ Kb3 3.
Kd2 blD 4. Dc3+ itd.
105
Br. 983
DASETKU—KALOMERESCU
Dama ne dobiva uvijek protiv
dva pjesaka, ako su oni uznapre-
doval'i do 6. i 7. reda (ili 3. u 2.
reda).
Br. 984
I. KLING i B. HORWITZ, 1851.
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dobiva zahvaljujuci bli-
zini svog kralja: 1. Dh6+ Kd3
2. Dd6 + Kc3 (Ili 2. ... Ke3 3.
Dc5+ Ke4 4. Dc2+ Ke3 5. Dc3 +
ili 2. ... Ke3 3. Dc5+ Kf3 4.
Dc3 + ) 3. Dc5 + Kd3 4. Dc2+ Ke3
5. Dc3+ Kf2 6. Dd2:.
Ako jedan od pjesaka forsira-
no pada, onda u mnogome zavi-
si od toga da li kod slabije stra-
ne ostaje topovski ili lovcev pje-
sak.
Br. 985
I. BERGER, 1921.
Remi
1. Dd8+ Kc3 2. Da5+ Kb2!
(Najjednostavnije rjesenje. U slu-
caju 3. Dd2: Kbl nastaje teoret-
ski remi) 3. Db4+ Kcl (Jos je-
dnostavnije je 3. ... Ka2!) 4.
Da3+ Kbl (Moguce je i 4. ...
Kdl 5. Da4 Kel!) 5. Db3+ Kcl.
Br. 986
Bijeli dobiva
1. ... Ld3 2. h6 Lc2 3. h7 i
bijeli lako dobiva. Prema tome,
106
kod polozaja bijelog kralja na
f6, crni kralj ne smije biti odre-
zan topom po g-liniji od pjesa-
ka. Ako je bijeli kralj na h6
ispred pjesaka, situacija je sa-
svim bezopasna. Medutim, nepo-
godnost direktne opozicije kra-
Ijeva potvrduje takoder pozici-
ja Lekena.
Br. 987
LEKEN, 1858.
Bijeli dobiva
1. ... Lc2 2. Tc7 Lb3 3. Tc8 +
Lg8 4. Kg5 Kg7 5. Tc7+ Kh8
(Najbolja obrana. Lose je 5. ...
Kf8 zbog 6. h6, i 5. ... Lf7 zbog
6. h6+ Kg8 7. h7+ Kh8 8. Kh6!)
6. Kg6 La2 (Ili 6. . . . Ld5 s na-
mjerom da u slucaju 7. h6??
ucini remi pomocu 1. ... Le4 + ,
sto se bijeli parirati igrajuci 7.
Th7+ Kg8 8. Te7 Kh8 9. h6 Lc4
10. h7 ili 7. Th7+ Kg8 8. Tc7
Kf8 9. Kf6! Kg8 10. h6! Lc4 11.
h7+! Kh8 12. Kg6 Ld3+ 13.
Kh6) 7. Th7+ Kg8 8. Tb7! Kh8
9. h6! Lc4 10. h7 Ld3+ 11. Kh6
i bijeli dobiva. Treba primijeti-
ti da je Lekenova pozicija dobi-
vena i kod polozaja pjesaka na
poljima h2, h3, h4 i h5.
Br. 988
B. GURETZKY—KORNIC
(1887)
Bijeli dobiva
Ova pozicija se dugo vremena
smatrala za remi, ali je kasnije
naden vrlo linteresantan put do
pobjede. Navodimo jedn-u od va-
rijanata: 1. ... Ld3 2. Tg3! Lc2!
(Lovac ne smije napustiti dija-
gonalu bl—h7, jer tada, npr. na
2. ... Lc4, slijedi 3. Kh7! Le2
4. Tg5 Ld3+ 5. Kh8 Kf7 6. h5
i bijeli dobiva bez muke) 3.
Tf3+! Kg8 4. Tc3! Lbl (Na 4.
... Le4 5. Tg3+ Kf7 6. Kg5, ili
na 5. ... Kf8 6. Kg5, ili na 4.
... La4 i 4. ... Ldl crni gubi
zbog 5. Tg3+ Kh8 6. Tg7 li na-
staje Lekenova pozicija, ili 5.
Tg3+ Kf7 6. Tg7+ Kf6 7. Tgl
sa slijedecim 8. Tfl) 5. Tg3+!
Kf7 6. Tg7+ Kf6 (6. ... Kf8 7.
Tg5) 7. Tgl Ld3 8. Tg3 Le4 9.
Tg4 Lf5 10. Tf4 Ke5 11. Tf2 Kf6
12. h5 Кеб 13. Tf5: itd.
Pogledajmo i slijedeci primjer:
Neophodno je pojacati pozici-
ju vlastitog kralja i potisnuti
protivniickog kralja. 1. Th5+ Kc6
(Ili 1. . . . Le5 2. Tg5! Kd6 3. Kc4
Ld4 4. Tg6+ Kd7 5. Kd5, sa sli-
jedecim 6. Tc6 i 7. Tc5:!) 2. Kc4
107
Br. 989
Bijeli dobiva
Lgl 3. Th6+ Kc7 4. Kd5 i crni
nema obrane od manevra 5. Tc6,
6. Tc5: itd.
Top protiv lovca ili skakaca
s pjesacima u vecini slucajeva
sigurno dobiva.
Br. 990
Bijeli dobiva
1. Th4+ (S idej-om potiskiva-
nja crnog kralja na 5. red) 1.
... Kf5 (Kralj treba biti cim
blize pjesacima, jer u namjere
bijelog ulazi zrtva topa za lov-
ca i pjesaka, sa slijedecim do-
bitkom u nastaloj konacmici) 2.
Kf3 Ke5 (Poslije 2. ... Kg5 3.
Th8 Kf5 4. Th5 + Кеб ili 4. Th5 +
Lg5? 5. Tg5:+! Kg5: 6. Ke4 Kf6
7. Kd4: bijeli .svakako zahvaca
tocku e4, a u posljednjoj vari-
janti odmah postize lako dobive-
nu poziciju) 3. Th5+ Кеб 4. Ke4
Lgl 5. Th6+ Ke7 6. Ke5 (Cini
se da je sada dobitak vrlo bli-
zu. Ipak, da bi se to postiglo,
treba dati topa za lovca i pje-
saka. Medutim, crni kralj moze
zauzeti opoziciju s remijem, npr:
6. ... Kd7 7. Td6+ Ke7 8. Td4:?
Ld4:+ 9. Kd4: Kd6. Prema to-
me crni kralj mora biti potisnut
jos dalje) 6. ... Kd7 7. Kd5 Ke7
8. Te6+ Kd7 (Ako crni igra 8.
. .. Kf7, onda ide 9. Te4 sa sli-
jedecim 10. Td4:) 9. Tg6 Le3 10.
Tg7+ Kd8 11. Кеб Lf2 12. Kdff
Kc8 (Boljega nema. Ne ide 12.
... Ke8 Zbog 13. Te7 + , npr: 13.
... Kf8 14. Te4 Kf7 15. Kd5 sa
slijedecim 16. Td4:, lili 13. ... Kd8
14. Tf7 Lg3+ 15. Kd'5) 13. Tc7+
Kb8 (U slucaju 13. ... Kd8 sli-
jedi 14. Tf7) 14. Tc4 Kb7 15. Kd5
Kb6 16. Td4: Ld4: 17. Kd4: Kc6
18. Ke5 i bijeli provodi pjesaka
u damu.
Sahisti-prakticaru vrlo je ko-
risno poznavati staru poziciju
Zajraba.
Br. 991
ZAJRAB, IX vijek
Bijeli vuce i dobiva
108
1. ТеЗ! Sgl 2. Kf5! (Bijeli igra
na to da preda potez protivni-
ku. Na 2. Kf4 Kd4!) 2. ... Kd4
(Inace 3. Kg4 i 4. Tel) 3. Kf4 К
po volji 4. Kg4 (Moze, naravno,
i 4. Kg3) 4. ... Kd4 5. Tel i bi-
jeli dobiva.
Br. 992
Bijeli dobiva
Bijeli dobiva prelazom u pje-
sacku konacnicu: 1. Tb7! Kf8 2.
Te7:! Ke7: 3. Kh5 Kd6 4. Kh6!
Kd5 5. Kg7 Ke5 6. Kg6 Kd6 7.
Kf6:.
Br. 993
TARRASCH—RETI
(Bad Kissingen 1928)
Ako pjesaci nisu blokirani, on-
da je zadatak jace strane jedno-
stavniji.
Bijeli je kapitulirao poslije 1.
... Kf6 2. Sh3 Tb3+ 3. Kg2 (Ne
ide 3. Kg4 zbog 3. ... h5+) 3.
... Kf5 4. Sf2 Kf4 5. Sh3 + Kg4
6. Sf2+ Kh4: 7. Se4 ТеЗ 8. Sf2
Tg3+ 9. Kh2 h6 10. Se4 Tg4 11.
Sf2 Tg7 12. Se4 Kg4 13. Sf2+
Kf3 14. Sh3 Tg2+ 15. Khl Ta2.
Koliko je vazno znanje i razu-
mijevanje konacnica, pokazuje
nam kraj slijedece partije:
Br. 994
TAJMANOV—BRONSTEJN
(Lenj ingrad 1946)
Bijeli dobiva
Crni dobiva
U toj poziciji partija je bila
prekinuta. Medutim, bez obzira
na domacu analizu, Tajmanov
nije uspio dobiti. Poslije 1. Ta7 +
Kg8 protivnici su se sporazumje-
li na remi. U svojem clanku
(»Smjena na saveznom sahov-
skom sampionatu«, br. 13, 1947.
g.) Tajmanov pise da je tek po-
slije zavrsetka partije znao kako
je trebao igrati.
Do dobitka bijelog je vodilo
1. Ta7+ Kg8 (Ako bi crni igrao
1. ... Kh6, onda ide 2. Tb7 Sg7
109
3. Tb3 Sh5 4. Th3 Kg7 5. f5! Kf7
6. f6!, ili 5. f5! Sf6 6. Tg3 Sd7 +
7. Кеб Sf8 + 8. Ke7 Kg8 9. f6!,
ili 2. ... Sg3 3. Tb3 Sh'5 4. Th3!,
ili 2. ... Sg3 3. Tb3 Se2 4. Te3!t
sa slijededim 5. Kf6) 2. Tb7 Kf8
(Nista ne mijenja ni 2. ... Kh8)
3. Td7! Kg8 (Na 3. ... Ke8 4. Th7
Kf8 5. f5!) 4. Кеб! Sf4:+ (Na
4. ... Kf8 ide 5. Tf7+! Ke8 6.
Tf6!!, a na 4. ... Kf8 5. Tf7 +
Kg8 6. KeV Kh8 7. Kf8 Sg3 8.
Tg7 Sf5 9. Tg6:) 5. Kf6 g5 6. Kg5:
Se6+ 7. Kf6! Sf4 8. Td4! Sh5 +
9. Kg6 Sg7 10. Td8 + .
Ako bi crni igrao 5. ... Sh5 +
6. Kg6: Sf4+ 7. Kg5! (Tu je po-
gresno preporuceno od strane
Tajmanova 7. Kh6 zbog toga jer
Ы 7. ... Se6 8. Te7 Sf8 9. Tg7 +
Kh8 10. Tgl vodilo ne u teo-
retski dobivenu poziciju — po
tvrdnji Tajmanova — nego sa-
mo do remija, npr: 10. ... Sd7!
11. Kg6 Kg8!) i dalje 7. ... Se6 +
8. Kf6 Sf8 9. Td8, ili 7. . . . Se6 +
8. Kf6 Sf4 9. Td4! Se2! 10. Tc4!
i skakac pada, ili 7. ... Se2 8.
Td3! Scl 9. Tc3 Se2 10. Tc4, ilii
7. . . . Sg2 8. Te7 Kf8 9. Te2, ili
7. ... Sh3+ 8. Kg4 Sf2+ 9. Kf3
Sh3 10. Td5!.
Gubitku vodi takoder i 5. ...
Kh8 6. Td4! g5! 7. Td7!, npr. 7.
... Kg8 8. Kg5:, ili 7. ... Sh3 8.
Kg6 Sf4+ 9. Kg5: Se6+ 10. Kf6!
Sf4 11. Td4, ili 7. ... g4 8. Td4!
Sg2 9. Tg4: Se3 10. Te4 Sd54-
11. Kf7.
Interesantan je sludaj borbe
topa protiv pjesaka u slijedecem
primjeru:
Ako bijeli igra 1. Kd6, onda
1. ... Kc4 2. Кеб (Ili 2. Tcl +
Kd3 3. Кеб b3 4. Kb4 b2 5. Thl!
Kc2 6. Th2+ Kcl 7. Kc3 blS-H
s remijem) 2. ... ЬЗ 3. Ke4 Kc3
4. Ke3 Kc2 5. Thl b2 6. Th2 +
Kb3! i mimi ishod borbe se ne
Br. 995
AMELUNG—EPLER
(Riga 1909)
Bijeli vuce i dobiva
moze izbjeci. Pravilno je 1. Kb7
(Sa ciljem da se protivniku pre-
da potez) 1. ... K©4 (1. ... Kc5
2. Ka6 Kc4 3. Ka5, ili na 1. ...
Ka5 2. Коб Ka4 3. Kc5, ili 1. ...
Ka4 2. Коб ЬЗ 3. Кеб Ka3 4. Kc4
b2 5. Kc3 s dobitkom u svim va-
rijantama) 2. Каб ЬЗ 3. Ka5 Kc3
4. Ka4 b2 5. Ka3 i pjeSak pada.
Br. 998
R. RETI, 1928.
Bijeli vufe i dobiva
U Retijevoj studiji ima znatno
vise preciznosti. Do dobitka bi-
jelog vodi 1. Td2 <Ili 1. Td3) 1.
... d4 2. Tdl! Kd5 3. Kd7! i na-
110
staje pozicija koja je analogna
partiji Amelung—Epler.
Pogledajmo jos druge varijan-
te: Zbog cega bijeli ne moze od-
mah igrati 1. Tdl?. Pokazuje se
da u toj varijanti kod tocne igre
crni postize remi: 1. ... d4! 2.
Kdl Kd5! 3. Kcl (Ili 3. Ke7 Ke5
4. Kf7 Ke4 5. Кеб d3! 6. Kd€
Ke3 7. Kd5 Ke2 8. Tai d2, ili
3. Ke7 Ke5 4. Tel + Kf4 5. Kd6
d3 6. Kd5 d2 7. Tai Ke3 s re-
mijem u svim varijantama) 3.
... Kc5! 4. Kbl (Ili 4. Kd7 Kd5!,
ili 4. Tcl + Kb4 5. Kd6 d3 6. Kd5
d2 7. Tai Kc3 8. Ke4 Kc2) 4. ...
Kc4 5. Коб d3! 6. Kd6 КсЗ 1.
Kd5 Kc2 8. Tai d2. Najintere-
santniji su potezi u remi-vari-
jantama Retijeve studije — 3.
... Кеб! i 3. ... Kc5!. Bilo ka-
ko drugadije da je odigrao cr-
ni — mogao je izgubiti: 3. ...
Kc4? 4. Kd6 d3 5. Ke5 КсЗ 6.
Ke4 d2 7. Ke3 i dobiva. Treba
primijetiti da u varijanti 1. Tdl?
d4 2. Kd7 Kd5 niista ne donosi
bijelom 3. Tai d3! i 3. Td2 Kc4!
4. Kd6 КсЗ!, jer napadom na to-
pa crni dobiva vrlo vazan tem-
po.
Br. 991
Bijeli vuce i dobiva
Crni neizbjezno gubi poslije 1.
Tc5!. Sada su kralj i pjesak raz-
dvojeni. Na 1. ... 13 bijeli od-
govara 2. Tc3 12 3. Tf3+ s osva-
janjem pjesaka.
Br. 998
M. BOTVINIK, 1944.
Bijeli dobiva
Vrlo korisna je ova Botvini-
kova studija: 1. ... Ld2 (Ako bi
crni vukao 1. ... Lc3 s pnije-
tnjom 2. ... Кеб 3. Kg6 Ke5!
4. Kg7: Kf4+ 5. Kg6 Kg3 s re-
mijem, onda slijedi 2. Sf6, npr;
2. ... g6 3. Sh4 Ld2 4. Kh6 ili 3.
Sh6 + , ili na 2. ... Lb2 3. Sg7:l
Lg7: 4. h4 Lf6 5. g6+ Kf8 6. h5
Lg7 7. h8 Lh6: 8. Kh6: Kg8 9.
g7) 2. Sf3! (Naravno ne ide od-
mah 2. g<6+ Kf6. Prije nego Sto
se pomakne g-pjesak, treba mak-
simalno pojacati pjeSaka h3) 2.
... Lf4 (Sto se tifce 2. ... Lc3,
gledaj nastavak A) 3. h4 Lg3
(Crni se mora pridrzavati pri-
cekne taktike. Ne ide npr: 3. ...
g6, zbog 4. h5!) 4. h5 Lf4 5. g6+!
(Do remija vodi 5. h6? g6!) 5. ...
Kf6 (U sludaju 5. ... Kf8 bijeli
igra Sf3—d4—f5—g7:, sa slijede-
cim h6—h)6) 6. Se5! (Kulminaci-
ja ditave borbe. Ako crni ne pri-
hvati zrtvu skakada, onda dobi-
va h5—h6) 6. ... Ke5: (Ili 6. ...
Le5: 7. h6! i dobiva, ali na 6. ...
Lcl 7. h6! Lh6: 8. Sg4+ i 9. Sh6:
s dobitkom, ili na 6. ... Kg5 7.
Ill
h6 Le5: 8. hg7 i bijeli dobiva)
7. Kg7: Кеб 8. h6 Ke7 9. Kh7
i bijeli dobiva.
Varijanta A: 2. ... Lc3 3. h4
Lb2 (Poslije 3. ... g6 odluduje
4. Sh2, npr. 4. ... Lei 5. h5!, ili
4. ... Lb2 5. Sg4, i crni gubi pje-
§aka g6) 4. h5 Lc3 5. Sh4! (S pri-
jetnjom Sh4—f5—g7:. Pogresno je
5. g6+? zbog 5. ... Кеб!, sa sli-
jedecim manevrom Кеб—f5—g4)
5. ... Ld2 6. g6+ (Samo ne 6.
h6? g6!) 6. ... Kf6 7. Sf5!! Kf5:
8. Kg7: Kg5 9. Kh7 (Do remij a
vodi 9. h6? Kh5 10. h7 Lc3 +
11. Kf7 Kh6) 9. ... Lc3 10. h6
i bijeli dobiva.
Br. 999
B. HORWITZ, 1885.
Crni vuce i dobiva
Ovdje odlucuje 1. ... Kg3! (Ako
se pusti bijelog kralja na g4, on-
da je remi) 2. Kf5 (Poslije 2. Kh5
Sf3 3. Kg6 Sh4+ 4. Kg5 Sg2 cr-
ni dobiva pomocu manevra
Kg3—• f2—• gl) 2. ... Sh3 3. Ke5
(Do glavne varijante vodi 3. Lc6
Sf4 4. Lhl! Sg2 5. Ke4 Kf2 6.
Kd3 Sh4 7. Kd2 — vidi dalje)
3. ... Sf2 4. Lb7 Sd3 + 5. Kd4
(Ili 5. Kf5 Sei 6. Lhl Sg2 7. Ke4
Kf2 8. Kd3 Sh4 9. Kd2, sto vo-
di do glavne varijante) 5. ... Sei
6. Lhl! Kf2! 7. Ke4! (Jedina o-
brana. Lovac moze ici, a ostali
potezi kraljem su nemoguci zbog
7. ... Kgl) 7. ... Sg2 8. Kd3 (I-
nace slijedi 8. ... Kgl) 8. ... Sh4!
9. Kd2 Kfl 10. Kdl (Ili 10. Kd3
Kgl i dobiva, npr: 11. Ke2 Sg2!
12. Kf3 Khl: 13. Kf2 Se3!, ili 11.
Ke3 Sf5+!! 12. Kf3 Khl: 13. Kf2
Sg3. Ne spasava i 10. Ke3 zbog
10. ... Kgl 11. Ke2 Sg2 12. Kf3
Khl: 13. Kf2 Se3) 10. ... Sf5! (Od-
lucujudi potez) 11. Kd2 (Ako ide
lovac, onda slijedi 11. ... Se3+
i 12. ... Sg2. Drugi potezi kra-
ljem su nemogudi zbog 11. ...
Kgl 12. L po zeiji Sh4 i 13. ...
Sg2) 11. ... Kgl! 12. Kel (Na
12. Ke2 slijedi 12. ... Sg3 + ) 12.
... Se3 13. Ke2 Sg2 14. Kf3 Khl:
15. Kf2 Se3 i crni dobiva.
Br. 1000
KOTOV—ZITA
(Moskva—Prag 1946)
Bqeli vuce
Bijeli ima veliku pozicionu
prednost zbog toga sto je crni
lovac los, a pjesaci сб i g5 tre-
baju stalnu obranu. Kotov je da-
leko proracunao svoj plan koji se
zasniva na prodoru u centru.
Slijedilo je: 1. d5! cd5+ 2.
Kd5:. (Sada prijeti 3. сб sa sli-
112
jedecim 4. Kc5. Zbog toga crni
mora stvarati protivsanse) 2. ...
b4 3. Kc4: bc3 4. Kc3: Lb5 5.
Kb4! (Bijeli je sve predvidio u
svom planu. On se ne boji na-
pada na pjesaka g4 i a2) 5. ...
Le2 6. Ka5! Ldl (Posljednja na-
da; ako bi crni igrao 6. . .. Kf6,
onda slijedi 7. c6 Ke5: 8. c7) 7.
Kb6! Lb3 8. c6 La2: 9. c7 Le6
10. fe6 a2 11. c8D alD 12. Dd7 + .
Crni predaje.
Br. 1001
I. KLING i B. HORWITZ, 1851.
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli uspijeva osvojitii crnog
pjesaka ne propustivsi crnog kra-
lja na polje a8: 1. Kb5 Kd5 2.
Lg3 (Lovac mora kontrolirati to-
cke b8 i c7) 2. ... Кеб (Ili 2. .. .
Kd4 3. Ka4: Kc5 4. Ka5 Kc6 5.
Ka6 Kc5 6. a4 Kb4 7. a5 Kc5 8.
Kb7) 3. Ka4: Kd7 4. Kb5! Kc8
5. Kc6 Kd8 6. a4 i pjesak bez za-
preke prelazi u damu.
Prednost lovackog para nad
parom skakaca ili nad skakacem
i lovcem moze se pokazati u o-
tvorenim pozioijama koje su slo-
bodne od centralnih pjesaka, a
takoder i u konacnicama s ras-
poredom pjesaka na raznim kri-
lima.
Br. 1002
FLOHR—BOTVINIK
(Mec 1933)
Crni vuce — bijeli dobiva
Bijeli je zahvaljujuci lovackom
paru postigao jasnu prednost
zbog toga, jer je omom vrlo te-
sko braniti pjesake b6, a7 i g6.
Npr: 1. ... Se8 2. Le6 s prije-
tnjom 3. Lf7. U korist bijelog
je ii 1. ... Ke7 2. Lc5+ Sc5: 3.
bc5.
U partij.i je bilo igrano: 1. ...
f5 2. ef5 gf5 (Botvinik je poka-
zao da je jace bilo 2. ... Sf6 3.
Lh3 gf5, cime bi se, zahvaljuju-
ci medupotezu, osvojio vazan
tempo) 3. Lf5: Sd5: 4. Ld2 S7f6
5. Kc4 Kc6 6. Lg6 (S prijetnjom
h4—h5) 6. ... b5 + 7. Kd3 Se7
8. Le4+! (Ne ide 8. ... Se4r,
zbog 9. Ke4: Kd6 10. h5 itd) 8.
... S7d5 9. Lg5 Sh5 10. Lf3 Sg3
11. Ld2! Kd6 12. Lg4 Sf6 13. Lc8
Kc6 14. Lei e4+ 15. Kd4 Sgh5
16. Lf5 Kd6 17. Ld2. Crni pre-
daje.
Dobar primjer realizacije po-
stignute prednosti je i slijedeca
partija:
Crni ima slobodne pjesake i
jedan od njih je vec na d2, ali
8 Strateglja i taktika ]i
113
Br. 1003
SMISLOV—KOTOV
(Moskva 1946)
Bijeli vufe — crni dobiva
dobiti partiju nije tako jedno-
stavno zbog toga sto bijeli kralj
moze uzeti ucesce u borbi. Osim
toga i bijeli ima slobodne pjesa-
ke. Slijedilo je: 1. Tc7 Te4! 2.
Tc6: Tel+ 3. Kf2 Kh5: (Naravno
ne 3. ... Tdl:? zbog 4. Ke2 i pa-
da pjesak na d2) 4. Sb2 e4! (Cr-
ni ne zeli gubiti vrijeme na po-
tez 4. ... Tbl, iako je i to vo-
dilo do dobitka) 5. Le5 e3+ 6.
Kf3 Lg5! (Obilazi podvodne sti-
jene; ako bi nastavio 6. ... e2?,
onda slijedi 7. Th6:+ Kh6: 8.
Lf4+ Kg6 9. Ld2: s prednoscu
bijelog) 7. Td6 Tfl+! i bijeli je
predao zbog varijante 8. Ke2
Tf2+ 9. Kd3 e2.
114
LOSI LOVCI I SLABOST POLJA
Lovac se naziva losim ako su
njegove dijagonale blokirane pje-
sacima vlastitog tabora. Zbog to-
ga je neophodno uvijek teziti to-
me da pjesaci ne budu posta-
vljeni na poljima boje svog lov-
ca.
Funkcija loseg lovca je ogra-
nicena, i samim tim moze se is-
koristiti sa ciljem da se ostvari
blokada protivnickih pjesaka ko-
ji smetaju lovcu, i na taj nacin
se cak moze pretvoriti Loseg lov-
ca u potpuno beskorisnu figuru.
Br. 1004
ALATORCEV—LOWENFISCH
(Tbilisi 1957)
Crni vuce
Los je lovac na g2. Njemu
smetaju pjesaci koji su blokira-
ni. Crni je dobro iskoristio na-
stalu situaciju koja je nastala
zbog slabosti crnih polja. Crni
kralj je centraliziran i spreman
je pri prvoj mogucnosti krenuti
na damino krilo. Strateski plan
je u takvim pozidjama osnovan
na pripremi prodora s paznjom
da protivnik ne razvije protiv-
igru. Slijedilo je: 1. ... g5 2. hg5
hg5 3. Kf2 g4! (S prijetnjom 4.
... Tf3:+! 5. Lf3: g3+ 6. Kg2
gh2 + 7. Kh2: Tg3) 4. Th5+ Kd4!
5. Tdl + ? (Greska koja ubrzava
poraz. Medutim, i poslije 5. Th7
gf3 6. Lf3: Lg4 7. Lg4: T8g4: 8.
Tc7: Th4! bijeli stoji lose) 5. ...
КсЗ 6. Th7 gf3 7. Lfl (Na zalost
neophodno, jer 7. Lf3: Tf3: +
8. Kf3: Lg4 + , vodi do gu-
bitka figure) 7. ... Kc2! 8. Td3
(Ili 8. Tai Lg4 9. Tc7: Th8!) 8.
... Lh3! (Interesantna kombina-
cija, koja se zasniva na odvla-
cenju s odstranjivanjem obrane.
Crni dobiva najmanje kvalitetu)
9. Tf3: Tf3:+ 10. Kf3: Lfl: 11.
Tc7: Tf8! (Pjesaka se mora sa-
cuvati) 12. Td7 Kd3 13. Td6:
Le2+ 14. Kf2 f3 15. Th6 Tg8 16.
Th2 Ke4: 17. Th4+ Kd3 18. Th2
Tg6 19. b4 ab4. Bijeli predaje.
Br. 1005
A VERB AH—LILIENTAL
(Moskva 1949)
Crni vuBe — bijeli dobiva
Ovdje je partija bila prekinuta.
Crni ima loseg lovca i nema ob-
rane od prodora bijelog kralja.
Kao sto je pokazao Averbah, ako
crni igra 1. ... a5 onda slijedi 2.
Ke5! La6 (Drugi pokusaj bi mo-
gao biti 2. ... Lg4 3. Kf6 Lh5 4.
115
Se6+ Kb7 5. Sf4, sto takoder vodi
do poraza) 3. Kf6 Ld3 4. Ke7! Lbl
5. a3 Le4 6. Se6+ Kb7 7. Kd6 Lc2
8. Sd4 Ldl 9. Sc6: i bijeli lako
dobiva.
Br. 1006
KAS'LJAJEV—ZAGORJANSKI
(Moskva 1949)
Crni dobiva
Ovo je dobar primjer realizacije
pozioione prednosti. Bijeli ima
loseg lovca kojeg ogranicavaju
vlastiti pjesaci. Crni prijeti h7-
-h5+ sa slijedecim Kg7-f6-f5, ci-
me bi postigao dob'iveni polozaj.
Bijeli u tom slucaju ne bi mo-
gao parirati 3 prijetnje: 1) napad
na tocku h4, 2) takticku operaci-
ju s Lb4: i a4-a3, 3) prodor kra-
ljem preko f5 na e4. U partiji je
odigrano 1. f5 (Druga mogucnost
je 1. h5 gh5+ 2. Kh5: Kf6 3.
Kg4 h5+! 4. Kh5: Kf5 ili 4. Kg3
Kf5 5. Kf3 h4, sto takoder vodi
do poraza) 1. ... h5+ 2. Kg5
Le7+ 3. Kf4 Kf6! 4. fg6 Ld6 +
(Virlo vazan medusah) 5. Kf3
Kg6: (Bijeli se rijesio pjesaka
f4, alii za rerni to nije dovoljno
zbog toga sto su sve tri prijetnje
crnog ostale na snazi) 6. Lf4 (Ili
6. Lg5 Kf5 7. Le3 Le7 8. Lf2
Lf6!) 6. ... Le7 7. Lg3 Lf6 8.
Lf2 Kf5. Bijeli predaje.
I tako, kao posljedice neharmo-
nicnog polozaja lovca i pjesaka,
javljaju se strateske slaboce bije-
log po cmim poljima, koji su ve-
liki nedostatak u rasporedu bor-
benih snaga.
BLOKADA KRILA
Katkad se uspije spnijeciti mo-
bilizacija figura bilo kojeg pro-
tivnickog krila zahvaljujudi na-
predovanju centralnog pjesaka.
Taj slucaj cemo nazivati biOkada
krila. Plan igre je ovdje obicno
vezan s borbom na suprotnom kri-
lu, ali se cesto desava da bloki-
rane figure budu i objekti napada.
Bijeli je uocio sve osobitosti na-
stale pozicije. Glavna zadaca je
ne dozvoliti kratku rohadu, sto je
bilo predvideno u planu igre cr-
nog. 1. Lh6! Df6 (Ne ide 1. ... 0—0
zbog 2. Lg7: Kg7: 3. Dd4 + , sa
slijedecim 4. Da7 i osvajanjem
loseg topa. Ne prolazi ni 1. ...
Le'5 z'bog 2. De3!, sa zeljom da
Br. 1007
ROMANOVSKI—RAVINSKI
(Moskva 1943)
Bijeli vuce i dobiva
116
se dode na tocku a7, a u sluca-
ju 2. ... Ld6: potpuno je dovolj-
no za pobjedu 3. Dd4!) 2. Lg7:
Dg7: 3. De3I! (Da bi se osvojio
top na b8). Crni je predao, jer
na 3. ... Ta8 slijedi 4. Da7!!, a
na 3. ... b6 odlucuje 4. Db6:!!.
Br. 1008
ALJEHIN—LOWENFISCH
(Petrograd 1912)
Bijeli vuce i dobiva
Crni je dospio u vrlo tesku po-
ziciju zbog blokade krila. Bijeli
je nasao krasno rjesnje: 1. Sb5!
(Ne nikako 1. Kd2? Sh5! 2. 1^5
Lh6 + itd.) 1. ... Dal:+ (Ako bi
crni igrao 1. ... ab5, onda slijedi
2. Lb5: + Kd8 3. Tdl + Ld7 4. Le5
Db4+ 5. c3) 2. Kf2 Dhl: 3. Sc7 +
Kd8 4. Dd2+ Ld7 5. ed7. Crni je
predao zbog 5.... e5 (Inace slijedi
6. Se6 mat, a na 5. ... Sd7: dovolj-
no je 6. Le6) 6. Se6+ Ke7 7. d8D +
Td8: 8. Dd8:+ Kf7 9. Sf8:+ Kg7
10. De7 mat.
U jednoj od konzultacionih par-
ti j a ,'izmedu Ctgorina i Stein itza
nastala je slijedeca pozicija:
Crni ima dva pjesaka vise, ali
na daminom krilu su mu bloki-
rani dama, top i lovac. Uz to crni
kralj zauzima nezavidnu poziciju.
Cigorin je smislio vrlo precizan
Br. 1009
Cigorin—steinitz
(Havana 1889)
Bijeli vuce i dobiva
plan realizacije postignute pred-
nosti. Treba, koristeci se pogod-
nim momentum, otvoriti lindje i
jurisati na lose zasticenog crnog
kralja. 1. e5! fe5 2. Tf4:+! Kg7
(Na 2. ... ef4 slijedi 3. Df4:+ Kg7
4. Tfl! i od mata nema obrane,
npr. 4. ... Lh4: 5. Dd4+! Kg8 6.
Dc4+ Kg7 7. Tf7 + Kh6 8. Dh4:
mat, ili 4. ... Tg8 5. Dd4+ Kh6
6. Tf7! s prijetnjom 7. De3+ Lg5
8. Sf5+ i 9. Dh3 + , а паб. ... Lg5
slijedi 7. Dg4 Tg7 8. Dh3 Tf7: 9.
Sf5 mat) 3. Sf5+! gf5 4. Tf5: Tg8
5. Tdfl b5 6. Dg4+ Kh8 7. Tf8 s
neizbjezMm matom.
Znatno rjede susrece se blokada
knila pomocu figure (umjesto cen-
tralnog pjesaka).
117
Br. 1010
POST—KAGAN
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je postigao pobjedu posli-
je 1. Ld6! cb5 2. Dd2 (S prijetnjom
3. Tel) 2. ... Dh6 3. Tel+ Kd8
(Osnovni oilj je postignut. Crni
kralj je zadrzan u centru. Top i
lovac su blokirani. Medutim, kako
realizirati tu prednost?) 4. Lf4!
Dc6 (Ili 4. ... Dg6 5. Sg4 Te8 6. Se5
De6 7. Dd6! Dd6: 8. Sf7: + Kc7 9.
Ld6: + , sa slijedecim 10. Te8:) 5.
Ld6! f6 6. Df4 i bijeli je dobio, jer
ne ide sada 6. ... Te8 zbog 7. Lc7 +
Dc7: 8. Te8:+ Ke8: 9. Dc7:.
Blokada krila presijeca sile pro-
tivnika na dva dijela i smeta nji-
hovoj koordinaciji.
Br. 1011
GOLDBERG—BRONSTEJN
(Lenjingrad 1947)
Crni vuce i dobiva
Crni je odigrao 1. ... Tdd8! i
bijeli je predao zbog varijante 2.
Kg2 Th2:+! 3. Kh2: Th8+ 4. Kg2
Th3 5. Tf3 gf3 + ! 6. Kh3: g4+ 7.
Kh2 Dh5+ 8. Kgl f2+ 9. Kg2 Dh3
mat.
118
VEZIVANJE I POLUVEZIVANJE U STRATESKOM PLANU
Znamo prednosti koje nam mo-
ze dati vezivanje ili poluveziva-
nje pri taktickim operacijama. No
vezivanje moze donijeti i drugu
korist. Npr. vezujuci dvije figure
protivnika svojom jednom figu-
rom, postizemo prednost u snaga-
ma na bilo kojem dijelu sahovske
ploce. Vezivanje i poluvezivanje
se siroko primijenjuje i pri sa-
stavljanju strateskog plana igre.
Kao primjer mozemo navesti po-
luvezivanje skakaca lovcima, sa
ciljem napada na rohadu ili ru-
senja pjesackog stita protivnika.
Br. 1012
BONDAREVSKI—BOTVINIK
(Moskva 1940)
Bijeli vuce i dobiva
1. Dh5! (Napadom na pjesaka
dobiva se vazan tempo za preba-
civanje topa fl na damino krilo)
1. ... f6 2. Tfal (Sada se crni ne-
ce modi izbaviti od vezivanja bez
materijalnih gubitaka) 2. ... Ld7
3. T4a3 Db6 4. Ddl Ta7 5. Sfl!
Tfa8 6. Se3 Kf8 7. Tla2! (Plan bi-
jelog je vrlo jednostavan. On na-
mjerava pojacati pritisak po a-
-liniji da bi osvojio pjesaka c4.
Protiv ovog plana crni nema ob-
rane) 7. ... Ta6 8. h3 (Bijeli vec
pnijeti 9. Ta5: Ta5: 10. Sc4: Ta2:
11. Sb6: Tai 12. Lbl) 8. ... Dd8 9.
Sc4: Lb5 10. Sa5: Ta5: 11. Dal.
Bijeli je ostao s pjesakom vise i
uskoro je dobio partiju.
Br. 1013
CAPABLANCA—SCHRODER
(New York 1916)
Bijeli vuce i dobiva
Capablanca je zrtvovao figuru
za dva pjesaka da bi postigao po-
ziciju koja je navedena na dija-
gramu. Crni je vezan po c-liniji i
po 5. redu. Plan dobitka sastoji se
u napredovanju h-pjesaka, jer to
kao minimum, vodii do vracanja
figure: 1. h4! f5 (U slucaju 1. ...
Tc7 s pokusajem razvezivanja,
slijedi 2. h5! Tec8 3. h6 Ld6 4.
Da5: + Ka5: 5. Tc7: Tc7: 6. Tc7:
Lc7: 7. f4! Ld8 8. g4! Lf6 9. g5 Lh8
10. e4 Kb6 11. f5 ef5 12. ef5 Kc5 13.
g6 fg6 14. fg6, Hi 5.... Lc7: 6. Tc6!!.
Vrlo interesantan sludaj kad jedna
figura veze dvije protivnicke i
istovremeno blokira kralja!) 2.
Dg7! Te7 3. De5 Tc6 (Ovo je pre-
vid u teskoj poziciji) 4. Tc5:!.
Crni predaje.
119
Br. 1014
EUWE—KERES
(Mec 1940)
Crni vuce i dobiva
Izvanredan napad proveo je Ke-
res. On se bazirao na vezivanju
1. ... d3I! 2. Td3: Dd3:!I 3. Dd3:
Ld4+!! (Ako bi sada bijeli igrao
4. Khl, onda slijedi 4. ... Te6: i
nema obrane od 5. ... Tae8 sa
slijedecim 6. ... Te2) 4. Tf2 Te6:
5. Kfl Tae8 (Bijeli je pao u novu
nevolju, jer crni prijeti ne same
6. ... Lf2:, nego li 7. ... Te2 + , ali
i prevodenjem lovca na h3, sto
stavlja bijelog u iznudnicu) 6. f5
Te5 7. f6 gf6! (Ne 7. ... Lf2: 8. Kf2:
Te2+?, zbog 9. De2: Te2:+ 10.
Ke2: Lg2:? 11. f7) 8. Td2 Lc8 (S
prijetnjom 9. .. . Lh3) 9. Sf4 Te3!
10. Dbl Tf3+ 11. Kg2 Tf4:! 12. gf4
Tg8+! 13. Kf3 Lg4-H. Bijeli je
predao zbog neizbjeznog mata ili
gubitka dame.
Zbog svoje nepokretljivosti ve-
zana figura ili pjesak je odlican
objekt za napad.
Br. 1015
SMISLOV—ALATORCEV
(Moskva 1946)
Bijeli vuce i dobiva
Kako iskorisfciti vezanost crnog
skakaca? Bijeli je zamislio vrlo
dobar plan, koji potpuno odgova-
ra konkretnoj situaeiji: 1. g4! h6
2. h4 g5 (Inace slijedi 3. g5) 3.
hg5 hg5 4. Tf5! Kg6 5. Ld3! Se4
(Jedina obrana od otkriivenog
saha) 6. Dc4! (S prijetnjom 6.
Df7:+ i 6. Le4:) 6. ... Sd6 7.
Tf7:+ Kh6 8. Th7 mat.

120
FIGURA IZVAN IGRE
Strateski plan moze biti usmje-
ren ne protiv citave protivnicke
pozicije, nego i protiv pojedinog
dijela — npr: protiv jedne figure.
Pri tom nije obavezno igrati na
unistavanje figure. Dovoljno je da
se je iskljuci iz igre, da se je od-
sijece od glavnog ucesca u borbe-
nom djelovanju. Strateski plan u
tim slucajevima gradi se ovako:
figura protivnika je odrezana pje-
sacima na jednom od krila i sva
se igra prenosi na drugo krilo.
Daljnji tok borbe izgleda kao da
se vodi s figurom vise.
Br. 1016
WINTER—CAPABLANCA
(Hastings 1919)
Moze li bijeli igrati 1. Sd5?
Bijeli je odigrao vrlo lakomisle-
no 1. Sd5? g5! (Vjerojatno je Win-
ter bio veoma zadovoljan, jer mu
je uspjelo oslabiti poziciju crnog
kralja. All prava slabost je samo
ona koja se moze iskonistiti) 2.
Sf6:+ Df6: 3. Lg3 Lg4 4. h3 Lf3:
5. Df3: Df3: 6. gf3 f6 7. Kg2 (Sada
je lovac odrezan i crni pocinje
igru na daminom krilu) 7. ... a5
8. a4 Kf7 9. ТЫ Кеб 10. h4 (Ni
otvaranje h-linije ne olaksava po-
lozaj bijelog) 10. ... Tfb8 11. hg5
hg5 12. ЬЗ сб (Pripremajuci pro-
dor) 13. Ta2 b5 14. Thai c4 15. ab5
cb3 16. cb3 Tb5: 17. Ta4 Tb3: 18.
d4 Tb5 19. Tc4 Tb4 20. Tc6: Td4:.
Bijeli predaje.
Iskljucenje figure cesto ulazi u
opci strateski plan kao njegov
sastavni dio.
Br. 1017
KOTOV—GELLER
(Moskva 1949)
Crni vuce i dobiva
Crni je zrtvovao figuru a zatim
odsjekao bijelog skakaca na 1.
redu. Nastupila je tehnicka faza
s iskoristavanjem postignute pred-
nosti. Borba se naravno prenosi na
drugo krilo, da bi odsjeceni ska-
kac bio izvan igre. Slijedilo je:
1. ... h5! 2. Ta5 h4! 3. Lg6: Th2:+ I
4. Kh2: Lg3: + 5. Dg3: hg3+ 6.
Kh3 fg6. Bijeli predaje.
Interesantan je i poucan slije-
deci primjer:
Bijeli je odigrao 1. f3 s tim da
bi igrao na osvajanje pjesaka i na
121
Br. 1018
LISICIN—SOKOLJSKI
(Lenjingrad 1947)
Moze li crni igrati 1. . . . Sbd7?
iskljucivanje lovca. Crni je pro-
stodusno odgovorio 1. ... Sbd7
(Pravilno je 1. ... ef3 2. Lf5: fe2
3. De2: Sbd7, s podjednakim san-
sama) 2. Sg3 Lg6 3. f 41 (Prijeti
osvajanje ili odsjecanje lovca.
Crni se odlucio na ocajnicki ko-
rak) 3. ... h5 4. f5 h4 5. Se4:
Se4: 6. Le4: Sf6 7. Lbl Lh5 (Po-
kazalo se da je lovac odsjecen,
ali po cijeni slaboce pjesaka h4)
8. Del! Sg4 (Ako bi crni igrao
8. . . . h3, onda slijedi 9. Ta2!)
9. h3 Se5 10. f6! gf6 (Ili 10. .. .
g5 11. e4!) 11. Dh4: Lg6 12. e4!
Te8 13. Tf6: Sc4: 14. Lg5 Da5 i
partija je dosla do dobijene pozi-
cije, koja je bila predstavljena
na dijagramu broj 193.
ZAHVACANJE PRETPOSLJEDNJEG REDA
Pogledajmo niz primjera koji
nam ocrtavaju pogodnost zahva-
Br. 1019
ALJEHIN—YATES
(London 1922)
Bijeli vuce i dobiva
ta pretposljednjeg reda u protiv-
nickom tab or u. S vremenom ce-
mo viidjeti da je zahvacanje
pretposljednjeg reda usko veza-
no s borbom za vladanje, odn.
dominaciju na otkrivenoj liniji.
Bijeli je preveo svog kralja u
centar, a njegovi topovi su uspjeli
okupirati sedmi red. Sada je A-
Ijehin proveo vrlo interesantnu
takticku kombinaciju, u kojoj je-
dnu od glavnih uloga igra cen-
tralizirani bijeli kralj. 1. Sd7 Kh8
(Prijetilo je 2. Sf6 + ) 2. S£6!I Tgf8
3. Tg7: Tf6: 4. Ke5!. Crni predaje,
jer nije moguce 4. ... Tff8 ili 4.
.. . Taf8 zbog mata u dva poteza.
Uopce, dva topa su sama po se-
bi strahovita snaga kad prodru
na 7. ili na 2. red.
122
Br. 1020
Br. 1021
LILIENTAL—LUNDIN
(Stockholm 1948)
PACKMAN- CEFS
(1049)
Bijeli no potezu
Bijeli vuce i dobiva
Realizacija prednost! koju je
bijeli postdgao vrlo je teska zbog
toga sto je njegov kralj zauzeo
los polozaj. Treba pratiti ostro-
umnu igru Pachmana, koji je s
velikim majstorstvom proveo za-
vrsni stadij borbe. 1. Sd5:! Td6 (Do
izgubljene konacnice vodilo bi 1.
... Dd5: 2. Tc8+ Dg8 3. Tg8: +
Kg8: 4. a4 Tc6 5. ТЫ Ta6 6. Tai)
2. Sc3 Td8 (Sada je 8. red zasticen
i crni prijeti manevrima Dg8-e6-
h3) 3. h4 De6 4. Kh2! (Poslije 4.
Th7:+ Kg8 5. Kh2 moguce je 5.
. .. Td2) 4. ... h5 5. Te7 Dg4 6.
Se4: Dg6 7. Sg5 Ta8 8. e4 Tc8 9.
Te6 Tel (S nadom da ce bijeli
previdjeti pat — 10. Tg6: ? ? Thl + !)
10. Tb8 + . Crni predaje.
Glavnu ulogu odigrali su top i
dama: 1. Db7! Kf8 2. Dc8 Kg8
(Prijetilo je 3. Sd7 + ) 3. Sc6: f4
(Pokusaj da se organizira protiv-
igra) 4. Se5 fe3 5. fe3 Df5 6. Db7I.
Crni predaje.
Nije potrebno da budu udvojeni
topovi ili top i dama da bi nano-
sili gubitke poziciji protivnika.
Dovoljno je katkad da samo top
bude na pretposljednjem redu, i
to podrzan s drugim figurama ili
pjesacima, da bi se napad vodio
uspjesno.
Br. 1022
Bijeli dobiva
123
Ako postoji slobodni pjesak,
»apsolutno vladanje na pretpo-
sljednjem redu« (termin Nimcovi-
ca) obicno dovodi do dobitka par-
tije.
1. ... Tai (Ili 1. ... Te8 2. a7
Ta8 3. Tb8+) 2. a? Kf8 3. Tb8 +
Kf7 4. a8D.
Br. 1023
GOG LIDZE—BOTVINIK
(Moskva 1935)
Cmi na potezu
Botvinik je ostavio izvanredan
utisak u ovoj partijd: 1. ... Dc2!
2. La3 La3: 3. Ta3: De2: 4. Db6:
Tab8 (Sada postaje jasno da je
bijeli pao u matnu mrezu) 5. Dd6
Dfl:+!! 6. Kfl: Tbl+ 7. Ke2 Tc2
mat.
Br. 1024
CAPABLANCA—ALJEHIN
(Petrograd 1913)
Bijeli vuce i dobiva
1. Dc7! Dc7; 2. Tc7: (Na 2. ...
Tab8 3. Sg5) 2. ... h6 3. Tb7: Tac8
4. ЬЗ Tc2 5. a4 Le2 6. Sh4! h5 (Ne
moze se igrati 6. . . . Kf6 zbog 7.
Sd7 + ) 7. Shg6: Te8 8. Tf7:+ Kh6
9. f4 i crni je uskoro predao.
Br. 1025
IVANOV—PON
(Bugarska—Rumunjska 1949)
Bijeli na potezu
1. c5! bc5 2. bc5 Kg7 (Na 2. . ..
dc5 3. d6! Ld6: 4. Sf6+) 3. c6!
Dc8 4. Db7 Db7: 5. cb7 (Prijeti 6.
Ta8) 5. ... Tb8 6. Sd2 (Skakac se
prevodi na a5, da bi omogucio
124
potez Ta8) 6. ... Lg5 7. Sc4 e4 8.
1*4 Lf6 9. Sa5. Crni predaje.
Na kraju ovog poglavlja navo-
dimo dva primjera, u kojima je
normalni tok borbe narusila os-
kudica vremena:
Br. 1026
KOTOV—STAHLB ERG
(Stockholm 1948)
Bijeli vuce i dobiva
1. Te7! f6 (Ili 1. ... Del + 2. Kg2
Lb2 3. Te8+ Te8: 4. De8: + Kg7
5. Lf8+! Kf6 6. De7 + Kf5 7. g4 +
Kf4 8 Lh6 + g5 9. Lg5: mat) 2.
Dg4! Del+ 3. Kg2 f5 4. Dh4 h5
5. Dg5 De4+ 6. Kh2 i crni mora
predati.
Br. 1027
LUNDIN—SMISLOV
(Groningen 1946)
Crni vuce i dobiva
Crni se zadovoljio vjecnim sa-
hom (1. ... Sf2 + 2. Kgl Sh3+ itd).
Do lake pobjede vodilo je 1. ...
Tf2! 2. Df2: Sf2:+ 3. Kgl Sh3 +
4. Khl De4 (Prijeti 5. .. . Sf4:)
5. Tfl De3: 6. Tg3 De4+ 7. Tgf3
Sf4: 8. a4 Se2 9. a5 Sd4 i crni
dobiva. Dobro je i 4. ... h5 (U-
mjesto 4. ... De4) 5. a4 h4 6. a5
Sf4: 7. ef4 h3.
125
OTVORENA LINIJA
Put u neprijateljsku pozadinu,
po kojem se prodire na pretpo-
sljednji i posljednji red, vodi kroz
zahvacanje otvorene linije.
Br. 1038
LILIENTAL—ARONJIN
(Moskva 1948)
Bijeli vu2e i dobiva
Pomocu zrtve pjesaka bijeli je
dosao do otvorene linije: 1. c5!
Dc5: (Sasvim lose je 1. ... Lc5:
zbog 2. Tb7:) 2. Tel Da5 (Tako je
prvi dio zadatka rijesen. Sada se
samo treba probiti na 8. red, ali
jos smeta crni top. Kako ga od-
vuci?) 3. Lf6:! Tf6: (Pomocu iz-
mjene cilj je postignut. Treba pri-
mijetiti da crni nije mogao igrati
3. . . . gf6 zbog 4. Tc8+ Td8 5. Dh'5!
Dd5: 6. ed5 Tc8: 7. Dg4H- i 8. Dc8:)
4. Tc8+ Ld8 5. Dc3! (Odvlacenje)
5. ... Db6 6. Db2! Dd6 (Na 6. ...
Da5 7. Db5!) 7. f4! ef4 8. e5 Dd7
9. Db7: De8 10. Db8 Td6 11. Dd6:
Lb64- 12. Db6: Dc8: 13. e6! g5 14.
e7 Kg7 15. Lc6. Crni predaje.
Da bi se zahvatila otvorena li-
nija obicno se provodi priprema
koja se najcesce zakljucuje u u-
dvajanju ili namjestanju teskih
figura pod zaklonom bilo kakve
lake figure da bi se izbjegle iz-
mjene.
Br. 1029
KERES—BOTVINIK
(Moskva 1947)
Crni na potezu
Crni su topovi proveli neopho-
dnu pripremu. Sada crni prelazi
na realizaciju: 1. ... Lb5! 2. Tfel
Kg8 (Istovremeno crni pojacava
poziaiju svojih figura) 3. f3 (Na
3. Lfl Lfl: 4. Kfl: Se4! 5. Sa2 Tc2)
3. ... Lc4 4. Lfl Se8 5. Lc4: Tc4:
6. Kf2 Sd6 7. Ke2 b5 (Koristeci
vezanost bijelog skakaca na polju
c3 crni je znatno pojacao svoju
poziciju. Prodor koji zamislio s
Ь7-Ь5-Ь4, organski je vezan s
borbom za otvorenu c-liniju i on
je doveo do osvajanja pjesaka) 8.
Kd3 b4! 9. Sa2 (Nije bolje ni 9.
ab4 Tb4: 10. Tbl Tcb8 11. Kc2 Sc4
s osvajanjem pjesaka, ili 9. Se2
Tel: 10. Tel: Tel: 11. Scl: ba3 12.
ba3 Sc4 13. a4 Sb2+; a paznju
zasluzuje 9. Se2 Tel: 10. Scl:! ba3
11. ba3 Tb8!, sto bi bio najbolji
izlaz za bijelog) 9. ... ba3 10. ba3
Ta4 11. Tc8:+ Sc8: 12. Sc3 Ta3:
13. Kc2 Sd6 14. Tbl Kf7. I kao
rezultat planske borbe crni je os-
126
vojio pjesaka, a zatim realizirao
svoju prednost.
Br. 1030
SMISLOV—BOTVINIK
(Mec-turnir 1948)
Cmi vu£e i dobiva
Namjestene teske figure po e-
-liinijii, a da ne govorimo о vec
izvanredno postavljenim lovcima,
osiguravaju crnom jednostavan
dobitak. 1. ... Tel! (Prvi rezultat
vladanja po otvorenoj liniji) 2.
bc4 Lc4; (Kao i prije prijeti Lgl:)
3. Lfl Tdl: 4. Ddl: Td8 (Sada crni
osvaja kvalitetu i partiju, a do do-
bitka je vodilo i 4. ... Del) 5. Dc2
Ld5. Za pet poteza bijeli je pre-
dao.
Ako nam vladanje na otvorenoj
liniji jos ne dozvoljava da se pro-
bijemo na zadnjii ili pretposljed-
nji red, onda rjesenje treba tra-
ziti u bilo kakvim sredstvima za
odvlacenje na drugom dijelu
fronte.

Br. 1031
ROSSOLIMO—BUD
(Sautsi 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je postavio teske figure,
ali one ne mogu direktno djelo-
vati. Medutim, dobitak ovdje sve-
jedno postoji: 1. f4! (Odlucujuci
prodor, jer ako sada crni igra 1.
... gf4, onda slijedi 2. g5! fg5 3.
Dh3 + ) 1. ... Tba7 2. Dh3 Dd8 3.
fg5 fg5 4. Tel De7 5. Dc3 Dd8 6.
Tfl Ke7 7. Tf5 Td7 8. De5:+!.
Crni je predao zbog 8. . . . de5 9.
Te6 mat.
Br. 1032
BOTVINIK—BOLESLAVSKI
(Moskva 1945)
Bijeli vuce
Ovdje su se bijeli topovi vec
osjetno aiktivirali na otvorenoj d-
-liniji. To je Botviniku bilo do-
127
voljno da zahvati liniju. 1. b4!
(Plan bijelog sastoji se ne samo
u dommaciji na d-liniji, nego u
prodor na posljednji ili pretpo-
sljednji red. Zbog toga bijeli pri-
prema potiskivanje crnog skakaca,
koji sada zasticuje tocku d7) 1.
... Le6 2. Lb3 Td2: (Ova izmjena
je bila iznudena i uslijedila bi
poslije Td2-d3 i De2-d2, npr: 2.
... Lf6 3. Td3 Td3: 4. Dd3: Td8
5. Dd8: + Dd8: 6. Td8: + Ld8: i
crni bi dzgubio pjesaka na e5.
Sada pocinje druga faza pripre-
mljenog plana — prodor na 7.
red) 3. Dd2: Lb3: 4. ab3 De6 5.
c4 Lf6 6. c5 Sc8 (Protivudar 6.
... Td8 7. Dd8:n- Ld8: 8. Td8:-r
Kg7 9. cb3 davao je bijelom za
damn vise nego dovoljnu kom-
penzaciju) 7. Dd7! Db3: 8. Db7:
Lg5 (Od ovog momenta borba
ulazi u zakljucnu fazu, tj. reali-
zaoiju postignute prednosti) 9.
Sg5: hg5 10. Da6: Se7 11. Db7
Te8 12. Dd7 Kf8 13. Dd6 Db4: 14.
Sg4! Ta8 15. Se5:! (U partiji je
bilo odigrano 15. De5:, sto je do-
zvolilo Boleslavskom da se drzi
jos 10 poteza. Potez u tekstu je
momentalno dovodio do cilja) 15.
... De4: 16. Df6 Df5 17. Sd7 + .
Crni predaje.
Br. 1033
THOMAS—ALJEHIN
(Baden-Baden 1925)
Crni vuce
Ako otvorenih linija jos nema,
onda ih treba stvoriti pomocu iz-
mjene ili odstranjivanja pjesaka.
Katkada se otvaranje linije iznu-
duje pomocu pojacanja pozicije
skakaca.
1. ... Sd4! (Ovdje skakac zauzi-
ma izvanredan polozaj. Vrsi silan
pritisak na bijelu poziciju. U slu-
caju njegove izmjene crni uzima
pjesakom i otvara c-liniju, a to
ce biti dobar put za djelovanje
teskih figura. Naravno, bijeli od-
mah ne moze mijenjati skakaca
zbog 2. ... Dg2: mat, no on ce
biti uskoro prisiljen na izmjenu)
2. Se3 Dc6 3. Ldl Sd5! 4. Sd4:
cd4 5. Sd5: Dd5: 6. Lf3 Dd7 7. Lb7:
Db7: 8. c4 (Prirodna je zelja da
se rijesi zaostalog pjesaka na c2)
8. ... dc3! 9. bc3 (Crni je postigao
znatnu pozicionu prednost zbog
toga jer su viseci pjesaci na 3. redu
slabi. Sve dalje je vrlo dobar pri-
mjer realizacije postignute pred-
nosti) 9. ... Tac8 10. Lb2 Tfd8 11.
Tf3 Lf6 (Da bi oslobodio damu
od obrane pjesaka) 12. d4 Dd5 13.
De3 Db5! (Plan crnog sastoji se u
koristenju slabosti bijelih pjesa-
ka. Zbog toga treba prevesti topa
na a-liniju s prethodnom izmje-
nom dama) 14. Dd2 Td5 15. h3 e6
16. Tel Da4 17. Tai b5 18. Ddl
Tc4 19. Db3 Td6 20. Kh2 Ta6 21.
Tffl Le7 22. Khl T4c6 23. Tfel
Lh4! (Da bi potisnuo topa s e-l'i-
nije. Ako bijeli igra 24. Te2, on-
da 24. ... Db3: 25. ab3 Tal: +
26. Lal: Ta6 27. Lb2 Ta2, sto je
jasno u korist crnog) 24. Tfl Dc4
(S time crni na kraju iznuduje
izmjenu dama, jer inace slijedi
25. ... Ta4 i 26. ... Tca6) 25.
Dc4: Tc4: 26. a3 Le7 27. Tfbl
Ld6! 28. g3 Kf8 29. Kg2 Ke7 30.
Kf2 Kd7 31. Ke2 Kc6 32. Ta2
Tca4 33. Tbal Kd5 34. Kd3 T6a5
35. Lcl a6 36. Lb2 h5! 37. h4
ed4 41. cd4 b4! i kroz nekoliko
poteza bijeli je predao.
128
PRODOR I PODRIVANJE
Poslije otvaranja cesto se pojav-
Ijuju pozicije zatvorenog karak-
tera. Dugacki pjesacki lanci, ne-
dostatak otvoirenih linija za topo-
ve i lovce, i na kraju snazne tvr-
dave, kao npr: »stonewall« (ka-
mena stijena), smetaju razvija-
nju borbenih operacij a.
Kod obaju protivnika vjeroja-
tno se javlja misao, moze li se na
neki nacin oslabiti te pjesacke lan-
ce i tvrdave, da li se ne moze
putem izmjene pjesaka ili cak
pomocu zrtava otvoriti i zahva-
titi linije ili pojedine vazne to-
cke?
Slicne strateske ideje imaju na-
ziv »Prodor i podrivanje^ i one
se cesto dopunjuju.
Cilj prodora je otkrivanje lini-
ja, da bi kasnije zahvatio vlast
nad njima i stvorio majoritet na
jednom ili na drugom krilu. Cilj
podrivanja je oslabiti u bilo kojem
stupnju pjesacki lanac ili poje-
dine tocke u poziciji protivnika.
Prodor i podrivanje susrecu se u
Br. 1034
KOTOV—GOLDBERG
(Moskva 1949)
Bijeli vuce
n Strategiia i taktika II
svim stadijima partije. U nekim
slucajevima prodor moze biti po-
stignut i taktickim putem (pogle-
daj poglavlje »Izmjena i pozici-
ona kombinacija«).
Bijeli je proveo prodor u cen-
tru kojeg se moze nazvati — ti-
picnim. On se cesto susrece u Ho-
landskoj obrani. 1. e4! de4 (Ovo
je na ruku bijelom, koji je davno
razmisljao о otvaranju linija. Ne-
sto bolje je 1. ... Tce8. Medutim,
izgleda da se crni bojao 2. g4!)
2. fe4 f4 3. Lh3! (Crni je potcije-
nio snagu ovog jakog poteza. Ne
ide sada 3. ... g4 zbog 4. Lf4:!)
3. ... Tce8 4. Tf2 (Priprema ma-
nevar 5. Tefl s osvajanjem pje-
saka na f4) 4. ... g4 5. Lfl! fg3
(Na 5. . .. f3 6. Lh6:) 6. Tf7: i bi-
je je dobio.
Br. 1035
KERES—SMISLOV
(Lenjingrad 1947)
Bijeli vuce
Ovdje je bijeli takoder prodro u
centru: 1. d4! ed4 (Prijetilo je 2.
d5 sa slijedecim 3. d6) 2. ed4 Tc8
3. dc5! b5 4. Sc3 f5 5. Tc2! Lh4:
6. Td2! Tf7 7. gh4 Se6 8. Sb5: Sc5:
9. Sd6 Te7 10. Sc8: i kroz tri pote-
za crni je predao.
129
Br. 1036
KOPAEV—KUNIN
(Prv. Ukrajine 1949)
Bijeli vuce
Bijele su figure zauzele domi-
nirajuce polozaje. Medutim, ka-
ko to iskoristiti? Odgovor na to
pitanje daje nam daljnji tok par-
tije: 1. g5! (Izvanredan prod or.
Ako sada crni igra 1. ... hg5, on-
da slijedi 2. Th3 Te7 3. Th8 Te8
4. Sd6 + , ili 1. ... fg5 2. Se5:. Ako
bi, pak, crni igrao 1. . .. Kb8, sli-
jedilo bi 2. gh6 gh6 3. Sd6! Ld6:
4. cd6 Kc8 5. Th3 Sb5 6. Th6: 7.
Th8 + ) 1. ... Sb5 2. Sd6 + Sd6: 3.
gh6 Sf7 4. Td7: Kd7: 5. hg7 Lg7:
6. gf7 Lf8 7. Kb7 Lh6 i da bi po-
stigao pobjedu treba jos samo do-
vesti lovca po marsruti Lb6-a5-el-
-h4 ili Lb6-c7-d6. Kroz tri poteza
crni je predao.
Katkad prodor pomaze u oslo-
badanju iz pasivnog polozaja. Ta-
ko se desilo u slijedecem primje-
ru:
1. ... e5! (Efektan prodor, ko-
jim crni postize jednaku igru) 2.
Dd2 (Ne ide dobro uzimanje pje-
saka s de'5 ili fe5, jer crni nastav-
Ijajuci 2. . .. Dc5: ili 2. . .. Dg5:
moze vec pripremiti napad) 2....
ed4 3. ed4 Dc7 (Priprema se iz-
mjena topova po b-liniji) 4. Se2
Br. 1037
ILJIVICKI—PANOV
(Moskva 1948)
Crni vuce
Se6 5. Kg2 Te8 (Bolje je odmah 5.
. . . Ld7 d 6. ... Tb8) 6. h4 Ld7 7.
Kf3 Tb8 8. Tb4 Tb4: 9. Db4; Lc8
10. Dd2 Kf7 i protivnici su se spo-
razumjeli na remi.
Mnogo nevolja moze se nanijeti
protivn-iku ako se dobro pripremi
i ostvari prodor sa zaostalim pje-
sakom.
Br. 1038
ABRAMOV—LISICIN
(Lenjingrad 1950)
Crni vuce
1. ... c5! (Bijelom se sada vrlo
tesko braniti, jer crni skakac u-
130
pada na d4) 2. dc5 dc5 3. h5? (Bi-
jeli po inerciji nastavlja s nastu-
pom na kraljevom krilu, jer nije
shvatio da se nesto izmijenilo za
posljednja dva poteza. Poslije 3.
Sd2 Sd4 4. Dbl! sa slijedecim
Tdl-cl i Sd2-c4, bijeli bi sacuvao
sanse za uspjesnu obranu) 3. ...
Sd4! 4. Del? (Bolje je odmah 4.
Ld4:, da se spasi od strasnog ska-
kaca) 4. ... Lg4 5. hg6 hg6 6. Ld4:
cd4 7. Dh6? Lf8! (Pokazuje se da
se pjesaka ne smije uzeti zbog
kombinaeije koja se zasniva na
otkrivenom napadu: 8. Dg6: + Tg7
9. Dh6 Lf3: 10. gf3 Tg3:+! sa sli-
jedecim 11. ... Lh6:. Zbog toga
je dama prinudena na povratak)
8. Dd2 Db6 (S prijetnjom da se
osvoji kvaliteta pomocu Lf8-b4) 9.
a3 Db3 10. Tel (Bijeli je odlucio
dati pjesaka da bi stvorio sanse
za protivnapad, jer varijanta 10.
De2 Tb7 11. Tbl — jos slabije je
11. Td2 Lh6! — 11. . . . Lf3: 12. gf3
— ili 12. Df3: Df3: 13. gf3 Tb3 14.
Kg2 Lh6 — 12. ... Lh6 ne bi osta-
vi'lo mnogo sansi na spas. Sveje-
dno, to je bilo bolje od onog sto
se desilo u partiji) 10. ... Lf3:
11. gf3 Df3: 12. Tc6 Kh7 13. Da5
Lh6! 14. Dd5 Taf8 (Da ne bi dao
svom protivnii'ku bilo kakve pro-
tivsanse, crni ucvrscuje sve ne-
branjene todke) 15. De6 d3 16. Td6
d2 17. Tai Lf4 (Sa ciljem da se
potisne bijelog skakaca na losiju
poziciju. Ovdje je bijeli mogao
postaviti zamku: 18. Dh3+ Kg7??
19. Sf5+! i erna dama pada. Po-
sljednja varijanta pokazuje da
cak i u izgubljeniim pozieijama
treba biti krajnje oprezan. Pra-
vilan odgovor na 18. Dh3+ jest
18. .. . Kg8 s prijetnjom Tf7-c7-cl,
od cega bijeli nema obrane) 18.
Sfl Kg7! 19. Td7 (Jedina obrana
od 19. ... Th8) 19. ... Td7: 20.
Dd7: + Tf7 21. Da4 Dg4+ 22. Khl
Tf8. Bijeli predaje.
Br. 1039
PETROSJAN—SMISLOV
(Moskva 1949)
Crni vuce
Analogni prodor sa zaostalim
pjesakom ostvario je Smislov u
partiji s Petrosjanom; 1. ... d5
(Crni zeli otvoriti linije, stvara-
juci operativni prostor za sve
figure. Po misljenju Smislova sa-
da je trebalo igrati 2. ed5 e4! 3.
Se4: Lb2: 4. Lf3 La3: 5. Td3, sa
slobodnim pjesakom kao kompen-
zacijom za lovacki par crnog.
Petrosjan je izabrao nesto slabiju
varijantu) 2. Sd5: Ld5: 3. ed5 Tc2:
(Crni je, istina, izgubio prednost
lovackog para, ali se probio na
drugi red) 4. b3 e4! (Ovom pje-
saku je sudeno da odigra odlucu-
jucu ulogu. Odmah prijeti e4-e3
s osvajanjem lovca) 5. g4 e3 6. Tg2
Td2 (Sa ciljem da odsijece i un'i-
sti slobodnog pjesaika d5. Da bude
nevolja jos i veca, bijeli mora tz-
mijeniti topove i slobodni pjesak
e3 se probija sve do d2. Ostatak
partije je vrlo lijep primjer rea-
iizacije postignute prednosti) 7.
Td2: ed2 (Zbog raznobojnih lova-
ca crnom nije tako jednostavno
dobiti. Za pobjedu je neophodno
dovesti kralja u centar, a zatim,
koristeci se prijetnjom promoeije
pjesaka d2, svezati djelovanja bi-
jelih figura) 8. Ldl (Beskorisno je
131
8. Lf3 zbog 9. . .. Td5:) 8. ... Td5:
9. Kgl Kf8 10. Kfl Lg5 11. a4 h5!
(Crni pjesak prodire do h4, da bi
ogranicio pokretljivost bijelog to-
pa. Ako bijeli igra 12. h4, onda ne
12. ... Lh4: 13. Th2, nego 12. ...
Ld8 s osvajanjem jo£ jednog pje-
saka) 12. h3 h4 13. ab5 ab5 14. Tf2
(Na 14. Te2, da bi se sprijecio
ulazak kralja Kf8—e7—f6, 14.
... Td3!, i bijeli top je prinu-
den poci na h2) 14. ... Ke7 15.
Tf3 Kf6 16. Tc3 Lf4! 17. Ke2
Kg5 18. Tf3 b4! (Jos vise stjes-
njava bijele figure. Sada je cr-
nom kralju potrebno jos samo
da se probije do svog slobodnog
pjesaka. Za to vrijeme bijeli ne
moze nista poduzeti. Na 19. Td3
Smislov se spremao odigrati 19.
...Te5+ 20. Kf2 Tel 21. Le2
Thl i bijeli ne moze izbjeci iz-
nudnicu) 19. Kfl Te5 20. Le2
Le3! (Odsjeca topa i crni pripre-
ma odlucujuci mars svom kralju)
21. Ldl Kf6 22. Le2 Te4. Bijeli
predaje.
Podrivanje pjesackog lanca
postize se pomocu napredovanja
pjesaka.
Br. 1040
SMISLOV—BOTVINIK
(Mec-turnir 1948)
Koji je cilj poteza 1. ... f5?
Ovdje je Botvinik dva puta
pribjegao podrivanju. Posljednji
potez crnog bio je f6—f5 i na
taj nacin postaje za crnog ska-
kaca dostupno polje d5. Slijedi-
lo je: 1. Sc5 fe4 2. De4: Sc5: 3.
dc5 Sd5 4. Tel Tce8 i crni je ri-
jesio strateski zadatak koji je bio
pred njim. U daljnjem toku Smi-
slov je uspio osvojiti pjesaka.
Br. 1041
Cmi vuce i remizira
Medutim, pomocu podrivanja
s 1. ... g5! Botvinik je bez mu-
ke postigao remi. 2. Kf3 Tf8 3.
Te4 Sf6! (Zeli ponavljati pote-
ze) 4. Te2 Sd5 5. Te4 Sf6 6. Te2
(Ne ide ddbro 6. Tc4 zbog 6. ...
Sd5 7. Sd3 Te3+ 8. Kf2 Lb2:)
6. ... Sd5. Remi.
132
Br. 1042
EUWE—NOTEBOOM
(Amsterdam 1931)
Bijeli vuce
Ovaj primjer ilustrira podriva-
nje pjesaka koji stoji na lovce-
voj dijagonali. 1. b4! Se6 (Na
1. ... e4 moguce je 2. bc5 ef3
3. ef3 ili 2. Lg2 Sa6 3. a3, jer
pjesak na e4 mora prije ili ka-
snije pasti) 2. b5! s osvajanjem
pjesaka. (Na 2. ... cb5 3. Lb7:
Tab8 4. Lc6 sa slijedecim 5. cb5).
Br. 1043
LISICIN—CAPABLANCA
(Moskva 1935)
Bijeli vuce
Bijeli koristeci podrivanje us-
pijeva oslabiti pjesake na da-
minom krilu. 1. a5! Dc7 2. a6!
Tc8 3. ab7 Db7: 4. Tai Tc7 5.
Tdcl Tb8 6. Dc2! (Prijeti putem
7. f3 i 8. Sc5 osvojiti kvalitetu)
6. ... Dc8 (Bijeli je postigao do-
bivenu poziciju). Sada je umje-
sto 7. Ta5?, kao sto je bilo u
partiji, momentalno rjesavalo: 7.
Se5! Sf6 8. Sc6: Kh8 (Inace ide
9. Se7+) 9. Ta7: Ta7: 10. Sa7:
ili 7. ... Sd6 8. Sc6: Kh8 (Na
8. ... Kf8 9. Dc5) 9. Ta7: Ta7:
10. Sa7: Dc2: 11. Tc2: Tb4: 12.
Tc6 s osvajanjem figure.
Br. 1044
AVERBAH—RAVINSKI
(Moskva 1950)
Bijeli vuce
Cesto se prodor i podrivanje
uzajamno dopunjuju. Poslije 1.
Tabl Lg4 2. Se5 Lh5 3. Ь4 a6
4. a4 bijeli je pripremio prodor
b4—b5. Crni sa svoje strane
stvara sanse na kraljevom kri-
lu. 4. ... Sg4 5. Le7: De7: 6. Sg4:
Lg4: 7. b5! ab5 8. ab5 Dg5 9.
Khl Tad8 10. bc6 bc6. Nastala
je jedna od najostrijih pozidija
u Daminom gambitu. Tesko je
reci cije su sanse bolje. 11. Se2
Td6 12. Tb6 Th6. Crni pokusa-
va stvoriti napad zrtvom pjesa-
ka. Mirnije, i izgleda jace, bilo
je 12. ... Ld7. Averbah je pri-
hvatio zrtvu pjesaka, odbio na-
pad i kasnije dobio partiju.
133
Br. 1045
ESTRIN—JUDOViC
(Moskva 1949)
Bijeli vuce
1. f 51 ef5 2. Sf4 Le6 3. Shg6
(Cilj, koji si je bijeli postavio,
je dostignut. Pjesak na d5 je
oslabio 1 uskoro ce pasti) 3. ...
Dd7 (Ili 3. ... Sg6: 4. Tg6: Tc6
5. Se6: Te6: 6. Dd5:) 4. Sf8: Kf8:
5. Se6: + De6: 6. Tg6 Del 7. e6
Tf6 8. Dd5:. Bijeli je postigao
prednost koja je dovoljna za po-
bjedu.
Prodor! i podrivanja vrlo se
cesto provode u Kraljevoj indij-
Br. 1046
FURMAN—TOLUS
(Lenjingrad 1940)
Cmi vuce
ci sa ciljem napada u centru ili
na knilu.
1. ... h4! (Sjajno odigrano.
Biijeli mora uzeti pjesaka zato
sto na 2. g4 ide 2. ... Lg4:! i
to bi dovelo do velikih kompli-
kacija koje su ugodne za crnog)
2. gh4 Lh6 (Kao rezultait podri-
vanja razrusen je pjesacki stit
bijelog kralja i pocinje napad)
3. Df2 Da5 4. Lb2 Sh5 5. Sce2
Dd2 6. Lc3 Da2 7. Df3 (Izgleda
da je to najbolja obrana. Bijeli
je parirao prijetnju Lf4:+ i pri-
prema protivudar) 7. ... Ld7
(Zeli predati potez protivniku,
jer bijeli korisnih poteza skoro
da i nema) 8. Sf5 (Najbolji izlaz
u nastaloj situaciji. Na 8. Kgl
moze se igrati vec i 8. ... Sb3:.
Npr: 9. Sb3: Db3: 10. Lg7 Ddl +
j crni ostaje s figurom vise) 8.
... Lf5: 9. ef5 Te3: 10. De3: gf5
(Zahvaljujuoi protuzrtvi pjesa-
ka bijeli je postigao neke pro-
tusanse, jer su se otvorile lini-
je pred crnim kraljem. Pa ipak
pri tocnoj igri crnog bijeli se
ne moze spasiti. Njegove mnogo-
brojne slaboce su preosjetljive)
11. Df3 (Na 11. De8 + Lf8 12. b4
Se4!. Zasluztivalo je paznju i 11.
Dd4, na sto se crni spremao i-
grati 11. ... f6!. Interesantno je
da je оvo slabljenje nema ni-
kakav znacaj. Npr: 12. Dd6: De2:
13. Dd5: Lf4: + 14. Khl Ddl +
15. Dgl Sg3+ 16. Kh2 Se2+ 17.
Khl Dgl: mat, ili 14. Kgl Le3 +
s osvajanjem dame) 11. ... Sg7
12. Sg3 Sge6! 13. Sh5 Se4 14. Lf6
d5! (Pocetak pobjedonosnog mar-
sa slobodnog pjesaka. Njega ni-
je moguce zaustaviti, jer su sve
figure bijelog vezane) 15. cd5 cd5
16. Le5 Dd2 17. b4 d4 18. Da3
De2!. Napad na skakaca dstovre-
meno os'labada out za daljnje na-
predovanje pjesaka d4. Kroz ne-
koliko poteza bijeli je morao ka-
pitulirati.
184
Br. 1047
PACKMAN-BRONSTEJN
(Moskva—Prag 1946)
Crni vuce
Ova pozicija nastala je u je-
dnoj od najostrijih varijanti
Kraljeve inidijke (kao u partiji
Furman—Tolus). 1. ... a4! (Bi-
jelom nije ugodno 2. b4? a3! i
pozicija crnog je bolja) 2. Tel
сб 3. Lal ab3 4. ab3 Db6 (Sad
se vec osjecaju rezultati podri-
vanja bijelih pjesaka. Crni je
postigao otvorenu a-liniju s ide-
jom da napadne zaostalog pje-
saka na polju b3. Slabost pje-
saka d6 nema prakticki znacaj.
Za razvoj inicijative crnom je
neophodno provesti pregrupira-
nje svojih snaga, a takoder po-
drivanje bijelih pjesaka na kra-
Ijevom krilu) 5. h3! Sfd7! (Bi-
jeli ima lose postavljenog ska-
kaca na d4. Ako crni ostvari pre-
vodenje svog skakaca Sf6—d7—
—f8—e6, onda ce pr.it isak na
pjesaka b3 znatno pojacati) 6.
Tbl Sf8 7. Kh2 (Priprema f2—f4.
da bi stvorio bilo kakvu protiv-
igru) 7. ... h5! (Ne samo da pro-
vod/i zacrtani plan, nego i spre-
cava f4, na sto bi vrlo jako bi-
lo 8. ... h4 9. g4 Sfe6!) 8. Te2
h4! (Jos jedno podrivanje. ovaj
puta vec odlucujuce po ishod
partije) 9. Td2 (Trebalo se odlu-
citi na 9. b4, sto je bijelom o-
stavljalo mogucnost obrane) 9.
Tai:! (Pomocu odvlacenja 1 od-
stranjivanja obrane crni pripre-
ma dvojni udar na polju b3) 10.
Tai; Ld4: 11. Td4: Sb3: 12. Td6:
(Iznuden odgovor. Na 12. Tbl
Dd4:. Istovremeno bijeli posta-
vlja i jednu zamku. Ako bi sad
crni igrao 12. ... Sal:?, onda
slijedi 13. Sd5! i 14. Sf6 + ) 12.
... Df2: (Skakaca se ne moze
uzeti. Na 13. Db3: crni igra ne
13. ... Dg3: + , sto bi takoder do-
velo do pobjede, nego 13. . ..
hg3+ 14. Khl Lh3:! 15. Tgl
Lg2:+ 16. Tg2: Dfl+ 17. Tgl
Dh3 mat) 13. Ta2 Dg3: + 14. Khl
Dc3: 15. Ta3 (Na 15. Td3 slijedi
elegantni odgovor — 15. ... Del!
i skakac se spasava od progona)
15. ... Lh3: 16. Tb3: Lg2: + 17.
Kg2: Dc4: 18. Td4 De6 19. Tb7:
Ta8 20. De2 h3 + . Bijeli je pre-
dao, jer su neizbjezni daljnji gu-
bici, npr: 21. Kh2 De5+ ili 21.
Kf2 Df6+ 22. Ke3 Se6!.
Br. 1048
TOLUS—BRONSTEJN
(Moskva 1944)
Crni vuce
Crni je uspio u ovoj partiji
podrivanjem oslabiti utvrdu bi-
jelog. Njegova prednost u borbe-
mim snagama na kraljevom krilu
135
odreduje daljnji plan igre. Da bi
s uspjehom proveo napad na
kralja, crni primijenjuje podri-
vanje da bi oslabio bijele pje-
sake. 1. a4 h5! 2. a5 h4 3. La3
(Na 3. h3 crni produzuje nastup
igrajuci 3. ... g5 i poslije odgo-
varajuce pripreme probija se po
g-Liniji) 3. ... h3 4. g3 S8h7 (U
vezi s oslabljenjem tocke f3 cr-
ni skakac se prevodi na g5. Sa-
da je najvazniji zadatak crnog
zahvatiti vaznu tocku f3) 5. Sd2
Sg5 6. b5 De6 7. Sa4 Lg4! 8. Ddl
(Prijetnje crnog su postale ne-
ugodne i bijeli poduzima neop-
hodne mjere da bi zastitio kra-
Ijevo krilo. Na 8. Lfl crni se
spremao odigrati 8. ... Lf3 sa sli-
jedecim De6—f5, Sf6—g4 i Lf3—
—g2) 8. ... Df5 9. Le7 (U slu-
caju 9. Tc7 crni takoder ima bo-
lje sanse s 9. ... Le'2: 10. De2: Tac8
11. Tael Tc7: 12. Tc7: Tc8! zahva-
ljujuci kontroli na c-liniji i nad
tockom f3) 9. ... Le2: 10. De2:
Tdc8 11. Lf6: (Bronstejn sma-
tra da je bolje 11. Lc5 sa zatva-
ranjem c-linije) 11. ... Lf6: 12.
Sc5 b6 13. ab6 ab6 14. Ta8: Ta8:
15. Sa6 Le7 16. Kfl Tc8 17. Ddl
Tel: 18. Del: (Bez obzira na ma-
terijalnu ravnotezu crni je taj
koji dobiva, zahvaljujuci slaboci
tocke f3 i losem polozaju bijelih
figura). U partiji je dalje slijedi-
lo: 18. ... Kg7 i bijeli je usko-
ro izgubio. Kao sto je pokazao
Bronstejn, crni je imao jos bolji
potez, koji bi odmah vodio do
dobitka: 18. ... Sf3! 19. Sf3: Df3:
20. Dc8+ Kg7 21. Dh3: Dhl +
22. Ke2 Dbl 23. Dd7 Dd3+ 24.
Kel La3 i nema obrane od ma-
nevra La3—b2—c3 mat.
PJESACKI LANCI I PLAN IGRE
Plan igre u mnogim slucajevi-
ma ovisi о stanju pjesackih la-
naca.
Ako su lanci cijeld 1 nedirnuti
— kao na dijagramu broj 1049 —
onda se obicno stvar svodi na
pripremu prodora sa ciljem o-
tvaraja linija za svoje topove.
Na navedenom primjeru najpri-
rodniji plan igre za bijelog je
vezan s provedbom c4—c5 posli-
je Sc3—a4. Sto se tice plana cr-
nog on je vec pnipremljen za
podrivanje s f7—f5.
U najvecem dijelu pjesacki
lanci su u nekom stupnju oste-
ceni. Zahvaljujuci tome jedan od
protivnika postize pjesacki majo-
ritet na jednom dijelu ploce, a
protivnik obrazuje svoj majori-
tet na suprotnom dijelu ploce.
Igrati treba tamo gdje postoji
136
majoritet u snagama, govori je-
dna od sahovskih maksima. Ako
slijedimo po tom principu —
plan igre treba graditi na bazi
svog pjesackog majoriteta.
Zahvaljujuci Steinitzu, pjesa-
cki majoritet na daminom kri-
lu poceli su smatrati velikom
pozicionom prednoscu. Praksa je
cesto znala potvrditi tu tvrdnju.
Br. 1050
ALJEHIN—LANDAU
(Amsterdam 1936)
Bijeli vuce
Bijeli je postigao dugotrajnu
inicijativu zahvaljujuci pjesaku
vise na daminom krilu. Slijedilo
je: 1. c5! bc5 2. bc5 Td4 3. об!
Lc8 4. g3 Da3: 5. Tai Dd6 6.
Teel Sd5 (Na 6. ... a6 7. c7!) 7.
Ta7: g6 (Brani se od 8. Lh7: +
Kh7: 9. Dh5 + Kg8 10. Sf7:) i
ovdje umjesto 8. Df2, kao sto
je bilo u parti ji, jace je 8. Le4I,
cime se duva silan pritisak na
poziciju protivnika.
Medutim, u mnogim slucajevi-
ma vise koristi moze donijeti
pjesacki majoritet na kraljevom
krilu zbog mogucnosti da se u-
jedno vodi napad na rohadnu
poziciju. U slijedecoj partiji na-
stala je pozicija gdje crni ima
pjesacki majoritet na daminom
krilu.
Br. 1051
LISICIN—I. RABINOVIC
(Moskva 1935)
Bijeli vuce
Prema teoriji Steinitza crni
stoji bolje zbog toga, jer moze
u konacn'ici stvoriti udaljenog
slobodnjaka. Medutim, do ko-
nacnice stvar nece doci. Pomocu
pjesaka vise na vertikali e- i f-
bijeli provodii odludujuci napad
na poziciju crnog kralja. Na taj
nacin je tvrdnja Steinitza tocna
samo u onim slucajevima, kada
pjesak vise na kraljevom krilu
zbog odredenih razloga ne moze
biti realiairan.
1. f4 Dh5. Crni je prinuden
na taj potez, da bi zadrzao na-
predovanje c-pjesaka. Slabije je
1. .. . De7 2. Ld2 (Opasno je
momentalno 2. e4 Lc5+ 3. Khl
Sg4 s protivnapadom crnog) sa
slijedecim Tai—el i e3—e4. 2.
Ld2 (Slabo je 2. e4? Lc5+ 3.
Khl Sg4 4. h3 Dh4!. Pjesak s
e3 takoder se treba pomaknuti
naprijed samo onda kada sve fi-
gure bijelog budu mobilizirane)
2. ... Le6 (Sada se vec vidi o-
sjetna prednost bijelog. Za vri-
jeme dok je on postepeno pri-
137
premao napad na kralj evom kri-
lu, inicijativa crnog u centru i
na daminom krilu je ogranice-
na) 3. Tf3 Tad8 4. Tafl Lc7 5.
h3 (Prijetilo je 6. g4) 5. ... Sd5
(U zelji da pomocu izmjena ma-
lo smanji napetu atmosferu. O-
sim toga, potez u partiji pripre-
ma 6. ... f5 zbog obrane kralje-
vog krila i tocke h7) 6. Se4 f5
7. Sg5 Lc8 (Poslije 7. ... Tde8
8. g4 fg4 9. Lh7: + Kh8 10. Lg6
Dh6 11. hg4 brzo bi napad bi-
jelog rijesiio partiju po h-liniji)
8. g4! (Snazan udar, koji rusi
poziciju crnog. Sad je lose 8. ...
fg4 9. Lh7: + Kh8 10. Lg6 Dh6
— ili 10. ... Dh4 11. Lei Dh6
12. hg4 Lb€ 13. Lf2! Lg4: 14. Tg3
— 11. hg4 Lg4: 12. T3f2 i crni
pogiba zbog napada bijelog po
h-liniji) 8. ... Dg6 9. e4! Lf4:
(Ostali nastavci su jos gori, npr:
9. .. . fe4 10. Le4: i 11. Lh7: + ,
ili 9. . . . fg4? 10. ed5, ili 9. . ..
Sf4: 10. Tf4: Dg5: 11. Lc4 + Kh8
12. Tf5:! De7 13. Lg5 Dd6 14.
Ld8: Lf5: 15. Lc7:) 10. Tf4: Sf4:
11. Lf4: fg4 (Toj je poziciji cr-
ni tezio kada je odigrao svoj 8.
potez. Bijeli ima dvije figure za
topa, ali crni prijeti s osvaja-
njem treceg pjesaka — poslije
gh3 — ili da vrati kvalitetu s
Tf4: sa slijedecim Dg5:. Medu-
tim, kao sto pokazuje tok parti-
je, proracun bijelog je bio tocni-
ji) 12. Lc4 + Kh8 13. Sf7+ Tf7:
14. Lf7: Df7: 15. Lg5! Dd7 16.
Ld8: Dd8: 17. Df2! Le6 18. Df8 +
Df8: 19. Tf8:+ Lg8 20. e5 g5 21.
e6 Kg7 22. e7 Lf7 23. hg4. Crni
predaje.
Pogledajmo slijedeci primjer:
Bijeli ima pjesacki majoritet
na f- i e-linijama. Zbog toga je
njegov strateski plan vezan s
tim majoritetom. Poslije 1. f5!
(S idejom 2. fg6 hg6 3. Lg6: itd.)
Br. 1052
TOLUS—ALATORCEV
(Lenjingrad 1947)
Bijeli vuce
1. ... Le5: 2. fg6 f6 3. Lh6! (Sa-
da prijeti 4. g7!) 3. ... Se3 4.
ТеЗ:I de3 5. g7 f5 6. Sf5:! Lf5:
7. Tf5: (Crni vise nema zadovo-
Ijavajuce obrane od prijetnje 8.
Lc4+ ili 8. Db3 + ) 7. ... Lg7:
8. Tg5 e2 9. Le2: De3 + 10. Khl
Dg5: 11. Lg5: Kh8 12. h4. Crni
predaje.
Br. 1053
FURMAN—KONSTANTINO-
POLJSKI
(Moskva 1948)
Bijeli vuce
138
Ako u procesu borbe u otva-
ranju jedna strana postize pje-
sacki majoritet u centru, onda se
daljnji plan igre moze izgrad-iti
upravo na toj prednosti.
Obicno u pozicijama ovog ti-
pa bijeli tezi provedbi b4, a4 i
b5 sa ciljem podrivanja na da-
minom krilu. Furman pronalazi
novi put: 1. Db3 Tb8 2. h3 S6d7
3. Le7: De7: 4. f4 (Prijeti 5. g4
s osvajanjem lovca) 4. ... Se5:
(Na 4. ... f 6 bijeli igra 5. Sd7:
Dd7: 6. e4! i pjesak Vise krece
naprijed!) 5. de5 f6 (Da bi spa-
s,io lovca) 6. e4! fe5 7. ed5 Lf7
(Na 7. ... Dc5 + Furman navo-
di 8. Kh2 ef4 9. Se4 Dd4 10.
dc6 + Lf7 11. Lc4 Te4: 12. Lf7: +
Kh8 13. c7 Tc8 14. Db7: Tel: 15.
Tel: Dd7 16. Te8 i bijeli dobiva.
Interesantan je forsirani put e-
-pjesaka do c7) 8. Kbl cd5 (Ovaj
»ocevidni« potez znatno olaksa-
va zadacu bijelog, ali i pri na-
stavku 8. ... Dh4, koji je pre-
dlozio Furman, bijeli ostaje s ve-
likom prednoscu poslije 9. fe5
cd5 10. Sd5: b5 11. Le4 Tbd8 12.
Df3 ltd.) 9. Te5: Dh4 (Posljed-
njj pokusaj da se stvori protiv-
igra. Nije niista bolje 9. ... Dd6
zbog 10. Te8: Te8: 11. Db7:’
Df4:? 12. Tfl!) 10. Sd5:I (Bijeli
je tocno proracunao sve vari-
jante i ide smiono u poluveziva-
nje. Ako bi sada crni igrao 10.
. .. Te5:, onda 11. fe5 Dd4 12.
Se7 + , a na 11. ... Ted8 12. Lc4
b5 13. Sf6 +!) 10. ... b5 11. Tg5
Dh6 (Brani se od 12. Sf6 + ) 12.
Tc7 Dd6 13. Tg7:+! (Jedna od
najljepsih kombinacija u пара-
du) 13. ... Kg7: 14. Dc3+ Kh6
(Hi na 14. ... Kg8 15. Sf6+) 15.
Tf7: Dd5: 16. Df6 + Kh5 (Do
mata vodii i 16. . .. Sg6 17. Dg7 + )
17. Th7:+I. Crni predaje.
Br. 1054
BOTVINIK—ALEXANDER
(Hadio-mec SSSR—Velika
Britanija 1946)
Crni vuce
Nastala je pozicija gdje bijeli
ima pjesacki majoritet u centru,
a crni ima pjesaka vise na da-
minom krilu. Zbog toga je plan
bijelog edit. Napredovanjem e-
-pjesaka, koje je podrzano figu-
rama, i po mogucnosti napredo-
vanje f-pjesaka, moze dati na-
pad na kraljevom krilu. Crni ima
sanse jedino na daminom krilu.
Tamo on moze iskoristiti svog
pjesaka vise i pjesacke slaboce
bijelog. 1. ... Sb8 (Skakac se
sprema na put do b3, jer je ta-
ko igrao i Capablanca protiv Bo-
tvinika) 2. Tael Sc6 3. Sg3 (Bi-
jeli priprema e3—e4) 3. ... Sa5
4. f3 Sb3 5. e4 Da4: (Crni je
uspio osvojiti pjesaka, ali bijeli
vodi neposredan napad na kra-
lja, sto je znatno ozbiljnije) 6.
Db2 a5 (Crni polaze nade na br-
zo pokretanje pjesaka. Ipak, po-
tez u partijii nije najbolji. Po
misljenju Botvinika trebalo je
igrati 6. ... g6 7. e5 Sd7 8. f4
f5 itd., da bi sprijecio bijelog
u razvijanju borbenih operaeija)
7. e5 b5 8. Ld6 (Kao sto je po-
kazao Konstantinopoljski. jos je
jace 8. ef6 b4 9. Df2, npr: 9. .. .
139
Da3: 10. Sf5 ЬсЗ 11. Dg3 g6 12.
Sh6 + K£8 13. Dc7, ili 9. ... ba3
10. Sf5 Dd7 11. Dg3 g6 12. Se7-r
Kh8 13. Df4 Ta6 14. Sg6:+ fg6
15. Te8: + De8: 16. f7, ili 9. ...
ba3 10. Sf5 Dd7 11. Dg3 g6 12.
Se7+ Te7: 13. Te7: Df5 — 13.
... Dd8 14. Tf2 — 14. Dd6 a2
15. Tf7: alD 16. Tai: Sal: 17.
De7 ’ s dobitkom) 8. ... Te6 9.
e£6 Td6: 10. fg7 b4 11. Te5 (S
prijetnjom okupacije e-linije) 11.
... Te8 12. £4 Dd7 (Crni se pot-
puno preorijentirao na obranu)
13. De2 Tde6 14. f5 Te5: 15. de5
ЬсЗ. U toj poziciji najjednostav-
ndji put do pobjede je 16. Sh5.
U partijd je bijeli takoder posti-
gao pobjedu.
Parti j a koju smo razmotrili
potvrduje staru istinu о tome da
je uspjesan napad na krilu mo-
guc kod zatvorenog centra ili
ako protivnik nema ozbiljnu pro-
tivigru. Plan napada na poziciju
rohade moze se podijeliti na tri
dijela: koncentracija snaga, stva-
ranje slaboca i finale.
Prvi dio zahtijeva prebaciva-
nje dijela svojih figura na kri-
lo. Oslabljenje tocaka u pozici-
ji rohaide radi se pomocu zrta-
va ili pomocu prijetnji i napre-
dovanjem vlastitih pjesaka s ide-
jom napada. Finalni dio obicno
predstavlja odlucujucu takticku
operaciju. Drugi dio plana napa-
da (stvaranje slaboca) u pojedi-
nim slucajevima moze biti odsu-
tan.
Ovdje su prisutni svi uvjeti
za uspjesan napad crnog. Protiv-
igra u centru i na kraljevom kri-
lu u bliskoj buducnosti nije mo-
guca. Pozicija rohade bijelog
kralja je vec oslabljena. Posta-
vlja se samo pitanje na koji na-
cin jos prebaciti topa s h8 na
Br. 1055
LILIENTAL^-BOTVINIK
(Moskva 1945)
Crni vuce
damino krilo? To se postize pu-
tem 1. ... h5 i manevrom Th8—
—h6—b6. Botvinik izabire nesto
duzi put, ali dovoljan za pobje-
du: 1. ... Td8 2. Tc2 Tdd6 3.
Sg4 (Pokusaj izmjene skakada
potezom Sf2) 3. ... Tg6 4. h3 h5
5. Se5 Tgb6 6. S£3 Da3! (Na 7.
Da3: Ta3: 8. Tdcl Tbb3! s osva-
janjem pjesaka c3) 7. Sg5 Sc3r
8. Da3: Ta3: 9. Tdcl Sb5 10. S£7:
Te3: i bijeli je uskoro predao.
Br. 1056
ALJEHIN—Em. LASKER
(Zurich 1934)
Bijeli vuce
140
Posto bijele figure vec drze pod
vatrom crnog kralja, preostaje
jos jedino da se koncentracija
snaga pojaca tako da se dovedu
jos top i dama. 1. Dd6 Sed7 (Kod
drugih odgovora, npr: 1. ... Sg6,
bijeli taktickim putem ru£i pje-
sacki §tit s 2. Sh6+ gh6 3. Df6:)
2. Tfdl Tad8 3. Dg3 g6 (Bijeli je
uspio iznuditi pomak pjesaka. sto
je oslabio poziciju rohade) 4. Dg5
Kh8 5. Sd6 Kg7 6. e4 (Pripre-
ma prebacivanje topa na kralje-
vo krilo) 6. ... Sg8 7. Td3 f6 (Cr-
ni je sve nade polagao na ovu
obranu, ali nije uocio sve fine-
se) 8. Sf5+ Kh8 9. Dg6:! (Sja-
jan primjer odstranjivanja pje-
sacke obrane). Crni predaje.
Pri raznostranim rohadama (a
u nekim slucajevima 1 pri isto-
stranim) potpuno je umjesno op-
ce napredovanje pjesaka koji su
podrzani figurama s idejom da
se probije obrana pnotivnickog
kralja. (Pjesacki juris na pozici-
ju rohade).
Br. 1057
BIKOVA—RUDENKO
(Moskva 1950)
Crni vuce i dobiva
Crna je uspjela provesti pro-
dor na kraljevom krilu: 1. ...
g3! 2. Dfl h3! 3. gh3 gh2+4- 4.
Khl Tg3 5. Lf2 Lh3:! 6. Lg3:
Lfl:. Crna je ostala s krupnom
materijalnom prednoscu i posti-
gla zasluzenu pobjedu.
Br. 1058
RJUMIN—EUWE
(Lenjingrad 1934)
Bijeli vuce
Figure crnog zauZimaju vrlo
lose pozicije. Smetaju jedna dru-
go j — npr: Ld6 i Lc8. Sve te
nedostatke s velikom je energi-
jom iskoristio bijeli. 1. Dd3!
(Pripremajuci 0—0—0, a istovre-
meno prijeti s napadom na to-
cku h7. Poslije 1. ... b6 2. Le4
h6 3. gf4 Sf4: 4. Sf4: Lf4: 5. Tgl)
1. ... Dg5 (Prebacuje damu na
zastitu tocke h7) 2. h4! Dh6 3.
g4 Sc5 4. Dd2 b6 5. 0—0—0 Lb7
6. g5! De6 7. Dd4! Df7 (Na 7.
... Tf7 slijedi h4—h'5—h6) 8. h5!
Se6 9. Dd3 Sc5 (Crni se uplasio
uzeti pjesaka zbog toga sto bi bi-
jeli s lakocom koristio otvorenu
g-liniju: 9. ... Sg5: 10. h6! Df5
11. hg7 Tf7 12. Df5 Tf5: 13. Thgl
Kf7 14. Sc7:! ltd., kao sto je po-
kazao Euwe) 10. Dd2 f3 (Poslje-
dnja nada crnog. Na event. 11.
Lf3: Lf4 12. e3 Le3:) 11. g6I! Df4
(Ni zrtva dame vise ne poma-
ze) 12. Sf4: Lf4: 13. e3 fg2 14.
Th4! Lg5 15. gh7+ Kh7: 16.,
Dc2+ i crni je uskoro predao.
141
BLOKADA PJESAKA I PJESACKOG LANCA
Pod blokadom pjesaka podra-
zumijevamo njegovo kocenje na
taj naoin da se pred njega po-
stavi jedna od figura.
Blokada pjesaka primdjenjuje
se uglavnom u slucajevima ka-
da treba voditi borbu s pjesac-
kim majorrtetom protivnika na
jednom krilu.
Br. 1059
KOPILOV—LISICIN
(Lenjiingrad 1947)
Crni vuce
1. ... f5 (Pripremajuci Lc8—e6
ili Se8—c7—e6 ii time bi slobo-
dni pjesak e5 bio sigurno blo-
kiran i ujedno bi mu pala vri-
jednost. Na 2. ef6 Lf6: ili 2. .. .
Sf6: sanse obih su podjednake.)
2. f4 Sc7 3. Db3 c5 4. Lf3 b6 5.
a4 Le6 6. Tel Tb8 (Vec se sad
pocinju osjecati rezultati plana
crnog. Priprema se napredovanje
b-pjesaka) 7. Sfl Dd7 8. d4 c4
9. Dc2 a6 10. Ld2 b5 11. ab5 Tb5:
12. Tebl Tfb8 13. Tb5: Db5:. Cr-
nii je postigao sanse na pobjedu
zbog udaljenog slobodnjaka na
a-liniji. Bijeli za to vrijeme ne-
ma nikakve ozbiljne protivigre.
Br. 1060
KONSTANTINOPOLJSKI—
—KOTOV
(Baku 1945)
Bijeli vuce
Crni je uspjesno proveo borbu
sa centralnim pjesacima protiv-
niika koristeai blokadu. Plan bi-
jelog je ocit. U ovom rasporedu
pjesackog lanca njemu je samo
potrebno da pnipremi i provede
e3—e4. Crni je medutim sa svo-
je strane mogao razmisHti о
сб—c5, ali taj plan bi mu stvo-
rio visece pjesake koji bi se mo-
gli naci pod napadom lovackog
para. Slijedilo je: 1. Tel Lc8 (Lo-
vac se prevodi na 15) 2. f3 Sc3:
3. Lc3: Lf5 4. Dd2 h5 5. Te2 Dd7!
(Sa ciljem da dzmijeni bjlelopolj-
ne lovce) 6. Tael Lh3 7. Lhl Te6
8. e4 de4 9. fe4 Tae8 (Sa pri-
jetnjom 10. ... Lg4 11. Te3 De7
12. Dd3 Sd5!) 10. Lf3 Lg4! 11.
Df4 Lf3: 12. Df3: De7 13. e5 Sd5
14. Ld2. Ovdje se mogu izvu6i
zakljucci. Bijeli su pjesaci si-
gurno zablokirani i oni ne pred-
stavljaju vise nikakvu opasnost.
К tomu kod bijelog se stvorio
los crnopoljnii lovac. Krace rece-
no — strategija crnog je tri-
jumfirala. Kotov predlaze ovdje
142
kao najjace 14. ... h4 s izvan-
rednom igrom crnog.
Br. 1061
BOTVINIK—BOLESLAVSKI
(Mec-turnir za prvaka SSSR)
1941)
Bijeli vuce
Blokadna metoda se ne pri-
mijenjuje samo da bi se zadrza-
li pokreti pjesaka.
Bijeli su se skakaoi ustremili
na blokadna polja c5 i d4, jer
oni ovdje zauzimaju izvanredne
polozaje. 1. Tfel (Botvinik sma-
tra da je logicnije odmah 1. Sc5
i na 1. ... Sf5 2. Tfel) 1. ... Sg6
2. Sc5 Lg4 3. Sd4 Se5 4. b4 Tbd8
(Pozicija koja je nastala bezuvje-
tno je u korist bijelog. Pitanje
je samo na koji nacin on moze
iskoristiti svoju pozicionu pred-
nost) 5. e4 de4 6. Te4: a5 7. a3
ab4 8. ab4 f6 9. Tbel. Po mislje-
nju Botvinika crni je trebao i-
grati 9. ... Lh5 i 10. . . . Lf7, bra-
neci tocke e6 d e8. Umjesto to-
ga Boleslavski je odigrao 9. ...
Kh8? 10. Khl Ld7 (Ostao je bez
pjesaka) 11. Sd7: Td7: 12. Dc6:I.
OCUVANJE INCIJATIVE I OBRANA
Postici inicijativu jos ne znaoi
dobiti partiju. Strana koja se
brand svakako ce uloziti sve sna-
ge da bi izravnala poziciju i da
cak zahvati inicijativu.
Glavno je za onog koji vlada
inicijativom da predvidi puteve
koji mogu dovesti partiju do
ravnoteze. Treba izgraditi plan
igre, koji ne daje mogucnost pro-
tivniku za izjednacenje. Nastavci
koji vode, kod teske obrane po-
zicije do ravnoteze, nazivat ce-
mo izjednacujucima.
Od svih metoda obrane najbo-
Iji je protivnapad. Ako ga se ne
uspije izgraditi, treba razmisliti
о prevodenju partije u drugi sta-
dij borbe, npr. u konacnicu, zbog
toga sto se pritom mijenja ulo-
ga kralja. Nikada ne treba ispu-
stiti iz vida razlicite takticke
mogucnosti. Pasivna, ali cvrsta
obrana je takoder katkada u-
mjesna. Maksiimalna kolicina za-
preka koja se namjesti pnotivni-
ku je, u stvari, deviza onog koji
se brani.
143
Br. 1062
BOTVINIK—EUWE
(Groningen 1946)
Bijeli vuce i remizira
Pozicija bijelog izgleda izgu-
bljena. Medutim, Botvinik je
pronasao izvanredan put do re-
mija, koji se zasniva na protiv-
napadu na pjesaka g6: 1. Ke3 Ke5
2. Tc2!I c3 3. Kd3 Td8 + (Poka-
zuje se da crni ne moze duljiti
i igrati na iznudnicu zbog toga
sto bi u slucaju 3. ... Tc7 sli-
jedila forsirana varijanta: 4.
Tc3:I Tc3:+ 5. Kc3: Ke4: 6. Kc4
Kf4 7. Kd4 Kg4 8. Ke5 Kh4: 9.
Kf6 Kg4 10. Kg6: h4 11. Kf6 h3
12. g6 h2 13. g7 hlD 14. g8D + ,
sto vodi u remi) 4. Ke3! Td4
5. Tc3: Te4: + 6. Kf3 Th4: (Iz-
gleda da bijeli ipak gubi, ali...)
7. Tc6! Tf4 + 8. Ke3 Te4+ 9.
Kf3 Kf5 10.Tf6+ Kg5: ll.Tg6:+!
(Vrlo vazan medupotez). Remi.
Ako str ana koja se brand nema
do vol j no protivigre, onda se u
pozidijama takvog tipa obicno
gubi.
Npr. u partiji Lasker—Rubin-
stein, Petrograd 1914. (bijeli:
Kd3, Tfl Pb2, f4, g4 — crni: Kc5,
Tf8, Pb5, d5, g6): 1. f5 gf5 2. gf5
Tf6 3. Tf4 b4 4. b3 Tf7 5. f6 Kd6
6. Kd4 Кеб 7. Tf2 Kd6 8. Ta2
Tf8 9. Ta6+ Kd7 10. Tb6. Crni
predaje.
Br. 1063
KERES—STALDA
(Dopisna partija)
Bijeli vuce
Bijeli se izgradio pomocu pro-
tivnapada: 1. De4! Td2 (Na 1.
... Db2: 2. De7+ ne ide 2. ...
Dg7 zbog 3. f6!) 2. Tel h5 3. Lfl!
(Zahvaljujuci uspjesnom pregru-
piranju figura pozicija bijelog se
popravila) 3. ... Td4! 4. De8 g4!
(U slucaju 5. Tc7+ Kh6 6. Dg8
crni dobiva poslije 6. ... Dh4:-r
7. Kgl Se2+! 8. Le2: Dg3+! 9.
Kfl Tf4+) 5. Kgl Kh6 (U na-
mjeri da slijedecim potezom uz-
me pjesaka d5. Na 6. De3 sli-
jedi 6. ... De5!, jer 'konacnica
koja bi nastala u koriist je crnog,
npr: 7. De5: de5 8. Тсб4- Kg7
9. Tc7+ Kf6 10. Ta7: Tdl 11.
Ta3 g3! 12. Tg3: Se24-) 6. Tc7!
Tdl (Vec se vide posljedice pro-
tivnapada bijelog, npr. na 6. . . .
Td5: 7. Tf7! Dd4+ 8. Khl!) 7.
Tc4! (Ne samo da parira 7. .. .
Dd4 + , nego ii potiskuje skaka-
ca) 7. ... Sh3+ 8. Kg2 Db2: +
9. Le2 (Iznuduje vjecni sah) 9.
... Tgl+ 10. Kh2 Thl+ 11. Kg2
Tgl + i protivnici su se slozili na
remi.
144
Br. 1064
Br. 1065
KONSTANTINOPOLJSKI—
—WELTMANDER
(Tartu 1950)
Bijeli vuce
Zahvaljujuci prednosti bijelog
na kraljevom krilu postao je mo-
guc potez 1. Lh6:! (Na 1. .. . gh6
ide 2. Te6:! s katastrofom. Zbog
toga je crni presao u protivna-
pa/d) 1. ... Sg4! 2. Sg5 (Vise san-
si davalo je 2. Lg5 Lh2: + 3. Kfl,
aid i ovdje ima crni protivigru
s 3. . . . Sf2:!, npr: 4. Kf2: Dg3 +
5. Kfl Lf3: i 6. ... Dg5:, ili 4.
De2 Lg3 5. Ld8: Dd8:) 2...
Lh2:+ 3. Kfl La6! (Ostald odgo-
vori vodili su do poraza. Npr:
3. ... g6 4. Te6:I, ili 3. . . . Sh6:
4. Dh7~r i 5. Le6:) 4. Da6: (Je-
dva da je moguce 4. Lc4 zbog 4.
. . . Lc4: 5. Tc4: Sh6: 6. Dh7 +
Kf8 7. Dh8+ Sg8) 4. ... Df4!
(Prije nego se uzme lovac, crni
uvodi u igru damu. Odmah 4.
... Sh6: ne bi bilo dobro zbog
5. Dd3 g6 6. Se6:) 5. De2 Sh6:
6. Sh3 Dh4 (Inace potezom 7. g3
bijeli odsjeca lovca) 7. De4. Pro-
tivnicd su se sporazumjeli na re-
mi. Sve pojedine varijante uz
ovaj primjer je pokazao Welt-
mander.
Pozicija crnog je izuzetno te-
ska zbog zaostalosti u mobiliza-
BRONSTEJN—LISICIN
(Lenjingrad 1947)
Crni vuce
cijd snaga i nesigurnog polozaja
kralja. Pa dpak se crni jos mo-
ze braniti. Plan obrane se sasto-
ji u postepenom prevodenju igre
u konacnicu, gdje ce se pokazati
kao pozitivna centralizacija kra-
lja: 1. ... Ke7 2. Sc3! (To je pr-
va neprijatnost koja iznuduje
f7—f5, zbog toga jer prijeti 3.
Se4 Ld’4 4. La3 + ) 2. ... f5 3.
Lg5+ КП 4. Tadl a6 (Neopho-
dno je sprijeoiti manevar Sc3—
—b5—d6 + . Sada crnd ima na-
mjeru odigrati Te8 i zatim se
pozabaviiti pitanjem mobilizacije
kraljevog krila pomocu h6, Te7,
e6—e5—e4 itd.) 5. Le3! Le3: 6.
fe3 (S prijetnjom Se4 i c5) 6. ...
Ke7! 7. e4 g6 8. ef5 gf5 9. Tfel
Tb8 10. Se2 Tf8! (Ucvrscuje to-
cku f5. Nije dobro 10. ... Td8?
zbog 11. Td8: Kd8: 12. Sd4!) 11.
c5 Sa8 (Gubi 11. ... Sd'7 12. c6
bc6 13. Sd4) 12. Sc3 Td8 13. Sd5 +
Kf7 14. Sb6 (U teskoj poziciji cr-
ni ima obranu zbog toga sto on
fakticki igra s figurom vise, a to
je centralizirani kralj!) 14. ...
Tdl: 15. Tdl: Sb6: 16. cb6 Ke7
17. Tel Kd6 18. Tc7 h6 19. b4
e5! (Prelaz u protivnapad. slo-
bodni e-pjesak je vrlo jak) 20.
10 Strategija I taktika II
145
Th7 Ld7 21. Th6: + Le6. (Stra-
tegy a crnog je tnijumfiirala. Bez
obzira na gubitak pjesaka on je
postigao konacnicu gdje se cen-
tralizacija kralja pokazala umje-
snom. Sada je bijeli trebao igrati
22. Kf2 e4 23. Ke3 Ke5 s potpuno
jednakim sansama. Ali on je za-
boravio da mu prijeti opasnost i
po ineroiji je nastavio igrati na
pobjedu s 22. a4? e4 23. g4? ltd.,
i cak je na kraju pretrpio ро-
га z.
Za ilustraciju borbe za ocuva-
nje inicijative pogledajmo slije-
decu partiju:
Br. 1066
BOTVINIK—BOLESLAVSKI
(Moskva 1944)
Cmi vuce
Bijeli ima malu pozicionu
prednost, jer u poziciji crnog po-
stoji vise slaboca. Slijedilo je:
1. ... b5 (Crni je namjeravao
sprijeciti neprijatnu mogucnost
c2—c4, ali je sad nepopravljivo
oslabio tocku c5) 2. c3! (UcvrSdu-
je vlastitu poziciju da bi oslo-
bodio skakaca od Obrane pjesa-
ka d4) 2. ... Ld7 3. Sh4 (Plan
bijelog se sastoji u zahvacanju
tocaka c5 i e5, a da bi to po-
stigao treba dzmijeniti crnopolj-
ne lovce s time da se prisili cr-
nog uzimanje na d6 figurom)
3. ... Tf7 4. Te3 Tg7 5. De2! (Bi-
jeli ne samo da nastavlja s po-
jacavanjem pozicije svojih tigu-
ra, nego i prijeti zrtvom kvali-
tete na e6. S tim bi postigao do-
vol j an materijalni ekvivalent —
strateski vaznu tocku f5) 5. ...
Df8 6. Ld6: Dd6: (Taj momenat
za izmjenu lovaca bio je vrlo
povoljan. Ako bi sad crni igrao
6. ... cd'6, onda bi slijedilo 7.
Te6:! Le6: 8. De6:+ i za kva-
litetu bi bijeli imao dva pjesa-
ka s boljom pozicijom) 7. Tg3
Tg3: (Pr-ijetilo je 8. Lh7:+ Kh7:
9. Dh5+ Kg8 10. Sg6) 8. hg3 De7
9. Tel Dg7 (Poziciona prednost
bijelog se znatno povecala. Jasno
se vidi slaboca tocke c5 i sve
ostale pjesacke slaboce crnog)
10. Dc2 Sd8 (Pocetak vrlo sum-
njivog prevodenja skakaca. Pri-
rodnije je izgledalo 10. ... Te8)
11. Scl Tc8 12. ЬЗ (Sprecava
c7—c5) 12. ... Sb6 13. b4 Ta8
14. Sb3! Sb7 (Jos jedna nepre-
ciznost. Skakac s b6 trebao je
ici na a4) 15. Sc5! Sc5: 16. bc5
Sa4 17. c6! Lc8 (Nije bolje ni
17. ...Lc6: 18. Te6:, npr. 18.
... Ld7 19. Sf5 Df8 20. Se7+ Kg7
21. Te3 i crni ne moze izbjeci
mater ijalne gubitke) 18. c4! bc4
19. Lc4: Sb6 20. Ld3 Tb8 (Ipak
je bolje bilo 20. ... e5) 21. Dc5
Df8 (Ovo je previd kombjnacije
s odvlacenjem. ali partiju se i-
onako vise nije moglo spasiti)
22. Lh7:+ Kg7 23. Sf5 + ef5 24.
Te7+ Kh8 25. Lg6 Le6 (Inace
ide 26. Th7+ i 27. Th8+) 26.
Te6: Dc5: 27. dc5 Sa4 28. Lf5:
Sc3 29. Te7 Sb5 30. Ld3 Tc8 31.
a4 Sd4 32. La6: Sc6: 33. Te6. Cr-
ni predaje.
Strateski element! cesto se ko-
riste u borbi za ocuvanje inici-
jative. U vezi s tim pogledajmo
jos dva tipicna primjera:
146
Br. 1067
LISICIN—BOTVINIK
(Lenjingrad 1934)
Bijeli vuce
Dugo vremena borba se vodila
za tocku e5. I bijeli i crni do-
vodili su tu svoje snage. Ali cr-
ni ima jos slaba crna polja na
kraljevom krilu, dime se bijeli
koristi i prinuduje protivnika na
potez сб—d5. 1. e5! Tc8 2. Db2
c5 (Na 2. ... Le7 3. Le3 sa sli-
jedecim Sf3—d2 i Le2—f3) 3.
Le3! (Prinuduje crnog na trazenje
mogucnostii da se spas! od poluve-
zivanja) 3. ... Lf3: 4. Lf3: c4
(S nadom da ce pomocu b6—b'5
pojacati pjesaka c4. No bijeli
sprecava taj manevar) 5. b5! c3
6. Db3 ab5 7. Db5: La3 8. Tc2
Sb8 9. Db3 Lb2 (Sada bijeli o-
svaja pjesaka, jer crni ne mo-
ze spasiti lovca od izmjene) 10.
Lcl Da7 (Ili 10. . . . Lcl: 11. Tdcl:
s osvajanjem pjesaka) 11. Lb2:
cb2 12. Db2: Tc2: 13. Dc2: Td8
14. h4 b5 15. d5 ed5 16. Ld5: Te8
17. Lb3 Sd7 (Poslije 17. ... Te5:
crni bi brzo izgubio. Npr: 18.
Td8 + Kg7 19. Dc3 f6 20. Dd2
h6 21. Dd6 ili 20. Dd2 g5 21. hg5
Tg5: 22. Dd6) 18. Dc6 Te7 19. e6
Se5 20. ef7+ Sf7: 21. Db5: (Ta-
ko je bilo u partijd i bijeli je
bez narocite muke dobio u ko-
nacnici. Brze je vodilo do pobje-
de 21. Td8+ Kg7 22. Dc3 + Se5
23. Td5 Kf6 24. g4 ili 21. Td8 +
Kg7 22. Dc3 + Kh6 23. Tg8 Se5
24. Dd2 + Kh5 25. Dg5 mat).
Br. 1068
STAHLBERG—KERES
(Neuheim 1936)
Crni vu2e
Pozioiona prednost crnog je
ocita. Da bi sacuvao svoju pred-
nost on pojacava polozaj svojih
figura: 1. ... De5! (Ovdje je cen-
tralizacija dame vrlo umjesna)
2. Tbl (Prijetilo je 2. ... Sf3:+)
2. ... Sd5! 3. Ld2 (Ne ide do-
bro 3. Se4 zbog 3. ... Le2) 3. ...
Sc3! (Poslije izmjene crnopolj-
nog lovca bijelom ce biti teze
braniti svoju poziciju) 4. Lc3:
Tc3: 5. Khl (Prijelaz u konacni-
cu putem 5. Del Del:+ 6. Tel:,
takoder je ostavljao crnom pred-
nost, npr: 6. ... g6 7. Te7 Ta3:
8. Ta7: Lb5, ili 6. . . . g6 7. Tai
f 5, ili 6. . . . g6 7. Tdl Se6) 5.
... h5! (Sacuvavsi inicijativu cr-
ni je presao u napad) 6. Ld7
Td3 (Moguce je i 6. ... Ta3:)
7. Da4 Lb7 8. Se4 Le4: 9. fe4
Sf3! i bijeli je predao, jer je po-
zicija njegovog kralja beznadna.
147
STVARANJE KOMPLIKACIJA I ZAO5TRAVANJE POZICIJE
Normalan tok partije moze
biti katkada narusen od strane
jednog od protivnika i to putem
bilo kakve zrtve sa ciljem da
zahvati inioijativu. Pocinje origi-
nalna borba. U plan obrane u-
gradena je misao da se likvidira
micijativa protivnika i zatim da
se realizira materijalna prednost.
Glavno je u planu napada sacu-
vati inicijativu.
U kojim se slucajevima podu-
zimaju takve aktivnosti? Naj-
cesce sa ciljem da iskoriste los
polozaj protivnickog kralja koji
nastaje poslije prihvacanja zr-
tve.
Br. 1069
STREKALOVSKI—GIDGARTZ
(Sverdlovsk 1954)
Bijeli vuce
1. Se6:I fe6 2. e5.1 ako sada cr-
ni igra 2. ... de5, onda slijedi
3. Lg6 + Ke7 4. Te5: i bijeli mo-
ra dobiti zahvaljujuci losem po-
lozaju crnog kralja, a osim to-
ga crni igra bez lovca f8 i topa
h8. Ako crni odgovori 2. . . . Sd5,
onda ide 3. ed6 Dd6: 4. Dg6 +
Kd7 5. Te6: Df4+ 6. Kbl i po-
zicija crnog je opet izgubljena.
On nema dobre obrane od
Ld3—f5. Lose je i 2. . . . Sd7 zbog
3. ed6 Dc5 4. Lg64~. Zbog sve-
ga toga Gidgartz je vratio fi-
guru natrag sa 2. ... 0—0—0 3.
ef6, ali partiju vise nije mogao
spasiti zbog mnogobrojnih pje-
sackih slaboca.
Br. 1070
zuhovicki—Samaev
(Ivanovo 1951)
Crni vuce i dobiva
Crni je zrtvovao kvalitetu s
idejom da stvori napad na kra-
Ijevom krilu: 1. ... Te3: 2. fe3
Se5! 3. Dc2 hg5 4. hg5 De7! (To
je znatno jace od 4. ... Sg4 5.
Sf4) 5. Sf4 Dg5: (Crni stoji do-
biveno zbog lose pozicije bijelog
kralja i slaboce pjesaka e3) 6.
Se6 Dg3! (Ako sada bijeli igra
npr. 7. Df2, onda slijedi 7. . . .
Df2: + i 8. ... Sed3+) 7. Sc7:Te7
8. Se6 Sg4 9. Sc5: bc5 10. Kgl
Le5 11. Te2 Th7. Bijeli je pre-
dao, jer nema obrane od 12....
Thl+ i 13. ... Dh2 mat.
148
Br. 1071
PANOV—BONDAREVSKI
(Tbilisi 1937)
Cmi vuce
Crni je proveo vrlo originalnu
kombinaciju. 1. ... Lh3:I 2. Lf4
(Na 2. gh3 slijedilo bi 2. ... Te2:!
3. Te2: Dg3+ 4. Khl Dh3:+ 5.
Kgl Sg4 6. Lf4 g5! i crni dobi-
va, ili 3. Le2: Dg3+ 4. Khl
Dh3:+ 5. Kgl Lf2:+! 6. Kf2:
Se4+ 7. Kgl Dg3+ 8. Khl Sf2
mat) 2. ... Dd7 3. gh3?? (Odlu-
cujuca greska, poslije koje slijedi
’azbijanje bijele pozicije. Bolje
je bilo 3. Lc4: Dg4! 4. Ld5: Sd5:
5. Dd5: Te2: 6. Te2: De2: 7. Lg3
Ьеб 8. Dd2, ili 3. Lc4: dc4 4. gh3
Dh3: 5. Sbd4 Sg4 6. Dc2 i bi-
jeli moze pruzati otpor) 3. ...
Dh3: 4. Lc4: (Iznudeno zbog pri-
jetnje Sb2:) 4. ... Dg4+! 5. Kfl
(Drugi odgovori takoder gube.
Npr: 5. Khl Df3 + 6. Kgl Lf2: +
7. Kh2 Sg4 mat, ili '5. Kh2 Dh4 +
6. Kg2 Df2:+ 7. Kh3 g5!, ili 5.
Lg3 Te2; 6. Te2: Dg3:+ 7. Kfl
Dh3+ 8. Kel dc4 9. Sd4 Se4 10.
Te4: Dhl+ 11. Kd2 De4:, ili 6.
De2: Dg3:+ 7. Khl Dh3+ 8. Kgl
Sg4 ili 5. Sg3 Df4: i bijeli ne-
ma obrane od mnogobrojnih
prijetnji: Dg3: + , Df2: + , dc4
itd.) 5. ... Lf2:! 6. Kf2: (Bijeli
je prinuden prihvatiti vec trecu
zrtvu figure, jer se ne vidi dru-
ge obrane od prijetnje Te8—e2.
Dobitku je vodio i tihi potez 5.
. . . Df3, npr. 6. Sbd4 Ld4: 7. Dd4:
Te2: 8. Lg3 Tb2: itd.) 6. ... Se4 +
7. Kfl Df3+ 8. Kgl Df2+ 9. Khl
Te6 10. bd5: Df3+ 11. Kh2 Tg6
12. Lf7:+ Tf7: 13. Dd8 + Tf8 14.
Dd5+ Kh8 15. Sg3 Df2 + . Bijeli
predaje.
Br. 1072
KONOVALOV—PASMAN
(Riga 1951)
Cmi vuce
1. ... Sd4! 2. cd4 (Na 2. De3
slijedi 2. ... fe4 i skakac na d5
ostaje bez obrane) 2. ... ed4 3.
Sf4 fe4 (Crni je za skakaca do-
bio dva pjesaka. Osim toga on
je pojacao poziciju svojih pjesa-
ka i sada pnijeti b5—b4 i c4—c3).
Poslije 4. Dg4 Df7 5. Se2? (Re-
lativno je bolje 5. h4. Bijeli ska-
kac je potreban za obranu tocke
f2) 5. ... Tf8! 6. f3 d3 7. Sc3 e3
8. a3 d2 9. Sc2 Lc3: 10. ЬсЗ e2
11. Sd4 edlD+ 12. Tdl: De7 13.
Se6 Tf5 14. Sd8: Del+ i bijeli je
uskoro morao kapitulirati.
i
.• a
149
Br. 1073
LISICIN—RAGOZIN
(Lenjingrad 1934)
Bijeli vuce
Bijeli je mogao odigrati 1. d3
ili 1. Dc2, ali racunica je poka-
zala da je potpuno moguce i 1.
d4! (Zbog prijetnje 2. e5 crni je
skoro prinuden prihvatiti zrtvu
pjesaka) 1. ... Lg3: 2. fg3! cd4
3. cd4 Se4; 4. Ld3! (Prijetilo je
4. ... Sc3 s izmjenom bjelopolj-
nog lovca) 4. ... Sd6 5. La3 Sb5
(Bijeli je za pjesaka postigao
prednost lovackog para i inicija-
tivu. Sad se je moglo igrati 6.
Lb5: ab5 7. Lc5 b6 8. Ld6 Lc8
9. Se5! Dd6: 10. Sf7: s prednoscu,
ali bijeli je htio postici vise) 6.
Lb2 0—0 7. h4 h6 (Inace 8.
Lh7: + ) 8. a4 Sc7 9. La3 Te8?
(Trebalo je igrati 9. ... Se7) 10.
Lh7+! (Pocetak krasne kombi-
nacije sa zrtvom dvije figure.
Lovac se zrtvu je iskljucivo zbog
zavladenja kralja na h7. Nije
dobro odmah 10. Sg5 Zbog 10.
... f5) 10. ... Kh7: (Jos je lo-
sije 10. ... Kh8 11. Sg5 hg5 12.
Dh5 i mat je neizbjezan, ili 11.
. .. Db8 12. Sf7: + Kh7: 13. Dd3 +
Kg8, ili 13. ... g6 14. Sg5+ hg5
15. Tf7+ Kh6 16. hg5+ Kg5: 17.
De3+ Kh5 18. Th7+ Kg4 19. Df4
mat — 14. Sh6: + Kh8 — 14. ...
gh6 15. Dg6 + Kh8 16. Tf7 — 15.
Sf7+ Kg8 16. Sg5 s neizbjeznim
matom) 11. Sg5+ Kg8 (Intere-
santan je dobitak poslije 11. ...
hg5 12. Dh5+ Kg8 13. Df7:+ Kh7
14. Dh5+ Kg8 15. hg5! Se7 16.
Df7+ Kh8 17. Kf2! sa slijede-
cim Thl) 12. Sf7: Db8 13. Sh6: +
gh6 14. Dg4+ Kh8 15. Tf7. Crni
predaje.
Ove zrtve koje smo razmotri-
li imale su samo jedan cilj —
zahvatiti inicijativu. Kombinaci-
je se nije moglo izracunati tocno
do kraja — bile su orijentacio-
ne, ali su znatno izmijenile tip
pozicije i strateski plan koji je
protivnik spremio, potpuno su
promijenile.
Nikada se ne smije zaboraviti
to — da protivnik nije obave-
zan prihvatiti ponudenu zrtvu.
Br. 1074
KERES—SMISLOV
(Zurich 1953)
Crni vuce
Posljednji potez bijelog bio je
1. Tch3. U svojim primjedbama
uz tu partiju Smislov i Simagin
pisu: »Prihvacanje zrtve predalo
bi inicijativu bijelom, npr. 1. ...
gh5 2. Dh5: Te8 3. Dh6 dc4 4.
d5 Lb2: 5. Tg3+ Kh8 6. Th3 Kg8
7. Tg3+ s remijem. Osim toga
150
bijeli bi imao mogucnost napa-
da u vezi s 3. a4. Zbog toga je
crni odigrao 1. ... dc4! i stvo-
rio je ozbiljnu protivigru. Dalje
je slijedilo 2. Th7: (Smislov i
Simagin ukazuju da nije dobro
2. bc4 zbog 2. ... gh5, npr: 3.
Dh5: Le4 ili 3. Ld3 Tc5! 4. dc5
Lb2: 5. Lh7: + Kg7 6. Dh5: Lcl
7. Tg3 + Kf6 8. Dh4+Ke5i kralj
crnog se skriva od sahova) 2....
c3! 3. Del (Dama se prevodi na
h6 da bi se podrzao napad. Lo-
se je, naravno, 3. Lc3: Tc3:!) 3.
... Dd4:! (Do mata bi vodilo 3.
... cb2? 4. Dh6 Dd4: 5. Tg7+l,
ili 5. Th8+!) 4. Dh6 Tfd8 5. Lcl
Lg7 6. Dg5 (Sad se vec vidi da
je napad bijelog potonuo, a cr-
ni ima daleko uznapredovalog
slobodnjaka vise) 6. ... Df6 7.
Dg4 c2 8. Le2 (Na 8. Lg5 clD
9. Lf6: Dfl:+! 10. Kfl: La6 + )
8. ... Td4 9. f4 Tdl+! 10. Ldl:
Dd4 + . Bijeli predaje.
U nekim slucajevima kompli-
kaoije nastaju i bez zrtava:
Br. 1075
LIPNICKI—SMISLOV
(Moskva 1950)
Bijeli vuce
Ovdje, umjesto mirne igre ko-
ja je vezana s pojacanjem pozi-
cije i figura, bijeli je dao pred-
nost potezu 1. h4I, stvarajuci
komplikacije na kraljevom krilu.
Poslije 1. ... Db6 2. Se5! Tfd8
(Nije islo 2. ... Db2: zbog 3. Sd7:
Se4 4. Se4: de4 5. Ta2!, npr: 5.
... Da2: 6. De4: f5 7. La2: fe4
8. Le6: + s pjesakom vise, ili 5.
... Lb4 + 6. Kdl! Da2: 7. La2:
ed3 8. ab4 Tfd8 9, Sc5 s dobi-
tkom) 3. Ta2 Kf8 (Zasluzivalo je
paznju 3. ... Tac8) 4. g4 (Napad
bijelog je postao toliko opasan,
da se crni odlucio na zrtvu pje-
saka) 4. ... Se5: 5. de5 Se4 6. f3
Sc3: 7. Dh7:I (Medupotez) 7. ...
Ke8 8. bc3 Tdc8 9. Kf2 Lf8 (Na-
stala je dvosjekla pozicija, kod
koje se pokazuje da je crni kralj
znatno losi'je postavljen od bije-
log kralja) 10. g5! (Prijeti 11. g6)
10. ... Tc4 11. Kg3 (Prijetilo je
11. ... Tf4:) 11. ... Kd8 12. Dg8
Kc7 13. Df7: Lc5 14. Ld3! Tc3:
15. Tbl Tb3 16. Tel Da5 (Ili 16.
... Td3: 17. Tac2) 17. Tac2 b6
18. De7! Td3: 19. Tc5:+ bc5 20.
Tc5:+ Dc5: 21. Dc5:+ Lc6 22.
Dd6+ Kb6 23. a4! (Dalje je je-
dnostavno, jer su crni topovi raz-
jedinjeni i materijalna prednost
je na strani bijelog) 23. ... Te8
24. g6 a5 25. Lg5! Tc8 26. Ld8 +
Kb7 27. De7+ Kb8 28. La5: Tb3
29. Lb4 d4 30. Ld6+ Ka8 31.
De6:. Crni predaje.
Osobita paznja se zahtijeva u
dvosjeklim pozieijama, gdje se
vodi zestoka borba s mnogim pri-
jetnjama i protuprijetnjama. U
tim slucajevima neophodan je
tocan proracun svih taktickih o-
peraeija koje se pojavljuju.
151
Br. 1076
TOLUS—BRONSTEJN
(Pjarny 1947)
Crni vuce
Prednost bijelog je velika. Si-
lan utisak ostavljaju pjesaci a5,
b6 i g6. Izvanredno je postavljen
bijeli kralj. Cmi je odigrao 1.
... f3! ii koristi svoju posljednju
sansu. Slijedilo je 2. Кеб (Prije
vremena bi bilo 2. Thl zbog 2.
... Th8!) 2. ... Tb4:! 3. Tb4:??
(Ovdje je lako dobivalo 3. Thl!
s prijetnjom mata, npr: 3. .. .
Th8 4. Th8: Kh8: 5. Kf7! Tg4
6. a6! f2 7. a7 flD 8. a8D mat)
3. ... Te8! (Partija je jos uvi-
jek, kao i prije, izgubljena za
crnog, ali je on nasao dobre mo-
gucnosti obrane. Ako bi sada bi-
jeli igrao 4. Kd7, onda ide 4. ...
Te7:+! 5. Ke7: f2 6. Tbl e4 7.
a6 e3 8. ab7 e2 9. b8D elD + )
4. Tbl e4 5. a6? (Trebalo je igra-
ti 5. Tfl! f5 6. a6 f4 7. a7 e3 8.
Thl Te7:+ 9. Ke7: e2 10. a8D
f2 11. Df8 + Kg6: 12. Df6 mat)
5. ... e3 6. a7? (Ovom posljed-
njom greskom u nizu predaje
prednost i inicijativu protivniku.
Poslije 6. ab7 e2 7. Thl Te7: +
8. Ke7: f2 9. b8D elD+ 10. Tel:
felD + 11. Kd7 nastala bi dam-
ska konacnica, u kojoj bijeli ima
sanse na dobitak zahvaljujuci
daleko uzapredovalom b-pjesa-
ku) 6. ... e2 7. Thl Te7:+ 8. Ke7:
f2 9. a8D elD+ 10. Tel: felD +
11. Kd7 De4 12. Da2 Dc6+ 13.
Ke7 Kg6:. Poslije vrlo duhovite
obrane crnog on je postigao ko-
nacnicu s pjesakom vise, koju je
na kraju uspio i dobiti.
Netocan proracun bio je uzrok
poraza crnog u slijedecoj partiji:
Br. 1077
MAKOGONOV—LISICIN
(Tbilisi 1937)
Crni vuce i dobiva
Bez obzira na oslabljenu pozi-
ciju svog kralja crni je izgradio
strahoviti napad na kraljevom
krilu. Sada ima dva puta: 1. ...
f3 i 1. ... Lg2:. Do pobjede vo-
di 1. ... Lg2:I, npr: 2. Kg2:
De4 + 3. Kgl Sh3+ 4. Kfl Dhl
mat, ili 2. Dh8+ Kf7 3. Td7 +
Te7 4. Te7: + Ke7: 5. De5 + Se6
6. Kg2: Dc2+ (Ovaj je potez
neka'ko ispao iz proraduna crnog
kad je radunao varijante), ili 2.
Td7 Sh3+! 3. Kg2: Te2+ 4. Kfl
Tf2+ 5. Kel De4+, ili 2. Tg2:
f3!, sa slijedecim varijantama 3.
Dh8 + Kf7 4. Td7 + Te7 5. Te7: +
Ke7: 6. De5+ Se6 7. Tf2 Dbl +
8. Tfl Dc2 9. Tf2 Ddl+ 10. Tfl
f2+ 11. Kg2 Df3 + 12. Kh3 h5!,
ili 3. Tgd2 f2+ 4. Kfl Tel+ 5.
Tel: felD + .
152
U partiji je bilo odigrano 1.
... f3?, sto je forsdrano vodilo
do remija, no crni je jos u osku-
dici vremena izgubio.
Ne mozemo sada razmatrati
druge dvosjekle pozicije zbog to-
ga sto je primjera na tu temu
u knjizi vec bilo dovoljno.
REPERTOAR OTVARANJA I STRATESKI PLAN IGRE U
OTVARANJU
Na pocetku partije i bijeli i cr-
ni su postavljeni u jednake uvje-
te po kolicini i kvaliteti borbe-
nih snaga, a isto tako i prema
zauzetom teritoriju. Bijeli, isti-
na, ima trenutacnu prednost —
prednost prvog poteza, ali kao
sto pokazuje teorija i praksa, ta
prednost se kod pravilne igre sa
strane crnog postepeno gubi.
Zbog toga borba u otvaranju ri-
jetko daje prednost jednoj od
strana.
Ranije, u trecem i cetvrtom di-
jelu knjige, upoznali smo se s
tipicnim slucajevima izgradnje
plana igre u otvaranju kod ne-
pokretnog centra (gledaj »Prod or
i podrivanje^), zatim kod po-
kretnog pjesaokog centra (gledaj
»Pjesacki lanac i plan igre«,
»Blokada pjesaka i pjesackog
lanca« i »Raspored pjesaka^),
kod izoliranog pjesaka u centru
(gledaj »Raspored pjesaka^) i ni-
za drugih slucajeva.
Otvaranje partije karakterizira
borba za najbolje polozaje figu-
ra i pjesaka. Borba u otvaranju
se ne ogranicava samo na mobi-
lizaciju, nego ta borba zahtije-
va jos i slijedece:
1)	pojacanje pozicije mobilizi-
ranih (razvijenih) figura,
2)	potiskivanje odlicno posta-
vljenih figura protivnika,
3)	izmjena lose rasporedenih
vlastitih figura,
4)	pojacanje pojedinih tocaka,
koje imaju veliki znacaj
(najcesce centralnih tocaka).
5)	oslabljenje pojedinih tocaka
u poziciji protivnika,
6)	stvaranje teskoca za pro-
tivnika (ogranicavanje pro-
tivigre),
7)	provodenje taktickih opera-
cija.
Ove takticke i strateske ideje
u suradnji s mobilizacijom bor-
benih snaga trebaju se uzeti u
obzir u izgradnji strateskog pla-
na otvaranja. U otvaranju ve-
liki znacaj ima pitanje vremena.
Brza mobildzacija snaga i provo-
denje pojacanja pozicije figura
mogu donijeti velike pogodnosti
i naprotiv zaostalosti.
Naravno, sve nabrojene stra-
teske ideje ne moraju uci u stra-
teski plan u otvaranju. Tako npr.
u otvaranju se ne primjenjuje
izmjena figura ili oslabljenje
protivnicke pozicije. Ovdje je
potpuno umjesno napomenuti о
neophodnosti stvaralackog prila-
za prema otvaranju.
Znadajnu pomoc za borbu u
stadiju otvaranja moze nam da-
ti proucavanje teorije otvaranja.
Zahvaljujuci praksi i teoretskim
153
istrazivanjima otkrivene su taj-
ne mnogih pozicija u otvaranju.
Pojedine varijante u otvaranju
su proucene do 20. poteza, ali u
vecini od njih pozicija poslije 10.
poteza ocjenjuje se i procjenju-
je desetine godina. Toliko su te
pozicije komplicirane. Ukratko
receno — poslije desetog poteza
(otprilike) Sahista je vec prisi-
Ijen na samostalnu igru za plo-
Com.
Zbog toga izgradnja strateskog
plana igre u otvaranju ima veli-
ki znadaj. Od tog plana zavisi
da li se uspijeva postici inicija-
tiva, ili partija prelazi u pozici-
ju s podjednakim Sansama.
Treba pokloniti paznju izgrad-
nji otvaranja kako za bijelog ta-
ko i za crnog. Kod suvremene
dobro razvijene teorije tesko je
igrati otvaranje ako se covjek
koristi samo znanjem strateSkih
i taktickih elemenata, ili ako se
bazira na »zdravom razumu*
(termin Em. Laskera). Suvreme-
ni majstori sebi olaksavaju po-
sao za plocom. Oni ranije ana-
liziraju varijante koje cesto igra-
ju, a zdravi razum, pod kojim
se podrazumijeva razumijevanje
strateskih i taktidkih ideja, samo
pomaze da se korigira i poprave
pojedina znanja u otvaranju i
za vrijeme kad ih se primije-
njuje.
Danas je obavezno da svaki
kvalificirani sahista zna teoriju
otvaranja. Inace se moze lako
dogoditi da cini greSke. Osim to-
ga, sahovska partija tece u uvje-
tima ogranicenog vremena za
razmisljanje. Sahista koji ne po-
znaje teoriju otvaranja gubi
mnogo vremena na proracun va-
rij anata. Gubitak vremena u o-
tvaranju pokazat ce se u dalj-
njem toku. Dolazi do oskudice
vremena i lako se moze izgubiti
i dobivena pozicija. Prema tome
bilo kakvo odbijanje od prouca-
vanja teorije otvaranja neizbje-
zno dovodi do smanjenja sport-
skih rezultata.
Postavlja se prirodno pitanje:
»Kako uciti teoriju otvaranja?
Kako usvojiiti tu ogromnu koli-
dinu varijanata, koje se navode
u udzbenicima? Kako se mogu
pratiti sve te teoretske novosti,
koje se svakodnevno radaju za-
jedno sa stvaralaStvom sahista?
Iskustvo svih najjacih Sahista
pokazuje da nije obavezno prou-
cavati citavu teoriju otvaranja.
Sasvim je dovoljno izuoiti jedan
manji dio. Krace receno — sva-
ki Sahista mora sam sebi odre-
diti kolicinu sistema u otvaranju
koji odgovaraju njegovom uku-
su.
Kompleks otvaranja u sistemu
koji primjenjuje u praksi sa-
stavlja njegov repertoar otvara-
nja. Svaki sahista mora se po-
brinuti о svom repertoaru otva-
ranja. Zbog toga treba pazljivo
pratiti sve novosti. Treba kori-
girati, proSiriti i produbiti svo-
ja znanja u odredenom kom-
pleksu teorije otvaranja. Moze
se savjetovati da se provjeri taj
svoj repertoar otvaranja u slo-
bodnim partijama, prije nego ga
se primijeni u bilo kakvom na-
tjecanju.
Ne moze se preporuciti ogra-
nicenost repertoara otvaranja
zbog toga sto to suzava vidokrug
sahista, a i protivnik se moze
pripremiti na njega i spremiti
mu neocekivani nastavak, odn.
novost. Na zalost od tog nedo-
statka stradaju cak i mnogi maj-
stori.
Svakako treba sprijediti joS je-
dno stetno — mehanicko prouda-
154
vanje varijanata iz otvaranja.
Neophodno je razumjeti dobro i
osjetiti ideju u bilo kojem siste-
mu otvaranja. Najbolji nacin da
se usvoji to znanje je analiza
te varijante od otvaranja s tocke
glediSta koje smo razmotnili u
strateskim i taktickim elementi-
ma. Osim toga, ne smije se ba-
citi ditavo teziste samo na zna-
nje varijanata otvaranja, jer pri
najmanjem otklonu borbe od po-
znatih puteva mozete se naci u
bespomocnom polozaj u. Znanje
svog repertoara otvaranja ne
moze ipak zamijeniti najvazni-
je — razumijevanje elemenata
strategije i taktike i njihova me-
dusobna suradnja.
155

VJEZBE
Br. 209
Sasfavife plan igre za bijeloga
Br. 210
Sasfavife plan igre za bijeloga
Br. 211
Sasfavife plan igre za bijeloga
Br. 212
Nacfife plan igre za bijeloga
157
Br. 213
Br. 214
Sastavite plan igre za crnoga
Sastavite plan igre za crnoga
Br. 215
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 216
Moze li bijeli igrati 1. Tdl?
Br. 217
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 218
Nadite plan igre za crnog
158
Br. 219
Br. 220
Nadife plan igre za bijeloga
Nadife plan igre za bijeloga
Br. 221
Br. 222
Nadife plan igre za crnoga
Nadife plan igre za crnoga
Br. 223
Nadife plan igre za crnoga
Br. 224
Nadife plan igre za bijeloga
159
Br. 225
Br. 226
Nadite plan igre za bijeloga
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 227
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 229
Nadite plan igre za crnoga
Br. 228
Moze li bijeli postici prednost?
Br. 230
Nadite plan igre za bijeloga
160
Br. 231
Br. 232
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 234
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 236
Nadite plan igre za crnoga
161
Br. 237
Br. 238
Bijeli vuce i dobiva
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 239
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 240
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 241
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 242
Nadite plan igre za bijeloga
162
Br. 243
Br. 244
Nadite plan igre za bijeloga
Nadite plan igre za crnoga
Br. 245
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 246
Nadite plan igre za bijeloga
Br. 247
Nadite plan igre za crnoga
Br. 248
Nadite plan igre za bijeloga
163
Br. 249
Nadite plan igre za crnoga
164
RJESENJA
Br. 209: Zahvaljujudi pjeSaku d6 bijeli je presjekao borbene snage
annog na dva diljela. Plan bijelog podinje pozicionom kombinaciiom: 1. Sh4:!
Dh4: 2. Dh4: Th4: 3. Tg7: Th2:+ 4. Kdl Th8 5. cb5 (Odluduje i Le3-f2-h4)
5. ... ab5 6. Sb5: Lb6 7. Sc3 Ld8 8. Sa4 c4 9. bc4 Tc4: 10. Sc5 Tc3 11. Sd7:+
Ke8 12. Sc5 Tf8 13. Se6: ТеЗ: 14. S18: i crni nnsfeoro predaje. (Janisch—Laza.
Berlin 1842)
Br. 210: Plan bijelog sastoji se u prevodenju dame na 7. red. 1. Dc6!
gh5 (Na 1. ... Td8 2. Sf6:, al.... Dd8 je lo§e zbog 2. Db7) 2. Dd7 Dc7: 3.
Dc7: h4 4. d6 h5 5. d7. Crni predaje. (Lipnicki—Pavlov 1950)
Br. 211: Plan bijelog sastoji se iu koriStenju svog pjeSadkog maioriteta
na e-, f- i g-linijama iu vezi s pritiskom topa a7. 1. 15! ef5 2. e6! Dh4 3.
Sf5:+ Lf6 4. Sh4; Lb2: 5. Td7: Sf6 6. Sg6+ Tg6: 7. Lg6:. Crni predaje
(Alatorcev—Havin, Moskva 1949). Poslije 1. f5 crni je mogao digirati 1. ...
Sc7, all u tom sludaj'U s nastavkom 2. f6 Df7 3. Dd2 Tg5 4. Sf3 bijeli bi
postigao materijalnu prednost.
Br. 212: U vezi s disharmonidnim polozajem lovca i pjesaka crni ima
slaba polja e5 i f6. Plan bijelog se sastoili u koriStenju te dinjenice i u na-
padiu na kralj evo tkrilo. Eventualno je mogud i iprelaz u konadnicu. 1. De5!
(Cemtralizacija dame ovdje ije potpuno umjesna) 1. ... Se8 2. Th3 (Crni ie
skoro u iznudnici. Trebao je igrati 2.... Lc8 i pridekati dogadaje. Istina
na taj odgovor bio je mogud prodor Ъ4-Ь5) 2. ... Dc7? (Doz vol java biielom
zahvadanje todke f6) 3. Sf6! De5: (Na 3. ... Lc8 4. Se8: Te8: 5. Sg4 Tf8 6.
Sf6 De5: 7. fe5 s pozicionom prednoSdu bijelog) 4. fe5 Te7 5. Thf3 Sf6: 6.
Tf6: Tf6: 7. ef6 Te8 8. Sf7+ Kg8 9. Se5 Td8 10. Kg2 Kf8 11. h4 Le8 12. Kf3
Lf7 14. Kf4 Ke8 14. Tai Kf8 15. b5 ab5 16. ab5 Le8 17. bc6 Lc6: 18. Sc6: i
crni je uskoro predao, (Schlechter—John, Barmen 1905)
Br. 213: Bijeli ima lo§eg lovca, a crni je uz to zahvatio otvorenu
a-liniju: 1. ... Ta8! 2. Td3 Ta2+ 3. Kfl Tai 4. Dg2 Dg4 5. Dh2 Dg8 6.
b5 Da8 7. Db2 Da5 8. ТеЗ cb5 9. Te2 Da4 10. Kg2 Tdl (Dobro je bilo 10.
. . . Ddl, jer ne ide 11. Db5: zbog 11. ... Tbl) 11. Lf2 Dc4 (Potpuno ie
moguce i 11. ... b4) 12. об i sad igrajuci 12. ... bc6 13. Da3 b4 14. Da8
Sf6 (U teSkoij oskudici vremena crni je udinio niz giresaka i bi’ieli je po-
stigao remi) crni bi saduvao materijalnu i pozicionu prednost. (Bron-
Stejn—Botviniik, Moskva 1951)
Br. 214: Plan crnog sastoji se u zahvatu 2. ili 3. reda sa slijededim
pojadanjem pozicije ’kralja i sa napadom bijelih pjeSaka. 1. ... Td2!
2. Tbc2 (Na 2. Td2: Td2: 3- Ke3 Tc2, npr: 4. c5 Sf4 5. Sf4: gf4+ 6. Kd3
165
Tg2:, ili 4. Kd3 Ta2 5. g3 h3 6. Ke3 Kc7 7. c5 Sd4! 8. Sd4: ed4+ 9. Kd4:
Td2+ 10. Ke3 Th2:, s prednoscu crnog) 2. ... Tc2: 3. Tc2: Td3 (S pri-
jetnjom 4. ... Tb3) 4. Tb2 Kc7! 5. c5 Kd7 6. g3 (Ubrzava neizbiefcni po-
raz. Duze se moglo odrzati igrajudi 6. Scl Tc3 7. Se2 Ta3 8. Scl. U toi
varijanti cmi bi morao igrati 8. ... g4sa cifldem da na 9. fg4 odgovori
9. . . . Sg5) 6. ... hg3+ 7. hg3 g4 8. Sgl (Ili 8. fg4 Sg5) 8. . .. Sg5 9. Ke2
Ta3 10. f4 Se4: i bijeli je uskoro predao. (Salwe—Rubinstein. Karlsbad
1907)
Br. 215: Plan bijedog sastoji se u zahvacanju 7. reda. 1. Ddl! Tce7
2. Td8 h4 3. Te8: Te8: 4. Td7 Dg8 (Poslije 4. .. . Te7 5. Td8 Te8 6. Dd7
Dd7: 7. Td7: Te7 8. Td8 bijeli ima veliiku pozicionu prednost) 5. Dd4
Tf8 6. Kf2 hg3+ (Ova izmjena je pogresna, jer sada bijeli otvara
h-liniju) 7. hg3 De6 8. Ddl Se7 (Mora se dati pjesaka. U korist bijelog
je 8. ... Tf7 9. Tf7: i 10. Dd8) 9. Ta7: Kg6 10. Dd7 Dd7: 11. Td7: Kf7
12. Tb7 Ta8 13. аЗ Таб 14. c5 b5 15. Ldl Ta8 (Odmah gubi 15. ... Кеб.
zbog 16. Lb3+ Sd5	17.	Tc7) 16. Lb3 + Ke8	17. Le6	Td8 18. Ta7 Kf8 19.
Ld7 Tb8 20. Ke2 b4 21.	a4 ЬЗ 22. Le6 Tb4	23. Kd2	Sd5 24. Ld5: cd5 25.
c6 Tc4 26. c7 Tc2+	27.	Kdl Ke8 28. Ta8+	Kd7 29.	c8D+ Tc8: 30. Tc8:
Kc8: 31. Kd2 d4 32.	ed4	Kc7 33. Kc3 Kd6 34.	Kb3: Kd5 35. Kc3. Crni pre-
date. (Cehover—Stoll ar. Lenjingrad 1948)
Br. 216: Ne, ne moze. Najmanja od svih nevolia ie 1. SI4 (Spriie-
cava 1. .. . Td3 ,i 2. ... Ted8). no crni odgovara 1. ... f5 ,i zatim 2. . ..
fe4. U partiji je bilo odigrano 1. Tdl Tdl:+ 2. Tdl: La2: 3. Tai (Biiefli
se nada da ce vratiti pjesaka, ali...) 3. ... Lc4 4. Ta7: La6 i bijeli top
se na§ao u stupici. Jos je slijedilo 5. Sf4 Db6 6. Sh5 (Prijeti 7. Dg5) 6.
... h6 7. Df4 Dbl+! (Plan crnog se sastoji u ogranicavanju protivigre
protivnika na kraljevom krilu i u napredovanju pjeSaka c5) 8. Kf2 Dc2+
9. Kg3 Dc3: 10. h4 Dd4 11. Dg4 (S prijetnjom da na 11. . . . c4 odgovori
12. f4 i 13. e5) 11. ... g6 12. Sf4 (Na 12. f4 Kh7) 12. ... c4 13. h5 g5 14.
Sd5 c3 15. Dd7 De5+ 16. Kf2 c2 17. Sf6+ Kf8!. Bijeli predaje. (Kor-
cnoj—Lisicin, Ki'jev 1954)
Br. 217: Plan bijelog sastoji se u provodenju napada na kraljevom
krilu. 1. h4! c5 (Najbolja obrana je 1. ... Te8) 2. g4 cd4 3. ed4 g6 (Na
3. . .. Le7 4. g5 h5 5. g6! s prednosdu bijelog) 4. g5 hg5 5. h5! Kg7 6.
hg6 fg6 7. Ld3 Th8 (Hi na 7. ... De8 8. Tdgl) 8. Lg6: Dc7 9. Lf5 Thl:
10. Thl: Sf8 11. Tgl Df4 (Na 11. ... Kh6 12. Dd3 De7 13. Sh2 s prije-
tnjom 14. Sg4+ i 15. Dh3) 12. Sg5: Lg5: 13. Se2 Df2: 14. Dc7+ Kh6
15. Dd6+ Kg7 16. Tg5:+ (Jo§ je bolje 16. De7+!) 16. ... Kf7 17. Lg6+
Sg6: 18. Dg6:+ Ke7 19. Te5+. Cmi predaje. (Rjiumiin—Rabinovid. Lenliin-
grad 1934)
Br. 218: Plan crnog je prodor na daminom krilu. 1. ... b5! (Prijeti
b4, poslije cega crni otvara i zahvada b-liniju) 2. a3 a5 3. Tai b4 4. Dc2
(U korist crnog je 4. ab4 ab4, jer poslije ЬЗ zahvada a-liniju) 4. ... Tdb8
5. Tebl ba3 6. ba3 Tbl:+ 7. Dbl: Tb8 8. Dc2 Db6 9. Sd2 Db2 10. Db2:
Tb2: 11. Sbl a4 12. Kfl Ld8 13. Kel La5 14. Kfl g5 15. Kel Tc2 s osva-
janjem pjeSaka c3 i crna je uskoro predala, (Ignjatova—Bikova, Moskva
1952)
Br. 219: Plan bijelog se sastoji u prevodenjiu kralja na damino kri-
lo, a uz to je iisitovremeno va&io sprijediti prijevod na damino krilo cr-
nog. 1. Lf2! Lc6 (Poslije 1. .. . Кеб 2. Kf4 Kd7 3. Ke5 Lc6 4. Kd4 zada-
tak je u znaftnoj mjeri blakSan. Pogresno je poslije 1. . . . Кеб 2. h5. jer
crni igrajudi 2. ... Kf5 3. h6 Kg6 4. Le3 Kh7 5. Kg4 f2! postize remi)
2. Lei (Otvara put kralju) 2.... Ld5 3. Kf2 Kf4 (Najbolja obrana. Crni
po mogudnosti ne smije propustiti bijelog kralja u center) 4. Kfl Lc4+
166
5. Kgl Ld5 6. Lf2 (Priiprema manevar Kgl—fl—el—<12. Ako bi sada cr-
ni igrao 6. . .. Ke5, slijedilo bi 7. Lg3 + Кеб 8. Kf2 Kd7 9. Ke3 Kc8 10.
Kd4 Lc6 11. h5 Kb7 12. h6 i bijeli dobiva. U posUjednjoj variianti crni
kralj nije limao jedan (tempo da bi se dotkopao todke b7. U protivnom
sliucaju bio bi remi) 6. ... Lc6 7. Kfl Kf5 8. Kel Кеб 9. Kd2 Kd7 (Vise
otpora moglo se ipruziti igrajuci 9. ... Kd5, npr: 10. КсЗ La8 11. Kb4
Lb7 12. Kb5 Kd6 13. Kb6 Le4 14. Ld4! Ld5 15. h5 Кеб 16. h6 K£7 17. Ko5
Le4 16. h7 £2 19. h8D flD 20. Dg7 + sa slijedecim 21. De5 + ) 10. Ke3!.
Crni predaje, jer ne ide ni 10. ... Kc7 11. h5 Kb7 12. h6, ni 10. ... Kb6
11. Kd4 i bijeli kralj prolazi prema tocki b6. (Lisicin—Skutorenko, Le-
njingrad 1954)
Br. 220: Plan bijelog je napad na kraljevom krilu jer moze srusiti
pjesacki stit oko crnog kralja: 1. Sf5! gf5 2. gf5 Sc7 (Poslije 2. ...
Sg5 3. Lg5: fg5 4. Sg5:+ i 5. Se6 bijeli vrada zrtvovani material i vla-
da inicijativom) 3. Tgl (Prijeti 4. Tg7: + Kg7: 5. Tgl + Kf7 6. Dh5 + )
3. ... Se8 (Na 3. ... Th8 odlucuje 4. Lh6:, npr. 4. ... Kg8 5. Tg7: +
Dg7: 6. Tgl, ili 4. .. . Lh6: 5. Tg6 Dg7 6. Tg7: + sa slijedecim 7. Dg3)
4. Tg6 Tf7 5. Tbgl Kg8 6. Th6: Kf8 7. Th7 Ke7 8. Dh5 Kd6 (U sl/udaju
8. . . . Tc8 bxijedi bi nastavio napad puitem 9. Sg5! fg5 10. Lg5: + . npr.
10. ... Sf6 11. Tg7: Tg7: 12. L£6:+, ili 10. ... Kd6 11. Lf4 + Se5 12. £6!.
ili 10. . . . Kd6 11. Lf4+ Ke7 12. £6+!) 9. Lf4 + Se5 (Ili 9. . . . Ke7 10. Sg5!)
10. Le5:+ fe5 11. f6! Sf6: 12. De5:+ Kc6 13. Thg7:I Kb5 14. Sd4:+ Kb6
15. b4! Tc8 16. Tf7: Df7: 17. Dd6+ Tc6 18. Sc6: Se4: 19. bc5 + . Crni pre-
daje. (Smislov—Kotov, Moskva 1943)
Br. 221: Koristeci los polozaj bijelih figura crni stvara komplikaci-
je pomocu zrtve skakada. 1. ... Sd3:l 2. Ld3: Ld3: 3. Td3: Tc4: 4. Dfl
(Inace pada pjesak h3) 4. ... Te2 5. Lcl Lcl: 6. Tel: Da6 7. Tf3 Se4 8.
Sg4 f5 9. Sh6+ Kg7 10. Sf5:+ gf5 11. Tf5: Kh8 12. Tf7 d3 13. Sbl Db5
14. Sd5 Dc6 15. Tf5 De6 16. g4 Sd2 17. Ddl De4 18. Se3 Sf3+ 19. Kfl Sh4.
Bijeli predaje. (Kasparjain—Tolu§, Moskva 1952)
Br. 222: U nastaloj dvosjekloj pozieiji crni zahvaca inieijativu kori-
stedi disharmoinidan polozaj bijelih figura i pjeSaka. 1. ... b5! 2. gf5
(U korist crnog je i 2. Sg3 bc4 3. Le2 cd4) 2. ... bc4 3. Le4 Se4: 4. De4:
Lb7 5. d5 (Poslije 5. De6:+ De6: б. fe6 Lhl: 7. Thl: Tf2: nastala bi ko-
nacnica koja je dobivena za crnog) 5. ... Tf5: 6. Tbgl (Na 6. S£4 Te5
7. Dg2 ed5) 6. ... Td5: 7. Td5: Ld5: 8. Dg4 Sc6! (PoboljSava poziciju
skakaca. Prijeti Sc6—e5—d3) 9. f4 Tb8 (Prijeti 10. ... Db7) 10. Sg3 Db7
11. De2 Lf3 (Ovaj taktidki upad sprecava Sg3—h5) 12. Dd2 Se7 (Crni
zefli izmijeniitj skakada sa ciljem ogranidavanja moguide protivigre pro-
tivnika) 13. Tfl Sf5 14. Sf5: ef5 15. Tf2 (OsHolbada damu od zaStite lov-
ca) 15. ... Lh5 (Lovac se prevodi na a4, a dama na e4. U daljnjem to-
ku crni ce odigrati d6—<d5 i Tb8—Ъб—g6, a prijetiti de ,i d5—d4) 16. Del
(Ne Ide 16. Dd6: zbog 16. ... Dhl+ 17. Kc2 Ldl+! 18. Kd2 Tb2: + 19.
Kcl Lc2+! 20. Kb2: Dbl+ 21. КаЗ Del mat) 16. ... De4 17. Td2 d5 18.
Tc2 Leg 19. La3 La4 20. Tb2 Tc8! 21. De2 h6 (Priiprema manevar
Tc8—c6—g6) 22. Tb7 a5 23. Tb6 (Inace ide 23. ... Tc6) 23. ... Kh7 (S'pri-
jetnjom 24. ... d4, a na 24. Dd2 slijedi 24. ... d4 25. ed4 cd4 26. Kb2
dc3+ 27. КсЗ: Df3+ i crni dobiva) 24. Kb2 d4 25. Dc4: Dc2+ 26. Kai
de3! 27. Tb2 Ddl+ 28. Tbl e2 29. De6 Lc2 30. Tel Tb8 i bijefli ie predao
zbog varijante 31. Lb2 Dcl:+! i 32. ... Tbl mat. (Tajmanov—Lisicin.
Lenjingrad 1954)
Br. 223: U nastaloj pozieiji bijeli ima lose postavljenog lovca na
b3 i slabog pjeSaka f4. Namece se sama po sebi izmjena crnoipoljnih lo-
vaca: 1. ... Ld4! 2. Sc4 (Na 2. Ld4: S£4:! 3. De3 cd4 4. Did4: Tc3:!) 2.
... Sc4: 3. Lc4: a6 4. a4 Df6! 5. Se2 (U korist crnog je i 5. Tfl Le3: +
167
6. De3: Dd4) 5. ... Lb2:+ 6. Kbl Ldl 7. e5 Df5 8. Df5: ef5 9. Ld4: cd4
10. Lb3 Le6 11. Sd4: Ke7 i ami ije uspio saduvati svoju materijalnu i po-
zicionu prednost. Poslilje 12. Tfl Tgd8 13. Se6: fe6 14. Th3 Td2 15. Tgl
Td4 16. g3 Tc3 17. Kb2 Tf3 18. gh4 (Iznudena irtva kvalitete, ier bi ina-
de slijedilo 18. ... Sf4:) 18. ... Th3: 19. Tg6: Tf4: 20. Te6:+ Kd7 21. Th6:
Thh4: 22. Tb6 Kc7 23. Tf6 Th7 24. Le6 Te7 25. Tf5: Tf5: 26. Lf5: Te5:
27. Ld3 Kb6 28. Lc4 Te4. B'iljeli predaje. (Kotov—Ufimcev. Lenjingrad
1936)
Br. 224: Pozicija bijelog je bolja bez obzira Sto ima pjesaka manje,
zbog toga jer su crni skakadi lo§e postavljeni. 1. f4 ef4 (Inace slijedi 2.
fe5) 2. e5! de5 3. Se4 Dh4 4. De5; Sh7 5. Sc5: (Sad si je bijeli stvorio dva
slobodna vezana pjesaka) 5. ... f3 (Poku&aj otvaranja pozicije bijelog
kralja) 6. Dg3 (Izmjena dama odgovara bijelom) 6. ... Dd4+ 7. Df2 Df2:+
8. Kf2: fg2 9. Sd7:	gflD+ 10. Kfl: Sf8 11. Sf6+	Kg7 12. Se8+	Kh6	13.
c5 Sb7 14. сб. Crni	predaje. (SiSov—BivSev, Riga	1954)
Br. 225: Plan bijelog je napad na kraljevom krilu. 1. g4! (Spreca-
va 1. . . . f5) 1. ... Tae8 (Zaslu^uje pafcnju 1. . .. a4) 2. h4 Sc8 3. h5 Se7
(Na 3. . . . g5 4. a3 i bijeli prodire na daminom krilu, a crni pjesaci na
kraljevom krilu su bezvrijddi. Ipak je to bilo bolje od onog sto se desilo
u partiji) 4. hg6 hg6 5. Kg2 Kg7 6. Thl Th8 7. Tael Db8 8. g5! (Podniva
pjeSaka e5, a ne ide 8. ... f5 zbog 9. Dg3) 8. ... fg5 9. Dg3 Thl:	10. Thl:
Th8 11. Th8: Kh8:	12. Dg5: Kh7 13. f4! Df8 (Hi	13. ... ef4 14.	Df6)	14.
fe5 Dg7. Crni predaje. (Bivsev—Klaman, Riga 1954)
Br. 226: Plan bijelog je napad na kraljevom krilu. demu je u pri-
log los polozaj skakada na f5 i izviesna zaostalost omog u mobilizaci-
ji. 1. Dg4! g6 2. Tc3 Tac8 3. Th3 Tc7 (Na 3. .. . h5 4. Lf6!) 4. Lf6 Kh7
5. Th5! (S prijetnjom 6. Tf5: ali 6. Lf5:) 5. ... Sg7 6. Th6:+! Kh6: 7.
Dh4+ Sh5 8. Dg5+ Kh7 9. Dh5:+ sa sl'ijededim 10. Dh8 mat. (Lipni-
cki—Sidrov. Riga 1954)
Br. 227: Plan bijelog je kombinirana igra na oba krila. 1. a5! (Ovo
podrivanje rjesava ishod borbe) 1. ... ba5 2. Dhl a4 3. Dbl Le8 4. Db8
a5 5. Dc7 + Ld7 6. Kh5! Sf7 7. g4 Sd8 8. Kg6 Sf7 9. Kg7 Sd8 10. Da5: Sf7
11. Db6 Le8 12. Dbl Sd8 13. Dhl (S nebbranjiivom prijetnjom 14. Dh8).
Crni predaje. (Kotov—Arnlausson, Med SSSR—Spanjolska 1954)
Br. 228: 1. Le6: (S ovim potezom bijeli izaziva interesantne kompli-
kacije) 1. ... fe6 (Poslije 1. ..Se4: 2. Se4: Le4: 3. Lb3 crni bi ostao s
izoliranim pjesakom) 2. Se6: De8 (Ovdje je bolje 2. . . . Dc8 3. Sf8: Se4:
4. Sh7: Sc3: 5. Dh5 Dc6 6. f3 Sd5 s dvosjeklom igrom) 3. f3 Sbd7 4. Sf8:
Lf8:. U nastaloj poziciji Sanse su potpuno jednake. 5. Tel Df7 6. De2
Te8 (Ovdje je jade 6. . .. Se5 ,sa slijededim Tc8 1 Sc4) 7. Khl Se5 8. Df2
Sc4 9. Ld4 Sh5 10. Sdl i sada je crni umjesto 10. ... Se5 trebao igrati
10. ... Sf4 s potpuno jednakom igrom. (Henkin—Furman. Riga 1954). Zr-
tva dvije lake figure za topa i dva pjeSaifca sa ciljem stvaranja kompli-
kacije — desta je pojava.
Br. 229: Plan crnog sastoji se u provodenju napada crnog na kralje-
vom krilu i to pomocu manevra Ta8—b8—b7—g7. Lc8—a6. Dd8—e8—g6
(h5), g5—g4, j u sHuidaju potrebe h7—h5. Bijeli uz to mora imati u vidu
i napredovanje d-pjesaka. PirOtiviigra bijelog vezana je s nrotivigrom
Ь2—Ь4—b5. 1. ... La6	2. Tfel Tb8	3. Dd4 Lc4	4. Lc3 De8 5.	Ddl (Spre-
dava 5. ... Dh5) 5. ... Tb7 6.	a4	Dg6 7. Ta3 g4 8. Ld4 Tg7	9. f3 (Inade
slijedi Tf8—f5—h5 i Dg6—h6) 9. ... h5 10. Tc3 (Konstantinopoljiski pre-
poruda 10. b4 i zatim	b5) 10. ...	Tf5 11. Khl	(Na 11. Dc2?	gf3 12. Tf3:
Te5:!) 11. ... Tg5 12.	b3 La6	13.	Tgl gf3 14.	Df3: De4 15.	Df2 Ld3 16.
168
b4 Df5 17. Ь5 Lei 18. Ьсб Tg2: 19. Tg2: Tg2: 20. Dg2: Lg2:+ 21. Kg2:
De4+ 22. Kfl f3 23. Le3 Dg6 24. Kel Dbl+ i bijeli je uskoro predao.
(Keres—Konstantinopoljski, Moskva 1948)
Br. 230: Plan bijelog sastoji se u izmjeni crnopoljnih lovaca s na-
padom na poziciju crnog kralja. 1. Lh4 Ld4+ (Inafie 2. S£6+ ili 2. Lf6
zavisno od odgovora crnog) 2. Khl Kg7 3. L£2 L£2: 4. Tf2: Da5 5. De2
f6 6. Db2 T£8 7. g4! h6 8. h4 g5 (Prijetilo je 9. S£6:) 9. f4! gh4 10. Sf6:
i cmi je predao kroz nekoliko poteza. (Teichmann—Bernstein. Petrograd
1909)
Br. 231: Plan bijelog sastoji se u izmjeni crnopoljnih lovaca sa sli-
jede&m napadom na crnog kralja, kao i iu prethodnom primijeru. 1. Tbl
Te8 2. b4 Dd8 3. Lb2 Tb8 4. Dd2 b6 5. Lg7: Kg7: 6. Dc3+ f6 7. Tb2 De7
8. f4 Df8 9. Tbe2 Tbd8 10. g4 Sh4 11. Sf6:! Te2: (Gubi 11. ... Df6: zbog
12. Te7+) 12. Sd7:+ Kg8 13. Sf8: Tg2:+ 14. Khl Tf8: 15. Te7. Cmi pre-
daje. (Mezgalis—Kanenberg)
Br. 232: Plan bijelog sastoji se u zahvatu tofcke d5. 1. Lg5! Tfe8
2. Lf6: Lf6: 3. Sd5 Ld8 4. c3 b5 5. ЬЗ Dc5+ 6. Khl Tc8 i bijeli je postigao
napad na kraljevom krilu putem: 7. Tf3 Kh8 8. f6 gf6 (Ili 8. ... g6 9. Dh4)
9. Dh4 Tg8 (Ili 9. ... £5 10. Sf6) 10. Sf6: Tg7. Poslije 11. Tg3 (S prijetnjom
12. Dh7:+) 11. ... Lf6: 12. Df6: Tg8 13. Tdl d5 14. Tgl:. Crni predaje.
(Smislov—Rudakovski, Moskva 1945)
Br. 233: Plan crnog sastoji se u prevodenjiu skakaca na tocku d6
zbog blokade pjeSaka d5 i s pripremom podrivanja £6—£5. 1. ... Sc8 2.
h5 Tf8 3. Tf2 Tf7 4. h6? (Bez ovog poteza cmom bi bilo -te§ko realizirati
spomenjuti plan) 4. ... g6 5. Tbfl De7 6. Dg4 Sd6 i poziciona prednost
crnog je bez suminje. Poslije 7. De6 Se4: 8. Db6: f5 9. Tb2 f4 10. De6
fe3 И. T17: Df7: 12. De5; Sf6 13. Tb8 Sg4+ 14. Kh3 Se5: 15. Td8: Df8
16. Tf8:+ Kf8:. Bijeli predaje. (Denker—Smislov, Меё SSSR—SAD 1946)
Br. 234: Plan bijelog sastoji se stvaranjiu napada na kraljevom kri-
lu. 1. f51 (S prijetnjom 2. £6+ i 3. Dd2) 1. ... f6 2. Dd2 (Priprema ma-
nevar Se2—c3—d5 i g3—^g4) 2. ... g5 (Bolje je odmah 2. ... b5) 3. g4 b5
4. h4 (Sada, poslije postavljanja teSklrh figura, bijeli moze miimo zahva-
titi h-liniju) 4. ... h6 5. Thl bc4 6. dc4 Sd4 7. Sc3 Th8 8. Th3 Tbg8 9,
Tbhl Dd8 10. Sd5 (Priprema Kg2—fl i Dd2—h2) 10. ... gh4 (Inace po-
Sili'je pripreme slijedi 11. Th4: K£7 12. K£2 Df8 13. Th6: Th6: 14. Th6:
Dg7 15. Da5) i cmi je predao. (Reti—Carls, Baden-Baden 1925)
Br. 235: Plan bijelog sastoji se u uniStavanju pjesaka na kraljevom
krilu, sto se postize s 1. Kfl Kf7 2. a7 Kg7 3. Ke2 Kh7 4. Kd3 Kg7 5.
Kc3 Kh7 6. Kb3 Tai 7. Kb4 Kg7 8. Kb5 Kh7 9. Kc6 Kg7 10. Kd6 Kh7
11. Кеб Ta5 12. Kf6 itd. Poslije 10. Kd6 crni moze igrati 10. ... Ta2. na
sto slijedi 11. Ke5 Ta5+ 12. K£4 Kh7 13. Kg5. Borba u ovoij konadnici
zavirsiila bi remijem u sludajiu ako bi premjestili erne pjeSake na polia
£7, g6 i h7.
Br. 236: Crnom nije taiko jednostavno realizirati svoju prednost. jer
izmjena topova dovodi do remi konaSnice. Plan dobitka sastoji se u stva-
ranjiu matne mreze bijelom 'kralju. 1. ... Kc5 2. Tcl+ Lc4 3. Tgl Th2
4. Tg5+ Kb4 5. Tgl Ta2+ 6. Kbl Td2! i bijeli je predao zbog 7. Kai (Ili
7. Tel Kb3) 7. ... Ld3 8. Tel Kb3 (Capablanca—Tarrasch, Petrograd 1914)
Br. 237: 1. Kb8 Tb2 + 2. Ka8 Tc2 3. Th6+ Ka5 4. Kb7 Tb2+ 5. Ka7
Tc2 6. Th5+ Ka4 7. Kb6 (S prijetnjom 8. Th2:) 7. ... Tb2+ 8. Ka6 Tc2
9. Th4+ Ka3 10. Kb6 Tb2+ 11. Ka5 Tc2 12. Th3+ Ka2 13. Th2: (Odvlace-
nje i vezivanje) 13. ... Th2: 14. c8D. (Studija Em. Laskera)
169
Br. 238: Plan bijelog sastoji se u stvaranju remi-poziciie i to tipa
koji je naveden na dijagramu 322, ili u razmjeni pjesaka c5: 1. b4! cb4
(Poslije 1. ... c4 2. b5 Kg7 3. b6 Kf6 4. b7 Ld5+ 5. Ke3 Lb7: 6. Kd4
La6 7. КсЗ Ke5 8. b3 remi je ocit) 2. Ke4 Kg7 3. Kd4 Kf6 4. Kc5 (Iznudu-
je napredovanje crnog pjeSaka na polje b3. Bijeli kralj ide na polje cl)
4. ... b3 5. Kd4 Kf5 6. Ke3 Ke5 7. Kd2 Kd4 8. Kcl s remijem
Br. 239: Plan bijelog sastoji se u stvaranju patne poziciie. Treba
igrati 1. Ke4! (S prijetnjom manevra Ke4—d5—c6—b7—a7) 1. ... c6 2.
Kf5 d5 3. Ke5! (Iznuduje pokret pjeSaka d5) 3. ... d4 4. Ke4 Kg7 5. Kd3
Kg6 6. Kc2 (Kralj zeHi na polje a5) 6. ... Kh5 7. Kb3 Kh4: (7. ... d3
8. КсЗ Kh4: 9. Kd3: Kg5 10. Ke4) 8. Ka4! d3 9. Ka5! (Ali ne 9. Kb3 Kgl
10. КсЗ Kf4 i crni dobiva) 9. ... d2 10. a4! s remijem. (V. Cehover 1956)
Br. 240: Plan bijelog sastoji se iu organizaoiii prodora u centru. da
bi se stvorio napad na nerohiiranog kralja. 1. d4! cd4 2. Ld4:! ed4 3. Sd4:
Se5 4. Se6: fe6 5. Sc7+ Ke7 6, Dc3! (S tempom priiprema potez Tfdl.
npr. 6. . .. Sf7 7. Tfdl Ld7 8. Lc6, ili 6. .. . Lg7 7. Tfdl Df8 8. Da3 +
Kf7 9. Da7:) 6. ... Kf7 7. De5: Lg7 8. Df4+ (Sada bijeli ima materiialnu
i pozicionu prednost) 8. ... Df6 9. Sb5 Df4: 10. gf4 g5 11. Tc7+ Kf6
12. Sd6 Tf8 13. fg5+. Crni predaje. (Sadomski—Saposnikov. Dopisna par-
tija)
Br. 241: Plan bijelog sastoji se u sitvaran ju napada na pjesaka a5.
1. b6! Tc8 2. Sc7 Te7 3. Tabl Dd7 4. Tb5 Te5 5. Sd5 Tc5 6. Tfbl (Sada cr-
ni nema obrane od 7. Tc5: i 8. Tb5) 6. ... Ted5: 7. ed5 Tc8 8. Tel! (Spre»ca-
va manevar Tc8—e8—e3) 8. ... Te8 9. Te4. Crni predaje. (Aronin-Aronson,
Moskva 1957)
Br. 242: Plan bijelog sastoji se u napredovanju ,piesaVn h2 sa ci-
ljem ili da se dovede do h6 ili da se podrilje todka g6. 1. h4 Lf6 2. h5
e5 (Pokusaj da se stvori protiviigra) 3. d5 Se7 (U sludajiu 3. ... Sa5 bi-
jeli bi mogao igrati 4. c4, jer na 4. ... e4 5. Le4: Sc4: 6. Dd3 s pniietnjom
da poslije hg6 zrtvuje lovca na g6, jasno u korist bijelog) 4. c4 Tcd8 5. Sg5
Sf5 6. Se4 (Ali ne 6. hg6 fg6 7. Se6?, zbog 7. ... Te6: 9. de6 Td3: 10.
Dd3: Sh6:) 6. ... Le7 7. Lg5! (Zahvada todku f6. Ako crni izmiieni lov-
ce, onda se u njegovom taboru takoder sitvarajiu slaba crna polja) 7. ...
Kg7 (Da bi na 8. hg6 odgovorio 8. ... hg6 sa slijededim Th8) 8. h6+!
(Odludujiuidi potez. Bijeli poStiie neobranjivii napad) 8. ... Kh8 (Na 8.
... Kg8 9. Sf6+ Lf6: 10. Lf6: Td7 11. Lf5: gf5 12. Dg5+) 9. Sf6 Tf8 10.
Lf5: gf5 11. Dc3! i crni se predao zbog varijanlti: 11. ... Ld6 12. Lf4!
ef4 13. Se8+, ili 11. ... Tg8 12. De5: De5: 13. Te5: La3 14. Sg8: Lcl:
15. Ld8:. (Najdorf—Sliiwa, Moskva 1956)
Br. 243: Plan bijelog sastoji se stvaranju napada na kraljevom kri-
lu pomodu napredovanja pjesaka g2 i h2, da bi se otvorilo linije.
1. g4! Sg4: (Prijetilo je 2. g5. Na 1. ... h6 2. De2 s piripremom 3. h4 i
4. g5. Ako pak 1. ... g6, onda 2. Tcgl sa slidededim h2—h4—h5) 2. Lh7:+
Kh8 3. Thgl Sh6 (Da bi zatvorio h-liniju. Na 3. ... Sf6 najbolje od sve-
ga je 4. Ld3, 5. Tg3. 6. Tcgl iltd. Do momentalnog poraiza vodi 3. . . . f5
u vezi sa 4. Se6:! De6: 5. Lf5:) 4. Le4 La8 5. f4 Tg8 6. Tg5 f5 7. Lf3
g6 8. Dg2 Kh7 9. Sd3 a4 (Poku&ava stvoiniti protivigru. Poslilje 9. . .. Sf7
10. Dh3+ Kg7 odmah odluduje 11. Tg6:+!) 10. Tgl (Sada je iishod bor-
be jasan, jer crni vii§e ne mo2e odrzati todke g6 i c6) 10. ... c5 (Ocaj.
Crni vise nema praktidne Sanse na spas) 11. La8: Ta8: 12. Sc5: e5 (Na
12. ... De8 13. Sd3 Ta7 14. Se5 Tag7 15. h4. a zatim 16. h5) 13. Tg6:
(S prijetnjom 14. Th6:+!) 13. ... Df7 14. Tg5 ed4 15. ed4 Td8 16. Dh3
De7 17. Dc3 (Nije dobro 17. Tg8: Tg8: 18. Tg8:? zbog 18. ... Del + ) 17.
. .. Dd6 18. d5! Tg5: 19. Tg5: Tg8 20. Se6 Dd7 21. Df6 Da7 22. Sf8+ Tf8:
23. Dg6 + . Crni predaje. (Stulik—Ujtelky. CSSR 1956)
170
Br. 244: Plan crnog sastoii se u pojacanju pozicije crnog skakaca
Sd8—f7—e5) 1. ... Sf7! 2. de4 (Na 2. Sg2 ed3 3. ed3 g5 i s vremenom
ce se pokazati slaboca pjesaka d3 i d5) 2. ... fe4 3. Sg2 Df5 4. Tdl g5
(Ogranicava pokretljivost bijelog skakaca) 5. a4 Td7 (Treba pojacati
tocku d6) 6. a5? (Odludujuca greska. Bijeli nije nista pripremio protiv
plana crnog. Trebalo je igrati 6. Dbl Se5 7. f3 Tf7 8. De4: De4: 9. fe4)
6. ... Se5 (S neobranjivom r "i.i©tnjom Dh3 i Sg4) 7. a6 (Vec je bilo
kasno za 7. Dbl zbog 7. . . . Tf7 sa slijedecim 8. . . . Dh3) 7. ... ba6 8.
Da6: Dh3 9. Dc8+ Lf8 10. Tel Sg4 11. Kfl Se3: + 12. fe3 Tf7 + . Bijeli pre-
daje. (Korcnoj—Lisicin. Moskva 1955)
Br. 215: Plan bijelog sastoji se u napredovanju pjesaka f2 i e2. a
istovremeno bijeli mora parirati mogucu protivigru protivnika (pjeSaka
c4 i c5). 1. e4! Td4 (Na 1. . . . Ta8 2. a3) 2. e5! Kc6 (Na 2. ... Te4 + 3.
ТеЗ Te3:+ 4. fe3 doiazi do pjesacke konadnice koja je beznadna za cr-
nog) 3. ТеЗ Kd7 4. f4	Кеб	5. Ke2 (Treba pojadati pozicijiu	kralja ,i	pje-
saka a2) 5. ... Td8 6.	a4 Tb8 7. Ta3! (Kao Sto je poznarto.	pozicija	topa
iza silobodnog pjeSaka je najpogodnija) 7. ... Tb2+ 8. Kdl Tb6 9. a5
Ta6 10. Kd2 g5 11. Kc3	gf4	12. gf4 Kd5 13. Tai (Sada je crni u iznudnici,
npr. 13. ... Ta8 14. a6	Ta7	15. Ta2) 13t ... h5 14. h4. Crni	predaje.	(Bo-
tvinik—Stahlberg, Moskva 1956)
Br. 246: Plan bijelog sastoji se u prelasku u pjesacku konacnicu s uda-
Ijenim slobodnjakom na daminom krilu. 1. Df7:+! Df7: 2. Lf7:4- Kf7:
3. Tf8:4- KC8: 4. Kf2: Ke7 5. Ke3 Kd6 6. Ke4 b4 (Ili 6. . . .< Кеб 7. c3
Kd6 8. ЬЗ Кеб 9. h4, s daljnim naipredovanjem pjesaka c3) 7. сЗ b3 8.
c4 (Bijeli ima naimjeru da za pjeSaka c4 osvoii pjeSake e5 i b3) 8. ...
g6 9. g4 h5 10. gh5 gh5 11. h4 Kc6 (Na 11. ... Kc5 12. Ke5: Kc4: 13. Ke4,
s osvajanjem pjesaka b3) 12. Ke5: Kc5 13. Kf5 (Da bi na 13. ... Kc4:
odgovorio 14. Ke4) 13. ... Kd4 14. Kf4 Kc5 15. Ke5 Kc4: 16. Ke4 Kc5
17. Kd3 Kd5 18. Kc3 Ke4 19. Kb3: Kf5 20. Kc3. Crni predaje. (Larsen—Gli-
goric, Moskva 1956)
Br. 247: Plan crnog sastoji se u oslabljenju pozicije protivnika (po-
mocu zrtve pjesaka) sa slijededim naipaidom na kraljevom 'krilu. 1. ...
c4! 2. Lc4: Sg4 3. g3 (Na 3. f4? Dc5+) 3. ... Dh5 4. h4 Se5 5. Le2 Sf3 +
6. Kg2 Lg4 (S prijetnjom 7. ... Sh4:+) 7. Thl f5! 8. Lf4 fe4 9. De4:
Tae8 10. Lc4+ Kh8 11. Db7: Tf4: (Zrtva koja odluduje ishod borbe) 12.
gf4 Lf5 13. Dd5 Dg4+ 14. Kfl Dh3+! s matom u sUijededem potezu.
(Baircza—Keller. Moskva 1956)
Br. 248: Plan bijelog sastoji se u napredovanju pjesaka d4. Sto ie
moguce jedino pri poziciji omog kralja na podjjiu h7. 1. a3! Kh7 (Na
1. ... La8 2. Tc8 Lb7 3. Tb8 Kh7 4. Sg6!) 2. d5 Tg7 (Na 2. . .. ed5 3.
Lf5+) 3. de6! Tg5+ 4. Kh4 Te5: 5. e7 Kg6 (Na 5. ... Te7: 6. Lf5+) 6.
e8D+ Te8: 7. Le8:+ Kf6 8. Kg3 Ke5 9. f4+! Kd6 (Na 9. ... Ke4: 10. Tb7:
Sb7: 11. Lc6+) 10. Td7+ Kc5 11. f5 Lc6 12. f6. Crni predaje. (Anto-
Sin—Korcnoj, Moskva 1957)
Br. 249: Plan crnog sastoji se u stvarariju drugog slobodnog pjesa-
ka na f-liniji. Zbog toga umijesto 1. ... a2? 2. Таб! (Sprecava 2. ... g5
13.... Kg6) 2. .. . Kh6 3. Kh2 Kh5 4. Ta4! Kh6 (Ne ide 4. ... g5 zbog
5. g4+ fg4 6. hg5, ili 5. .. . Kh4: 6. gf5 s remijem) 5. Таб. kao Sto je
bilo u partiji, crni je trebao igrati 1. ... g5! 2. hg5 (Na 2. Таб gh4 3. gh4
a2 4. h5 f4 5. Kh2 f3 s dobiitkom) 2. ... Kg6 3. Ta7 a2 4. Kh2 Kh5 5.
Kg2 g6 6. Kh2 Kg5: 7. Kg2 Kh6 8. Kh2 g5 9. Kg2 f4 10. gf4 gf4 i bijeli
nema obrane od f4—f3—f2. (Mojsejev—Bagirov, SSSR 1956)
171

SAD R2AJ
Predgovor........................................................ 5
OSNOVI STRATEGIJE	........................... 7
Polozaj	kralja.................................................. 8
Polozaj	dame....................................................20
Polozaj	topa....................................................20
Polozaj	lovca...................................................29
Polozaj	skakaca.................................................34
Polozaj	pjesaka.................................................37
Polozaj	figura i pjesaka. Apsolutna i relativna snaga figura .	46
Mobilizacija figura i centralnih pjeSaka.........................51
Poboljsanje polozaja figura i potiskivanje protivnickih figura .	54
Izmjena..........................................................59
Pojacavanje vlastite i slabljenje protivnicke pozicije ...	61
Ogranicavanje protivigre protivnika..............................64
Ocjena pozicije..................................................67
Sahovska teorija nije dogma......................................72
Vjezbe za samostalnu analizu.....................................77
Rjesenja vjezbi .................................................87
REALIZACIJA POSTIGNUTE PREDNOSTI.................................93
Realizacija prednosti u konacnicama..............................95
Losi lovci i slabost polja......................................115
Blokada krila...................................................116
Vezivanje i poluvezivanje u strateskom planu....................119
Figura izvan igre..................................... .	121
Zahvacanje pretposljednjeg reda.................................122
173
Otvorena linija................................................126
Prodor i podrivanje............................................I29
Pjesacki lanci i plan igre.....................................136
Blokada pjeSaka i pjesadkog lanca..............................142
Ocuvanje inicijative i obrana..................................143
Stvaranje komplikacija i zaostravanje pozicije.................148
Repertoar otvaranja i strateSki plan igre u otvaranju .	.	.	153
Vjezbe za samostalnu analizu...................................157
Rjesenja vjezbi................................................165
174
6-L00*'IEl-98 N8SI ЛА